Kategorija: Svijet

  • Kremlj: Orban je postao “evropski buntovnik” – EU se iživljava nad njim

    Kremlj: Orban je postao “evropski buntovnik” – EU se iživljava nad njim

    Premijer Mađarske Viktor Orban je, posjetivši Moskvu, postao “evropski buntovnik” iako nije govorio o podršci Rusije, nego je samo pokušao da sazna ruski stav o Ukrajini, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    – Pogledajte, pojavio se Orban, “evropski buntovnik”, evropski enfant terrible (‘nestaško’). On nije rekao: “Јa podržavam Rusiju”. On je više puta govorio da ne podržava Rusiju. Ali on je odlučio i rekao: “Slušajte, svi govorimo o rješavanju situacije, ali hajde da razumijemo stavove strana, da bar vidimo njihova mišljenja pa ćemo onda razmišljati. Ali hajde da saznamo mišljenje iz prve ruke – rekao je Peskov, komentarišući Orbanovu posjetu Moskvi.

    On je podsjetio da je mađarski premijer, pored Rusije, posjetio i Ukrajinu i Kinu.

    – Zbog posjete Moskvi sada se cijela Evropska unija iživljava nad njim. To rade ljudi koji za sebe govore da su centar civilizacije, koji su sebe proglasili zlatnom milijardom. Dakle, u tom smislu situacija je užasna – rekao je portparol Kremlja na sastanku sa učesnicima Festivala novih medija.

    Prethodno, poslanici Evropskog parlamenta zahtijevali su da se Mađarskoj ukine pravo glasa u Evropskoj uniji zbog putovanja premijera zemlje Viktora Orbana u Rusiju i Kinu, objavio je list “Politiko”, pozivajući se na pismo 63 poslanika upućeno šefu Evropske komisije Ursuli fon der Lajen, šefu Evropskog savjeta Šarlu Mišelu i predsjedniku Evropskog parlamenta Roberti Metsoli.

    Orban je ranije posjetio Ukrajinu, Rusiju i Kinu. Posjeta Moskvi i sastanak sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom izazvali su oštre kritike na Zapadu.

  • Potpuni haos u Francuskoj uoči otvaranja OI: Vozovi paralisani, sumnja se na sabotažu

    Potpuni haos u Francuskoj uoči otvaranja OI: Vozovi paralisani, sumnja se na sabotažu

    Francuske željezničke linije paralisane su “koordinisanom sabotažom” uoči ceremonije otvaranja Olimpijskih igara u Parizu, javlja Si-En-En.

    Francuski sistem brze željeznice bio je u petak na meti nekoliko “zlonamjernih” akata, uključujući i požare, u onome što je opisano kao “koordinisana sabotaža” kako bi se poremetio saobraćaj uoči ceremonije otvaranja Olimpijskih igara u Parizu.

    Francuska državna željeznička kompanija SNCF saopštila je da je prekid uticao na atlantske, sjeverne i istočne brze linije, pri čemu je oštećeno nekoliko njenih objekata.

    SNCF je saopštio da je saobraćaj na ovim linijama “veoma poremećen”, a željeznička mreža mora da preusmjeri i otkaže veliki broj vozova.

     

    Oni su istakli da su članovi tima na licu mjesta i da nadgledaju popravke, međutim, kako su rekli, očekuje se da će situacija potrajati tokom čitavog vikenda, prenosi Si-En-En.

    – Molimo sve putnike da odlože putovanje i da ne idu na stanicu – navodi se u saopštenju.

    Željeznički centar Remi Val de Loar takođe je saopštio da će njihove željezničke linije biti u prekidu najmanje do ponedjeljka, jer će požar u blizini pruga u Kurtelanu u sjevernoj Francuskoj izazvati smetnje u putovanju do Pariza.

    Do poremećaja u željezničkom saobraćaju dolazi samo nekoliko sati prije početka ceremonije otvaranja OI.

    Francuski ministar sporta i Olimpijskih i Paraolimpijskih igara Ameli Udea-Kastera rekla je da je prekid na željezničkim linijama “neka vrsta koordinisane sabotaže”.

    U razgovoru za BFMTV, ona je osudila napade na “najoštriji mogući način” i rekla da su “zaista užasni”.

    – Igrati protiv Igara znači igrati protiv Francuske, protiv svog kampa, protiv svoje zemlje – rekla je ona, prenosi BFMTV.

    Kako je navela, incidenti će poremetiti putovanja danas, ali i tokom vikenda.

    – Procijenićemo uticaje na putnike, sportiste i obezbijediti odgovarajući transport svih delegacija do mjesta takmičenja – rekla je ona.

  • Kamala Haris zvanično započela predizbornu kampanju, oglasila se na društvenim mrežama

    Kamala Haris zvanično započela predizbornu kampanju, oglasila se na društvenim mrežama

    Potpredsjednik SAD Kamala Haris danas je prvi put zvanično saopštila da se kandiduje ispred Demokratske stranke za predsjedničke izbore 5. novembra.

    Ona je objavila video-snimak u kojem saopštava da će se kandidovati za izbore.

     

    – Ja sam Kamala Haris i kandidujem se za predsjednika SAD – napisala je Herisova na “Iksu”

     

  • Delegacija EU: BiH još uvijek nije dostavila Evropskoj komisiji konačnu verziju Reformske agende

    Delegacija EU: BiH još uvijek nije dostavila Evropskoj komisiji konačnu verziju Reformske agende

    BiH još uvijek nije dostavila Evropskoj komisiji konačnu verziju Reformske agende, saopštila je Delegacija EU u BiH.

    Tako je da je velika vjerovatnoća da BiH neće nakon ljeta dobiti prvu bezuslovnu ratu predfinansiranja u iznosu od sedam odsto, što predstavlja propuštenu priliku za značajan iznos ranog finansiranja – navodi se u objavi na Iksu.

    Ističu da podstiču domaću vlast da bez daljih odlaganja dostave svoju reformsku agendu “kako ne bi u potpunosti propustili ovu priliku”.

    Navode da Evropska komisija nastavlja, po potrebi, da pruža podršku nadležnim organima u završetku ovog posla.

    – Prva tranša Plana rasta može se isplatiti tek nakon što se Reformska agenda dostavi i formalno međusobno usaglasi između Evropske komisije i BiH. Plan rasta je podržan novim finansijskim instrumentom, odnosno Instrumentom za reformu rasta za Zapadni Balkan, u vrijednosti do šest milijardi evra u grantovima i zajmovima za cijeli region – zaključili su.

  • Šolc će se ponovo kandidovati za njemačkog kancelara

    Šolc će se ponovo kandidovati za njemačkog kancelara

    Njemački kancelar Olaf Šolc najavio je da se namjerava kandidovati za ponovni izbor sljedeće godine uprkos slaboj podršci u javnosti, prenosi “Politico”.

    “SPD je vrlo ujedinjena stranka. Svi smo odlučni zajedno voditi kampanju na sljedećim izborima i pobijediti. I ponovo ću se kandidovati da postanem kancelar”, rekao je juče čelnik Socijaldemokratske stranke (SPD).

    Ipak, Šolcov rejting na vrlo je niskim granama, a SPD je pretrpio težak poraz na evropskim izborima. U anketama stoje lošije i od radikalno desnog AfD-a i od glavnih konkurenata, demohrišćana iz CDU-a.

    Glasači u Njemačkoj su na EU izborima zadali ozbiljan udarac vladajućoj koaliciji, sastavljenoj od Šolcovog SPD-a, Zelenih i liberala. Bio je to najveći poraz SPD-a na nacionalnim izborima u više od vijeka.

    Najveća opoziciona snaga u zemlji, savez Hrišćansko-demokratske unije (CDU) i Hrišćansko-socijalne unije (CSU) pobijedili su na izborima s oko 31 odsto glasova, dok je krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD) bila druga s oko 17 odsto.

    U nedavnoj anketi sprovedenoj među njemačkim zakonodavcima i izvršnim direktorima u zemlji koju je sproveo Institut Allensbach, 64 odsto ispitanika dalo je prednost Fridrihu Mercu iz CDU-a, za kojeg se očekuje da će sljedeće godine postati glavni Šolcov protivkandidat, kao sljedećem njemačkom kancelaru, prenosi “Index”.

  • UN upozorio da se neće ispuniti cilj eliminacije gladi do 2030. godine

    UN upozorio da se neće ispuniti cilj eliminacije gladi do 2030. godine

    Organizacija za hranu i agrikulturu Ujedinjenih nacija (UN) je objavila da se svjetski cilj eliminacije gladi do 2030. godine neće ispuniti, a kao glavne razloge su naveli klimatske promjene, konflikte i ekonomske probleme.
    Prema statistici koju su iznijeli, oko 733 miliona ljudi širom svijeta ima problema s nestašicom hrane, odnosno nešto manje od 10 posto svjetske populacije.

    Problem je posebno naglašen u Africi, gdje ovaj problem ima oko 20 posto svih stanovnika ovog kontinenta.

    U krizi bi se mogla naći i Južna Amerika, gdje broj ljudi s problemom nestašice hrane, kao i u Africi, raste iz godine u godinu. Iako je mnogo urađeno na globalnom nivou da se ovaj problem riješi, UN procjenjuje da je svijet sada na nivou iz 2008. godine, u odnosu na broj gladnih.

    Ističe se i brojka od čak 2.33 milijarde ljudi na planeti koji imaju manji ili veći nivo prehrambene nesigurnosti (food insecurity, engl.), odnosno nisu sigurni iz kojeg izvora im dolazi naredni obrok.

  • Netanjahu pred oba doma američkog Kongresa: Sastajemo se na raskrsnici istorije

    Netanjahu pred oba doma američkog Kongresa: Sastajemo se na raskrsnici istorije

    Izraelski premijer Benjamin Netanjahu obratio se danas američkim kongresmenima na zajedničkom zasjedanju oba doma Kongresa.

    “Danas se sastajemo na raskrsnici istorije. Naš svijet je u nemiru. Na Bliskom istoku, iranska osovina terora suočava se sa Amerikom, Izraelom i našim arapskim prijateljima. Ovo nije sukob civilizacija. Ovo je sukob između varvarstva i civilizacije. Ovo je sukob između onih koji veličaju smrt i onih koji su posvećeni životu. Da bi sile civilizacije trijumfovale, Amerika i Izrael moraju biti zajedno”, rekao je Netanjahu koji je pre govora dobio ovacije obe stranke u Kongresu, prenosi Si-Bi-Es (CBS) njuz.

    Netenjahu je oštro kritikovan zbog visokog broja palestinskih žrtava i suočava se sa rastućim unutrašnjim i međunarodnim pritiskom da postigne sporazum sa Hamasom kako bi osigurao oslobađanje preostalih talaca u zamejnu za privremeni prekid borbi.

    Njegovi kritičari optužuju ga da produžava rat iz političkih razloga, što on poriče tvrdeći da je Izrael “aktivno angažovan u intenzivnim naporima da osigura oslobađanje preostalih talaca”.

    “Neki od tih napora upravo su u toku”, rekao je Netanjahu i obećao porodicama talaca da “neće biti miran dok svi taoci ne budu kod kuće”.

    Uoči Netenjahuovog obraćanja američkim kongresmenima, stotine demonstranata okupile su se u blizini američkog Kapitola da osude rat Izraela u Pojasu Gaze, a prema pisanju AP policija je bila primorana da upotrebi suzavac, prenosi Tanjug.

    Hiljade demonstranata su uzvikivale “Slobodna, slobodna Palestina” dok su neki pokušavali da blokiraju ulice oko kongresnog zdanja uoči Netanjahuovog govora.

    Policija Kapitol hila je objavila u na svom X nalogu da su neki demonstranti postali “nasilni” i da “nisu poslušali” naređenja da se povuku sa policijske linije.

    “Upotrebićemo suzavac protiv svih koji pokušavaju da prekrše zakon”, navodi se u saopštenju policija Kapitol hila.

  • Tramp: Bajdenovo obraćanje jedva razumljivo i jako loše

    Tramp: Bajdenovo obraćanje jedva razumljivo i jako loše

    Republikanski predsjednički kandidat, bivši predsjednik SAD Donald Tramp saopštio je da je prvo obraćanje predsjednika DŽoa Bajdena naciji nakon što je odlučio da odustane od trke za novi mandat, bilo “jedva razumljivo” i “jako loše”.

    – Govor pokvarenog DŽoa Bajdena u Ovalnoj kancelariji bio je jedva razumljiv i jako loš – ocijenio je Tramp na mreži Truth Social.

    U objavi na društvenim mrežama, republikanac je dodao da su “pokvareni DŽo” i “lažljiva Kamala (Haris)” sramota za Ameriku.

    Dok se Bajden obraćao naciji, među onima koji su gledali bio je i Tramp, koji je gledao Bajdenovo desetominutno obraćanje iz svog aviona za kampanju dok je napuštao Sjevernu Karolinu posle mitinga. Prema prvim fotografijama, Tramp je sa pažnjom slušao obraćanje, navodi Glas Amerike .

  • Bajden se obratio naciji: Prepuštam štafetu mlađim generacijama

    Bajden se obratio naciji: Prepuštam štafetu mlađim generacijama

    Predsjednik SAD DŽo Bajden obratio se naciji prvi put nakon što je odustao od trke za reizbor, podržao svoju potpredsjednicu Kamalu Haris i istakao da ”prepušta štafetu” mlađim generacijama jer smatra da je to najbolji način da ujedini američke građane.

    U govoru koji je označio kako je rekao početak završnog poglavlja pola vijeka u javnoj službi, Bajden je priznao da ujedinjenje stranke zahteva žrtvovanje ličnih ambicija.

    – Јa poštujem ovu kancelariju, ali više volim svoju zemlju. Bila je čast da služim kao vaš predsjednik. Ali odbrana demokratije je važnija od bilo koje titule. Crpim snagu i nalazim radost u radu za američki narod – rekao je Bajden.

    Iako Bajden nije pomenuo Donalda Trampa po imenu, pokušao je da napravi jasan kontrast sa bivšim predsjednikom, čija ambicija ga je dovela do pobjede na izborima na kojima nije pobijedio prije četiri godine.

    – Sjajna stvar u Americi je to što ovde kraljevi i diktatori ne vladaju. Narod radi. Istorija je u vašim rukama, ideja Amerike je u vašim rukama – poručio je Bajden.

    Prema njegovim riječima, posljednjih nedjelja mu je postalo jasno da mora da ujedini svoju stranku u ovom poduhvatu.

    – Vjerujem da su moj dosadašnji rad na mjestu predsjednika, moje vođstvo u svetu, moja vizija budućnosti Amerike zaslužili drugi mandat, ali ništa ne može stati na put spasavanju naše demokratije. To uključuje i ličnu ambiciju. Dakle, odlučio sam da je najbolji način da predam baklju novoj generaciji. To je najbolji način da ujedinimo našu naciju – rekao je Bajden.

    Govorio je i o potpredsjednici SAD Kamali Haris koja je obezbijedila dovoljnu podršku delegata da postane kandidat Demokratske stranke na predstojećim predsejdničkim izborima.

    – Ona je iskusna. Ona je sposobna. Ona mi je bila neverovatan partner i lider naše zemlje. Sada je izbor na vama, američkom narodu – dodao je Bajden.

    Bajden je izbornu godinu nazvao jednim od onih retkih trenutaka u istoriji kada “odluke koje sada donosimo određuju sudbinu naše nacije i sveta u decenijama koje dolaze”.

    – Amerikanci će morati da biraju da li žele naprijed ili nazad, između nade i mržnje, između jedinstva i podjela. Moramo da odlučimo da li još vjerujemo u poštenje, pristojnost, poštovanje, slobodu, pravdu i demokratiju – dodao je predsjednik Amerike.

    Bajden je rekao da će do kraja svog mandata 20. januara 2025. godine nastaviti da radi na okončanju rata u Gazi, vrati kući sve taoce i donese mir na Bliski istok, kao i da će nastaviti da okuplja koaliciju država oko NATO-a u cilju sprečavanju Rusije da zauzme Ukrajinu.

    On je rekao da će jačati NATO i kako je rekao, učiniti ga moćnijim i ujedinjenijim nego u bilo kom trenutku istorije tog vojnog saveza.

    Završio je obraćanje izražavajući nadu da građani SAD znaju koliko je zahvalan na privilegiji da bude njihov predsjednik. Bajdenu su se u Ovalnoj sobi pri obraćanju naciji pridružili prva dama DŽil Bajden i drugi članovi njegove porodice, uključujući njegovog sina Hantera Bajdena.

    Predsjednik SAD DŽozef Bajden odlučio je da se povuče iz trke za reizbor na predstojećim predsjedničkim izborima u SAD pošto mu je dijagnostikovan kovid.

     

  • Najmanje 150 mrtvih: Kako su studentski protesti u Bangladešu postali smrtonosni

    Najmanje 150 mrtvih: Kako su studentski protesti u Bangladešu postali smrtonosni

    Protesti protiv vlade izazvali su sukobe u Bangladešu širom zemlje između policije i studenata. Najmanje 150 ljudi je ubijeno.
    Jedan student je rekao za BBC da su demonstranti u glavnom gradu Daki samo htjeli da održe miran skup, ali ga je policija “upropastila” napadom na njih dok su se okupljali.

    Studentski vođa koji se sada oporavlja u bolnici opisao je kako su mu ljudi, koji tvrde da su policajci, vezali oči i mučili.

    U međuvremenu, doktor hitne pomoći rekao je da su bili “preplavljeni” pacijentima jer je na vrhuncu sukoba dovedeno desetine mladih ljudi sa prostrijelnim ranama.

    Snage sigurnosti optužene su za prekomjernu silu, ali vlada je za nemire, koji su izbili nakon što su uvedene kvote za poslove u vladi, okrivila političke protivnike. Većina njih je sada ukinuta po nalozima Vrhovnog suda.

    Zamračenje interneta širom zemlje od četvrtka ograničilo je protok informacija u zemlji, gdje hiljade vojnika provodi policijski sat. Ograničena povezanost obnovljena je u utorak navečer, a prioritet je dat kompanijama kao što su banke, tehnološke firme i mediji.

    Nasilje je najozbiljniji izazov u posljednjih nekoliko godina za Sheikh Hasinu (76), koja je u januaru osigurala svoj četvrti uzastopni premijerski mandat, na kontroverznim izborima koje su bojkotovale glavne opozicione stranke u zemlji.

    Jedna studentica na privatnom univerzitetu BRAC rekla je za BBC da se prvi put pridružila protestima u srijedu 17. jula, ali je sljedećeg dana sukobi s policijom postali “zaista užasni”.

    “Policija je nakon 11:30 sati napala studente bacajući suzavac. U tom trenutku nekoliko učenika je pokupilo te suzavce i bacilo ih nazad prema policajcima”, tako je opisala.

    Ona je rekla da je policija kasnije počela da koristi gumene metke i da je u jednom trenutku zarobila studente u njihovom kampusu, čak ih je sprečila da teško povrijeđene odvezu u bolnicu.

    Zatim im je u popodnevnim satima policija naredila da odu.

    “Tog dana smo samo htjeli da održimo miran skup, ali policija je uništila čitavo okruženje prije nego što smo uspjeli da uradimo bilo šta”, rekla je.

    Stvari su dobile još mračniji zaokret 19. jula, dana kada se dogodila većina smrtnih slučajeva.

    Do 10:00, stotine demonstranata borile su se s policijom na Natun bazaru u blizini Rampure, nedaleko od sigurne četvrti u kojoj se nalaze brojne ambasade koje su sada ličile na ratnu zonu.

    Demonstranti su bacali cigle i kamenje na policiju koja je odgovorila vatrom iz puški, suzavcem i zvučnim granatama, dok je vatra otvorena i iz helikoptera.

    Reporteri BBC-a su vidjeli požare posvuda, spaljena i vandalizirana vozila ostavljena na ulici, barikade – koje su postavili policija i demonstranti, demontirane čelične putne barijere i polomljene grane razbacane po cesti.

    Moglo se vidjeti da policija traži pojačanje i municiju koja je brzo ponestajala.

    U to vrijeme gradske bolnice su počele primati veliki broj povrijeđenih, od kojih su mnogi dolazili pješice natopljeni krvlju.

    Odjeljenja hitne pomoći su bila preplavljena jer su stotine pacijenata preplavile u kratkom vremenskom periodu.

    “Teško povrijeđene pacijente uputili smo u bolnicu Medicinskog koledža u Daki jer im ovdje nismo mogli upravljati“, rekao je jedan doktor koji nije želio da bude imenovan, rekavši da je većina žrtava upucana gumenim mecima.

    Takođe pod uslovom da ostane anoniman, drugi doktor u vladinoj bolnici je nekoliko sati rekao da se činilo da svaki drugi minut dođe neko povrijeđen.

    “U četvrtak i petak većina pacijenata je došla sa povredama iz vatrenog oružja. U četvrtak smo obavili 30 operacija u jednoj smjeni od šest sati. Bilo je uznemirujuće čak i za iskusnog doktora… neki od mojih kolega i ja smo bili zaista nervozni što liječimo toliko povrijeđenih mladih ljudi.”

    Situacija se pogoršala u petak uveče kada je vlada proglasila policijski sat širom zemlje i rasporedila vojsku na ulice.

    Nakon nasilja u petak, jedan od studentskih vođa, Nahid Islam, nestao je. Njegov otac je rekao da je odveden iz kuće prijatelja u petak u ponoć i da se ponovo pojavio više od 24 sata kasnije. Sam Nahid je potom opisao kako su ga ljudi koji su tvrdili da su detektivi pokupili i odveli u sobu u kući, ispitivali i podvrgavali fizičkom i psihičkom mučenju.

    Kaže da se onesvijestio i osvijestio tek u nedjelju rano ujutro, nakon čega je otišao kući i zatražio bolničko liječenje zbog krvnih ugrušaka na oba ramena i lijevoj nozi. Kao odgovor na njegove navode, ministar informisanja Mohammad Ali Arafat rekao je za BBC da će incident biti istražen, ali da sumnja na “sabotažu” – da neko pokušava diskreditirati policiju.

    Nekim studentima je pucano u leđa dok su bježali od policijske represije.