Kategorija: Svijet

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da je obavijestio venecuelanskog predsjednika Delsi Rodrigez da će otvoriti vazdušni prostor iznad Venecuele za komercijalne letove i da će Amerikanci uskoro moći da posjete tu zemlju.

Tramp je potvrdio da je naložio američkom ministru saobraćaja Šonu Dafiju i američkim vojnim komandantima da otvore vazdušni prostor do kraja dana, prenosi AP.

“Američki građani će vrlo brzo moći da odu u Venecuelu i tamo će biti bezbjedni”, kaže Tramp.

Trampova republikanska administracija ranije je obavijestila Kongres da preduzima prve korake ka mogućem ponovnom otvaranju Ambasade SAD u Venecueli nakon američke vojne akcije u kojoj je svrgnut i uhvaćen tadašnji predsjednik Nikolas Maduro.

Ukrajina postavlja nove finansijske zahtjeve iako joj je na kontroverzan način dodijeljeno 1,5 biliona evra, što se u EU već smatra završenim poslom, izjavio je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.

“Ovdje u Briselu uzimaju zdravo za gotovo da ćemo Ukrajincima dati 800 milijardi evra za održavanje njihove države, 700 milijardi evra za njihovu vojsku, to jest ukupno 1,5 biliona evra”, rekao je Sijarto mađarskim novinarima nakon sastanka Savjeta EU za spoljne poslove u Briselu.

On je dodao da je danas tandem Brisel-Kijev iznio nove, još veće finansijske zahtjeve.

Sredinom januara mađarski premijer Viktor Orban najavio je pokretanje peticije nakon što je Brisel saopštio da će Ukrajini dodijeliti 90 milijardi evra od članica EU.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je predsjednik Rusije Vladimir Putin pristao da tokom sedam dana ruske snage ne izvode napade na ukrajinske gradove zbog ekstremne hladnoće.

“Zamolio sam predsjednika Putina da ne puca na Kijev i druge gradove sedam dana i on je pristao na to”, rekao je Tramp na sastanku svog kabineta.

Tramp je dodao da su mu mnogi rekli da ne zove Putina uzalud, jer to nećete dobiti.

Američki predsjednik nije precizirao ni kada, ni na koji način je Putinu uputio ovaj zahtjev, niti od kojeg datuma bi navodno primirje trebalo stupiti na snagu.

Trampove izjave uslijedile su nakon nagađanja da su Kijev i Moskva postigli dogovor o privremenoj stanci u napadima na energetsku infrastrukturu, iako ni jedna strana nije zvanično potvrdila ove tvrdnje niti se očitovala o Trampovoj izjavi.

Ukrajinski zvaničnici su izjavili da su stotine hiljada stanovnika Kijeva i drugih ukrajinskih gradova ostale bez struje i grijanja u prethodnih nekoliko dana zbog udara koje Rusija vrši na ukrajinski energetski sistem.

Moskva tvrdi da gađa sisteme koji se koriste za potrebe ukrajinske vojske, prenosi Srna.

Rusija smatra neprihvatljivim prekid vatre koji traži ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, poručio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov, prenosi Kijev Post na mreži Iks.

Moskva odbacuje prijedlog o energetskom primirju

Čini se da se Lavrovljeva izjava odnosi na prijedlog o takozvanom energetskom primirju, koji je portparol Kremlja Dmitrij Peskov ranije odbio da komentariše.

Podsjećamo, ranije su se pojavila nepotvrđena izvještavanja da su i ruske i ukrajinske snage navodno dobile naredbu o privremenoj obustavi napada na energetsku infrastrukturu.

Nepotvrđene informacije sa Telegrama i ratnih blogova

Informacije su se širile putem ratnih blogova i Telegram kanala, bez zvanične potvrde Moskve ili Kijeva, a prenosi ih Kijev Post.

Prema tvrdnjama prokremaljskog blogera Vladimira Romanova, ruskim snagama je navodno bilo zabranjeno da gađaju infrastrukturne objekte širom Ukrajine, uključujući Kijev i okolinu, kao i trafostanice, termoelektrane, hidroelektrane i skladišta plina, nafte i goriva.

Zabrana je, prema tim navodima, trebala da traje do 3. februara. Istovremeno, ukrajinski kanal Supernova+ objavio je da je slična usmena instrukcija navodno stigla i ukrajinskim vojnicima, uz poziv da ne napadaju rusku energetsku infrastrukturu.

Abu Dabi i pregovori bez potvrđenog dogovora

Ta izvještavanja tada su dovedena u vezu sa trilateralnim pregovorima održanim 23. i 24. januara u Abu Dabiju, na kojima su učestvovale i Sjedinjene Američke Države.

Fajnenšel tajms je pisao da se razgovaralo o mogućem zaustavljanju ruskih napada na ukrajinske energetske objekte u zamjenu za suzdržavanje Kijeva od udara na ruska naftna postrojenja i tankere. Ipak, pojedini ukrajinski kanali upozoravali su da konačnog dogovora nema i da bi eventualna pauza bila kratkotrajna, prenosi b.92.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je danas, 29, januara, da Rusija trenutno razmatra Moskvu kao mjesto za eventualni sastanak između ruskog i ukrajinskog predsjednika, Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog, dok su pregovori u Ujedinjenim Arapskim Emiratima odvojeni proces i nisu nastavak razgovora u Istanbulu iz 2025. godine.

“Još uvijek pričamo o Moskvi. Bilo kakve spekulativne diskusije su neprimjerene”, rekao je Peskov novinarima, prenijela je Ria Novosti.

On je dodao da su pregovori u Abu Dabiju “drugačije prirode” u odnosu na prošlogodišnje sastanke u Turskoj.

“Pa, ovi (pregovori) su drugačije prirode. Sačekajmo malo”, rekao je Peskov.

Takođe je potvrdio da Zelenski nije reagovao na ponovljeni poziv Moskvi za razgovore.

Pomoćnik ruskog predsjednika Jurij Ušakov ranije je kazao da je Putin više puta ponudio mogućnost sastanka u Moskvi, uz napomenu da takvi kontakti moraju biti da budu dobro pripremljeni.

Pregovori u UAE se, prema riječima Peskova, ne mogu da se smatraju nastavkom prethodnih razgovora u Istanbulu, već su zaseban proces fokusiran na dijalog o Ukrajini.

Evropska unija upravo je usvojila novu viznu strategiju – važan korak u sistemskom rješavanju problema profesionalnih vozača, kazao Edin Forto, ministar komunikacije i transporta BiH.

“Upravo mi je iz Brisela javljeno da je Evropska komisija usvojila novu viznu strategiju. Šta to zapravo znači? Po prvi put ili nakon dugo vremena prepoznato je posebno djelovanje profesionalnih vozača za čije potrebe je možda potrebno izmijeniti postojeća pravila u okviru sadašnjih sigurnosnih okvira”, kazao je Forto.

Dodao je da ovo nije pobjeda za danas, ovo je možda pobjeda za naredni period kada će nam biti lakše razgovarati o ovim temama u Briselu, ali i na drugim adresama.

“Korak po korak. Između ostalog i regionalni protest vozača i zatvaranje teretnih terminala, ali i naše kontinuirane aktivnosti u protekle tri godine su dovele do ovoga”, ističe Forto.

Podsjetimo, protesti prevoznika nastavljeni su i četvrti dan na graničnim prelazima sa zemljama članicama Evropske unije i trajat će do ispunjenja zahtjeva, kazao je Zijad Šarić, član uprave Konzorcijuma “Logistika BiH”.

Dodao je da povod i primarni razlog protesta su problemi vozača prilikom ulaska i rada u zemljama EU.

“Vlasti ovih zemalja svakodnevno zaustavljaju naše vozače, provjeravaju podatke o dužini boravaka u EU, te one koji su, radeći svoj posao u evropskim zemljama, boravili duže od 90 dana u šest mjeseci privode i deportuju. Stoga je naš zahtjev, ali i zahtjev vozača iz Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije s kojima smo organizovali zajednički protest, da se riješi problem boravka i rada naših vozača u zemljama EU, odnosno da se promijeni važeće pravilo 90/180 dana”, kazao je Šarić.

Čitav svijet s budnom pažnjom gleda u pravcu Irana jer djeluje da je Donald Tramp, predsjednik SAD, na ivici da izda naredbu da njegove snage otpočnu napad.

Iako su potencijalne mete uglavnom predvidive, ishod ipak nije, stoga se svi pitaju šta će se dogoditi ako SAD u posljednjem trenutku ne postignu dogovor s Teheranom i prvi čovjek Bijele kuće naredi američkim snagama da krenu u akciju.

Ovo su mogući scenariji:
1) Tramp naređuje ciljane udare

Američke vazdušne i pomorske snage izvode ograničene, precizne udare usmjerene na vojne baze Iranske revolucionarne garde (IRGC) i jedinice Basidž – paravojne formacije pod kontrolom IRGC-a – kao i na mjesta za lansiranje i skladištenje balističkih raketa, te na iranski nuklearni program.

Već oslabljeni režim se ruši, a zemlja vremenom prelazi u pravu demokratiju u kojoj Iran može ponovo da se uključi u međunarodnu zajednicu.

Ovo je izuzetno optimističan scenario. Zapadna vojna intervencija u Iraku i Libiji nije donijela glatku tranziciju ka demokratiji. Iako je okončala diktature u oba slučaja, otvorila je godine haosa i krvoprolića.

Sirija, koja je sprovela sopstvenu revoluciju i zbacila predsjednika Bašara al-Asada bez zapadne vojne podrške 2024. godine, za sada se pokazala uspješnijom.

2) Režim opstaje, ali ublažava svoju politiku

Ovo bi se moglo nazvati “venecuelanskim modelom”, u kojem brza i snažna američka akcija ostavlja režim netaknutim, ali primoranim da ublaži svoju politiku.

U iranskom slučaju, to bi značilo da Islamska Republika opstaje – što neće zadovoljiti veliki broj Iranaca – ali da je prisiljena da ograniči podršku nasilnim milicijama širom Bliskog istoka, obustavi ili smanji domaći nuklearni i balistički program, kao i da ublaži represiju nad protestima, prenosi B92.

I ovo je manje vjerovatan scenario. Rukovodstvo Islamske Republike već 47 godina ostaje prkosno i otporno na promjene. Djeluje nesposobno da sada promijeni kurs.

3) Režim kolabira, zamjenjuje ga vojna vlast

Mnogi smatraju da je ovo najvjerovatniji mogući ishod.

Iako je režim očigledno nepopularan kod velikog broja građana, a svaki novi talas protesta ga dodatno slabi, i dalje postoji snažna i duboko ukorijenjena bezbjednosna država sa jasnim interesom da zadrži status kvo.

Glavni razlog zbog kojeg protesti do sada nisu uspjeli da sruše režim jeste izostanak značajnih preleta na njihovu stranu, dok su oni na vlasti spremni da koriste neograničenu silu i brutalnost kako bi ostali na vlasti.

U konfuziji nakon eventualnih američkih udara moguće je da Iran završi pod vlašću snažne vojne hunte, sastavljene uglavnom od pripadnika IRGC-a.

4) Iran uzvraća napad

Iran je zaprijetio odmazdom u slučaju američkog napada, navodeći da mu je “prst na obaraču”. Jasno je da se ne može mjeriti sa snagom američke mornarice i vazduhoplovstva, ali bi i dalje mogao da uzvrati korišćenjem svog arsenala balističkih raketa i dronova, od kojih su mnogi skriveni u pećinama, pod zemljom ili u zabačenim planinskim predjelima.

Američke baze i postrojenja raspoređeni su duž arapske obale Zaliva, posebno u Bahreinu i Kataru, ali Iran bi mogao, ukoliko to odluči, da napadne i kritičnu infrastrukturu bilo koje zemlje koju smatra saučesnikom u američkom napadu, poput Jordana.

Razorni raketni i napadi dronovima na petrohemijska postrojenja saudijskog Aramka 2019. godine, koji je pripisan iranskoj miliciji iz Iraka, pokazao je Saudijcima koliko su ranjivi na iranske rakete.

Iranski arapski susjedi u Zalivu, svi saveznici SAD-a, razumljivo su izuzetno nervozni zbog mogućnosti da se svaka američka vojna akcija obije upravo njima o glavu.

5) Iran uzvraća postavljanjem mina u Zalivu

Ovo već decenijama predstavlja potencijalnu prijetnju globalnom brodarstvu i snabdijevanju naftom, još od rata Irana i Iraka od 1980. do 1988. godine, kada je Iran zaista minirao plovne puteve, a britanski minski čistači pomagali u njihovom uklanjanju.

Uski Ormuski moreuz između Irana i Omana predstavlja ključnu tačku. Oko 20% svjetskog izvoza tečnog prirodnog gasa (LNG) i između 20 i 25% nafte i naftnih derivata prolazi kroz ovaj moreuz svake godine.

Iran je sprovodio vježbe brzog postavljanja morskih mina. Ukoliko bi to učinio, posljedice po svjetsku trgovinu i cijene nafte bile bi neizbježne.

6) Iran uzvraća potapanjem američkog ratnog broda

Jedan kapetan američke mornarice na ratnom brodu u Zalivu jednom je rekao da je jedna od iranskih prijetnji koja ga najviše brine takozvani “napad rojem”.

Riječ je o scenariju u kojem Iran lansira veliki broj dronova sa snažnim eksplozivom i brzih torpednih čamaca ka jednoj ili više meta, u tolikom obimu da čak ni snažni sistemi bliske odbrane američke mornarice ne mogu da eliminišu sve prijetnje na vrijeme.

Mornarica IRGC-a je odavno zamijenila konvencionalnu iransku mornaricu u Zalivu, a neki od njenih komandanata su se čak školovali u Dartmutu u vrijeme Šaha.

Iranske pomorske posade veliki dio obuke posvetile su nekonvencionalnom ili “asimetričnom” ratovanju, tražeći načine da prevaziđu ili zaobiđu tehnološku nadmoć svog glavnog protivnika – Pete flote američke mornarice.

Potapanje američkog ratnog broda, uz moguće zarobljavanje preživjelih članova posade, predstavljalo bi ogromno poniženje za SAD.

Iako se ovaj scenario smatra malo vjerovatnim, milijardu dolara vrijedan razarač USS Cole je 2000. godine bio teško oštećen u samoubilačkom napadu Al Kaide u luci Aden, pri čemu je poginulo 17 američkih mornara.

Prije toga, 1987. godine, irački pilot je greškom ispalio dvije rakete „Egzose“ na američki ratni brod USS Stark, usmrtivši 37 mornara.

7) Režim kolabira, zamjenjuje ga haos

Ovo predstavlja vrlo realnu opasnost i jedan je od glavnih strahova susjeda poput Katara i Saudijske Arabije.

Pored mogućnosti izbijanja građanskog rata, kakav su doživjeli Sirija, Jemen i Libija, postoji i rizik da u haosu i konfuziji etničke tenzije prerastu u oružane sukobe, dok Kurdi, Beludži i druge manjine pokušavaju da zaštite svoje zajednice u uslovima nacionalnog vakuuma vlasti.

Veliki dio Bliskog istoka bi svakako pozdravio kraj Islamske Republike, a niko više od Izraela, koji je već zadao teške udarce iranskim saveznicima širom regiona i koji Iran vidi kao egzistencijalnu prijetnju zbog njegovog sumnjivog nuklearnog programa.

Ali niko ne želi da vidi najveću bliskoistočnu zemlju po broju stanovnika – oko 93 miliona ljudi – kako tone u haos, izazivajući humanitarnu i izbjegličku krizu.

Najveća opasnost sada jeste da predsjednik Tramp, nakon što je prikupio ovako snažne snage blizu iranskih granica, odluči da mora da djeluje kako ne bi izgubio obraz, i da rat započne bez jasnog cilja i sa nepredvidivim i potencijalno razornim posljedicama.