Kategorija: Svijet

Američka potpredsjednica Kamala Haris počela je kampanju za predsjedničke izbore mitingom u Viskonsinu, prvi put u ulozi vjerovatne kandidatkinje Demokratske partije, pošto je osigurala dovoljno glasova delegata za nominaciju.

Delegati bi trebalo formalno da imenuju predsjedničkog kandidata na Demokratskoj nacionalnoj konvenciji u Čikagu u avgustu.

Haris je na jučerašnjem mitingu u Viskonsinu, jednoj od ključnih država za ishod izbora u novembru, poručila da “put do Bijele kuće vozi kroz Viskonsin” i obećala da će ujediniti demokrate.

“Obećavam vam da ću narednih nedjelja nastaviti da ujedinjujem stranku da bi smo bili spremni da pobijedimo u novembru”, poručila je Haris, prenosi AP.

Naglasila je i da će jedan od ciljeva njenog mandata, ako pobijedi na izborima, biti da ojača srednji klasu.

“Vjerujemo u budućnost gdje svaka osoba ima šansu ne samo da prežviljava nego da napreduje, budućnost gdje nijedno dijete ne mora da odrasta u siromaštvu, gdje je svaki radnik slobodan da se pridruži sindikatu”, kazala je Haris.

Takođe je napala bivšeg predsjednika i republikanskog kandidata Donalda Trampa, upoređujući svoje iskustvo tužiteljke sa tim što je bivši predsjednik osuđen za krivično djelo.

“U ovoj kampanji, obećavam vam da ću ponosno upoređivati svoje rezultate sa njegovim bilo kog dana…Da li želite da živite u zemlji slobode, saosjećanja i vladavine prava, ili u zemlji haosa, straha i mržnje”, upitala je Haris i optužila Trampa da želi da unazadi zemlju.

Navela je i niz liberalnih prioriteta, između ostalog da će proširiti pristup abortusu nakon odluke Vrhovnog suda da ukine to pravo na federalnom nivou.

“Zaustavićemo ekstremnu zabranu abortusa Donalda Trampa zato što vjerujemo ženama da same donose odluke o svojim tijelima a ne da im vlada govori šta da rade. Kada Kongres usvoji zakon o obnovi reproduktivnih sloboda, potpisaću ga kao predsjednica SAD”, istakla je Haris.

Prema anketi Rojtersa i Ipsosa, sprovedenoj među registrovanim biračima u ponedjeljak i utorak nakon što se predsjednik Džo Bajden povukao iz trke, Haris ima prednost u odnosu na Trampa od 44 naprema 42 procenta na nacionalnom nivou.

Prethodna istraživanja javnog mnjenja, urađena pre Bajdenove odluke, pokazivala su da su izjednačeni, ili da Tramp ima prednost od jednog procenta.

U utorak su kandidaturu Haris podržali i lideri demokratske većine u Senatu Čak Šumer i manjine u Predstavničkom domu Hakim Džefris.

“Sada kada je proces sproveden, ovde smo danas da podržimo potpredsjednicu Kamalu Haris”, rekao je Šumer na zajedničkoj konferenciji za novinare sa Džefrisom. Dodao je da je “nesebična odluka” predsjednika Bajdena da se povuče iz trke “dala Demokratskoj stranci šansu da se ujedini u podršci novom kandidatu”.

Prema podacima Asošijeted presa objavljenim kasno u ponedeljak, više od 3.000 delegata podržalo je Haris, čime je lako prevaziđena većina od 1.976 koja će joj biti potrebna na konvenciji da bi dobila nominaciju. Broj je zasnovan na javnim saopštenjima stranke u državama i intervjuima sa pojedinim delegatima, navodi AP.

“Radujem se što ću uskoro zvanično prihvatiti nominaciju”, rekla je Haris kasno u ponedjeljak.

Tramp želi više od jedne debate sa Haris
Tramp i njegovi saveznici pokušavaju da povežu Haris sa nekim od nepopularnih Bajdenovih politika, kao što je način rješavanja situacije na granici sa Meksikom.

Tramp je u utorak naveo da želi “više od jedne” debate sa Haris i da vjeruje da ću mu biti lakša protivnica od Bajdena.

“Daleko je radikalnija od njega…Zbog toga mislim da bi trebalo da bude lakša od Bajdena, jer je on bio neznatno mejnstrim, ali ne mnogo”, rekao je Tramp novinarima.

Takođe je podsjetio na nespelu kandidaturu Haris za predsjedničku nominaciju demokrata za izbore 2020. godine.

“Ako bude vodila kampanju kao što je to prije radila, onda prepostavljam da neće biti previše jaka”, rekao je Tramp.

Demokratski kandidat biće izabran do 7. avgusta
Čak i prije nego što je predsjednik Bajden najavio povlačenje iz trke, demokratski lideri su planirali da održe virtuelno glasanje uoči konvencije, koja se odigrava od 19. do 22. avgusta.

S obzirom na to da će se zvaničnici sastati u srijedu kako bi finalizirali proces, predsjednik Demokratskog nacionalnog komiteta Džejmi Harison rekao je novinarima u ponedeljak da će stranka izabrati svog kandidata do 7. avgusta.

Mađarska i Slovačka pokrenuće proceduru pred Evropskom komisijom protiv Ukrajine zbog, kako navode – neočekivane i neprijateljske odluke Kijeva da ruskom “Lukoilu” zabrani tranzit nafte preko svoje teritorije. One su, među pet članica Unije, koje su izuzete od embarga na rusku naftu jer im snabdijevanje zavisi od naftovoda “Družba”.

Slovačka polovinu potrebe za naftom pokriva samo isporuklma ruskog Lukoil” naftovodom “Družba”. A Mađarska istim dotokom obezbjeđuje trećinu potrošnje.

Ukrajina je ruski “Lukoil” stavila na proširenu listu sankcija, pa kompanija od jula ne trasportuje naftu u Evropu.

– Ova odluka Ukrajine da Lukoilu ne dozvoli tranzit nafte preko njene teritorije za Mađarsku i Slovačku neshvatljiva je i neprihvatljiva i ozbiljno ugrožava energetsku bezbjednost dvije zemlje. Mađarska i Slovačka rade na pravnim i tehničkim rješenjima kako bi se obezbijedilo nesmetano snabdijevanje sirovom naftom – rekao je Peter Sijarto, ministar spoljnih poslova i trgovine Mađarske.

Uz poziv da poštuje prelazni period o tranzitu ruske nafte, koji je Brisel odobrio za članice Unije koje nemaju izlaz na more, Kijevu daju tri dana da promijeni odluku.

Kršenje tog dogovora prijetnja je snabdjevanju i rastu cijena derivata. Slovačka već bilježi velike gubitke što je pokrenulo i političke polemike.

– Ovde se ispostavlja da neke sankcije imaju negativniji uticaj na države članice nego na Rusiju, jer će u slučaju nafte Rusija moći da pronađe alternativne puteve. Međutim, Slovačka će imati veoma velike probleme, jer treba vremena da se transformiše na preradu nafte koja nije uralska – kaže Peter Kmec, potpredsjednik vlade Slovačke.

– Dužnost Vlade je da odgovori na takvu situaciju i da pregovaraju sa svojim partnerima. Na neki način da motiviše ovu rafineriju da pređe na drugu naftu – kaže Јozef Hajko, poslanik opozicije u parlamentu Slovačke.

Iako je činjenica da geopolitički i ratni sukobi otežavaju dotoke energenata, stopiranje Lukoilovih isporuka pokrenulo je i trzavice među pojedinim članicama Unije.

Poljska optužuje Mađarsku da novonastalu situaciju koristi da blokira pomoć Ukrajini.

Bivši predsjednik SAD i kandidat republikanaca Donald Tramp doveo je u pitanje povjerenje američkog predsjednika DŽozefa Bajdena u potpredsjednika Kamalu Heris, kao i njegovu sposobnost da donosi odluke bez konsultovanja vašingtonskih birokrata.

Da li lažljiva Kamala Heris smatra da je DŽo Bajden spreman da vodi SAD u narednih šest mjeseci? Ona mora da odgovori na to pitanje. Čini se da DŽo sada prenosi svoja predsjednička ovlaštenja neizabranim birokratama u Vašingtonu. On ne vjeruje ni svom potpredsjedniku. Ko upravlja državom? – napisao je Tramp na društvenoj platformi Truth social.

 

Bajden je juče potpisao memorandum u kojem je svoja predsjednička ovlaštenja prenio na američkog ministra finansija DŽenet Јelen i državnog sekretara SAD Entonija Blinkena, koji će biti odgovorni za sprovođenje funkcija i ovlaštenja u okviru Zakona o obnovi ekonomskog napretka i mogućnosti za Ukrajince.

Američki predsjednik je tokom vikenda odustao od kandidature za ovogodišnje predsjedničke izbore u SAD i podržao Harisovu kao kandidata Demokratske stranke.

Tramp smatra da Harisova nije najbolji mogući kandidat demokrata.

Skoro trećina Ukrajinaca prihvatila bi neke teritorijalne ustupke Rusiji za brzi završetak rata, što je više od trostruko povećanje u odnosu na prošlu godinu, iako se većina i dalje protivi davanju bilo kakve zemlje, pokazala je anketa u utorak.
Kijevski međunarodni institut za sociologiju saopćio je da je proveo anketa na uzorku od 1.067 ljudi na teritoriji pod kontrolom Ukrajine od 16. do 22. maja.

Rezultati su pokazali da bi 32 posto Ukrajinaca pristalo na neki oblik teritorijalnih ustupaka, u odnosu na samo 10 posto godinu dana ranije i 19 posto na kraju prošle godine.

Rečeno je da se 55 posto Ukrajinaca i dalje protivi bilo kakvim teritorijalnim ustupcima.

Skoro 29 mjeseci od početka agresije na Ukrajinu, Rusija je zauzela oko 18 posto ukrajinske teritorije, uključujući poluostrvo Krim koje je zauzela 2014.

Mađarska će blokirati sredstva Evropske unije za zemlje članice koje su u Ukrajinu slale municiju, dokle god Kijev ne dozvoli da nafta ruske kompanije Lukoil prođe kroz naftovod na njenoj teritoriji, izjavio je danas ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto.

Јasno sam stavio do znanja da, dokle god Ukrajina ne riješi ovo pitanje, svi treba da zaborave na isplatu 6,5 milijardi evra Evropskog instrumenta mirovne pomoći kao kompenzaciju za pošiljke oružja – rekao je Sijarto.

On je ocijenio da je Evropska komisija sada u teškoj situaciji, jer Ukrajina, kako je rekao, krši sporazum koji je prethodno zaključila sa Evropskom unijom.

– Dakle, sada bi trebalo da bude jasno da li je Evropska komisija sposobna da zastupa evropske interese, interese evropskih zemalja, posebno u ovako kritičnoj stvari, a to je sigurnost snabdijevanja energijom – istakao je Sijarto.

On je objasnio da u sporazumu o pridruživanju između Evropske unije i Ukrajine stoji da Ukrajina ne može ni u cjelini ni djelimično da prekida tranzit energenata preko Ukrajine u zemlje članice EU.

– Sada je situacija da je snabdijevanje energijom dvije zemlje članice Evropske unije, Mađarske i Slovačke, takođe ugroženo od Ukrajinaca, jer 33 odsto našeg uvoza sirove nafte, a otprilike 40-45 odsto slovačke sirove nafte dolazi iz Lukoila, iz Rusije, preko Ukrajine – rekao je Sijarto.

Ranije danas Interfaks je prenio da Lukoil tokom jula nije isporučivao naftu preko Ukrajine u Slovačku i Mađarsku pošto je prethodno Kijev stavio Lukoil na novu listu sankcija.

Briselski Politiko je prethodno pisao da se Mađarska suočava sa energetskom krizom zbog ograničenja tranzita nafte.

Sijarto je naveo da je trenutno situacija stabilizovana uz pomoć “privremenih rješenja”, ali dodao da je dugoročno nemoguće obezbijediti sigurnost snabdijevanja naftom Mađarske i Slovačke bez nafte firme Lukoil.

Šefica američke Tajne službe Kimberli Čitl, koja je priznala neuspjeh obavještajnih službi u vezi s atentatom na Trampa, podnijela je ostavku, prenose RIA Novosti.

Kako piše “Aksios”, i republikanski i demokratski poslanici pozvali su je da se povuče zbog propusta.

Čitlova izjavila je ranije na saslušanju u Kongresu, govoreći o atentatu na bivšeg predsjednika SAD Donalda Trampa na izbornom skupu u Pensilvaniji 13. jula, da je to bio “najveći operativni promašaj” ove agencije u više decenija, navodi AP.

– Dana 13. jula smo zakazali – dodala je Čitlova, ističući da preuzima punu odgovornost za propuste agencije na skupu u Pensilvaniji.

Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbednost Žozep Borelj izjavio je u da će naredni sastanci ministara inostranih poslova i odbrane zemalja članica Unije biti održani u Briselu, a ne u Budimpešti zbog stava Mađarske u vezi sa ratom u Ukrajini.

Govoreći nakon ministarskog sastanka u Briselu, Borelj je rekao da je tu odluku doneo nakon što je većina ministara rekla da se protivi potezima Mađarske nakon što je 1. jula preuzela predsedavanje Savetom EU, preneo je Rojters.

Dodao je da među članicama EU nije bilo konsenzusa oko toga da li da prisustvuju sastanku, planiranom za 28-29. avgust, i okupljanju ministara odbrane nakon toga.

Poljski ministar spoljnih poslova Radoslav Sikorski rekao je da je predložio održavanje sastanka ministara spoljnih poslova u Ukrajini, ali je Mađarska glasala protiv tog predloga.

Borelj je naveo da većina ministara takođe želi da Mađarska snosi “simbolične” posledice nakon što je mađarski premijer Viktor Orban otputovao u Moskvu na razgovore sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u okviru, kako je sam nazvao, mirovne misije za Ukrajinu, a bez podrške ostalih članica EU.
“Moramo da pošaljemo signal, čak iako je to simboličan signal”, rekao je Borelj novinarima u Briselu posle poslednjeg sastanka ministara spoljnih poslova EU pre letnje pauze.

Na sastanku danas, mnogi ministri spoljnih poslova EU izrazili su snažnu osudu prema stavu Budimpešte direktno svom mađarskom kolegi Peteru Sijartu, prenosi Rojters.

”Ovo je bilo veoma jasno i ponovljeno na način koji nije ostavljao mesta sumnji“, rekao je portugalski ministar spoljnih poslova Paulo Rangel.

Borelj je takođe da Budimpešta treba da obeleži ruskog predsednika Vladimira Putina kao ”proratnog” lidera, a ne Evropsku uniju.

”Ako želite da pričate o ratnoj partiji, pričajte o Putinu”, rekao je on.

Istovremeno, Sijarto je ovu odluku okarakterisao kao ”detinjastu”.

Zemlje EU, uključujući Švedsku, Finsku, Estoniju, Letoniju, Litvaniju, Poljsku i Dansku, kao i Evropska komisija, već su smanjile svoje učešće na ministarskim sastancima EU usled predsedavanja Mađarske.

Protiv američkog predsjednika Džoa Bajdena izvršen je državni udar, rekao je kandidat za predsjednika SAD Donald Tramp u intervjuu Foks njuzu.

Uneku ruku, da – odgovorio je Tramp na novinarsko pitanje da li vjeruje da u situaciji sa Bajdenom možemo da govorimo o državnom udaru.

Republikanski predsjednički kandidat intervjuisan je zajedno sa senatorom Džej Di Vensom, koga je predložio za potpredsjednika. I Vens je na ovo pitanje odgovorio potvrdno.

– Ako Bajden ne može da se kandiduje za predsjednika, ne može da obavlja funkciju predsjednika i žele da ga smijene, jer nije sposoban da radi – pogledajte 25. amandman (Ustava SAD), nemojte da radite ono što je politički najbolje za demokrate – rekao je Vens.

Prema 25. amandmanu, potpredsjednik i administracija imaju ovlašćenje da proglase predsjednika nesposobnim za obavljanje dužnosti i da ga primoraju da podnese ostavku. Vens je primijetio da ako je to „stvarni problem“, to se mora riješiti „na odgovarajući način“, prenose Novosti.

Predsjednički izbori u SAD održaće se 5. novembra. Pretpostavljalo se da će Demokratsku stranku predstavljati aktuelni šef države Džo Bajden, ali su poslije katastrofalnog nastupa na junskoj debati sa bivšim predsjednikom Donaldom Trampom, među demokratama počeli da se čuju sve glasniji pozivi da Bajden odustane od borbe.

On je 21. jula odlučio da se povuče iz trke i podrži kandidaturu potpredsjednika Kamale Harisa na najviši položaj u američkoj državi, prenosi Foks Njuz.

 

Alan Lihtman, američki profesor koji je razvio nevjerovatno uspješan naučni metod predviđanja ishoda američkih predsjedničkih izbora, tvdi da je povlačenjem iz predsjedničke trke američki predsjednik Džozef Bajden napravio ogromnu grešku kojom je, kako tvrdi, značajno umanjio šanse Demokratske stranke da zadrži poziciju predsjednika.

Lihtman je uspješno predvidio ishod svih deset predhodnih predsjedničkih izbora, uključujući i pobjedu Donalda Trampa 2016. godine. Njegova metoda sastoji se od 13 indikatora ili ključeva, a da bi stranka u Bijeloj kući zadržala poziciju predsjednika mora da ima najmanje sedam ključeva. Metod se sastoji od proučavanja 150 godina istorije predsjedničkih izbora i uzoraka koji su u svakom ciklusu bili ključni za odlučivanje o tome koga Amerikanci žele da vide kao predsjednika.

Lihtman je prije dva mjeseca izašao sa provizornim predviđanjem ko ima najveće izglede da osvoji novi mandat u Bijeloj kući. On je tada predvidio da je Bajden gotovo sto odsto siguran da će ostati predsjednik Amerike, jer bi, prema njegovoj metodi, Tramp morao da preokrene čak šest ključeva u svoju korist, što je, prema profesoru Lihtmanu, u praksi gotovo nemoguće.

Odstupanjem od mjesta predsjednika Bajden je, kako tvrdi, u startu izgubio dva ključa, odnosno okrenuti su u Trampovu korist. Prvi ključ je da je kandidat stranke koji se takmiči predsjednik Amerike. Izlaskom Bajdena iz trke, on je ovaj ključ izgubio. Drugi ključ koji su demokrate izgubile je, prema profesoru Lihtmanu, činjenica da se odvija proces izbora novog kandidata, što se sada mora desiti obzirom da se Kamala Haris, potpredsjednica Amerike koju je Bajden preporučio za nasljednicu, mora izboriti za nominaciju, jer ona nije automatska. Lihtman je istakao da će Haris vjerovatno izgubiti još jedan ključ, koji se odnosi na spoljnopolitički uspjeh. Lihtman ocjenjuje da će se rat u Gazi vjerovatno ispostaviti kao neuspjeh Bajdenove administracije, što će i ovaj ključ okrenuti u Trampovu korist.

Profesor je ocijenio da bi Haris mogla izgubiti još jedan ključ – pojavu ozbiljnog trećeg kandidata. Naime, pored Trampa i Harisove, u trci je i Robert Kenedi Mlađi, nećak čuvenog američkog predsjednika Džona Kenedija, koji je ubijen u Dalasu 1963. godine. Ako bi Kenedi imao podršku više od pet odsto javnog mnijenja, Tramp bi i ovaj ključ mogao okrenuti u svoju korist, i onda bi Haris i Tramp, praktično, bili izjednačeni u šansama za osvajanje Bijele kuće jer su preostala dva ključa “klackalica” koja se može okrenuti u korist bilo kog kandidata.

Lihtman, ipak, procjenjuje da bi se Harisova mogla provući i ipak osvojiti mandat. Kako on objašnjava, ekonomska situacija je relativno dobra, nema ozbiljnijih socijalnih nemira, Kenedi ipak nema veliku podršku glasača, a Harisova je na putu da osvoji demokratsku nominaciju praktično bez velikog otpora unutar Demokratske stranke. Sa definitivnom procjenom će, kako je rekao, izaći u avgustu, nakon Demokratske nacionalne konvencije.

Lihtman ima i preporuku za Bajdena: Bajden bi, kako ističe, trebalo da se povuče s pozicije predsjednika, čime bi Harisova praktično postala predsjednica, i na taj način preokrenula ovaj ključ u svoju korist. Tada bi, kako on tvrdi, njena pobjeda bila gotovo zagarantovana jer bi njegovi ključevi jasno ukazivali na nju kao pobjednika trke sa Trampom.

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski će se suočiti sa veoma teškim periodom u narednim mesecima, upozorio je gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko.

Govoreći za italijanski novinski portal Korijere dela sera, Vitalij Kličko je rekao da će ukrajinski predsednik morati da donese teške odluke koje bi mogle da dovedu do “političkog samoubistva”.

On je upozorio da će Zelenski možda morati da raspiše referendum u Ukrajini ako dođe do teritorijalnog kompromisa sa Rusijom.

“Naredni meseci će biti veoma teški za Vladimira Zelenskog”, rekao je on.

“Da li će morati da nastave rat novim pogibijama i razaranjima ili da razmotre mogućnost teritorijalnog kompromisa sa Putinom”, začudio se i dodao:
“Kakav god da povuče, naš predsednik rizikuje političko samoubistvo. Budimo iskreni, moramo da dobijemo rat, ali situacija je sve teža. Zavisi od pomoći saveznika. Bila bi noćna mora ako bismo morati da se borim još dve godine.”