U EU se sve češće čuju glasovi da bi evropski put BiH trebalo ubrzati, i da ne bi trebalo čekati da sa zemljom započnu pregovori o članstvu u EU, iako je donedavno prevladavao stav da se ne treba žuriti.
Nakon što je Šarl Mišel, predsjednik najvišeg tijela EU, Evropskog savjeta, prije nekoliko dana na Strateškom forumu u slovenačkom Bledu rekao da bi i EU i zemlje kandidati trebalo da budu spremni do 2030. za proširenje, pojavila su se očekivanja da bi moglo doći do određenog ubrzavanja evropskih integracija.
Oliver Varhelji, evropski komesar za proširenje, nedavno je u Toledu, na neformalnom sastanku Savjeta za spoljne poslove EU, rekao da je Komisija spremna da podrži prijedloge kako bi se to postiglo, navodeći da preostaje da se vidi da li će se to dogoditi u oktobru s prijedlozima koje imaju, podsjećajući da je namjera da se postigne istinska integracija ljudi i ekonomija u EU.
“Mislim da će svi imati sve na stolu do oktobra, tako da se nadam da neće biti samo jedan, nego svi”, rekao je on i dodao da je Mišelova poruka dobrodošla.
I Gordan Grlić Radman, ministar spoljnih poslova Hrvatske, dao je sličnu izjavu, uz napomenu da vjeruje da će BiH prije kraja ove ili početkom sljedeće godine započeti pregovore o članstvu.
On je, naime, rekao da je to bio hrvatski prijedlog na posljednjem sastanku Savjeta za stabilizaciju i pridruživanje u julu, te da Hrvatska očekuje pozitivan izvještaj Evropske komisije o napretku zemalja zapadnog Balkana.
S obzirom na to da je vladajuća koalicija na nivou BiH proteklih nekoliko dana uspjela da usvoji nekoliko važnih zakona, pojavljuje se sve veći broj pobornika što skorijeg započinjanja pregovora o članstvu. Protivnici ove ideje smatraju da bi to bila nagrada za nedovoljno izraženu volju domaćih političara da sprovode reforme, tvrdeći da usvojeni zakoni ne idu dovoljno daleko. Pobornici, pak, ističu da početak pregovora ne znači i članstvo, te da bi to bila prilika da se kroz rad na klasterima utiče na popravljanje nedostataka koji se pojave u primjeni.
Upravo će primjena ovih zakona, posebno Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH, biti ključan dokaz da li su ovi zakoni dobri, smatra Vehid Šehić, direktor Foruma građana Tuzla, bivši sudija, tužilac i predsjednik Centralne izborne komisije BiH.
On smatra da EU ne bi trebalo da gleda kroz prste BiH i da insistira na sprovođenju reformi. Podsjeća da su najvažniji prioriteti u 14 preporuka Evropske komisije borba protiv korupcije i vladavina prava, te integritet izbornog procesa.
“Šta je od tih uslova BiH ispunila, faktički ništa. Ne vidim razlog da može imati neki ubrzani put za otvaranje poglavlja. Jeste EU blagonaklona prema BiH, ali mislim da to nije opravdano i moraju nastaviti pritisak da bismo ono što smo potpisali ispunili”, rekao je Šehić za “Nezavisne novine”.
Dodao je da se i na primjeru Sjeverne Makedonije vidi da ni nakon promjene imena nema napretka prema EU, zato što nema istinski organizovane borbe protiv kriminala i korupcije. Podsjetio je da je i podnošenje zahtjeva za kandidaturu BiH za članstvo u EU prije nekoliko godina bilo proslavljano kao istorijski datum, i da su slične izjave davali čak i neki evropski zvaničnici, a da se ispostavilo da je to bio samo jedan papir koji je predat.
Ivana Marić, politička analitičarka iz Sarajeva, za “Nezavisne novine” kaže da političari godinama izazivaju vještačke krize.
Smatra da je slična situacija i sa zakonima koji su sastavni dio 14 prioriteta koje je EU postavila pred BiH 2019.
“Oko tih zakona ne postoji stvarno proturječje već vještačko. Zbog toga je vrlo moguće da će vladajuća koalicija do kraja godine uspjeti ispuniti većinu od tih 14 uvjeta i time privoljeti EU da otvori pregovore sa BiH o članstvu. Na sličan način smo ostvarivali i sve dosadašnje etape EU puta, preko noći su se rješavali problemi koji su godinama bili nerješivi”, kaže ona.
