Kategorija: Svijet

Novoizabrani predsjednik Donjeg doma češkog parlamenta Tomio Okamura, koji je lider desničarske stranke Sloboda i direktna demokratija (SPD), naredio je uklanjanje ukrajinske zastave sa zgrade parlamenta, prenio je Radio Prag.

Zastava se na zgradi češkog parlamenta vijorila od početka rata u Ukrajini u februaru 2022. godine, kao simbol solidarnosti sa tom zemljom.

Bivša predsjednica češkog parlamenta Marketa Pekarova Adamova nazvala je taj potez “sramotnim gestom” protiv Ukrajine i vrijednosti koje dijeli Češka, prenosi Tanjug.

Osude zbog Okamurinog poteza
Okamurinu odluku da skine ukrajinsku zastavu osudili su i lideri bivših vladajućih stranaka, među kojima je i Martina Kupku iz Građanske demokratske stranke.

Uz češku i zastavu Evropske unije, na zgradi češkog parlamenta i dalje se vijori izraelska zastava, koja je podignuta u oktobru 2023. godine nakon terorističkih napada palestinske militantne grupe Hamas na jug Izraela.

Lider krajnje desničarske stranke SPD Tomio Okamura izabran je u srijedu uveče na mjesto predsjedavajućeg Donjeg doma češkog parlamenta, što je prvo imenovanje u okviru novoformirane koalicije populističkog političara i milijardera Andreja Babiša sa desničarskim političkim organizacijama.

Češki predsjednik Petr Pavel prihvatio je u Praškom zamku ostavku, koju je podnio kabinet premijera Petra Fijale, i zatražio je od njega da nastavi da obavlja svoje dužnosti dok se ne imenuje nova vlada.

Pavel je zadužio lidera stranke ANO Andreja Babiša da formira novu vladu, a očekuje se da će to biti u koaliciji sa strankom Sloboda i direktna demokratija (SPD) i strankom Motorista.

U videu koji je objavio, vođa desničarske populističke stranke SPD drži merdevine čovjeku koji skida ukrajinsku zastavu sa zgrade češkog parlamenta, prenosi Index.hr.

“Ovo je određeni simbol. Ukrajinska zastava skinuta je sa zgrade češkog Predstavničkog doma po mojoj naredbi, a trebalo je samo nekoliko sekundi”, rekao je predsjednik parlamenta u komentaru za portal iDNES.

Češka razmatra drastično smanjenje isporuke oružja
Češka, jedna od najvjernijih saveznica Ukrajine, razmatra drastično smanjenje isporuke oružja i municije Kijevu nakon što nova vlada preuzme vlast u narednim sedmicama. Ovu je promjenu najavio ključni čelnik buduće vladajuće koalicije, a vijest je prvi objavio Politico.

Filip Turek, predsjednik desničarske populističke stranke Motoristi, koja je ove sedmice potpisala koalicijski sporazum, izjavio je da će njegova zemlja “održavati obaveze prema NATO-u i pridržavati se međunarodnog prava.”

Međutim, dodao je, nova će vlada “prioritizovati diplomatske napore za okončanje rata u Ukrajini i ublažavanje rizika sukoba u Evropi, prebacujući se s vojne pomoći finansirane iz nacionalnog budžetana humanitarnu podršku i fokusirajući se na češke bezbjednosne potrebe.”

Stranka Motoristi, osnovana 2022. godine, na prošlomjesečnim je izborima osvojila šest poslaničkih mjesta i postala ključan partner mandataru Andreju Babišu i njegovoj stranci ANO u formiranju vlade. Turek se spominje kao najizgledniji kandidat za novog ministra inostranih poslova.

Babiš je i ranije izražavao sumnju u veliki program sadašnje vlade za isporuku topovskih granata Ukrajini, ali od izbora je izbjegavao da jasno definiše svoj stav.

Odlazeći ministar inostranih poslova Jan Lipavski oštro je reagovao na najave. “Ograničenje češke vojne pomoći Ukrajini vijest je koja će sigurno donijeti veliku radost ruskim vojnicima na prvoj liniji. Smatrajmo to božićnim darom Babiša Vladimiru Putinu”, poručio je Lipavski.

Prema njegovim riječima, u političkim izjavama nove koalicije “riječ Rusija ne spominje se niti jednom” te se izbjegava “suočavanje s agresijom Kremlja”. “Nova vlada će potkopavati bezbjednost Češke Republike”, zaključio je Lipavski.

Evropa bi mogla da se suoči s problemima u snabdijevanju gorivom i gubitkom radnih mjesta ako regulatori ne odobre dogovor Gunvor grupe o preuzimanju međunarodne imovine kompanije Lukoil vrijedan oko 22 milijarde dolara.

Izvršni direktor i većinski vlasnik Torbjorn Tornkvist (Thorbjorn Tornqvist) kaže da bi švedska Gunvor grupa sa sjedištem u Ženevi trebalo da preuzme imovinu Lukoila u Srbiji, Bugarskoj i Rumuniji, mreže benzinskih stanica u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama, kao i naftna i gasna polja na Bliskom istoku, u Centralnoj Aziji i Africi.

Realizacija ovog dogovora zavisi od odobrenja američkih, britanskih i švajcarskih institucija, a vrijeme je ograničeno jer nove američke sankcije protiv Lukoila i Rosnjefta stupaju na snagu 21. novembra, piše SEEbiz.

Tornkvist je u intervjuu za Financial Times upozorio da je ključno produžiti operativne dozvole za Lukoil, jer bi u suprotnom “kapacitet rafinerija mogao biti ozbiljno ugrožen”.

Lukoil rafinerija u Burgasu obezbjeđuje više od dvije trećine goriva u Bugarskoj, dok Petrotel u Rumuniji pokriva oko trećinu prerade nafte u toj zemlji. Prema njegovim riječima, svaki prekid rada direktno bi uticao na energetsku stabilnost regiona.

Istovremeno, švedski milijarder Tornkvist odbacio je nagađanja da Gunvor samo privremeno preuzima imovinu kako bi je Lukoil kasnije povratio, istakavši da će vlasti zahtijevati „potpuni prekid vlasničkih veza“ s ruskom kompanijom.

Istorijske veze Gunvor grupe s Rusijom dodatno komplikuju ovu transakciju. Jedan od suosnivača kompanije bio je saveznik ruskog predsednika Vladimira Putina, Genadij Timčenko, koji je svoj udeo prodao Tornkvistu nakon što je 2014. godine bio obuhvaćen sankcijama.

Gunvor se postepeno povukao iz većine ruskih projekata, ali i dalje postoji reputacioni rizik, navodi Fajnenšl tajms.

Sjedinjene Američke Države su prošlog mjeseca stavile Lukoil i Rosnjeft na listu sankcionisanih subjekata, kao dio napora da se smanje ruski prihodi tokom rata u Ukrajini.

Zbog toga je za finalizaciju transakcije neophodno odobrenje Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAC) pri amerčkom ministarstvu finansija

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je u petak (7. novembar) da je Iran postavio pitanje da li američke sankcije protiv te zemlje mogu da se ukinu.

“Iran pita da li sankcije mogu da se ukinu. Oni se suočavaju sa veoma teškim američkim sankcijama, što im otežava da rade ono što bi željeli. Otvoren sam da to čujem i videćemo šta će se desiti, ali bih bio otvoren za to”, rekao je Tramp novinarima sinoć u Bijeloj kući, prenio je Rojters.

Zvaničnici iranske misije pri Ujedinjenim nacijama u Njujorku nisu odgovorili na zahtjev za komentar, prenosi Tanjug.

Ranije ove nedjelje, vrhovni vođa Irana, ajatolah Ali Hamnei, rekao je da saradnja sa SAD nije moguća sve dok Vašington nastavlja da podržava Izrael, održava vojne baze i miješa se u Bliski istok.

U junu su SAD bombardovale iranske nuklearne objekte, dok su dvije zemlje održale pet rundi nuklearnih pregovora, koji su prethodili dvanaestodnevnom sukobu između Irana i Izraela u junu.

Međutim, razgovori su naišli na ozbiljne prepreke, uključujući pitanje obogaćivanja uranijuma u Iranu, koje zapadne sile žele da eliminišu kako bi smanjile rizik od razvoja nuklearnog oružja – što Teheran odbija, ističe Rojters.

Lažne informacije su oružje koje koriste neprijatelji Rusije, izjavio je ruski predsjednik Vladimir Putin.

“Lažne informacije su veoma važna oblast, odnosno suprostavljanje takvim pokušajima uticaja na nas i naše društvo”, istakao je Putin tokom sastanka Savjeta za međuetničke odnose.

On je upozorio da su lažne informacije oružje koje koriste ruski protivnici i stalno ga usavršavaju.

“U dokumentima zapadnih obavještajnih službi eksplicitno se navodi zadatak `destabilizacije` Rusije iznutra”, napomenuo je Putin, prenosi Srna.

Američki savezni zvaničnici saopštili su da će Sjedinjene Američke Države smanjiti vazdušni saobraćaj za 10 odsto na 40 aerodroma sa velikim obimom saobraćaja počev od petka ujutro, zbog nedostatka zaposlenih izazvanog tekućom obustavom rada vlade.

Smanjenja će, prema izvorima upoznatim sa planom, biti postepeno uvedena od petka, a danas će biti saopšteno koji će aerodromi biti pogođeni ovom mjerom, kako su zvaničnici najavili, prenosi CBS.

Najpre će broj domaćih letova biti smanjen sutra za četiri odsto, a zatim će se smanjenja povećati na pet odsto u subotu i na šesto odsto u nedjelju, prije nego što smanjenje dostigne 10 odsto naredne nedjelje, javio je Rojters nakon objave nove mjere, pozivajući se na četiri neimenovana izvora.

Otkazivanja letova bi mogla da pogode između 3.500 i 4.000 letova dnevno, navodi BBC.

Administrator Federalne uprave za vazduhoplovstvo (FAA) Brajan Bedford rekao je da je smanjenje kapaciteta od 10 odsto neophodno kako bi se rasteretili kontrolori leta, prenosi CBS.

“Ovo je neuobičajeno, baš kao što je i obustava rada vlade neuobičajena, kao i činjenica da naši kontroli nisu dobili platu mjesec dana”, rekao je Bredford.

Kako je dodao, ako se obustava rada vlade nastavi i pritisak na sistem se poveća, dodatne restriktivne mjere će možda biti potrebne.

Ministar saobraćaja SAD Šon Dafi i Bedford naglasili su da su mjere uvedene radi očuvanja bezbjednosti vazdušnog saobraćaja.

Bedford je najavio da će danas biti objavljeno kojih 40 tržišta će biti pogođeno, a ograničenja će obuhvatiti komercijalni vazdušni prostor i druge aktivnosti, uključujući svemirska lansiranja.

Prema informacijama koje je CBS dobio, među predloženim tržištima su glavna čvorišta kao što su Boston Logan, Njujork La Gvardija, Los Anđeles i Dalas/Fort Vort, ali lista još nije konačna.

Zbog obustave rada, sve više kontrolora leta posljednju platu su primili prije gotovo mjesec dana.

Tokom perioda blokade vlade, najdužeg do sada u istoriji SAD, kontrolori moraju da rade bez plate, što je neke podstaklo da odu na bolovanje ili rade druge poslove.

Avio-kompanije, sindikati i turistička industrija pozvali su Kongres da okonča zastoj.

Prema podacima “FlightAware”-a, prošlog vikenda više od 10.000 letova unutar, u ili iz SAD je kasnilo, dok je ove nedjelje odloženo oko 11.000 letova.

Dafi je istakao da zemlji nedostaje oko 2.000 kontrolora leta.

Avio-kompanija “American Airlines” saopštila je da će danas saobraćati prema planu, ali da čeka dodatne informacije FAA o letovima koji će biti pogođeni od sutra.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp ublažio je ton u pogledu buduće federalne podrške Njujorku nakon ubjedljive izborne pobjede Zohrana Mamanija, sugerišući da je otvoren da pruži pomoć Njujorku nakon što je prethodno prijetio smanjenjem finansiranja.

Tramp je sinoć (5.novembra) ponovio ocjene da su, kako je naveo, komunistički, marksistički socijalisti i globalisti imali svoju šansu, ali da su “donijeli samo katastrofu”, ali je naveo da će pomoći Njujorku jer želi da taj grad bude uspješan, prenio je CNN.

“Sada da vidimo kako će komunista proći u Njujorku. Videćemo kako će se to završiti. I pomoći ćemo im. Želimo da Njujork bude uspješan. Pomoći ćemo im malo, možda”, rekao je Tramp tokom govora na ekonomskoj konferenciji u Majamiju.

Tramp je ocijenio da politika Mamanija, demokratskog socijaliste, odražava stavove demokrata u Kongresu, prenosi Tanjug.

“Ako želite da vidite šta demokratski kongresmeni žele da urade Americi, samo pogledajte rezultate jučerašnjih izbora u Njujorku gdje je njihova partija postavila komunistu za gradonačelnika najvećeg grada u naciji. Odluka pred svim Amerikancima ne može biti jasnija – imamo izbor između komunizma i zdravog razuma”, rekao je sinoć Tramp.

Tramp je prije izbora u Njujorku upozorio da bi u slučaju pobjede Mamdanija mogao da ograniči federalno finansiranje Njujorka, osim minimuma koji je propisan zakonom.

Rekao je da bi umjesto Mamdanija prije podržao bivšeg guvernera Njujorka Endrua Kuoma, navodeći da bi, iako nije “obožavalac” Kuoma, u slučaju izbora između “lošeg demokrate i komuniste uvijek birao “lošeg demokratu”.

Predsednik SAD Donald Tramp reagovao je na pobede koje je Demokratska stranka ostvarila na jučerašnjim izborima širom zemlje, prenosi Gardijan.

“Sinoć se nije očekivala pobeda, bila su to veoma demokratska područja. Ali ne mislim da je bilo dobro za republikance. Nisam siguran da je bilo dobro za bilo koga”, rekao je Tramp dok je ugostio republikanske senatore u Beloj kući.

“Imali smo zanimljivo veče i mnogo smo naučili, i o tome ćemo razgovarati”, dodao je.

Podsetimo, demokrate su juče ostvarile svoj prvi veliki uspeh posle poraza na američkim predsedničkim izborima 2024. godine.

Osim Njujorka i Kalifornije, u kojima su se i očekivali tačno oni ishodi koji su se u završnici i potvrdili na biralištima – pobeda Zohrana Mamdanija u trci za gradonačelnika Njujorka i usvajanje tzv. Predloga 50 kojim će se prekrojiti izborni okruzi uoči izbora za Kongres 2026. – bitno impresivniji rezultat demokrate su ostvarile u saveznim državama Virdžinija i Nju Džersi, koje su takođe “poplavele”.S obzirom na to da Amerikanci, iz istorijskih razloga, gotovo sve izbore održavaju prvog utorka u novembru, guvernerske trke Virdžinije i Nju Džerzija uvek se održavaju tačno godinu dana nakon predsedničkih izbora, zbog čega neretko ukazuju na (ne)zadovoljstvo građana prvom etapom nove administracije u Beloj kući.