Kategorija: Svijet

Britanski premijer Kir Starmer i kineski predsednik Si Đinping pozvali su u Pekingu na uspostavljanje „sveobuhvatnog strateškog partnerstva“, s ciljem produbljivanja odnosa u uslovima rastuće globalne neizvesnosti. Iako američki predsednik Donald Tramp nije direktno pomenut tokom susreta, globalni izazovi i poremećaji u međunarodnom poretku bili su u fokusu razgovora.

Starmer je istakao značaj saradnje u oblastima klimatskih promena i globalne stabilnosti, naglasivši da je obnavljanje dijaloga sa Kinom neophodno u izazovnim vremenima. Sastanak je održan u Velikoj dvorani naroda u Pekingu, a reč je o prvoj poseti jednog britanskog premijera Kini u poslednjih osam godina.

Si Đinping je ocenio da su kinesko-britanski odnosi prethodnih godina nazadovali, što, kako je naveo, nije bilo u interesu nijedne strane. On je poručio da Kina i Ujedinjeno Kraljevstvo treba da pojačaju dijalog i saradnju kako bi doprineli očuvanju mira i stabilnosti u svetu.

Tokom susreta indirektno je dotaknuta i kontroverza u Velikoj Britaniji zbog otvaranja prema Kini, uključujući odluku Londona da odobri izgradnju velike kineske ambasade. Si je tim povodom rekao da „dobre stvari često dolaze uz teškoće“.

Starmer je poručio da će njegova vlada istovremeno štititi nacionalnu bezbednost i održavati diplomatski i ekonomski dijalog sa Kinom. Naglasio je da želi ponovo da otvori Britaniju prema svetu i proširi prilike za britanske kompanije na kineskom tržištu. U delegaciji se nalazi više od 50 vodećih poslovnih ljudi i predstavnika kulturnih institucija.

Poseta dolazi u trenutku kada se britanska vlada suočava s pritiscima zbog sporog ekonomskog rasta i krize troškova života. Poremećaji u globalnoj trgovini dodatno su pojačali potrebu za širenjem trgovine i investicija.

Američki predsednik Donald Tramp reagovao je na jačanje poslovnih veza između Londona i Pekinga, ocenivši da je „veoma opasno“ da Velika Britanija posluje s Kinom. On je slične poruke uputio i Kanadi, upozorivši da Kina ne može biti rešenje za njene ekonomske izazove.

Iz Downing Strita je saopšteno da je Vašington unapred bio upoznat sa Starmerovom posetom i njenim ciljevima. Britanski premijer je nakon razgovora sa Sijem ocenio da je odnos dve zemlje na „dobrom i snažnom mestu“.

Tokom posete najavljeni su konkretni rezultati, uključujući sporazum o bezviznom putovanju, niže carine na viski, kao i investiciju kompanije AstraZeneka od 10,9 milijardi funti za izgradnju proizvodnih pogona u Kini. Najavljena je i saradnja u oblastima borbe protiv organizovanog kriminala i ilegalne imigracije.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski zahvalio je danas, 29. januara američkom predsjedniku Donaldu Trampu na mogućnosti obezbjeđivanja bezbjednosti Kijeva i drugih ukrajinskih gradova tokom ekstremnog zimskog perioda.

“Snabdjevanje električnom energijom je temelj života. Cijenimo napore naših partnera da nam pomognu da zaštitimo živote. Hvala vam, predsjedniče Tramp. Naši timovi su o tome razgovarali u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Očekujemo da će sporazumi biti sprovedeni. Koraci deeskalacije doprinose stvarnom napretku ka okončanju rata”, rekao je Zelenski u objavi na društvenoj mreži Iks.

Tramp: Putin pristao na sedmodnevnu pauzu napada

Ranije danas, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da je ruski predsjednik Vladimir Putin pristao da tokom sedam dana ne izvodi napade na Kijev i druge ukrajinske gradove zbog, kako je naveo, ekstremno niskih temperatura u regionu.

“Lično sam zamolio predsjednika Putina da nedjelju dana ne gađa Kijev i druge gradove, i on je na to pristao”, rekao je Tramp na sastanku kabineta u Bijeloj kući, navodeći “izuzetno hladno vrijeme” kao razlog za taj zahtjev, prenosi Gardijan.

Energetska kriza u Kijevu

On je dodao da su ga pojedini savjetovali da “ne troši poziv”, jer, kako su rekli, neće dobiti takav ustupak, ali da je ruski predsjednik ipak pristao.

Ukrajinski ministar energetike Denis Šmihalj rekao je juče da je zbog nestašice struje usljed ruskog granatiranja u Kijevu 610.000 potrošača ostalo bez struje.

Najveći ukrajinski proizvođač električne energije DTEK grupa objavio je prethodno da Kijev prelazi sa vanrednog na privremeni režim isključenja struje.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da planira razgovore sa Iranom u trenutku rastućih tenzija između Vašingtona i Teherana, poručivši da bi želio da se izbjegne vojni sukob. Tramp je naveo da se prema Iranu kreću „veoma veliki i moćni“ američki brodovi, dodajući da bi bilo „sjajno kada ih ne bi morali koristiti“, prenosi Rojters.

Iranska vojska reagovala je oštrim upozorenjem, navodeći da će na svaki novi čin agresije odgovoriti odmah i odlučno. Portparol iranske vojske Mohamed Akraminia istakao je da su iskustva iz dvanaestodnevnog rata u junu prošle godine trajno promijenila vojnu doktrinu Irana i pravila angažovanja, te da ne postoji prostor za odlaganje odgovora u slučaju nove, kako je naveo, pogrešne procjene protivnika.

Akraminia je upozorio da bi i ograničen ili simboličan napad na Iran doveo do šireg regionalnog sukoba, pri čemu bi mete bile i američke vojne baze u regionu, kao i pomorski kapaciteti Sjedinjenih Američkih Država. Iransku politiku prema SAD opisao je kao odgovor na nepredvidive i zastarjele pristupe Vašingtona.

Prvi potpredsjednik Irana Mohamed Reza Aref izjavio je da Iran mora biti spreman na rat zbog prijetnji američke vojne intervencije, naglašavajući da Teheran ne pokreće sukobe, ali da će se snažno braniti ukoliko mu rat bude nametnut. Aref je dodao da je Iran spreman za pregovore sa SAD, ali da ovog puta zahtijeva konkretne garancije.

Istovremeno, Tramp je dodatno zaoštrio odnose sa Kubom, zaprijetivši uvođenjem novih carina svim zemljama koje snabdijevaju Kubu naftom. Američki predsjednik nije precizirao visinu carina niti naveo koje bi zemlje mogle biti pogođene tom mjerom.

Kubanska vlada upozorila je da bi takva odluka mogla paralizovati proizvodnju električne energije, poljoprivredu, vodosnabdijevanje i zdravstveni sistem, na ostrvu koje se već suočava s teškom ekonomskom krizom. U saopštenju pročitano na državnoj televiziji navedeno je da mjere Vašingtona predstavljaju pokušaj potpunog gušenja života na Kubi.

Kubanski predsjednik Migel Dijaz-Kanel poručio je da Sjedinjene Američke Države nemaju moralni autoritet da nameću sporazume Kubi, reagujući na Trampove poruke o mogućem dogovoru između dvije zemlje.

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da je obavijestio venecuelanskog predsjednika Delsi Rodrigez da će otvoriti vazdušni prostor iznad Venecuele za komercijalne letove i da će Amerikanci uskoro moći da posjete tu zemlju.

Tramp je potvrdio da je naložio američkom ministru saobraćaja Šonu Dafiju i američkim vojnim komandantima da otvore vazdušni prostor do kraja dana, prenosi AP.

“Američki građani će vrlo brzo moći da odu u Venecuelu i tamo će biti bezbjedni”, kaže Tramp.

Trampova republikanska administracija ranije je obavijestila Kongres da preduzima prve korake ka mogućem ponovnom otvaranju Ambasade SAD u Venecueli nakon američke vojne akcije u kojoj je svrgnut i uhvaćen tadašnji predsjednik Nikolas Maduro.

Ukrajina postavlja nove finansijske zahtjeve iako joj je na kontroverzan način dodijeljeno 1,5 biliona evra, što se u EU već smatra završenim poslom, izjavio je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.

“Ovdje u Briselu uzimaju zdravo za gotovo da ćemo Ukrajincima dati 800 milijardi evra za održavanje njihove države, 700 milijardi evra za njihovu vojsku, to jest ukupno 1,5 biliona evra”, rekao je Sijarto mađarskim novinarima nakon sastanka Savjeta EU za spoljne poslove u Briselu.

On je dodao da je danas tandem Brisel-Kijev iznio nove, još veće finansijske zahtjeve.

Sredinom januara mađarski premijer Viktor Orban najavio je pokretanje peticije nakon što je Brisel saopštio da će Ukrajini dodijeliti 90 milijardi evra od članica EU.