VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Šojgu: Zapad želi da unese razdor između Moskve i Pekinga

    Šojgu: Zapad želi da unese razdor između Moskve i Pekinga

    Zapad želi da unese razdor u strateško partnerstvo Rusije i Kine, ali to neće uspjeti, izjavio je sekretar Savjeta bezbjednosti Rusije Sergej Šojgu.

    – Zapad danonoćno sanja o tome kako da napravi razdor u strateškom partnerstvu naših država. Želim još jednom da naglasim da Moskva i Peking neće sjediti skrštenih ruku i tolerisati tako nešto – rekao je Šojgu.

    On je dodao da zemlje Zapada po pravilu svoje postupke opravdavaju navodnom prijetnjom iz Rusije i Kine.

    Šojgu je danas doputovao u Kinu na razgovore sa kineskim ministrom spoljnih poslova Vang Јijem.

  • Odložena druga runda pregovora u Abu Dabiju

    Odložena druga runda pregovora u Abu Dabiju

    Druga runda pregovora između predstavnika Rusije, Sjedinjenih Američkih Država i Ukrajine u Abu Dabiju o rješavanju ukrajinske krize odložena je za nekoliko dana, objavio je “Njujork tajms”.

    List navodi da razlog za odlaganje sastanka u Abu Dabiju nije poznat.

    Međutim, u članku se naglašava da se to dogodilo nakon razgovora specijalnog predstavnika ruskog predsjednika za investicije i ekonomsku saradnju sa inostranstvom i direktora Ruskog fonda za direktne investicije Kirila Dmitrijeva i specijalnog izaslanika američkog predsjednika Stivena Vitkofa u subotu u Majamiju.

    Prethodno je i šef kijevskog režima Vladimir Zelenski saopštio da će se pregovori između predstavnika Rusije i Ukrajine u Abu Dabiju održati 4. i 5. februara.

    U Abu Dabiju su 23. i 24. januaraa održane trilateralne konsultacije o bezbjednosti između predstavnika Rusije, SAD i Ukrajine.

    Pregovaračku delegaciju Rusije predvodio je načelnik Glavne uprave Generalštaba Oružanih snaga Rusije Igor Kostjukov, dok je na čelu ukrajinskog dijela radne grupe bio sekretar Savjeta za nacionalnu bezbjednost i odbranu Rustem Umerov. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je 28. januara da je planirano da se pregovori u Abu Dabiju nastave 1. februara.

  • Tramp: Dokumenta me potpuno oslobađaju

    Tramp: Dokumenta me potpuno oslobađaju

    Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da ga novoobjavljeni dokumenti američkog Ministarstva pravosuđa o slučaju Džefri Epstajna “u potpunosti oslobađaju” od bilo kakvih sumnji ili povezanosti.

    Rekao je da mu je rečeno od “važnih osoba da dokumenti ne samo da ga oslobađaju, već predstavljaju suprotno od onoga čemu se nadala radikalna levica”.

    “Nisam to sve lično video, ali su mi neki vrlo važni ljudi rekli da me ti dokumenti ne samo oslobađaju, već da su suprotno od onoga čemu su se nadali ljudi s radikalne levice”, rekao je američki predsednik novinarima dok je u subotu leteo prema Floridi.

    Međutim, u dokumentima za koje Tramp tvrdi da ga oslobađaju, nalaze se i uznemirujuće optužbe protiv njega, u kojima ga anonimne osobe optužuju za silovanje devojčica, trgovinu decom i pretnje ubistvom.

    Među tri miliona dokumenata nalazi se i iskaz svedokinje koja je još 2016. rekla FBI-ju da je “lično svedočila” tome kako je američki predsednik Donald Tramp pretio da će jedna devojčica “nestati” i da će joj biti ubijena cela porodica.

    “Lično sam svedočila kako je Donald Tramp rekao tužiteljki da nikad ne sme ništa reći ako ne želi nestati kao 12-godišnja devojčica (ime sakriveno) i da je sposoban da ubije celu njenu porodicu”, stoji u dojavi FBI-ju, potpisanoj pod pretnjom krivične odgovornosti zbog lažnog svedočenja 18. juna 2016., rekla je podnositeljka prijave potpisana kao “Tifani Dou”.

    Ona je navela da je radila kod Epstajna od 1990. do 2000. i da joj je on lično pretio na sličan način kao što tvrdi da je Tramp pretio spomenutoj devojčici.

    U isto vreme, britanski premijer Sir Kir Starmer pozvao je bivšeg princa Endrua (Endru Mountbaten-Vindsor), brata kralja Čarlsa III, da svedoči pred američkim Kongresom o svojim vezama s Epstajnom.

    Starmer je naglasio da svi koji imaju informacije treba da budu spremni da ih podele, posebno u interesu žrtava. U dokumentima se takođe nalaze i fotografije Endrua kako čuči iznad žene, ali nema naznaka krivičnog dela. Endru je ranije, u izjavi iz oktobra 2025., ponovo negirao sve optužbe protiv sebe.

  • Iran zaprijetio SAD-u i Izraelu: Odgovor će biti snažan i regionalan

    Iran zaprijetio SAD-u i Izraelu: Odgovor će biti snažan i regionalan

    Iranski vrhovni vođa Ali Hamnei oglasio se povodom prijetnji Sjedinjenih Američkih Država i Izraela i uputio direktnu poruku Donaldu Trampu.

    U izjavi za novinsku agenciju Tasnim, Hamnei je rekao da bi se eventualni američki napad na Iran proširio i izvan granica te zemlje. Istakao je da bi sukob imao šire, regionalne posljedice.

    „Amerikanci treba da znaju da će, ako započnu rat, ovaj put to biti regionalni rat“, poručio je Hamnei.

    On je dodao da se iranski narod neće uplašiti američke vojne sile i da neće odustati od odbrane zemlje.

    „Mi nismo ti koji će išta započeti i ne želimo da napadnemo nijednu državu, ali iranska nacija će zadati snažan udarac svakome ko je napadne i uznemirava“, rekao je.

    Teheran je ranije upozorio da će, ukoliko predsjednik SAD Donald Tramp naredi napade na Iran, mete biti Izrael i američki vojni kapaciteti na Bliskom istoku.

  • Iran proglasio sve vojske država članica Evropske unije terorističkim grupama

    Iran proglasio sve vojske država članica Evropske unije terorističkim grupama

    Predsjednik iranskog parlamenta Mohammad-Bagher Qalibaf izjavio je u nedjelju da Islamska Republika Iran sada sve vojske država članica Evropske unije smatra terorističkim grupama.

    Ova izjava dolazi nakon što su se članice EU prošle sedmice saglasile da iransku paravojnu Revolucionarnu gardu uvrste na listu terorističkih organizacija zbog njene uloge u krvavom gušenju protesta koji su zahvatili cijelu zemlju.

    Qalibaf se pozvao na zakon iz 2019. godine kao osnov za ovu odluku.

    Taj zakon je usvojen nakon što su Sjedinjene Američke Države uvrstile Gardu na listu terorističkih organizacija i omogućava recipročnu reakciju Irana prema svakoj državi koja slijedi taj potez.

    Qalibaf je saopćio ovu odluku dok su on i još neki zastupnici u parlamentu nosili uniforme Revolucionarne garde. On je ranije bio komandant u redovima Garde.

  • Tajani: Zemlje Balkana na prvom mjestu za članstvo u EU

    Tajani: Zemlje Balkana na prvom mjestu za članstvo u EU

    Zemlje Balkana treba da budu prioritet za članstvo u EU u odnosu na Ukrajinu, rekao je italijanski ministar spoljnih poslova Antonio Tajani.

    – Podržavamo pristupanje Ukrajine EU, ali Balkan je na prvom mjestu, jer imamo određene obaveze prema njima – rekao je Tajani za list “Korijere dela Sera”.

    Tajani je dodao da će Ukrajina nastaviti da dobija pomoć, ali da Kijev “mora da pređe svoj put na putu ka članstvu”.

    Njemački kancelar Fridrih Merc izjavio je ranije da ne vidi nikakvu šansu da se Ukrajina uskoro pridruži EU i isključio je pristupanje Kijeva 2027. godine.

    Sa Mercom su se saglasili i mađarski zvaničnici, poljski predsjednik Karol Navrocki, te austrijski kancelar Kristijan Štoker.

    Pregovori o pristupanju EU imaju za cilj usklađivanje zakonodavstva zemlje kandidata sa standardima EU i obično traju više od decenije.

    Pregovori Turske traju 20 godina bez jasne perspektive za pridruživanje.

    Srbija, Albanija, BiH, Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Gruzija i Moldavija trenutno imaju zvanični status kandidata.

  • Evropa spremila tajni plan protiv Trampa

    Evropa spremila tajni plan protiv Trampa

    Evropski lideri su na hitno sazvanoj večeri sastavili tajni plan za suprotstavljanje predsedniku SAD Donaldu Trampu, piše The New York Times.

    Samit u Briselu završen je u noći 23. januara. Na njemu se raspravljalo o situaciji oko Grenlanda i problemu transatlantskih odnosa.

    “On se sastoji u tome da se tokom budućih Trampovih provokacija sačuva smirenost, da se zapreti uzvratnim carinama i, prema rečima zvaničnika, da se iza kulisa radi na tome da Evropa postane manje vojno i ekonomski zavisna od svog sve nepouzdanijeg saveznika”, navodi se u tekstu.

    Prema podacima lista, evropske zemlje su se, između ostalog, dogovorile da rade na diverzifikaciji trgovinskih odnosa, unapređenju svojih oružanih snaga i smanjenju zavisnosti od američkih tehnologija.

    Šef Bele kuće je gotovo odmah po početku svog drugog predsedničkog mandata zauzeo oštar stav prema evropskim državama. Jedna od prvih ozbiljnih kriza bio je trgovinski sukob izazvan američkim carinama protiv saveznika iz Starog kontinenta. Drugi kamen spoticanja bile su Trampove namere da diplomatskim putem reši situaciju u Ukrajini, suprotno željama Evropljana da se sukob nastavi.

    Među najnovijim epizodama je i nastojanje američkog predsednika da preuzme kontrolu nad Grenlandom, zbog čega se na Zapadu počelo govoriti o mogućem raspadu NATO-a.

    Govoreći prošle nedelje na Svetskom ekonomskom forumu u Davosu, Tramp je uputio oštre kritike Evropi. Prema njegovim rečima, ona se kreće u pogrešnom pravcu, vodi lošu politiku i ne koristi resurse kojima raspolaže.

  • Orban: Mađarska ekonomija ne zahtijeva štednju

    Orban: Mađarska ekonomija ne zahtijeva štednju

    Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da mađarska ekonomija ne zahtijeva nikakvu vrstu štednje, te istakao da će njegova stranka Fides nakon izbora zadržati svoje politike u vezi sa potrošnjom.

    Orban je istakao da je čista laž tvrdnja da će, ako Fides pobijedi na izborima u aprilu, Mađarska morati da uvede mjere štednje kako bi se obuzdao budžetski deficit.

    On je dodao da će budžetski deficit Mađarske, koji je premašio vladine prognoze posljednjih godina, morati da se smanji “mirno, polako i postepeno” kako se ekonomski izgledi budu poboljšavali, prenosi Rojters.

    – Ne treba nam štednja i ništa ne treba oduzimati od naroda – rekao je Orban na predizbornom skupu.

    On je istakao da će subvencionisana hipotekarna kamatna stopa od tri odsto ili plan za oslobađanje majki dvoje djece od poreza na dohodak ostati na snazi.

  • Lajčak napušta mjesto savjetnika premijera Fica nakon objavljivanja prepiske sa Epštajnom

    Lajčak napušta mjesto savjetnika premijera Fica nakon objavljivanja prepiske sa Epštajnom

    Bivši slovački ministar spoljnih poslova Miroslav Lajčak objavio je da, nakon objavljivanja njegove komunikacije sa osuđenim seksualnim prestupnikom DŽefrijem Epštajnom, napušta poziciju savjetnika slovačkog premijera Roberta Fica, objavili su danas slovački mediji.

    Premijer Fico je najavio da će prihvatiti Lajčakovu ostavku, ali je za Lajčakove kritičare rekao da dugo nije vidio “toliko licemjerja”, prenosi portal Dnevnik N.

    – Miro se još jednom dokazao kao odličan diplomata i prihvatam njegovu ponudu da prekinemo našu saradnju, iako svi, ne samo ja, gubimo nevjerovatan izvor iskustva u diplomatiji i spoljnoj politici. Čudno je da slična simbioza medija, opozicije i vladinih stranaka nije ciljala opozicionog lidera Šimečeka, koji, kroz prevaru sa grantovima na nivou Slovačke i EU, predstavlja znatno veći rizik po ugled naše zemlje nego savjetnik premijera Miroslav Lajčak – navodi se u Ficovom saopštenju.

    U SAD su u petak objavljeni novi dokumenti o DŽefriju Epštajnu, uključujući komunikaciju Miroslava Lajčaka sa osuđenim seksualnim prestupnikom.

    U petak je objavljena najveća serija sudskih dokumenata o Epštajnu, uključujući tri miliona stranica, 180.000 fotografija i 2.000 video snimaka.

    Epštajn, milioner poznat po svojoj povezanosti sa brojnim poznatim ličnostima, umro je u zatvoru 2019. godine dok je čekao saveznu optužnicu za trgovinu ljudima u svrhu seksualne eksploatacije, a njujorški mrtvozornik je smrt proglasio samoubistvom.

  • Merc komentarisao ideju o zajedničkoj evropskoj vojsci

    Merc komentarisao ideju o zajedničkoj evropskoj vojsci

    Njemački kancelar Fridrih Merc kritikovao je prijedlog lidera Evropske narodne stranke (EPP) Manfreda Vebera da zajednička evropska vojska može da igra ulogu u poslijeratnom očuvanju mira u Ukrajini.

    Veber je prethodno iznio planove za jačanje EU, uključujući vojne snage pod “evropskom zastavom” i ujedinjenje funkcija predsjednika Evropskog savjeta i predsjednika Evropske komisije, prenosi briselski Politiko.

    Na neformalnom samitu EPP-a u Zagrebu, Merc je rekao da su Veberove ideje “interesantne”, ali da ne predstavljaju neposredna rješenja za trenutne probleme EU.

    Kancelar je istakao da bi Evropa trebalo da se fokusira na “zadate zadatke” poput odbrane i industrijske konkurentnosti, dok promene ugovora ostaju složen i dugotrajan proces.

    Iako se Merc nije složio sa Veberovim prijedlozima o evropskoj vojsci, njegova vlada još uvijek nije odlučila o angažovanju njemačkih mirovnih snaga u Ukrajini.

    Njemačka trenutno djeluje kao regionalni garant bezbjednosti na ruskoj granici, sa skoro 5.000 vojnika u Litvaniji i misijama vazdušne policije u Istočnoj Evropi.

    Veber je odgovorio na Mercove izjave kancelara kratko: “U dijalogu smo. U diskusiji smo”.