Kategorija: Svijet

Francuska i Velika Britanija predlažu jednomjesečno primirje u Ukrajini koje će se odnositi na vazdušne, pomorske i napade na energetsku infrastrukturu, izjavio je francuski predsjednik Emanuel Makron.

On je u intervjuu za list “Figaro” naveo da se prijedlog ne odnosi na borbe na kopnu, uz napomenu da prva linija sukoba ima dužinu udaljenosti između Pariza i Budimpešte, te bi stoga bilo ekstremno teško verifikovati poštovanje primirja, prenio je TASS.

Makron je rekao da se nada da će se obnoviti komunikacija između predsjednika SAD Donalda Trampa i predsjednika Ukrajine Vladimira Zelenskog, nakon što se sastanak Zelenskog sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom i američkim potpredsjednikom DŽejmsom Devidom Vensom u Bijeloj kući u petak, 28. februara, završio žestokom raspravom između trojice zvaničnika, prenosi Srna.

Američki ministar odbrane Pit Hegset naredio je američkoj sajber komandi da obustavi ofanzivne sajber operacije protiv Rusije, u nastojanju da ta zemlja obnovi odnose sa Rusijom i da se postigne dogovor sa Moskvom o miru u Ukrajini, objavio je danas “Njujork tajms”.

U izvještaju američkog lista, koji se poziva na izjave aktuelnog zvaničnika i dva bivša zvaničnika upoznata sa naredbom ministra odbrane, navodi se da je to očigledno dio širih nastojanja da se ruski predsjednik Vladimir Putin uvuče u pregovore o Ukrajini i novim odnosima sa Sjedinjenim Američkim Državama.

Dodaje se da je naredba o obustvi ofanzivnih sajber operacija protiv Rusije izdata prije susreta američkog i ukrajinskog predsjednika, Donalda Trampa i Volodimira Zelenskog, u Bijeloj kući, koji se završio razmjenom oštrih riječi i bez najavljenog potpisivanja sporazuma o ukrajinskim mineralima.

Precizan obim i trajanje naloga američkog Ministarstva odbrane nisu jasni, pošto je granica između ofanzivnih i odbrambenih sajber operacija često nejasna.

Ipak, zadržavanje pristupa glavnim ruskim mrežama u svrhe špijunaže ključno je za razumijevanje namjera Putina dok ulazi u pregovore, kao i za praćenje argumenata u Rusiji o tome na kojim uslovima treba insistirati i od čega bi se moglo odustati, ocjenjuje njujorški list.

Bivši zvaničnici su napomenuli da je uobičajeno da civilni lideri naređuju pauze u vojnim operacijama tokom osjetljivih diplomatskih pregovora, kako bi izbjegli njihovo izbacivanje iz kolosijeka, prenosi Tanjug.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da je spreman da podnese ostavku ukoliko bi zauzvrat Ukrajina postala članica NATO-a, a to je poručio nakon što su ga na ostavku pozvali saveznici američkog predsjednika Donalda Trampa.

“Ja u zamjenu za NATO? Može zamjena. Rekao sam da sam spreman da odem, a da zauzvrat postanemo članica NATO-a – to govorim otkako je počeo rat sa Rusijom. Ako uđemo u NATO, to znači da sam ispunio svoju misiju”, rekao je Zelenski, prenosi “Sky news”.

On je upozorio da neće biti lako smijeniti ga.

“Nije dovoljno da jednostavno održite izbore. Morate da me spriječite da učestvujem, a to ćete malo teže”, poručio je Zelenski.

Ova izjava Zelenskog uslijedila je nakon što je nekoliko američkih republikanaca, uključujući savjetnika za nacionalnu bezbjednost Majka Volca, senatorku Lindzi Grejem i predsjedavajućeg Predstavničkog doma Majka Džonsona, reklo da Zelenski treba da napusti funkciju, nakon njegovog ponašanja u Ovalnom kabinetu u petak, tokom verbalnog sukoba sa Trampom.

Oni su juče pozvali Zelenskog da promijeni strategiju ili – podnese ostavku, prenosi “Tanjug”.

Francuski predsjednik Emanuel Makron upozorio je da bi odustajanje Sjedinjenih Država od podrške Ukrajini izazvalo katastrofalne posljedice, ne samo za Kijev, već i za sigurnost cijelog svijeta.

U intervjuu za francuski list La Tribune, izjavio je da bi se rat, ukoliko se ruski lider Vladimir Putin sada ne zaustavi, mogao proširiti na druge evropske zemlje.

Makron je istakao da Sjedinjene Države ne smiju okrenuti leđa Ukrajini jer je njihova strateška uloga od ključnog značaja za globalnu bezbjednost.

Upozorio je da bi prihvatanje primirja bez garancija za sigurnost Ukrajine oslabilo uticaj Amerike u suprotstavljanju Rusiji, Kini i drugim svjetskim silama.

“Nemam sumnje da je sudbina Amerikanaca da stanu uz Ukrajince. Povlačenje od Ukrajine nije u korist Sjedinjenih Država. Sve što je SAD radio protekle tri godine u potpunosti je u skladu s njihovom diplomatskom i vojnom tradicijom. Želim da Amerikanci uvide da odustajanje od Ukrajine nije u njihovom interesu”, poručio je Makron.

Dok Tramp sve više teži pregovorima s Putinom i sklapanju primirja, Makron smatra da bi to bila velika greška.

“Svi naravno želimo mir. Ali ne može biti pravednog i dugotrajnog mira ako se Ukrajina ostavi na cjedilu”, upozorio je on.

Makron je rekao da Rusija danas predstavlja egzistencijalnu prijetnju Evropi veću nego ikada ranije.

“Na našim granicama stoji snažno naoružana i agresivna Rusija. Ona već sada izvodi terorističke napade i vodi ogromne kampanje dezinformisanja u Evropi”, izjavio je francuski predsjednik.

Makron vjeruje da Putin neće stati na tome. Uvjeren je da će, ako ga ne zaustave u Ukrajini, krenuti dalje prema Moldaviji, a možda čak i prema Rumunjskoj.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je danas da je u Londonu imao produktivan sastanak sa italijanskom premijerkom Đorđom Meloni u cilju izrade zajedničkog akcionog plana za okončanje rata pravednim i trajnim mirom.

Zelenski je ocijenio da niko osim ruskog predsjednika Vladimira Putina nije zainteresovan za nastavak i brz povratak rata.

“Zato je važno održati jedinstvo oko Ukrajine i ojačati poziciju naše zemlje u saradnji sa našim saveznicima – zemljama Evrope i Sjedinjenim Američkim Državama”, napisao je Zelenski na platformi Iks.

On je istakao da je Ukrajini potreban mir podržan čvrstim bezbjednosnim garancijama. “Zahvalan sam Italiji na njenoj kontinuiranoj podršci i partnerstvu u približavanju mira u Ukrajini”, istakao je Zelenski. Britanski premijer Kir Starmer je danas u Londonu domaćin predsedniku Ukrajine Volodimiru Zelenskom i brojnim evropskim liderima, koji će razgovarali o bezbjednosnim garancijama koje evropski kontinent može da ponudi Kijevu u slučaju prekida vatre sa Rusijom, prenosi Tanjug.

Mađarski premijer Viktor Orban podržao je američkog predsjednika Donalda Trampa nakon jučerašnjeg susreta s Zelenskim.

Mađarski premijer Viktor Orban podržao je američkog predsjednika Donalda Trampa nakon jučerašnjeg susreta Trampa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, koji je završio prepirkom i odlaskom Ukrajinca iz Bijele kuće.

“Predsjednik Donald Tramp čini upravo ono što je obećao tokom kampanje, radi sve što može da donese mir. Rekao je da će učiniti sve što može u svojoj moći da donese mir i to je ono što cijelo vrijeme radi. Istovremeno, ukrajinski predsjednik ne želi mir ili barem ne mir pod uslovima koje nude Amerikanci” izjavio je Orban u intervjuu.

Nastavio je:

“Ali Ukrajina je potpuno iscrpljena, bezbroj ljudi je poginulo, s ogromnim razaranjima i milionima raseljenih. Ukrajina je na aparatima” upozorio je Orban.

Na kraju je rekao:

“Bez finansijske podrške Amerike i EU, Ukrajina ne može opstati, a Zelenski je u takvim uslovima otišao na razgovor s Trampom koji teži miru” zaključio je premijer Mađarske, prenosi “Avaz”

Francuski predsjednik Emanuel Makron danas je izjavio da eventualni razlaz SAD i Ukrajine nije u američkom interesu.

“Očigledna sudbina Amerikanaca je da budu na strani Ukrajinaca, u to nemam sumnje”, kazao je Makron dan poslije verbalnog sukoba američkog i ukrajinskog predsjednika, Volodimira Zelenskog i Donalda Trampa, u Bijeloj kući, prenosi televizija “BFM”.

Francuski predsjednik je dodao da je ono što su SAD u protekle tri godine činile za Ukrajinu bilo u potpunosti u skladu sa njihovom diplomatskom i vojnom tradicijom.

“Naravno da se svi slažemo da moramo doći do mira. Ne može, međutim, biti pravednog i trajnog mira ako napustimo Ukrajinu”, poručio je Makron.

Prema njegovim riječima, potpisivanje primirja bez bezbjednosnih garancija za Ukrajinu dovelo bi do gubitka geostrateške sposobnosti odvraćanja Rusije, Kine i drugih.

Makron je dodao da će Putin, ako ne bude zaustavljen, sigurno krenuti na Moldaviju, a možda i dalje na Rumuniju i izrazio nadu da će Evropljani brzo inicirati masivno i zajedničko finansiranje bezbjednosti.

Francuski predsjednik je takođe pozvao Trampa i Zelenskog da se vrate smirenosti i uzajamnom poštovanju kako bi dalje moglo da se krene u konkretnom pravcu, budući da je, kako je naglasio, “ulog suviše veliki”, prenosi “Tanjug”.

Vlada Izraela privremeno je odobrila produženje prekida vatre u Gazi za sljedećih šest sedmica, pokrivajući razdoblja muslimanskog Ramazana i jevrejske Pashe, a to je potvrđeno iz kancelarije premijera Benjamina Netanjahua.

Prva faza pregovora je istekla u subotu u ponoć. Između ostalog, kancelarija izraelskog premijera je saopštila da će prema prijedlogu primirja izaslanika američkog predsjednika Donalda Trampa, Stiva Vitkofa polovina zarobljenika koje Hamas još drži u Gazi, živih i mrtvih, biti oslobođena prvog dana.

Oslobađanje talaca
Preostali taoci bili bi oslobođeni “ako se postigne dogovor o trajnom prekidu vatre”.

Hamas nije javno komentarisao najnoviji izraelski potez.

Izraelska vlada podržala je produženje prekida vatre nakon četverosatnog sastanka koji je sazvao Netanjahu.

Iz premijerove kancelarije tvrde da je Hamas “do sada odbijao” podržati Vitkofov plan, dodajući da će Izrael odmah započeti pregovore ako grupa promijeni svoje stajalište.

Plan američkog izaslanika predviđa da bi se Izrael mogao vratiti u borbe nakon 42 dana ako smatra da su pregovori o drugoj fazi propali.

U petak naveče, Hamas je rekao da neće pristati na produživanja prve faze bez garancija američkih, katarskih i egipatskih posrednika da će se druga faza na kraju održati.

Povlačenje trupa
Čini se da je Hamas odlučan ostati sila u Gazi, čak i ako bi bio voljan prepustiti svakodnevnu upravu drugim palestinskim akterima, uključujući palestinske vlasti na Zapadnoj obali pod izraelskom okupacijom, izvještava iz Jerusalema BBC-jev novinar Pol Adams.

U subotu je istekla prva faza primirja koje je stupilo na snagu 19. januara.

Zaustavilo je 15 mjeseci borbe između Hamasa i izraelske vojske, omogućivši oslobađanje 33 izraelska i pet tajlandskih zarobljenika za oko 1.900 palestinskih zarobljenika.

Pregovori o drugoj fazi, uključujući oslobađanje svih preostalih živih zarobljenika i povlačenje izraelskih trupa iz Gaze, jedva da su započeli.

Vjeruje se da su 24 živa zarobljenika, dok se za još 39 pretpostavlja da su mrtvi, prenosi “Avaz”.

Američki državni sekretar Marko Rubio rekao je da je sastanak ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog i američkog predsjednika Donalda Trampa u Bijeloj kući bio fijasko i pozvao Zelenskog da se izvini.

“Zelenski mora da se izvini zbog toga što je ovu stvar pretvorio u fijasko”, rekao je Rubio Si-Еn-Еnu.

Američki državni sekretar je naveo da nije bilo potrebe da Zelenski dođe u Bijelu kuću i nastupi kao protivnik, te da pretpostavlja da Zelenski zapravo ne želi mir u Ukrajini, iako govori suprotno.

Razgovori Trampa i Zelenskog o mirovnom rješenju u Ukrajini završeni su neuspjehom nakon svađe u Ovalnom kabinetu. Trampovi zvaničnici zatražili su od ukrajinske delegacije da napusti Bijelu kuću i otkazali zajedničku konferenciju za novinare.

Rubio je rekao da se nada da će odnosi sa Ukrajinom biti resetovani i postati pragmatični poslije neuspješnog sastanka.

“Nadam se da se pregovori sa Ukrajinom mogu resetovati u zrelost i pragmatizam, jer će večeras ljudi umirati u Ukrajini, večeras će ljudi ginuti u ovom sukobu. Pokušavamo da okončamo ovaj sukob koji je neodrživ”, naglasio je američki državni sekretar.

Rubio je dodao da će Tramp nastojati da postigne sporazum o rješavanju sukoba u Ukrajini čak i ako je šansa za mir samo jedan odsto.