VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Sunak o slanju britanskih trupa u Ukrajinu

    Sunak o slanju britanskih trupa u Ukrajinu

    Britanski premijer Rishi Sunak poručio je danas da ne postoje neposredni planovi za skoro slanje vojnih instruktora u Ukrajinu.

    Sunak je, nekoliko sati nakon što je britanski ministar odbrane Grant Shapps rekao za Sunday Telegraf da želi rasporediti vojne instruktore u Ukrajini, rekao da ne postoje neposredni planovi za slanje britanskih instruktora u Ukrajinu, prenosi Reuters.

    “Ono što je ministar odbrane rekao je da postoji mogućnost za nas da jednog dana u budućnosti sprovedemo nešto od te obuke u Ukrajini”, rekao je Sunak, ali je naglasio da je to dugoročno pitanje, a nije reč o “ovdje i sada”, prenosi Reuters.

    On je dodao da britanski vojnici neće biti poslati da se bore u sukobu u Ukrajini.

    Podsjećamo, Shapps je razgovarao sa generalima o premještanju “više obuke” u ratom razorenu zemlju i pozvao britanske odbrambene firme da tamo uspostave proizvodnju.

    U razgovoru za The Sunday Telegraph rekao je da je već razgovarao s Volodimirom Zelenskim o tome da Kraljevska mornarica pomaže u odbrani komercijalnih brodova u Crnom moru.

    Britanija je tražila načine da pomogne Ukrajini da se osposobi za članstvo u NATO-u, dodao je on.

    “Razgovarao sam o tome da se obuka na kraju približi i u Ukrajini”, rekao je Shapps.

    “Posebno na zapadu zemlje, mislim da je sada prilika da se donese više stvari u zemlji, a ne samo obuka. Vidimo kako se BAE, na primjer, kreće u proizvodnju u zemlji. Želim da vidim i druge britanske kompanije da učine svoj dio tako što rade istu stvar”, rekao je ministar.

    Više od 20.000 regruta iz Ukrajine prošlo je obuku u Velikoj Britaniji od početka 2022. Ali, članice NATO-a izbjegavale su programe obuke u Ukrajini zbog rizika od uvlačenja osoblja u borbu s Rusijom.

  • Velika Britanija šalje 200 vojnika na Kosovo

    Velika Britanija šalje 200 vojnika na Kosovo

    Vlada Velike Britanije saopštila je da će povećati broj vojnika u sastavu KFOR-a, nakon podizanja tenzija u sjevernom dijelu Kosmeta.

    Nakon zahtjeva vrhovnog komandanta savezničkih snaga za Evropu i odobrenja Sjevernoatlantskog savjeta, Ujedinjeno Kraljevstvo će u narednim danima rasporediti oko 200 vojnika iz 1. bataljona Kraljevskog puka princeze od Velsa da se pridruže britanskom kontingentu od 400 vojnika koji je već prisutan kao dio godišnje vježbe – navodi se u saopštenju Vlade Velike Britanije.

    Јedinica britanske vojske dodjeljena je komandantu NATO snaga na Kosmetu na poseban zahtjev vrhovnog komandanta savezničkih snaga za Evropu američkog generala Krisa Kavolija.

    • Ovo raspoređivanje svjedoči o liderstvu i agilnosti Ministarstva odbrane Ujedinjenog Kraljevstva i obezbjediće dodatnu snagu i stručnost NATO-u, kao dio naše nepokolebljive posvećenosti Alijansi – dodaje se u saopštenju.

    Admiral Toni Radakin, načelnik Štaba odbrane rekao je da Velika Britanija nastavlja da bude osnovni deo NATO Alijanse, djeleći vojnu ekspertizu i snagu.

    • Širenje naše podrške KFOR-u naglašava našu nepokolebljivu posvećenost NATO-u i bezbjednosti regiona Zapadnog Balkana. Pod komandom NATO-a, i radeći zajedno sa snagama drugih savezničkih država, snage Ujedinjenog Kraljevstva biće na raspolaganju za izvođenje operacija u skladu sa mandatom KFOR-a za očuvanje bezbednog i sigurnog okruženja i slobode kretanja za sve ljude na Kosmetu – poručio je admiral Radakin.

    Obaveza Velike Britanije prema KFOR-u produžena je u maju 2023. godine kada je ministar oružanih snaga DŽejms Hepi najavio da će ta zemlja nastaviti da doprinosi misiji NATO-a najmanje do 2026. godine.

    • Snage Velike Britanije su preuzele ključnu ulogu u očuvanju mira i jačanju bezbjednosti u regionu više od dvije decenije, i zajedno sa svojim saveznicima nastavljaju da pokazuju kolektivnu snagu u suočavanju sa složenim pitanjima sa kojima se svijet danas suočava – dodaje se u saopštenju.
  • Teroristički napad u Ankari: Aktivirali bombu kod turskog parlamenta

    Teroristički napad u Ankari: Aktivirali bombu kod turskog parlamenta

    Jaka eksplozija čula se u nedjelju u srcu glavnog grada Turske, Ankare, javljaju turski mediji. Neki izvještaji kažu da je eksplozija bila praćena pucnjavom.

    Uzrok eksplozije u području u blizini parlamenta i Ministarstva unutrašnjih poslova nije odmah poznat. Nema trenutačnih izvještaja o bilo kakvim žrtvama.

    Parlament bi se trebao ponovno otvoriti u nedjelju nakon ljetne stanke. Snage sigurnosti postavile su barijere u tom području.

    Televizijska snimka prikazuje bombaške odrede kako rade u blizini parkiranog vozila u tom području.

    “Oko 09:30 sati, 2 terorista koji su došli u lakom komercijalnom vozilu ispred ulazne kapije Glavne uprave za sigurnost Ministarstva unutrašnjih poslova, izveli su bombaški napad. Jedan od terorista se raznio, a drugi terorista je neutralisan. Tokom eksplozije, dva naša policijska službenika su lakše povrijeđena. Želim brz oporavak našim herojima”, stoji u izjavi turskog ministra unutrašnjih poslova Alija Yerlikaya.

  • Erdogan: Turska umorna od čekanja

    Erdogan: Turska umorna od čekanja

    “Turska više ništa ne očekuje od Evropske unije, pred čijim vratima čeka 40 godina, jer smo ispunili sva obećanja koja smo im dali, a oni nisu gotovo nijedno”, izjavio je danas turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan, dodavši da neće tolerisati nove zahtjeve ili uslove u pristupnom procesu.
    Ako se ne povuku u pogledu nekih nepravdi, kao što je uvođenje viza, koje koriste kao latentne sankcije, i ako ne isprave svoje greške, s naše strane će izgubiti pravo izražavanja političkih, socijalnih, ekonomskih i vojnih očekivanja, rekao je Erdogan na inauguralnoj sjednici turskog parlamenta, prenosi Hina.

    Ako Evropska unija namjerava da prekine pristupni proces, koji postoji samo na papiru, to će biti njihova odluka, dodao je predsjednik Turske.

    Erdogan je naveo da je, između ostalog, ljut zbog nove presude Evropskog suda za ljudska prava, koji mu je zamjerio što je osudio čovjeka za pripadnost terorističkoj organizaciji samo zato što je koristio aplikaciju za slanje kriptovanih poruka ByLock.

    Ankara smatra da je ta aplikacija bila alat za komunikaciju vođa neuspjelog puča iz 2016, godine, u kojem je poginulo 250 ljudi, nakon čega su uslijedila masovna hapšenja i suđenja bez presedana u modernoj istoriji Turske.

    Odluka Evropskog suda za ljudska prava je za Ankaru kap koja je prelila čašu.

    “Pripadnici terorističke organizacije i njihove pristalice koji su ohrabreni ovom odlukom ne treba uzalud da se nadaju. To neće doneti nikakvo olakšanje kriminalnim pripadnicima iz organizacije Fetulaha Gulena. Turska neće popustiti u borbi protiv te bande izdajnika”, poručio je Erdogan.

  • Kijev ostavljen na cjedilu

    Kijev ostavljen na cjedilu

    Podrška zapadnih saveznika Kijevu slabi, piše Vašington post.

    Ni SAD ni Evropa nisu navikle da nešto rade na duži rok, pa u nedostatku rezultata počinju da odustaju i okreću se od Ukrajine. Ruski predsednik razume šta je dugoročno razmišljanje za razliku od svojih protivnika.

    “Putin dobro zna da nestrpljenje može biti fatalna mana za zapadne demokratije”, piše u tekstu.

    ako naglašava Vašington post, SAD su uvek u svemu davale prednost lakšim i kratkoročnim putevima, bilo da je reč o spoljnoj ili unutrašnjoj politici. Ulaganje u dugoročne napore za rešavanje problema kao što je kolektivna bezbednost mnogo je teže zapadnim zemljama, kažu stručnjaci. Saveznici žele da vide rezultate, a ako nema rezultata posle godinu i po, interesovanje nestaje.

    “Često politička volja može biti važnija od vojne ravnoteže. Putin igra dugu igru po svojim pravilima”, piše VP.

    I, kako naglašava autor, ako Ukrajina i njeni saveznici žele da pobede, prvo treba da nauče od Rusije lekciju o izdržljivosti i strpljenju.

  • Borelj: “Ukrajini potrebno još vojne pomoći”

    Borelj: “Ukrajini potrebno još vojne pomoći”

    Visoki predstavnik Evropske unije (EU) za spoljnu politiku i bezbednost Žozep Borelj je tokom posete Kijevu izjavio da je Ukrajini potrebno još vojne pomoći.

    On je rekao da je razgovarao o kontinuiranoj vojnoj pomoći EU tokom prvog sastanka sa ukrajinskim ministrom odbrane Rustemom Umerovom, preneo je Rojters.

    “Pripremamo dugoročnu bezbednosnu podršku Ukrajini”, dodao je Borelj.

  • Grenel zaprepašćen tvrdnjama Osmani

    Grenel zaprepašćen tvrdnjama Osmani

    Bivši ambasador SAD i specijalni izaslanik za Zapadni Balkan Ričard Grenel ostao je zaprepašćen najnovijom izjavom tzv. predsednice KiM Vljose Osmani.

    On je na svom nalogu na društvenoj mreži Iks (bivši tviter) napisao:”Jao. Ovo je novo…Osmani kaže da Kosovo (takozvano Kosovo) ne mora da se pridržava svojih ranijih obaveza za osnivanje Zajednice srpskih opština jer oni već priznaju manjinska prava.

    Prethodni kosovski lideri su ovu obavezu preuzeli u više sporazuma.

    Bajdenov tim je još 3. juna zahtevao da Kurti i Osmani to urade. Osmani sada kaže da nema potrebe”.

  • Putin ima plan

    Putin ima plan

    Ruski predsednik Vladimir Putin planira da razgovara sa kineskim kolegom Si Đinpingom na marginama samita “Jedan pojas, jedan put” u Kini.

    Putin je to napisao na Telegramu u objavi povodom 74. godišnjice od osnivanja Narodne Republike Kine, prenosi TASS.

    “Uveren sam da će naši predstojeći razgovori tokom međunarodnog foruma ‘Jedan pojas, jedan put’ olakšati dalje proširenje čitavog spektra konstruktivnih rusko-kineskih veza od kojih korist imaju naši prijateljski narodi”, naveo je Putin.

    Forum “Jedan pojas, jedan put” biće održan u oktobru.

  • Britanija najavila mogućnost da pošalje trupe u Ukrajinu

    Britanija najavila mogućnost da pošalje trupe u Ukrajinu

    Britanske trupe mogle bi biti poslane u Ukrajinu da pomognu u obuci vojnika prema planovima koje je otkrio novi ministar odbrane Velike Britanije Grant Shapps.

    Shapps je razgovarao sa generalima o premještanju “više obuke” u ratom razorenu zemlju i pozvao britanske odbrambene firme da tamo uspostave proizvodnju.

    U razgovoru za The Sunday Telegraph rekao je da je već razgovarao s Volodimirom Zelenskim o tome da Kraljevska mornarica pomaže u odbrani komercijalnih brodova u Crnom moru.

    Britanija je tražila načine da pomogne Ukrajini da se osposobi za članstvo u NATO-u, dodao je on.

    “Razgovarao sam o tome da se obuka na kraju približi i u Ukrajini”, rekao je Shapps.

    “Posebno na zapadu zemlje, mislim da je sada prilika da se donese više stvari u zemlji, a ne samo obuka. Vidimo kako se BAE, na primjer, kreće u proizvodnju u zemlji. Želim da vidim i druge britanske kompanije da učine svoj dio tako što rade istu stvar”, rekao je ministar.

    Više od 20.000 regruta iz Ukrajine prošlo je obuku u Velikoj Britaniji od početka 2022.

    Ali, članice NATO-a izbjegavale su programe obuke u Ukrajini zbog rizika od uvlačenja osoblja u borbu s Rusijom.

  • Izbjegnuta blokada američke vlade, u privremenom budžetu nema novca za pomoć Ukrajini

    Izbjegnuta blokada američke vlade, u privremenom budžetu nema novca za pomoć Ukrajini

    Američki Kongres usvojio je zakonski prijedlog za privremeno finansiranje vlade, nekoliko sati uoči isticanja godišnjeg budžeta u ponoć. Na taj način omogućeno je da vladine službe ostanu otvorene i nastave da obavljaju svoje poslove i poslije 1. oktobra. Ova mjera ne obuhvata dodatnu pomoć Ukrajini koju je Bijela kuća tražila.


    Zakon, koji je pola sata prije isticanja roka potpisao predsjednik Džozef Bajden, predviđa finansiranje vlade do 17. novembra, što će članovima Kongresa omogućiti da pregovaraju o punom budžetu za fiskalnu 2024. godinu koja danas počinje, prenosi Glas Amerike.

    Ova privremena mjera, osim finansiranja vlade, obuhvata i novac za katastrofe, ali ne i za dodatnu pomoć Ukrajini koju je Bijela kuća tražila.

    Privremeno finansiranje vlade u Senatu je u subotu uveče podržalo 88 senatora, dok je devet bilo protiv.

    Prethodno je Predstavnički dom usvojio isti prijedlog većinom od 335 prema 91, a za prijedlog je glasalo više demokrata (svi osim jednog) nego republikanaca.


    U SAD zakonski prijedlog moraju da usvoje oba doma Kongresa prije nego što ga potpiše predsjednik.

    Predsedavajući Predstavničkog doma, republikanac Kevin Mekarti zakazao je glasanje u Donjem domu Kongresa nekoliko sati prije četvrtog djelimičnog zatvaranja vlade u posljednjih deset godina.

    Mekarti se time suprostavio desničarima u Republikanskoj stranci koji su insistirali na tome da bilo koji zakonski prijedlog bude usvojen samo glasovima republikanaca i sada bi mogli da pokrenu proceduru za Mekartijevu smjenu.

    Šta znači blokada vlade
    Da Kongres nije usvojio zakon o finansiranju vlade, od nedjelje u ponoć stotine hiljada vladinih službenika u SAD bilo bi poslato na prinudni odmor.

    Komisija za hartije od vrijednosti bi obustavile većinu regulatornih aktivnosti, a zatvorila bi se i Američka služba za nacionalne parkove, navodi Rojters.

    Američka ministarka finansija Dženet Jelen upozorila je da bi zatvaranje vlade ugrozilo ekonomski napredak, obustavljanjem ključnih programa za mala preduzeća i djecu, i da bi moglo da odloži ključne infrastrukturne radove.

    Djelimično zatvaranje vlade 1. oktobra bilo bi četvrto u posljednjoj deceniji, a uslijedilo bi samo četiri mjeseca nakon što je savezna vlada SAD zbog spora u Kongresu bila blizu situacije u kojoj ne bi bila u mogućnosti da izmiruje obaveze od 31 bilion dolara, navodi Rojters.