Kategorija: Svijet

Premijer Mađarske Viktor Orban pozvao je na smjenu predsjednika Evropske komisije Ursule fon der Lajen, jer smatra da je njen mandat na čelu Komisije “najgorih pet godina u istoriji EU”.

On je u intervjuu za njemačku medijsku grupu “Funke” pojasnio da je za smjenu Fon der Lajenove zbog njene “male efikasnosti”.

– Ekološka tranzicija je potpuni neuspjeh upravljanja, a migracioni plan je potpuni promašaj. Evropi je potrebno efikasnije rukovodstvo, imamo brojne talentovane političare sposobne za obavljanje ovog posla – izjavio je Orban.

Međutim, Orban nije želio da govori o konkretnim imenima, prenio je TASS.

– Posljednjih pet godina vjerovatno je bilo najgorih pet godina u istoriji EU. Uspjesi Evropske komisije i elite u Briselu su slabi – rekao je Orban.

Mađarski premijer naveo je da izbori u Evropskom parlamentu pokazuju da narod želi promjenu u Briselu.

– Međutim, kako stvari sada stoje, ista koalicija će ostati na vlasti. Nisam srećan zbog načina na koji se stvari odvijaju. Imamo strukturalni problem – istakao je Orban.

On smatra da Evropljani moraju “ponovo da se uzdignu” ukoliko žele da drže korak sa Amerikancima, pošto je izgubljena politička težina koju je EU nekada imala na svjetskoj sceni.

Orban na govorio pozitivno o kandidatu na predsjedničkim izborima u SAD i bivšem američkom predsjedniku Donaldu Trampu.

– Imam 100 odsto povjerenja u Donalda Trampa. Ne, 101 odsto. Glavni razlog je što je on čovjek mira, nije započeo nijedan rat – dodao je Orban.

Francuska stranka krajnje desnice Nacionalno okupljanje i njeni saveznici pobijediće u prvom krugu parlamentarnih izbora sa 35,5 odsto glasova, rezultati su posljednjih anketa.

Rezultati ankete agencije “Ipsos”, objavljene za list “Le Parizijen” i “Radio Frans”, pokazuju da je savez stranaka lijevog centra Novi narodni front /NPF/ na drugom mjestu sa 29,5 odsto glasova.

Savez stranaka centra predsjednika Emanuela Makrona na trećem je mjestu i dobija 19,5 odsto glasova.

Izlaznost bi mogla da bude između 60 i 64 odsto, što bi bilo mnogo više od 47,5 odsto, koliko je bilo na posljednjim izborima u junu 2022. godine.

Makron je donio odluku da raspiše vanredne izbore nakon slabih rezultata ostvarenih na nedavnim izborima za Evropski parlament.

Prema francuskom izbornom zakonu, kandidati moraju osigurati 12,5 odsto glasova registrovanih birača kako bi se kvalifikovali za drugu rundu glasanja koja je 7. jula.

Napad na civile u Sevastopolju američkim raketama “atakams” neće ostati bez odgovora, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane.

– Sve zadatke lansiranja američkih operativno-taktičkih raketa “atakams” izvode američki stručnjaci na osnovu podataka američkih izviđačkih satelita, stoga odgovornost za namerni raketni napad na civile u Sevastopolju leži prvenstveno na Vašingtonu, koji je isporučio Ukrajini ovo oružje, kao i na kijevskom režimu sa čije teritorije je ovaj napad izveden – ističe se u saopštenju Ministarstva.

Kijev je u nedelju izveo raketni napad na Sevastopolj sa pet taktičkih raketa “atakams” sa kasetnim bojevim glavama. Ruski sistemi protivvazdušne odbrane presreli su četiri raketa, dok je peta eksplodirala u vazduhu, što je dovelo do žrtava među civilima.

Gubernator Sevastopolja Mihail Razvožajev saopštio je na svom Telegramu da je u napadu poginulo pet osoba, a da je 124 ranjeno.

– Ruske snage su u noći 22. juna, izvele napade raketama i dronovima na objekte ključne energetske infrastrukture u više regiona Ukrajine.

Ministarstvo energetike Ukrajine saopštilo je da su napadnuti energetski prenosni sistemi u južnim i zapadnim regionima Ukrajine, što je prouzrokovalo oštećenja opreme, prenosi Kijev Indipendent.

U oblasti Zaporožja dvojica radnika na energetskom sistemu su povrijeđena u ruskim napadima i prevezeni su u bolnicu, objavio je operater mreže Ukrenergo na društvenim medijima.

U oblasti Lavov, ruska raketa je pogodila jedan energetski objekat, što je prouzrokovalo požar, izvijestio je guverner Maksim Kžicki, ali za sada nema informacija o obimu štete.

U gradu Ivano-Frankivsk, gradonačelnik Ruslan Martsinkiv izvijestio je o razbijenim prozorima u vrtiću i na stambenoj zgradi, a eksplozije su čule i u sjeverozapadnom gradu Luck u oblasti Volin, kao i iznad oblasti Vinicia oko 04.45 ujutro po lokalnom vremenu, javlja Suspilne, a prenosi Tanjug

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg osvrnuo se na nedavne prijetnje koje je libanski Hezbolah uputio Kipru te je govorio o eventualnoj
Generalni sekretar Hezbolaha Hassan Nasrallah rekao ranije ove sedmice da će njegov pokret smatrati da se Kipar miješa u sukob na Bliskom istoku time što dozvoljava Izraelu da koristi kiparske aerodrome i baze u vojne svrhe.

“Kipar nije saveznik u NATO-u. Mislim da nije u redu da se spekuliše, ali smatram da je važno da se spriječi da se to dogodi”, rekao je Stoltenberg u intervjuu CNN-u na pitanje da li će NATO reagovati na napad Hezbolaha na Kipar.

Izrael je odobrio i potvrdio operativne planove za ofanzivu u Libanu. Izraelski ministar vanjskih poslova Israel Katz rekao je kasnije da je Izrael veoma blizu donošenja odluke da “promijeni pravila” angažovanja protiv Hezbolaha i Libana.

Izraelski zvaničnici zaprijetili da će uništiti pokret u sveopštem ratu u Libanu.

Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je danas da se ruska vojska priprema za sve moguće scenarije razvoja situacije po pitanju rata sa Ukrajinom.

On je dodao i da veruje da će Zapad sledeće godine smeniti ukrajinskog lidera Vladimira Zelenskog.

“Naša vojska se priprema za sve moguće razvoje situacije (u Ukrajini)”, rekao je Putin na pres konferenciji u Vijetnamu, prenosi Ria novosti.

On je kazao da veruje da će Zapad za sve nepopularne odluke okriviti Zelenskog i da će mu potom naći zamenu, što bi, prema njegovim procenama, moglo da se desi u prvoj polovini sledeće godine.

“Na Zapadu jednostavno ne žele da ga (Zelenskog) menjaju, jer još nije vreme. Mislim da je to očigledno svakom čoveku. Sve nepopularne odluke, uključujući i snižavanje starosne granice za regrutaciju, sve. Zatim će ga smeniti i mislim da će se to desiti u prvoj polovini sledeće godine”, kazao je Putin.
Takođe je kazao da Zapad “gura” Ukrajinu da “istisne” rusku vojsku iz oblasti Harkov i da bi to moglo skupo da košta Ukrajinu. “Znamo da uglavnom Amerikanci i Evropljani guraju Ukrajince da po svaku cenu potisnu naše jedinice na državnu granicu – opet po svaku cenu i to planiraju da predstave kao veliki uspeh 2024. godine u vezi sa predstojećim samitom NATO-a, a potom i izborima u Americi”, rekao je Putin i ocenio da bi komanda koja nije zasnovana na realnosti, mogla skupo da košta ukrajinske oružane snage.

Prema njegovim rečima, ako je uslov Kijeva za pregovore povlačenje ruskih snaga, to se “nikada neće dogoditi”. Putin je istakao da je Rusija spremna da nastavi dijalog sa ukrajinskom stranom na bazi Istanbula i Minska.

Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je danas da Moskva ne isključuje mogućnost snabdevanja oružjem drugih zemalja kao odgovor na isporuke naoružanja Ukrajini.

Takođe je rekao da Rusija zadržava pravo da isporučuje oružje Severnoj Koreji. Rusija ne isključuje isporuke oružja drugim zemljama, kao odgovor na isporuke Ukrajini, rekao je Putin dodajući “neka Zapad razmisli gde će završiti” to oružje. Ruski lider je rekao i da Moskva razmišlja o mogućim promenama svoje nuklearne doktrine.

Ambasadori zemalja Evropske unije dogovorili su se danas da uvedu 14. paket sankcija Rusiji zbog rata u Ukrajini, saopštilo je Belgijsko predsjedništvo EU na platformi X (Tviter).

U saopštenju se navodi da je novi paket sankcija dogovoren zbog “ruske agresije protiv Ukrajine”.

Ovaj paket, kako se navodi, predstavlja nove ciljane mjere i pojačava uticaj postojećih sankcija zatvaranjem “rupa” u zaobilaženju sankcija.

Rojters navodi da u sankcije ulazi zabrana na transfer ruskog prirodnog tečnog gasa (LNG), prenosi Tanjug.

Sjeverna Koreja i Rusija su obećale međusobno pružiti neposrednu vojnu pomoć u slučaju da jedna od njih bude napadnuta, prema tekstu istorijskog sporazuma koji je u četvrtak objavio Pjongjang nakon posjete ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Istovremeno, Japan i Južna Koreja izrazili su zabrinutost zbog tog sporazuma, Bijela kuća još nije dala svoj komentar, dok je glavni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg kazao kako pakt pokazuje da se autoritarne sile udružuju.

Nekoliko sati nakon što je Putin doputovao u svoje sljedeće odredište Vijetnam, sjevernokorejski državni mediji su objavili “Sporazum o sveobuhvatnom strateškom partnerstvu”, koji zapravo oživljava dogovor o uzajamnoj odbrani iz šezdesetih.

Sporazum, koji su Putin i sjevernokorejski vođa Kim Džong Un potpisali u srijedu, predstavlja jedan od najznačajnijih poteza Moskve u Aziji u posljednjih nekoliko godina. Putin je prošlog mjeseca posjetio Kinu nedugo nakon što je po peti put položio zakletvu za ruskog predsjednika.

“Bude li jednoj strani prijetila oružana invazija te se bude nalazila u ratnom stanju, druga strana će odmah iskoristiti sva dostupna sredstva kako bi pružila vojnu i drugu pomoć u skladu s članom 51. Povelje Ujedinjenih nacija i sa zakonima svake zemlje”, piše u četvrtom članu sporazuma.

Člana 51. UN-ove Povelje garantuje pravo zemlje članice da individualno ili kolektivno postupa u samoodbrani.

Kim je ponovio Putinovu izjavu eksplicitno povezujući njihovo jačanje veza s borbom protiv “hegemonističkih i imperijalističkih” politika zapada, a naročito Sjedinjenih Američkih Država, uključujući njihovu podršku za Ukrajinu.

Nije jasno kako će sporazum uticati na rusku specijalnu vojnu operaciju na tlu Ukrajine, koja je započela u februaru 2022., piše “Reuters”.

Vašington i Seul su sve više uznemireni produbljivanjem vojnih veza između Rusije i Sjeverne Koreje te su ih optužili za kršenje međunarodnog prava zbog trgovine oružjem koje Rusija koristi u Ukrajini.

Ukrajinski zvaničnici su rekli da su pronašli olupine sjevernokorejskih projektila u svojoj zemlji.

Rusija i Sjeverna Koreja negiraju trgovinu oružjem.

Do sporazuma vođa dviju zemalja, koje se suočavaju sa sve većom međunarodnom izolacijom, došlo je u vrijeme kada su SAD i njegovi azijski saveznici izrazili zabrinutost glede obima u kojem bi Rusija podržavala Sjevernu Koreju, jedinu državu koja je u ovom vijeku testirala nuklearno oružje.

Tekst sporazuma takođe kaže da nijedna strana neće potpisati ugovor s trećom zemljom koja bi ugrožavala interese druge te da neće dozvoliti da njena teritorija korist bilo koja treća zemlja kako bi narušavala sigurnost i suverenitet druge, objavila je sjevernokorejska novinska agencija “KCNA”.

Dvije zemlje će zajednički preduzeti mjere radi “jačanja odbrambenih kapaciteta kako bi se spriječio rat i osigurao regionalan i međunarodan mir i sigurnost”, rekla je agencija “KCNA”.

Japan je izrazio “ozbiljnu zabrinutost” zbog Putinovog obećanja da neće isključiti saradnju s Pjongjangom u području vojne tehnologije.

Južna Koreja je kazala da joj je žao što sporazum sadržava obećanje o “vojno tehnološkoj saradnji”, koje bi kršilo rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a o sjevernokorejskim programima za proizvodnju oružja.

Savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihajlo Podoljak je rekao da je Rusija, stalna članica Savjeta sigurnosti UN-a, dozvolila “najbesramnije poništenje” svih sankcija uvedenih Sjevernoj Koreji kako bi se zaustavio njen razvoj oružja.

U svojoj prvoj posjeti Pjongjangu od 2000. godine, Putin je zahvalio Kimu na podršci za rusku politiku, a Kim je ponovo potvrdio “bezuslovnu” i nepokolebljivu podršku za “sve politike Rusije”, uključujući Putinovu specijalnu vojnu operaciju na tlu Ukrajine.

“KCNA” je u četvrtak objavio puni tekst sporazuma, koji također predviđa saradnju u područjima nuklearne energije, istraživanja svemira, prehrambene i energetske sigurnosti, prenosi “Jutarnji”.

Ukrajina može da koristi oružje koje je isporučila Amerika da pogodi ruske snage koje napadaju ukrajinske trupe bilo gdje preko granice sa Rusijom, a ne samo na ruskoj teritoriji u blizini ukrajinske oblasti Harkov, saopštio je Pentagon.

Prošlog mjeseca, predsjednik Džozef Bajden dao je Kijevu zeleno svjetlo da lansira oružje koje je isporučila Amerika na vojne ciljeve u Rusiji, prenosi Rojters.

Međutim, zvaničnici su tada rekli da se Bajdenova odluka odnosi samo na mete unutar Rusije u blizini granice sa ukrajinskim regionom Harkov na istoku.

Portparol Pentagona, general major Patrik Rajder rekao je novinarima u četvrtak da, iako nije bilo promene u politici, ukrajinska upotreba oružja protiv ruskih trupa nije ograničena samo na oblast Harkova na ruskoj strani.

“Sposobnost da se može uzvratiti vatra je zaista ono na šta je fokusirana ova politika… pošto vidimo ruske snage kako pucaju preko granice, Ukrajina mora da ima mogućnost da uzvrati vatru na te kopnene snage, koristeći municiju koju obezbeđuju Sjedinjene Američke Države”, rekao je Rajder.

Prema njegovim riječima, u pitanju je samoodbrana i zato to Ukrajina i treba da uradi.

Isto je rekao i savjetnik Bijele kuće za nacionalnu bezbjednost Džejk Salivan ranije ove nedjelje.

“Ovdje se ne radi o geografiji već o zdravom razumu. Ako Rusija napada ili sprema napad sa svoje teritorije na Ukrajinu, ima smisla dozvoliti Ukrajini da uzvrati”, rekao je Salivan.

Nakon početnih ukrajinskih uspeha u kojima je Kijev odbio napad na prestonicu i povratio teritoriju u prvoj godini rata, velika ukrajinska kontraofanziva korišćenjem doniranih zapadnih tenkova je prošle godine propala, ističe agencija.