Kategorija: Svijet

Evropski plan za okončanje rata, do kojeg je došao Telegraph, značajno se razlikuje od američkog mirovnog plana za Ukrajinu. Američki prijedlozi su naširoko kritikovani kao previše povoljni za Moskvu, jer ustupaju velike dijelove teritorija Rusiji, smanjuju veličini ukrajinske vojske i zabranjuju NATO snagama ulazak na ukrajinsko tlo.

Nasuprot tome, evropski plan mnogo više podržava Ukrajinu. Među ključnim razlikama u evropskom planu je zahtjev da “nema ograničenja” na veličinu ukrajinskih oružanih snaga, prenosi Index.hr.

Evropski plan ima 24 tačke:

1. Kraj rata i dogovori kojima se osigurava da se rat ne ponavlja, kako bi se uspostavila trajna osnova za trajan mir i bezbjednost.
2. Obje strane u sukobu obavezuju se na potpuno bezuslovno primirje u vazduhu, na kopnu i na moru.
3. Obje strane odmah započinju pregovore o tehničkom sprovođenju praćenja prekida vatre uz učešće SAD-a i evropskih zemalja.
4. Uvodi se međunarodno praćenje prekida vatre pod vođstvom SAD-a od strane partnera Ukrajine. Praćenje će biti pretežno daljinsko korišćenjem satelita, dronova i drugih tehnoloških alata, uz fleksibilnu kopnenu komponentu za istragu navodnih kršenja.
5. Stvoriće se mehanizam putem kojeg strane mogu podnositi izvještaje o kršenjima prekida vatre, istraživati kršenja i raspravljati o korektivnim mjerama.
6. Rusija bezuslovno vraća svu deportovanu i ilegalno raseljenu ukrajinsku djecu. Proces će podržati međunarodni partneri.
7. Strane u sukobu razmjenjuju sve ratne zarobljenike (princip „svi za sve“). Rusija oslobađa sve civilne pritvorenike.
8. Nakon osiguravanja održivosti primirja, strane u sukobu preduzimaju mjere za humanitarnu pomoć, uključujući porodične posjete preko linije kontakta.
9. Suverenitet Ukrajine se poštuje i potvrđuje. Ukrajina nije prisiljena da bude neutralna.
10. Ukrajina dobija snažne pravne obavezujuće bezbjednosne garancije, uključujući i od SAD (sporazum sličan članu 5.) kako bi se spriječila buduća agresija.
11. Nema ograničenja nametnutih Ukrajinskim odbrambenim snagama i odbrambenoj industriji, uključujući međunarodnu saradnju.
12. Države garanti biće ad hoc grupa evropskih zemalja i voljnih neevropskih zemalja. Ukrajina je slobodna da odlučuje o prisutnosti, naoružanju i djelovanju prijateljskih snaga koje je pozvala vlada Ukrajine na svojoj teritoriji.
13. Članstvo Ukrajine u NATO zavisi od konsenzusa unutar Saveza.
14. Ukrajina postaje članica EU.
15. Ukrajina je spremna ostati nenuklearna država.
16. Teritorijalna pitanja biće raspravljena i riješena nakon potpunog i bezuslovnog primirja.
17. Teritorijalni pregovori počinju od trenutne linije kontrole.
18. Nakon što se dogovore teritorijalna pitanja, i Rusija i Ukrajina obavezuju se da ih neće mijenjati silom.
19. Ukrajina ponovo preuzima kontrolu nad nuklearnom elektranom Zaporižja (uz učešće SAD-a) i branom Kahovka. Uspostaviće se mehanizam prenosa kontrole.
20. Ukrajina uživa nesmetan prolaz rijekom Dnjeprom i kontrolu nad Kinburnskom prevlakom.
21. Ukrajina i njeni partneri sprovode ekonomsku saradnju bez ograničenja.
22. Ukrajina će biti u potpunosti obnovljena i finansijski obeštećena, uključujući i putem ruske suverene imovine koja će ostati zamrznuta dok Rusija ne nadoknadi štetu Ukrajini.
23. Sankcije uvedene Rusiji od 2014. mogu biti postepeno i djelimično ublažene nakon što se postigne održivi mir, a podložne su ponovnom uvođenju u slučaju kršenja mirovnog sporazuma („snapback“).
24. Počeće odvojeni razgovori o Evropskoj bezbjednosnoj arhitekturi, uključujući sve države OEBS.

Šta je u Trampovom planu?

Osim teritorijalnih ustupaka Ukrajine, u Trampovom planu za Ukrajinu navodi se da bi, u slučaju daljeg ruskog napredovanja, uslijedio „odlučan koordinisani vojni odgovor“. Ne navodi se kakvu bi ulogu SAD imale u toj reakciji.

Plan ima i ekonomske elemente: dio zamrznute ruske imovine koristio bi se za obnovu Ukrajine, sankcije Rusiji bi se ukinule, SAD i Rusija dugoročno bi sarađivali u oblastima poput vještačke inteligencije i eksploatacije minerala, a Rusija bi se vratila u G8.

Sve strane dobile bi amnestiju za postupke tokom rata, što znači da ruski zvaničnici i vojnici ne bi mogli biti krivično gonjeni za ratne zločine. Plan predviđa i da Ukrajina organizuje izbore u roku od 100 dana od sklapanja dogovora. Zelenski je u septembru istakao da želi izbore nakon što se uspostavi primirje.

Američki šef diplomatije Marko Rubio i šef kancelarije ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i čelnik ukrajinske delegacije Andrij Jermak otkrili su detalje sastanaka u Ženevi, jednog od najznačajnijih današnjih političkih događaja u svijetu.

Rubio je izjavio da su sastanci bili “najproduktivniji i najznačajniji dosad u cijelom ovom procesu otkako smo uključeni”, prenosi Sky News.

Otkrio je da se mijenjaju neke tačke predloženog mirovnog plana od 28 tačaka, ali je istakao da još ima posla te da bi tokom dana moglo biti još informacija.

„Imamo vrlo dobar radni proizvod koji je već izgrađen na temelju doprinosa svih uključenih relevantnih strana, i sada smo prošli kroz neke od tih stavki, tačku po tačku. I mislim da smo postigli dobar napredak. Naši timovi su sada otišli u svoje sobe dok radimo na nekima od prijedloga koji su nam ponuđeni. Dakle, radimo na tome, unosimo promjene u nadi da ćemo dodatno smanjiti razlike i približiti se nečemu s čime su i Ukrajina i SAD vrlo zadovoljni“,rekao je Rubio, prenosi Jutarnji.hr.

Jermak je zahvalio “velikim prijateljima”, kako je nazvao SAD i američkog predsjednika Donalda Trampa. Složio se da je sastanak bio vrlo produktivan.

„Postigli smo vrlo dobar napredak i krećemo se prema pravednom i trajnom miru. Ukrajinski narod zaslužuje i želi ovaj mir više od ikoga. Rad se nastavlja, Ukrajina će angažovati i naše evropske prijatelje“, rekao je on.

Tramp optužio Ukrajinu da je nezahvalna

Podsjećamo, američki predsjednik izjavio je danas da Ukrajina nije bila nimalo zahvalna za američke napore u vezi sa ratom sa Rusijom, čak i dok američko oružje nastavlja da pristiže.

“Ukrajinsko ‘rukovodstvo’ je pokazalo nula zahvalnosti za naše napore, a Evropa nastavlja da kupuje naftu od Rusije. SAD nastavljaju da prodaju ogromne količine oružja NATO, za distribuciju Ukrajini”, rekao je Tramp u objavi na Truth Social, prenosi Rojters.

Prema američkom planu, čiji su dijelovi procurIli u javnost, od Ukrajine se za postizanje mira traži da se odrekne dijela svoje teritorije i da odustane od članstva u NATO.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da Ukrajina nije bila nimalo zahvalna za američke napore u vezi sa ratom sa Rusijom, čak i dok američko oružje nastavlja da pristiže.

“Ukrajinsko ‘rukovodstvo’ je pokazalo nula zahvalnosti za naše napore, a Evropa nastavlja da kupuje naftu od Rusije. SAD nastavljaju da prodaju ogromne količine oružja NATO, za distribuciju Ukrajini”, rekao je Tramp u objavi na Truth Social, prenosi Rojters.

Tramp je u izjavi optužio Ukrajinu za nezahvalnost u trenutku dok u Ženevi traju sastanci američkih, ukrajinskih i evropskih zvaničnika, koji razgovaraju o nacrtu plana koji je predstavio Vašington za okončanje rata Rusije i Ukrajine.

Prema američkom planu, čiji su dijelovi procurIli u javnost, od Ukrajine se za postizanje mira traži da se odrekne dijela svoje teritorije i da odustane od članstva u NATO.

Fon der Lajen: Ukrajinske granice se ne mogu mijenjati silom

Ukrajinske granice ne mogu da budu promijenjene silom, a njena vojska smanjena čime bi zemlja ostala izložena napadima, dok Evropska unija mora da ima centralnu ulogu u mirovnom sporazumu za Ukrajinu, izjavila je danas predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.

Njena izjava uslijedila je u trenutku dok najviši zvaničnici iz Sjedinjenih Američkih Država i Ukrajine, kao i savjetnici za nacionalnu bezbjednost iz Francuske, Velike Britanije i Njemačke razgovaraju u Ženevi o predloženom mirovnom planu Vašingtona za okončanje rata u Ukrajini, prenio je Rojters.

Fon der Lajen je u saopštenju navela da bilo kakav kredibilan i održiv mirovni plan treba prije svega da zaustavi ubijanje i okonča rat, a da ne posije sjeme budućeg konflikta.

“Mi smo se dogovorili o glavnim elementima neophodnim za pravedan i trajan mir, kao i za suverenitet Ukrajine. Naglasiću tri takva elementa: kao prvo, granice ne mogu da se mijenjaju silom”, ukazala je ona, dodajući da bi drugi element bio da Ukrajini kao suverenoj zemlji ne mogu biti ograničene oružane snage, čime bi bila izložena budućem napadu, što bi istovremeno ugrozilo evropsku bezbjednost.

Predsjednica EK je istakla da na trećem mjestu mora da bude obezbijeđeno da  EU ima centralnu ulogu u postizanju mira u Ukrajini.

Ona je zaključila da Ukrajina mora da ima slobodu i suvereno pravo da izabere sopstvenu sudbinu, a, kako je dodala Fon der Lajen, izabrala je evropsku budućnost.

Potpredsjednik SAD DŽejms Dejvid Vens izjavio je da je “fantazija” misliti da bi Ukrajina mogla da pobijedi u ratu protiv Rusije ako bi SAD dale Kijevu više novca ili oružja ili uvele više sankcija Moskvi.

Vens je objavio na “Iksu” da svaki plan za okončanje rata u Ukrajini treba da očuva ukrajinski suverenitet i da bude prihvatljiv za obje zemlje.

“Postoji fantazija da je, ako samo damo više novca, više oružja ili uvedemo više sankcija, pobjeda nadohvat ruke”, napisao je Vens.

Ruski predsjednik Vladimir Putin, koji je odbio da popusti u vezi sa pitanjem ključnih teritorijalnih i bezbjednosnih zahtjeva, rekao je ranije da bi američki plan mogao da bude osnova konačnog rješenja sukoba koji traje gotovo četiri godine.

Putin je naveo da je Kijev protiv plana, ali da ni on ni njegovi evropski saveznici ne shvataju realnost napredovanja Rusije u Ukrajini.

Sjedinjene Američke Države zapretile su Ukrajini, prema navodima izvora agencije Rojters, da će obustaviti isporuku naoružanja i prestati da dijele obavještajne podatke ukoliko Kijev ne prihvati njihov prijedlog za okončanje rata. Vašington želi da Ukrajina dokument, koji prema ocjenama ide u korist Rusiji, potpiše do narednog četvrtka.

Kako navodi Rojters, ovoga puta Kijev je izložen jačem pritisku SAD nego u prethodnim pregovorima. Prema riječima izvora, Amerikanci su Ukrajini, koja se brani od ruske agresije, jasno poručili da će zaustaviti vojnu pomoć i obavještajnu saradnju ako prijedlog bude odbijen.

Jedan od izvora ističe da Vašington nastoji da Kijev stavi svoj potpis na dokument do sledećeg četvrtka, kada se u SAD obilježava Dan zahvalnosti.

List Fajnenšel tajms smatra da je malo vjerovatno da će rok biti ispoštovan, jer, prema predstavnicima kabineta ukrajinskog predsjednika, prijedlog sadrži više tačaka koje su za Kijev u potpunosti neprihvatljive.

Prema američkom planu za okončanje ruske agresije, Ukrajina bi se u praksi odrekla Krima, kao i Donjecke i Luganske oblasti, uključujući i one dijelove na istoku zemlje koje ukrajinske snage i dalje brane. Isto bi važilo i za dijelove Hersonske i Zaporoške oblasti koje sada drži Rusija.

Dokument predviđa i ograničenje veličine ukrajinske vojske, dok se ruske snage u tekstu uopšte ne pominju. Ukrajini bi takođe bilo zabranjeno da pristupi NATO savezu, a ujedno bi bilo sprečeno i buduće širenje Alijanse. „Prihvatanje ovog prijedloga predstavljalo bi pobjedu za Moskvu, koja NATO doživljava kao prijetnju“, navodi Rojters.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je danas, 21.novembra, u obraćanju građanima da je Ukrajina pod jednim od najtežih pritisaka i da se suočava sa rizikom da izgubi ključnog partnera ili dostojanstvo.

“Sada je jedan od najtežih trenutaka u našoj istoriji. Sada Ukrajina može da se nađe pred veoma teškim izborom. Ili gubitak dostojanstva, ili rizik od gubitka ključnog partnera. Ili teških 28 tačaka, ili izuzetno teška zima – najteža – i dalji rizici”, istakao je Zelenski.

On je kazao da će brzo i konstruktivno sarađivati sa SAD na mirovnom planu za okončanje rata u Ukrajini sa Rusijom, ali je i dodao da neće da izda nacionalni interes svoje zemlje, prenosi Ukrinform.

Zelenski je pozvao Ukrajince da ostanu ujedinjeni u onome što je opisao kao jedan od najtežih trenutaka u istoriji zemlje, dodajući da očekuje veći politički pritisak tokom naredne sedmice.

Zelenski je u obraćanju građanima iznio uvjeravanje da će raditi na uspostavljanju konstruktivnog dijaloga sa glavnim partnerom, prenosi Ukrinform.

On je naveo da će umjesto glasnih izjava nastupiti smiren rad sa Amerikom i svim partnerima.

“Iznijeću argumente, ubjeđivaću, nudiću alternative, ali svakako nećemo dati neprijatelju povod da kaže da je Ukrajina ta koja ne želi mir, da je ona ta koja remeti proces i da Ukrajina nije spremna za diplomatiju. To se neće desiti”, naglasio je Zelenski.

Ranije danas Rojters je objavio, pozivajući se na dvije osobe upoznate sa situacijom, da Sjedinjene Američke Države prijete da će prekinuti razmjenu obavještajnih podataka i isporuke oružja Ukrajini ako ne pristane na okvir mirovnog sporazuma kojim posreduju SAD.

Izvori su rekli su da je Kijev pod većim pritiskom Vašingtona nego tokom bilo kojih prethodnih mirovnih pregovora i da SAD žele da Ukrajina potpiše okvir sporazuma do narednog četvrtka.

Delegacija visokih američkih vojnih zvaničnika sastala se u četvrtak sa predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Kijevu i predala mu plan za okončanje rata u Ukrajini, prenosi Tanjug.

– Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas, 21. novembra da smatra da je četvrtak, 27. novembar odgovarajući rok da Ukrajina prihvati mirovni prijedlog koji podržavaju SAD kako bi se okončao rat sa Rusijom.

“Imao sam mnogo rokova, ali ako stvari dobro funkcionišu, obično se rokovi produžavaju. Ali mislimo da je četvrtak odgovarajuće vrijeme”, rekao je Tramp u intervjuu za radio-stanicu Fox News.

Kako je ranije danas objavio Rojters, pozivajući se na dvije osobe upoznate sa situacijom, Sjedinjene Američke Države prijete da će prekinuti razmjenu obavještajnih podataka i isporuke oružja Ukrajini ako ne pristane na okvir mirovnog sporazuma kojim posreduju SAD.

Izvori su rekli su da je Kijev pod većim pritiskom Vašingtona nego tokom bilo kojih prethodnih mirovnih pregovora i da SAD žele da Ukrajina potpiše okvir sporazuma do narednog četvrtka.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski je ranije danas u obraćanju građanima rekao da je Kijev pod jednim od najtežih pritisaka i da se suočava sa rizikom da izgubi ključnog partnera ili dostojanstvo.

“Sada je jedan od najtežih trenutaka u našoj istoriji. Sada Sada Ukrajina može da se nađe pred veoma teškim izborom. Ili gubitak dostojanstva, ili rizik od gubitka ključnog partnera. Ili teških 28 tačaka, ili izuzetno teška zima – najteža – i dalji rizici”, istakao je Zelenski.