Kategorija: Svijet

  • Uredništvo Njujork tajmsa traži od Bajdena da odustane od kandidature

    Uredništvo Njujork tajmsa traži od Bajdena da odustane od kandidature

    Uredništvo američkog dnevnika Njujork tajms zatražilo je danas od predsjednika DŽozefa Bajdena da odustane od izbora za predsjednika i da kandidaturu prepusti “jačem kandidatu” koji bi imao više šanse za pobjedu nad bivšim predsjednikom Donaldom Trampom.

    U članku urednički kolegijum Tajms optužuje Bajdena za “bezobzirnu kocku” u svom nastojanju za borbu za novi mandat nakon katastrofalnog učešća u debati sa Trampom.

    Bajden se tokom debate borio da sastavi rečenicu, pravio je greške i kasnio je sa odgovorom na pitanje voditelja debate.

    – Ima lidera u Demokratskoj stranci koji bi na bolji, jasniji, sadržajni i energičniji način iznosili alternative drugom Trampovom mandatu. Nema razloga da stranka rizikuje stabilnost i sigurnost zemlje primoravajući glasače da biraju između Trampovih i Bajdenovih nedostataka – piše list.

    Prema navodima lista, odstupanje od kampanje bilo bi protivno Bajdenovim ličnim i političkim instinktima, ali televizijska diskusija održana u četvrtak uveče “ne može biti otpisana kao loša noć”.

    Analitičari navode, da odluka lista da osudi Bajdenovu kandidaturu predstavlja veliku promjenu na medijskom nebu za američkog predsjednika, četiri mjeseca pred izbore u novembru.

    Članak je objavljen nakon što je određen broj poslanika iz redova demokrata tražio od Bajdena da ponovo razmotri učešće na izborima i da se povuče prije stranačke konvencije u avgustu.

    Prema navodima analitičara, sličan potez omogućio bi učesnicima konvencije da slobodno glasaju o eventualnom Bajdenovom nasljedniku u Bijeloj kući.

  • Orban se obrušio na Brisel

    Orban se obrušio na Brisel

    Premijer Mađarske Viktor Orban u autorskom tekstu za Magyar Nemzet govorio je o posljednjim dešavanjima u Evropskoj uniji, pregovorima nakon EU izbora te budućnosti Unije.
    U svom tekstu, Orban je rekao kako je Evropa u krizi, a da kršćanska civilizacija koja definira okvire života nestaje.

    “Evropska unija je također u padu, a poredak isparava pred našim očima. Sposobnost Evrope da ostvari svoje interese u međunarodnoj politici je također opala. Sve je to dovelo evropske narode u tešku situaciju, a uz to su otežani i svakodnevni uslovi života ljudi. Situaciju otežava činjenica da briselska demokratija, koja živi u balonu, posljednjih godina donosi mnogo pogrešnih političkih odluka. Evropa sve više tone u rat u kojem kontinent nema šta da dobije”, poručio je Orban.

    Naglasio je kako birokrate u Briselu žele ovaj rat te da žele poraziti Rusiju.

    “Novac evropskog naroda stalno se šalje u Ukrajinu. Evropske kompanije su pogođene sankcijama, inflacija na porasla, a milioni evropskih građana gurnuti su u životne teškoće”, ističe Orban.

    Govorio je i o proširenju EU na Zapadni Balkan.

    “Proširenje Evropske unije na zemlje Zapadnog Balkana je zastalo. Samo je herojska borba mađarskog komesara za proširenje (Oliver Varhelyi op. a.)donijela određeni napredak. Briselske demokrate su nesumnjivo uspješne u jednoj stvari – slabljenju nacionalnih država i povećanju vlastite moći. Ova elita u nama budi sjećanja na komuniste. Njihov trenutni ideal je toksična zelena politika”, mišljenja je mađarski premijer.

    Osvrnuo se i na rezultate izbora u Evropskoj uniji.

    “Ljevičarska francuska i belgijska vlada pale su odmah nakon izbora, a trese se i Berlin. Evropski narodi su jasno stavili do znanja da žele okončati rat koji se vodi u susjedstvu, žele se riješiti progresivnog ideološkog divljanja, žele zaustaviti migraciju i žele vidjeti evropsku ekonomiju na putu rasta”, rekao je Orban.

    Na kraju, Orban je poručio kako će desničari, uprkos opstrukcijama, nastaviti rad na stvaranju jake frakcije u Evropskom parlamentu.

    “U nedjelju će se odigrati ključni događaji. Trebali bi držati oči na Parizu (parlamentarni izbori op. a.). Jučer je napravljen i veliki korak ka promjenama u Americi. Ako sve bude po planu i ako nam Bog pomogne, do kraja godine će patriote biti većina u cijelom zapadnom svijetu”, zaključio je Orban.

  • Medvedev poželio novom rukovodstvu NATO i EU neuspjehe i skandale

    Medvedev poželio novom rukovodstvu NATO i EU neuspjehe i skandale

    Zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev izjavio je da su “novi zvaničnici NATO i EU rusofobi i da iza sebe imaju mnogo neuspjeha i skandala”.

     

    “Novoimenovanima želim sve najbolje, odnosno, u prevodu sa diplomatskog jezika – maksimalne neuspjehe i strašne probleme u obavljanju dužnosti”, poručio je Medvedev.

    On je istakao da je bivši premijer Nizozemske Mark Rute, koji preuzima dužnost generalnog sekretara NATO, političar koji se pretvorio u okorjelog rusofoba i odanog atlantistu.

    “Rute već neko vrijeme žestoko mrzi našu zemlju. Pristalica je sve oštrijih sankcija. On će, očigledno, vjerno slijediti politiku klasika paranoidnog atlantizma”, napisao je Medvedev na “Telegramu”, prenosi Srna.

    Govoreći o novom šefu evropske diplomatije Kaji Kalas, Medvedev je rekao da ona ima “dvije najvažnije osobine uspješnog evropskog političara, a to su nuklearna rusofobija i beskrajna žeđ za profitom”.

    On je podsjetio da je, dok je Kalas širom zemlje histerično vikala o ruskoj prijetnji, njen muž poslovao sa ruskim kompanijama ostvarujući značajan profit.

    “Kalasova se dobro razumije u zaštitu ljudskih prava. Autorka je čuvene nacističke fraze `posjetiti Evropu nije pravo, već privilegija`”, podsjetio je Medvedev.

    On je naveo da je šef Evropske komisije Ursula fon der Lajen, koja je izabrana drugi put na tu dužnost, “mazohistički odana svojim prekookeanskim gospodarima i stalno priča besmislice o Rusiji, ne birajući riječi”, prenosi “Sputnjik”.

  • Obama: Bajden imao loš učinak u debati

    Obama: Bajden imao loš učinak u debati

    Bivši predsjednik SAD Barak Obama priznao je danas da je demokratski predsjednik Džozef Bajden imao “loš” učinak u debati protiv republikanca Donalda Trampa, ali je i pored toga podržao Bajdena.

    “Loše debatne noći se dešavaju. Vjerujte mi, znam”, napisao je Obama na platformi X (Tviter), prenio je Rojters.

     

    On je istakao da su ovi izbori i dalje izbor između nekoga ko se cijelog života borio za obične ljude i nekoga ko brine samo o sebi.

    “Prošlo veče to nije promijenilo”, naglasio je Obama.

    Prva debata između predsjedničkih kandidata na predstojećim izborima u SAD Džozefa Bajdena i Donalda Trampa održana je sinoć u studiu CNN.

  • Tajler otkrio da li ima diskusija o povlačenju Bajdena iz kampanje

    Tajler otkrio da li ima diskusija o povlačenju Bajdena iz kampanje

    Nema diksusija o tome da predsjednik SAD DŽozef Bajden obustavi svoju izbornu kampanju nakon reagovanja na loš nastup u prvoj javnoj debati, rekao je portparol njegovog izbornog štaba Majkl Tajler.

    “Nema razgovora o tome. Demokratski birači su nominovali DŽozefa Bajdena. DŽozef Bajden je kandidat”, odgovorio je Tajler na pitanje da li će Bajden razmisliti o povlačenju nakon reagovanja unutar Demokratske stranke.

    Tajler je rekao da će Bajden učestvovati u sljedećoj predsjedničkoj debati 10. septembra, prenosi Srna.

    “Apsolutno” neće biti kadrovskih promjena, rekao je portparol na pitanje da li će biti bilo kakvih prilagođavanja nakon sinoćnje debate Bajdena i republikanskog kandidata Donalda Trampa.

  • Putin: Rusija treba da reaguje na akcije SAD

    Putin: Rusija treba da reaguje na akcije SAD

    Rusija treba da reaguje na akcije SAD i, sudeći po svemu, treba da počne da proizvodi rakete srednjeg i kratkog dometa, izjavio je ruski predsjednik Vladimir Putin na sastanku sa članovima Savjeta bezbjednosti Rusije.

    Putin je na početku sastanka predložio da se razmotri pitanje daljih koraka Rusije u vezi sa jednostranim moratorijumom na raspoređivanje raketa srednjeg i kratkog dometa kopnenog baziranja.

    Ruski lider je podsjetio da su se SAD prije nekoliko godina pod izmišljenim izgovorom povukle iz tog sporazuma i saopštile da će proizvoditi te raketne sisteme.

    – Mi smo 2019. godine saopštili da nećemo proizvoditi te rakete i da ih nećemo raspoređivati sve dok SAD ne budu raspoređivale te sisteme u nekom regionu svijeta – podsjetio je Putin.

    Međutim, po njegovim riječima, Amerika danas ne samo da proizvodi rakete srednjeg i kratkog dometa, nego ih i prebacuje u Evropu – na vojne vežbe u Dansku.

    – Nedavno je saopšteno da se (rakete) nalaze na Filipinima. Pritom se ne zna se da li su te rakete izvezli odatle ili ne. U svakom slučaju, treba da reagujemo na to i da donesemo odluke šta ćemo morati da uradimo u toj oblasti. Sudeći po svemu, moraćemo da pokrenemo proizvodnju tih udarnih sistema, a onda, u zavisnosti od razvoja situacije, donositi odluke o tome gdje će biti raspoređene, ako to bude neophodno za osiguravanje naše bezbjednosti – rekao je ruski predsjednik.

  • Dramatično upozorenje američkih obavještajaca: Rat između Izraela i Hezbolaha sve bliži

    Dramatično upozorenje američkih obavještajaca: Rat između Izraela i Hezbolaha sve bliži

    Sukob velikih razmjera između Izraela i Hezbolaha vjerojatno će izbiti u sljedećih nekoliko sedmica ako Jerusalem i Hamas ne uspiju postići dogovor o prekidu vatre u Gazi, ukazuju američki obavještajci za Politico.
    Američki dužnosnici pokušavaju uvjeriti obje strane u deeskalaciju – zadatak koji bi bio znatno lakši s prekidom vatre u Gazi. Ali taj sporazum je zarobljen u napetim pregovorima i američki dužnosnici nisu uvjereni da će Izrael i Hamas pristati na dogovor koji je na stolu u bliskoj budućnosti.

    U međuvremenu, Izraelske snage i Hezbolah izradili su borbene planove i u procesu su pokušaja nabave dodatnog oružja, prema dvojici visokih američkih dužnosnika upućenih u obavještajne podatke.

    Obje strane su javno rekle da ne žele ići u rat, ali visoki dužnosnici Bidena sve više vjeruju da će intenzivne borbe vjerojatno izbiti uprkos naporima da se pokušaju spriječiti.

    Rizik je veći sada nego u bilo kojem drugom trenutku posljednjih sedmica, prema drugom visokom dužnosniku SAD-a, kojem je, kao i drugima u ovoj priči, zagarantovana anonimnost da slobodno govori o osjetljivim obavještajnim podacima.

    Rat između Izraela i Hezbolaha mogao bi izazvati sukob koji bi prisilio SAD da pomogne u obrani Jerusalema i tjera Bidenovu administraciju da se dublje angažira u regiji koju je godinama pokušavala napustiti. Također rizikuje novu humanitarnu katastrofu, udarajući humanitarnu zajednicu u trenutku kada je već iscrpljena i pokušava upravljati krizom u Gazi.

    Američki obavještajci nude nešto konzervativnije procjene od onih koji dolaze iz dijelova Evrope. Neke evropske zemlje računaju da bi do rata između Izraela i Hezbolaha moglo doći za nekoliko dana. Mnogi su svojim građanima savjetovali da napuste Liban. Kanada se također priprema evakuirati hiljade ljudi iz zemlje. State Department je u četvrtak izdao savjete za putovanja za građane SAD-a, pozivajući ih da “snažno preispitaju” putovanje u Liban.

    Dvojica visokih dužnosnika naglasila su kako nije jasno kada bi tačno rat mogao početi, ali su napomenuli da Izrael pokušava brzo obnoviti svoje zalihe i kapacitet trupa.

    Glasnogovornica Vijeća za nacionalnu sigurnost Adrienne Watson rekla je da administracija radi na “diplomatskom rješenju” koje bi omogućilo izraelskim i libanskim građanima da se vrate svojim domovima.

    “Također nastavljamo s naporima da osiguramo dogovor koji bi doveo do trajnog kraja rata u Gazi. Dogovor o prekidu vatre i taocima u Gazi ubrzat će mogućnost napretka, uključujući trajnu sigurnost i mir duž sjeverne granice Izraela s Libanom. Taj dogovor je sada s Hamasom. Odluka je u Hamasovim rukama”, kazao je Watson.

    Bidenova administracija je sedmicama pokušavala uvjeriti obje strane da ne uđu u rat. Najviši američki dužnosnici, uključujući Amosa Hochsteina, izaslanika za Bliski istok, putovali su u regiju posljednjih dana kako bi pokušali vratiti mir.

    Uprkos tim naporima, visoki Bidenovi dužnosnici rekli su da napetosti na izraelskoj granici – i nedostatak bilo kakvog značajnog pomaka u pregovorima o prekidu vatre – idu prema ratu.

    “Logika Nasrallaha je da je sve to povezano s Gazom, i sve dok ne dođe do prekida vatre u Gazi, pucanje na Izrael neće prestati. Iskreno, u potpunosti odbacujemo ovu logiku”, rekao je novinarima u srijedu visoki dužnosnik Bidenove administracije.

    Američki dužnosnici rekli su za Politico da obavještajni podaci ukazuju na to da će se katalizator rata – veliki napad bilo koje strane, na primjer – vjerojatno dogoditi bez prethodne najave.

    Izraelski ministar odbrane Yoav Gallant, koji je ove sedmice posjetio Washington, rekao je novinarima u srijedu da Izrael “ne želi rat”.

    “Cilj je vratiti naše građane kući sigurno. Radije to radimo putem dogovora, ali pripremamo se za svaki mogući scenarij”, kazao je Gallant.

  • Američka vojska se priprema za evakuaciju svojih građana iz Libana

    Američka vojska se priprema za evakuaciju svojih građana iz Libana

    Američko ministarstvo odbrane premiješta svoje snage bliže izraelsko-libanskoj granici kako bi odmah evakuisalo svoje građane iz Libana ako je potrebno, javio je NBC pozivajući se na izvore.
    Prema izvještaju, Washington strahuje da bi Izrael mogao pokrenuti kopnenu operaciju u Libanu u narednim sedmicama.

    U srijedu su višenamjenski amfibijski jurišni brod USS Wasp američke mornarice i 24. marinske ekspedicione jedinice prebačeni na Mediteran. Štaviše, u tom području se nalazi i pristanišni brod USS Oak Hill. Osim toga, američki zvaničnici ostaju u kontaktu sa saveznicima kako bi zajednički koordinirali evakuaciju ako je potrebno.

    Ranije je objavljeno da je izraelska vojska sredinom juna odobrila operativni plan za ofanzivu na Liban. Nakon operacije protiv Hamasa u Pojasu Gaze, vlasti te zemlje očekuju da će istovremeno napasti libansku šiitsku grupu Hezbolah.

  • Panika među demokratama: Nakon debate žele mijenjati Bajdena

    Panika među demokratama: Nakon debate žele mijenjati Bajdena

    Demokratski predsjednik Amerike Džo Bajden (81) i njegov republikanski prethodnik Donald Tramp (78), dvojica najstarijih kandidata za šefa Sjedinjenih Američkih Država u istoriji, suočili su se u četvrtak u dugo očekivanoj debati. Ipak, izgleda da debata za neke nije prošla baš najsjajnije.

    “Nakon katastrofalnog nastupa u debati protiv Donalda Trampa, demokrate su raspravljali o tome da zamijene Bajdena u daljoj trci” navodi britanski “Telegraph”.

    Tokom 90 minuta suočavanja Bajden je, kažu, gubio tok misli, mrmljao i na trenutke djelovao kao da je potpuno izgubljen.

    “New York Times” takođe izvještava kako grupa kongresnika iz redova demokrata sada razmišlja o novom predsjedničkom kandidatu nakon što su vidjeli kako se “katastrofa odvija pred njihovim očima”.

    Dejvid Akselrod, bivši viši savjetnik Baraka Obame, rekao je novinarima da će se u Demokratskoj stranci povesti rasprava treba li se Bajden povući.

    Izvori iz američkih medija navode kako kod demokrata vlada panika, a pitanje je hoće li uopšte biti moguće zamijeniti Bajdena budući da su izbori za nekoliko mjeseci. Dosad se, kao potencijalna zamjena, spominjao samo guverner Kalifornije, Gavin Njusom.

    Novinar “Slatea”, Dejvid Faris piše kako je debata za Bajdena bila živi promašaj te kako ne treba vjerovati onima koji kažu da nema vremena da se Bajdena zamjeni kao kandidata jer je situacija kritična. Kaže kako su u ovakvoj situaciji sve opcije na stolu.

    Postoje tri načina da dođe do promjene kandidata za predsjednika i sve tri su bez presedana. U istoriji SAD nikad se nije dogodilo da se usred predsjedničke trke mijenjao kandidat ovako blizu izborima. Jedna od opcija je ta da Bajden jednostavno da ostavku. To bi bila najlakša i najjednostavnija opcija za novog kandidata.

    U slučaju ostavke, potpredsjednica Kamala Haris postala bi nova predsjednica i nova kandidatkinja demokrata. Iako ne bi po automatizmu postala nova kandidatkinja, bilo bi jako teško da bilo ko drugi ospori njen legitimitet kao aktuelne predsjednice.

    Druga opcija značajno je komplikovanija od prve. Bajden bi mogao najaviti da se povlači iz trke i reći kako to radi iz zdravstvenih razloga. U tom slučaju on i dalje ostaje predsjednik, a Kamala Haris ne bi imala legitimitet i podršku koju bi dobila da Bajden da ostavku i učini ju predsjednicom sada. U tom slučaju demokratski delegati mogu raditi šta im se prohtije, a tada bi počela žustra bitka između najprominentnijih delegata o tome ko će postati novi kandidat.

    Postoji, naravno, mogućnost da će se Bajden oglušiti na sve glasnije kritike da nije sposoban više biti predsjednik, a kamoli preuzeti drugi mandat. U tom slučaju na Demokratskoj konvenciji na kojoj se glasa za definitivnog kandidata na izborima, delegati jednostavno mogu glasati za nekog drugog i ništa ih u tome ne sprečava.

    U konačnici, odluka je na samom Bajdenu. Hoće li se suočiti sa stvarnošću i kritikama i povući iz trke ili će se do kraja držati kandidature ostaje za vidjeti, prenosi “24sata”.

  • Debata pokazala duboke podjele u SAD; Trampov štab proglasio pobjedu

    Debata pokazala duboke podjele u SAD; Trampov štab proglasio pobjedu

    Debata DŽozefa Bajdena i Donalda Trampa pokazala je duboke podjele u američkom društvu pred novembarske predsjedničke izbore.

    Mlak nastup Bajdena donio nove nevolje stratezima njegove kampanje. Trampov štab proglasio pobjedu u debati u kojoj su se kandidati sporili “ko je najgori predsjednik u istoriji SAD”. Debata okončana bez pozdrava učesnika.

    Bez pozdrava Trampa i Bajdena, debata donijela nove probleme demokratama

    Kada se debata, poslije 90 minuta, završila Bajden i Tramp su, ponovo bez rukovanja, otišli svako na svoju stranu, pokazujući, na trenutak, duboke podjele u američkom društvu pred novembarske predsjedničke izbore.

    Prema prvim reakcijama, Tramp je bolje iskoristio nova pravila predsjedničke debate, pa su glavni ljudi njegove kampanje, Kris Lasivita i Suzi Vils odmah proglasili ”pobjedu” uprkos činjenici da je Bajden odsustvovao iz Bijele kuće nedjelju dana kako bi se spremio za nastup.

     

    Sličnog mišljenja je, javlja ”Njujork tajms”, i grupa demokratskih kongresmena, koja je, tokom debate, navodno, ćaskala o potrebi da ta stranka nađe novog kandidata.

    – Imamo problem – javlja Si-En-En citirajući neimenovane izvore iz demokratske partije.

    Bajden je nastup završio hvaleći se kako je počistio nered koji mu je ostavio prethodnik, odbacujući Trampove optužbe da je uticaj Amerike u padu.

    Napao je Trampa zbog inflacije i obećao da će nastaviti borbu protiv inflacije, kako bi ljudi u SAD konačno predahnuli.

    Tramp je, pak, Bajdena nazvao ”narikačom”, koja svašta obećava, ali na kraju ne uradi ništa.

    – Svo što radi je to da našu zemlju čini manje bezbjednom tako što milioni i milioni ljudi nastavljaju da ulaze bez kontrole. Ni vojska ga ne poštuje. Ispali smo glupani u Avganistanu, nije zaustavio Izrael. Propadamo kao nacija, ali to neće trajati. Učinićemo još jednom Ameriku velikom – zaključio je Tramp.

    Bajden se fokusirao na poreze i ekonomiju i naglasio da ga je Tramp ostavio sa “katastrofom”. Tramp je rekao da je tokom njegovog mandata ulagano u vojsku, došlo je do najvećeg smanjenja poreza, dok je za Bajdena rekao da se samo žali i ne radi ništa.

    Radimo na tome da okončamo sukob u Gazi započeo je Bajden navodeći zašto se oko tog sukoba mora vrlo pažljivo postupati. Tramp se vratio na Ukrajinu rekavši da je Bajden dozvolio da SAD plaćaju za taj rat mnogo više od svojih saveznika dok ih je on tokom svog mandata natejrao da za NATO plaćaju znatno više.

    Tokom debat raspravljali su i o pitanju abortusa, veteranima, slučaju Stormi Danijels, narkomaniji, crnoj zajednici u SAD.

    Debata je okončana bez pozdrava učesnika, a naredna će se održati početkom septembra.