Kategorija: Svijet

  • Sijarto: Ukrajina neće biti članica Evropske unije

    Sijarto: Ukrajina neće biti članica Evropske unije

    U rijetkom slučaju “dogovora” sa svojim ukrajinskim kolegom Andrejem Sibigom, mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto potvrdio je njegove reči da Mađarska neće dozvoliti Ukrajini da postane članica Evropske unije.

     

    Komentarišući Sibigin intervju neimenovanom ukrajinskom novinskom portalu, Sijarto je napisao na Fejsbuku: “Nema ništa novo za nas u činjenici da Andrej Sibiga nije naš prijatelj, on nas mrzi i napada nas.”

     

    “Međutim, u ministrovom intervjuu bila je jedna fraza sa kojom se potpuno slažemo: ‘”Mađarska je jedina prepreka članstvu Ukrajine u EU”. Ovo je veoma tačno”, napisao je visoki mađarski diplomata.

     

    Potvrdio je da sve dok je na vlasti aktuelna mađarska vlada, koju predvodi Viktor Orban, “Ukrajina neće biti članica Evropske unije, jer će Ukrajinci donijeti rat u EU”.

     

    Sijarto je dalje rekao da bi ishitreno prijem Ukrajine značio da će ovu zemlju finansirati evropski poreski obveznici, a evropska ekonomija će patiti.

     

    “Naši poljoprivrednici bi bankrotirali zbog svog niskokvalitetnog žita, a naša zemlja će postati tranzitno čvorište za ukrajinsku mafiju. Ali sve dok smo mi na vlasti, to se neće desiti”, dodao je ministar.

     

    Po njegovim riječima, Ukrajina trenutno pokušava da se meša u predstojeće parlamentarne izbore u Mađarskoj zbog toga, podržavajući opozicionu Tisu stranku. Zato bi, nastavio je Sijarto, izbori 12. aprila, zapravo, značili izbor između mira i rata, između interesa Mađarske ili Ukrajine.

     

    Mađarsko Ministarstvo spoljnih poslova pozvalo je ukrajinskog ambasadora u Budimpešti kako bi izrazilo protest zbog miješanja Ukrajine u izborni proces u Mađarskoj.

  • Tramp: Kuba će uskoro propasti, više ne dobijaju naftu iz Venecuele

    Tramp: Kuba će uskoro propasti, više ne dobijaju naftu iz Venecuele

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je sinoć da će “Kuba uskoro propasti”, navodeći da Venecuela, nekada glavni snabdjevač ostrva naftom, od nedavno ne šalje naftu ili novac Kubi.

    “Kuba će uskoro propasti. Kuba je zaista nacija koja je veoma blizu propasti. Znate, dobijali su novac iz Venecuele. Dobijali su naftu iz Venecuele. Više je ne dobijaju”, rekao je Tramp novinarima, prenosi Rojters.

    Kubanski predsjednik Migel Dijaz Kanel izjavio je početkom januara da Vašington nema moralno pravo da nametne sporazum Kubi, nakon što je Tramp predložio da vlasti tog komunističkog ostrva postignu dogovor sa Sjedinjenim Američkim Državama.

    Svrgavanje komunističke vlade Kube, koja je na vlasti od kubanske revolucije 1959. godine je “100 odsto događaj 2026. godine” u očima američke administracije, prenio je ranije američki Politiko, pozivajući se na dobro upućene izvore.

  • Tramp: Dodatna armada američkih vojnih brodova plovi ka Iranu

    Tramp: Dodatna armada američkih vojnih brodova plovi ka Iranu

    Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da dodatna “armada” američkih vojnih brodova plovi ka Iranu.

    On je na skupu u američkoj saveznoj državi Ajova rekao i da se nada da će Iran pristati na sporazum, prenosi Rojters.

     

    – Јoš jedna prelijepa armada se leijpo kreće ka Iranu upravo sada, videjćemo – izjavio je Tramp.

     

    Dan ranije, udarna grupa nosača aviona “USS Abraham Linkoln” raspoređena je na Bliski istok zbog tenzija izazvanih nasilnim protestima u Iranu, saopštila je Centralna komanda SAD.

  • SAD se formalno povlače iz Pariskog klimatskog sporazuma

    SAD se formalno povlače iz Pariskog klimatskog sporazuma

    U skladu sa prošlogodišnjom izjavom predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa SAD su se danas, 27. januara, formalno povukle iz Pariskog klimatskog sporazuma, ključnog međunarodnog okvira za borbu protiv globalnog zagrijevanja.

    Povlačenje SAD, drugog najvećeg emitera gasova staklene bašte na svijetu poslije Kine, vjerovatno će zadati dodatni udarac naporima u borbi protiv klimatskih promjena, prenosi portal Bloomberg.

    SAD su se ponovo pridružile Pariskom klimatskom sporazumu nakon što je Džozef Bajden stupio na predsjedničku dužnost 2021. godine, ali njihovo drugo povlačenje, koje će, kako se očekuje, ostati na snazi najmanje tri preostale godine Trampovog mandata, dodatno će otežati međunarodnoj zajednici da postigne cilj ograničavanja rasta prosječne globalne temperature na 1,5 stepeni Celzijusa iznad predindustrijskog nivoa, prenosi Tanjug.

    U svom skoro sat vremena dugom govoru na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija (UN) u septembru prošle godine, Tramp je odbacio opasnosti od klimatskih promjena, nazivajući ih “najvećom svjetskom prevarom ikada”.

    Sporazum, usvojen 2015. godine koji je stupio na snagu sljedeće godine, ratifikovalo je skoro 200 zemalja i regiona.

    To je prvi globalni sporazum koji zahtijeva od svih zemalja, bez obzira na njihov nivo razvijenosti, da postave ciljeve smanjenja emisije gasova staklene bašte.

  • Oglasila se Bijela kuća o ubistvu u Minesoti

    Oglasila se Bijela kuća o ubistvu u Minesoti

    Bijela kuća saopštila je da američki predsjednik Donald Tramp ne želi da vidi ubijanje ili ranjavanje ljudi na ulicama Sjedinjenih Američkih Država, istakavši da smatra tragedijom smrt muškarca u Minesoti koji su ubili federalni policajci dok su sprovođene imigracione operacije.

    “Hajde da budemo jasni u vezi sa okolnostima koje su dovele do tog trenutka u subotu. Ova tragedija se dogodila kao rezultat namjernog i neprijateljskog otpora demokratskih lidera u Minesoti koji traje sedmicama”, rekla je novinarima portparolka Bijele kuće Kerolajn Livit, prenio je Rojters.

    Federalni agenti američke Imigracione i carinske službe (ICE) u Mineapolisu ubili su u subotu američkog državljanina Aleksa Pretija, što je drugi smrtonosni incident u koji su za manje od tri sedmice bili uključeni agenti te službe, što je dodatno pojačalo tenzije u gradu u kojem se već nedjeljama održavaju protesti, prenosi Tanjug.

    Najnovija pucnjava dogodila se dan nakon što su desetine hiljada ljudi marširale kroz centar Mineapolisa protestujući zbog prisustva agenata ICE-a u gradu.

    Prethodni incident se dogodio 7. januara kada je agent ICE ubio američku državljanku Rene Gud.

    Američko Minsitarstvo za unutrašnju bezbjednost saopštilo je da je Preti nosio poluautomatski pištolj kalibra devet milimetara.

    Tokom incidenta, Preti je snimao agente Granične patrole na ulici u Mineapolisu, nakon čega je agent u njega pucao iz pištolja, a Preti je na mjestu podlegao povredama.

    Ministarstvo tvrdi da se Preti ”nasilno opirao” razoružavanju, kao i da su policajci pucali u samoodbrani.

    Portal WSJ je objavio snimak pucnjave, na kojem se, kako se navodi, vidi kako policajac oduzima pištolj Pretiju koji se nalazi na zemlji, nakon čega u njega ispaljuje nekoliko metaka.

  • Generalni direktor SZO u Rusiji: Vakcine protiv raka i HIV imaju šanse za uspjeh

    Generalni direktor SZO u Rusiji: Vakcine protiv raka i HIV imaju šanse za uspjeh

    Vakcine za liječenje raka i HIV-a su obećavajuće i imaju šanse za uspjeh, izjavio je danas Batir Berdikličev, šef kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u Rusiji.

    “Vjerujemo da su mRNK vakcine za terapiju raka obećavajuća inovativna platforma. Rana klinička ispitivanja pokazuju da takve vakcine mogu stimulisati imuni sistem i pokazati pozitivne rezultate kod nekih vrsta raka”, izjavio je Berdikličev u intervjuu za agenciju TASS.

    Prema riječima šefa kancelarije SZO u Ruskoj Federaciji, ova oblast nauke se izuzetno brzo razvija u mnogim zemljama, ali vrijedi naglasiti da je većina dosadašnjih podataka još preliminarna ili se odnosi na uske grupe pacijenata, prenosi Tanjug.

    “Potrebna su veća, dugoročnija ispitivanja kako bi se potvrdila efikasnost mRNK vakcina kod različitih vrsta raka. Trenutno, SZO nema odobrene mRNK vakcine za liječenje raka”, napomenuo je on i dodao da kada je riječ o terapiji HIV-a, istraživanje vakcina je takođe u toku, ali su još uvijek u fazi razvoja i testiranja.

    “Međutim, važno je napomenuti da je SZO 2025. godine preporučila upotrebu novog lijeka, lenakapavira, kao injekcije dva puta godišnje kao dodatnu preekspozicionu profilaksu za HIV infekciju”, objasnio je Berdikličev i dodao da je taj lijek značajno pojednostavljuje prevenciju kod inficiranih.

    On je rekao da su izgledi za efikasne tretmane raka i HIV-a zaista ohrabrujući, ali je važno pristupiti im sa naučnom strogošću i oprezom kako bi se osigurala bezbjednost i korist za sve pacijente.

  • Indija i Evropa otvaraju tržišta za dve milijarde ljudi

    Indija i Evropa otvaraju tržišta za dve milijarde ljudi

    Indija i Evropska unija su u ponedeljak postigle “značajan” sporazum o slobodnoj trgovini, koji se ocenjuje kao najveći do sada, rekao je indijski premijer Narendra Modi.

    Modi je  u obraćanju na Indijskoj nedelji energetike sporazum nazvao “majkom svih sporazuma”, prenosi CNBC.

    On je naveo da će sporazum, koji dopunjuje postojeće sporazume Indije sa Velikom Britanijom i Evropskim udruženjem za slobodnu trgovinu, biti posebno koristan za ključne sektore indijske ekonomije.

    Sporazum će stvoriti tržište od dve milijarde ljudi u vreme kada se trgovinske veze stavljaju na probu usred rastućih geopolitičkih tenzija, navodi CNBC.

    Očekuje se da će Modi i predsednica EU Ursula fon der Lajen kasnije tokom dana dati zajedničko saopštenje na samitu Indije i EU u Nju Delhiju, otkrivajući detalje sporazuma koji je nastajao skoro dve decenije.

    Lajen: Indija i EU stvorili zonu slobodne trgovine

    Evropa i Indija danas stvaraju istoriju, saopštila je predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen. Ona je u objavi na X mreži potvrdila da su Indija i EU postigle “značajan” sporazum o slobodnoj trgovini, “majku svih sporazuma”.

    “Stvorili smo zonu slobodne trgovine sa dve milijarde ljudi, od čega će obe strane imati koristi”, napisala je Fon der Lajen.

    Indija i Evropska unija su u ponedeljak postigle “značajan” sporazum o slobodnoj trgovini, koji se ocenjuje kao najveći do sada, rekao je indijski premijer Narendra Modi.

  • Garancije Ukrajini samo ako pristane da se odrekne teritorije

    Garancije Ukrajini samo ako pristane da se odrekne teritorije

    SAD su jasno stavile do znanja Kijevu da će Ukrajina dobiti bezbjednosne garancije samo ukoliko pristane na sporazum kojim se odriče teritorije, piše “Fajnanšel tajms”, pozivajući se na izvore upoznate sa razgovorima dvije strane.

    Prema pisanju lista, Vašington je spreman i da poveća isporuke oružja Ukrajini ukoliko se ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski odrekne teritorija koje su pod kontrolom Rusije.

    Očekuje se da predstavnici SAD, Rusije i Ukrajine ove sedmice nastave trilateralne pregovore.

  • Potezi Si Đinpinga zbunjuju i analitičare

    Potezi Si Đinpinga zbunjuju i analitičare

    Odluka kineskog lidera Si Đinpinga da stavi najvišerangiranog generala u zemlji pod istragu predstavlja zapanjujući potez koji Sija praktično ostavlja samog na vrhu vojne hijerarhije. Takođe, otvara i duboka pitanja o posledicama po najveće oružane snage na svijetu, kao i o ambicijama Pekinga da preuzme kontrolu nad Tajvanom.

    Ali ova čistka takođe jasno pokazuje jedno – Si Đinping ne vidi nijednu metu kao preveliku da bi bila uklonjena dok preoblikuje vojsku prema sopstvenoj viziji, dok lojalnost stavlja iznad svega.

    Istraga partijskog članstva

    Istrage protiv Džang Jouksije, ratom prekaljenog i iskusnog vojnog komandanta i dugogodišnjeg Sijevog saveznika, i Liju Dženlija, koji predvodi združene operacije Narodnooslobodilačke vojske (PLA), objavljene su u subotu u kratkom video-snimku, koji traje svega 30 sekundi, a koji je objavilo Ministarstvo odbrane.

    Ove optužbe predstavljaju očigledan vrhunac nemilosrdnog, više od decenije dugog Sijevog napora da ukloni opoziciju i obračuna se sa navodnom korupcijom. Posljednjih godina ta čistka je desetkovala vrh vojske, pri čemu je više od 20 visokih vojnih zvaničnika stavljeno pod istragu ili smijenjeno od 2023. godine. Koliko je taj napor dubok, sada je još jasnije u istrazi protiv Džanga.

    General je dugo bio viđen kao nepobjediv, bliski saveznik Sija – još jednog “prinčevskog” sina revolucionara, čije veze sa kineskim liderom sežu generaciju unazad, do njihovih očeva koji su se zajedno borili u Kineskom građanskom ratu.

    “Ovo je potencijalno seizmički pomak u kineskoj politici pod Sijem i u načinu na koji on vlada. Ovo zaista pokazuje da u tom sistemu niko nije bezbjedan”, rekao je Džonatan Cin, saradnik Centra za Kinu instituta Brukings.

    Čistka je sada dostigla vrhunac jer je pogodila sam vrh partije, rekao je Cin, bivši analitičar CIA za Kinu.

    To sugeriše da je Si zaključio da je “trulež toliko duboka u PLA i da je loše upravljanje na vrhu toliko ozbiljno da mora da sprovede temeljno čišćenje čitave jedne generacije lidera”.

    “Šekspirovski” pad Džanga

    Kada je riječ o Džangu, njegov pad je gotovo šekspirovski, rekao je Cin, dodajući da se uklapa u širi luk u kojem je Si počeo obračun sa neprijateljima koji su profitirali od svojih položaja, potom prešao na one koje je sam imenovao, a sada ruši i one sa kojima ima dugogodišnje odnose.

    “Da bi se Si riješio nekoga poput ovog čovjeka, to je zaista izuzetno … jer postoji tako malo povjerenja i jer je politika u tom sistemu toliko surova, takvi odnosi su izuzetno dragocjeni … oni se ne grade godinama, već decenijama, ili u ovom slučaju, potencijalno čitavog života”, kaže sagovornik Si-en-en-a.

    Nedodirljiva pozicija Si Đinpinga

    Okolnosti oko Džangove istrage ostaju nejasne, verovatno ne samo onima spolja, već i unutar crne kutije kineske vojske, ogromne i netransparentne institucije čak i po kineskim standardima.

    Vol strit žurnal je, pozivajući se na izvore upoznate sa visokim brifingom o optužbama, objavio da je Džang optužen za odavanje “ključnih tehničkih podataka o kineskom nuklearnom oružju SAD”, kao i za primanje mita za službene radnje uključujući unapređenje jednog oficira u ministra odbrane.

    Međutim, neki stručnjaci se pitaju da li su optužbe o odavanju tajni samo dio partijskog pokušaja da se obezbijede objašnjenja koja bi smirila zabrinutost unutar redova, a ne stvarne bezbednosne brige.

    U vakuumu informacija kruže i glasine.

    One uključuju spekulacije da Si Đinping gubi kontrolu nad vlašću, teoriju koju stručnjaci uglavnom odbacuju. Drugi se fokusiraju na pitanje da li Si guši rivalske frakcije unutar vojske, što neki posmatrači smatraju mogućim ako je lider vjerovao da unutrašnje borbe odvlače pažnju vrha ili ako je Džang postajao izazov njegovom autoritetu.

    “Zvanični jezik korišćen u uvodniku PLA može sugerisati da je Džang postajao previše moćan za Sijev ukus”, prema riječima Nila Tomasa, saradnika Centra za analizu Kine pri Institutu za politiku Azijskog društva.

    Kineski vojni list: Osumnjičeni generali nanijeli veliku štetu borbenoj sposobnosti

    “To takođe može značiti jednostavno da je izdao Sijevo povjerenje pomažući korupciju u nabavnoj birokratiji i/ili ne čineći sve da stvori čistiju borbenu silu”, rekao je on.

    Od dolaska na vlast 2012. godine, Si Đinping je sproveo sveobuhvatan napor da preoblikuje vojsku, ne samo kako bi je učinio modernom silom sposobnom da se suprotstavi rivalima poput Sjedinjenih Država i podrži teritorijalne zahtjeve Kine, već, što je još važnije, da brani partiju i njenog lidera po svaku cijenu.

    To je cilj za koji se smatra da proističe iz Sijevog proračunatog pogleda na istoriju, dok posmatra autokratske režime koji su pali kada su lideri izgubili kontrolu nad vojskom. Takođe je tesno povezan sa organizacijom kineske vojske, koja je pod kontrolom partije, a ne države.

    Masovna reorganizacija i tehnološka modernizacija išle su ruku pod ruku sa antikorupcijskom kampanjom. Desetine visokorangiranih vojnih zvaničnika i rukovodilaca u odbrambenom sektoru smenjeno je u najnovijem talasu tih napora od 2023. godine. Ali pritisak Si Đinpinga da ukloni čak i sopstveni vrh vojske vjerovatnije je dokaz njegove moći nego slabosti, kažu stručnjaci.

    “Činjenica da je Si Đinping uspio da skloni toliko elite PLA otkako je preuzeo vlast jasan je znak da je njegova pozicija u režimu nedodirljiva”, rekao je Džejms Čar, docent na Institutu za odbrambene i strateške studije pri Školi S. Radžaratnam u Singapuru.

    “Stanje rasula”

    Najnoviji potez sada ostavlja Si Đinpinga praktično samog na vrhu kineske vojne hijerarhije.

    Moćna Centralna vojna komisija, kojom on predsjedava, imala je šest uniformisanih članova nakon redovne smjene rukovodstva 2022. godine. Najnovija istraga (iako još nije dovela do formalnih izbacivanja) ostavlja samo jednog člana – Džang Šengmina, glavnog vojnog borca protiv korupcije.

    “Smjenjivanja na visokom nivou ostavila su rukovodstvo PLA u stanju rasula”, rekao je Tomas iz Azijskog društva.

    “Jedva da je ostalo oficira u činu generala. Siguran sam da postoje sposobni ljudi koji čekaju u pozadini, ali svi bi oni bili novi u višim rukovodećim pozicijama”, rekao je on, dodajući da bi Si mogao iskoristiti više od 18 mjeseci do sljedeće smjene rukovodstva kako bi provjerio nove kandidate i iskorenio uticaj postojećih patronažnih odnosa.

    U međuvremenu, Si Đinping je već počeo da angažuje oficire drugog ešalona PLA kako bi uglavnom neformalno popunili uloge koje su ostale upražnjene nakon pada njihovih osramoćenih prethodnika, širom odjeljenja Centralne vojne komisije i grana vojske, prema Čaru iz Singapura.

    “Svakodnevne operacije PLA nastavile su se normalno uprkos ovim čistkama, jer je mlađi i možda profesionalniji oficirski kadar na raspolaganju da preuzme te odgovornosti”, rekao je on.

    Ali šta to znači za šire ambicije Pekinga – uključujući cilj da preuzme kontrolu nad samoupravnim Tajvanom – manje je jasno. Vladajuća Komunistička partija Kine smatra ostrvo sopstvenom teritorijom, iako ga nikada nije kontrolisala.

    U središtu tog pitanja su dileme da li će doći do uticaja na trenutnu operativnu sposobnost vojske, na moral vojnika, ili na bilo kakve rokove koje Peking ima u pogledu spremnosti da ostvari taj cilj, uključujući i upotrebu vojne sile.

    Istraga protiv Lija posebno naglašava ta pitanja, kažu analitičari, s obzirom na njegovu ulogu u koordinaciji najvišeg borbenog komandnog tijela PLA.

    Ali to možda trenutno nije prevelika briga za Si Đinpinga, prema Cinovim riječima.

    Umjesto toga, rekao je, kineski lider vjerovatno posmatra administraciju SAD koja ne djeluje “posebno zainteresovano” za pitanje Tajvana, kao i mogućnost promjene vlasti na tajvanskim izborima 2028. godine, i zaključuje: sada je “bezbjedno vrijeme za veliko čišćenje”.

  • U toku je ofanziva na svim frontovima

    U toku je ofanziva na svim frontovima

    Ruska vojska sprovodi ofanzivu na svim frontovima u Ukrajini, izjavio je danas načelnik Generalštaba Oružanih snaga Rusije Valerij Gerasimov.

    On je tokom inspekcije trupa koje učestvuju u operacijama u Ukrajini, izneo tvrdnju da je od početka januara pod rusku kontrolu stavljeno 17 naselja, odnosno više od 500 kvadratnih kilometara ukrajinske teritorije, prenosi RIA Novosti.

    “Na komandnom mestu jedne od formacija, načelnik Generalštaba je saslušao izveštaje komandanta grupe, general-pukovnika Sergeja Kuzovljeva, o situaciji u zoni odgovornosti, kao i izveštaje komandanata formacija i komandanata jedinica o rezultatima borbenih zadataka”, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane.

    Prema saopštenju,  Gerasimov je konstatovao uspehe grupe snaga “Zapad” u ispunjavanju dodeljenih zadataka i dao uputstva za dalje dejstvo.