Kategorija: Svijet

Specijalni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa Stiv Vitkof razgovarao je prošlog mjeseca telefonom s visokim zvaničnikom Kremlja o mogućnosti da zajedno rade na prijedlogu mirovnog plana za okončanje rata u Ukrajini koji bi ličio na mirovni plan u 20 tačaka za Gazu.

Uz to je imao sugestiju da ruski predsjednik Vladimir Putin pokrene takvu inicijativu u razgovoru s Trampom, piše Bloomberg.

U petominutnom razgovoru 14. oktobra, Vitkof je Putinovog savjetnika za spoljnu politiku Jurija Ušakovog posavjetovao da se organizuje telefonski razgovor Trampa i Putina prije posjete ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog Vašingtonu, koristeći sporazum o Gazi kao primjer.

“Pripremili smo Trampov plan od 20 tačaka za mir i mislim da možemo da uradimo nešto slično i sa vama”, rekao je Vitkof, prema transkriptu razgovora koji je objavio Bloomberg, dodajući da iz Bijele kuće i Kremlja nisu komentarisali ove navode.

Kako saznaje Bloomberg, razgovor otkriva dio taktike američkog izaslanika u komunikaciji s Rusijom i navodni početak mirovnog prijedloga u 28 tačaka, koji su SAD početkom mjeseca predstavile kao osnovu za dalje pregovore.

Putin je kasnije izjavio da američki plan može da posluži kao polazna osnova za mirovni sporazum, navodeći da je Moskva dobila dokument, ali da ga dvije strane još nisu detaljno razmatrale.

Tokom razgovora, Vitkof je Ušakovu rekao da “duboko poštuje Putina” i da je, po njegovom mišljenju, Rusija oduvijek željela mirovni sporazum.

Predložio je da Putin pozove Trampa prije susreta sa Zelenskim i da mu čestita na sporazumu o Gazi, uz poruku da Rusija podržava napore ka miru i naglasi da Trampa smatra čovjekom mira.

“Evo šta mislim da bi bilo nevjerovatno. Možda da (Putin) kaže Trampu: Znate, Stiv i Juri su razgovarali o veoma sličnom planu za mir od 20 tačaka i to bi moglo da bude nešto što bi malo pomjerilo klatno, otvoreni smo za takve stvari”, sugerisao je Vitkof Ušakovom.

Ušakov je odgovorio da će Putin “čestitati” i reći da je “Tramp zaista čovjek mira”.

Putin i Tramp razgovarali su dva dana kasnije na zahtjev Moskve.

Tramp je razgovor opisao kao “veoma produktivan” i najavio planove za sastanak sa Putinom u Budimpešti, koji još nije održan.

Nakon tog poziva, Vitkof se u Majamiju sastao i sa još jednim Putinovim savjetnikom, Kirilom Dmitrijevim.

Dmitrijev i Ušakov su 29. oktobra ponovo razgovarali o tome koliko daleko Moskva treba da ide u svojim zahtjevima u okviru mirovnog prijedloga, prema još jednom snimku koji je objavio Bloomberg.

Dvojica zvaničnika su razmatrala mogućnosti i Rusiju pozicionirala da američkoj strani iznese “maksimalne” zahtjeve, uz bojazan da bi Vašington mogao pogrešno protumačiti ruske prijedloge i narušiti pregovore.

Kako se navodi, Vitkof i Ušakov su tokom svog razgovora dotakli i potencijalnih teritorijalnih ustupaka.

“Znam šta je potrebno za mirovni sporazum – Donjeck i možda neka razmjena teritorija”, rekao je Vitkof, dodajući da će mu Tramp dati prostora i slobode da dođe do sporazuma.

“U redu, zvuči dobro”, zaključio je Ušakov, prenosi Telegraf.

Kerolajn Livit, portparolka Bijele kuće, oglasila se na X-u o pregovorima o mirovnom planu za Ukrajinu.

“Tokom protekle sedmice Sjedinjene Države su postigle ogroman napredak prema mirovnom sporazumu dovodeći i Ukrajinu i Rusiju za pregovarački sto. Postoji nekoliko osjetljivih, ali ne i nepremostivih detalja koji se moraju riješiti i koji će zahtijevati daljnje razgovore između Ukrajine, Rusije i Sjedinjenih Država”, napisala je Livit.

Merc: Evropa mora odobriti mirovni sporazum

Evropa mora dati suglasnost za mirovni sporazum između Ukrajine i Rusije, poručio je njemački kancelar Friedrich Merz, nakon što su Sjedinjene Države objavile da je sporazum blizu toga da bude postignut.

“Nastavljamo s podrškom Ukrajini – tražimo prekid vatre što je prije moguće, pravedan i trajan mir za Ukrajinu i bezbjednost za Evropu”, rekao je Merz, prenosi Jutarnji.hr.

“Svaki plan koji utiče na evropske interese i suverenitet zahtijeva suglasnost Evrope. Evropa stoji čvrsto i ujedinjeno”, dodao je, kako prenosi The Telegraph.

Podsjećamo, neimenovani visoki američki zvaničnik iznio je danas tvrdnju da je Ukrajina pristala na mirovni sporazum sa Rusijom, ali da je su ostali da se riješe neki manji detalji.

Evropske zemlje moraju da vrate blokiranu rusku imovinu ako ne žele da postanu poznate kao lopovi, rekla je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

“Samo Rusija ima pravo da odluči šta će se desiti sa njenom imovinom, a oni u čijim se rukama nezakonito nalazi novac Ruske Federacije moraju ga vratiti ili će uslijediti najoštriji odgovor”, navela je Zaharova na “Telegramu”.

Članice EU pokušavaju da razviju pravne mehanizme za korišćenje zamrznute ruske imovine. Većina sredstava – nešto više od 200 milijardi evra – blokirana je u Belgiji na računima kompanije “Juroklir”.

Iz “Juroklira” je više puta rečeno da se protive eksproprijaciji ovih sredstava, upozoravajući da bi to moglo dovesti do toga da Rusija sudski zaplijeni evropsku ili belgijsku imovinu u drugim dijelovima svijeta.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da Moskva neće ostaviti bez odgovora pokušaje konfiskacije ruske imovine.

Ovo je odgovor Zaharove na izjavu francuskog predsjednika Emanuela Makrona da Evropa ima pravo raspolaganja zamrznutom ruskom imovinom.

Kijev je pristao da ograniči veličinu svoje vojske na 800.000 pripadnika prema novim uslovima mirovnog sporazuma između SAD-a i Ukrajine, otkrili su visoki zvaničnici za Financial Times.

Izvori navode da su zadovoljni ovim ishodom jer bi on Ukrajini omogućio da u mirnodopskim uslovima zadrži vojsku približno iste veličine kao i sadašnju, ratnu. Prvobitni plan, u čijem su posredovanju učestvovali SAD i Rusija, predlagao je da Ukrajina ograniči svoju vojsku na 600.000 vojnika.

Iako je Ukrajina navodno pristala na revidirane uslove, zvaničnici ističu da i dalje postoje sporne tačke. Pitanja razmjene teritorija i bezbjednosnih garancija ostaju otvorena, a konačnu odluku o njima donijeće ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i američki predsjednik Donald Tramp, prenosi Index.hr.

Podsjećamo, pojedini analitičari i diplomate kritikovali su američki mirovni plan, navodeći da prijedlog koji od Ukrajine traži da ustupi teritorije, ograniči savezništva i drastično smanji vojsku zadaje težak udarac temeljnim načelima poput vladavine prava i zabrane mijenjanja granica silom, piše The Kyiv Independent.

“Kada govorimo o izvornoj verziji plana, to je nešto što jasno potkopava evropsku bezbjednost –  ne samo bezbjednost Ukrajine, već i cijelog kontinenta”, rekao je Pavel Havlicek, istraživač u Udruženju za međunarodne poslove.

Ukrajinski poslanik Jaroslav Jurčišin upozorava da bi, ako Kijev “bude prisiljen da prihvati prijedlog nepromijenjen”, “posljedice (za Evropu) bile katastrofalne”.

Prema prvobitnom američkom mirovnom planu, od Ukrajine bi se tražilo da preda cijelu regiju Donbas, uključujući područja pod ruskom kontrolom i dijelove koje još uvijek kontroliše Kijev. Prema planu, ukrajinske snage povukle bi se s tih područja, koja bi bila proglašena demilitarizovanom zonom.

“Za regiju, za cijeli svijet, ovo će pokazati da se međunarodno pravo može zanemariti”, rekao je Jurčišin. “Kao rezultat toga, dugotrajni ili zamrznuti sukobi mogu se ponovno rasplamsati u različitim dijelovima svijeta”, dodao je.

Druga ključna tačka plana predviđa američko priznanje ruske kontrole nad Krimom te Luhanskom i Donjeckom oblasti.

Daniel Hamilton, stručnjak za spoljnu politiku u Brookings Institutionu, smatra da bi ta klauzula “značila zapadnu kapitulaciju po osnovnim principima kao što je nemijenjanje granica silom”. “Od početka je to bilo neprihvatljivo”, dodao je.

Prijedlozi takođe pozivaju na zaustavljanje širenja NATO i odustajanje Ukrajine od svojih aspiracija za članstvom.

Havlicek je istakao da to “potkopava temeljnu logiku evropske bezbjednosti, koja se temelji na pravu suverenih država da slobodno biraju svoje saveze”.

Ograničenja bi se proširila i na sam NATO, koji se ne bi smio stacionirati trupe u Ukrajini, dok bi evropski borbeni avioni bili bazirani u Poljskoj.

“Ako namećete ograničenja na vojnu spremnost Ukrajine, ali i na susjede EU i NATO, uključujući implikacije za obranu Poljske, onda to već ide predaleko”, rekao je Havlicek.

Estonski minister spoljnih poslova Margus Tsahkna upozorio je da bi plan “otvorio vrata” širim ruskim zahtjevima za evropsku bezbjednost.

Ukrajina je pristala na mirovni prijedlog koji je posredovala administracija Donalda Tramp, a neki manji detalji tek treba da se razrade, prema izvještajima američkih medija, koji se pozivaju na američke zvaničnike.

“Ukrajinci su pristali na mirovni sporazum. Postoje neki manji detalji koje treba riješiti, ali su pristali na mirovni sporazum”, rekao je izvor dok je u Abu Dabiju trajao sastanak američke i ruske delegacije u vezi sa Trampovim mirovnim planom.

Vašington je prošle nedelje poslao Kijevu svoj početni mirovni plan od 28 tačaka, prije nego što su zvaničnici obe zemlje sastavili kontrapredlog na kriznim pregovorima u Ženevi tokom vikenda.

Evropski saveznici, koji su iznijeli svoj kontrapredlog planu od 28 tačaka, ubrzano su organizovali niz sastanaka posljednjih dana u nastojanju da prate korak sa pregovorima.

Ovo dolazi nakon izvještaja da su se američki i ruski zvaničnici, uključujući sekretara američke vojske Dena Driskola, danas sastali na razgovorima u Abu Dabiju.

U objavi na Iksu, ukrajinski sekretar za nacionalnu bezbednost, Rustem Umerov, napisao je da su delegacije “postigle zajednički dogovor o osnovnim uslovima sporazuma o kojem se razgovaralo u Ženevi”.

“Sada računamo na podršku naših evropskih partnera u našim daljim koracima”, napisao je on.

On je istakao da se Ukrajina raduje organizovanju posete Zelenskog SAD da se “završe poslednji koraci i postigne dogovor sa predsednikom (Donaldom) Trampom”.

Brisel priprema “još dve opasne ekonomske odluke”, ali će mađarska vlada zaštititi poljoprivrednike i radna mesta sve dok je na vlasti, izjavio je mađarski ministar spoljnih poslova i trgovine Peter Sijarto.

Sijarto je, na konferenciji za novinare posle sastanka Saveta Evropske unije za spoljnu trgovinu u Briselu, rekao da je Evropska komisija “u prethodnim godinama napravila ozbiljne greške, uključujući uvođenje carina, ograničenja u kupovini energenata, sankcije i loše sporazume”, zbog čega se evropska privreda sada suočava s velikim poteškoćama, preneo je MTI.

Prema navodima mađarskog ministarstva, Sijarto je ocenio da Brisel sada priprema još dve “štetne” odluke.

Jednu koja, kako je rekao, ugrožava mađarske poljoprivrednike, i drugu koja bi mogla da utiče na radna mesta u Mađarskoj.

“Žele da ove godine potpišu sporazum o slobodnoj trgovini EU sa zemljama Južne Amerike i zatim ga brzo stave u primenu, što bi u sadašnjoj formi predstavljalo pretnju mađarskoj poljoprivredi”, rekao je Sijarto.

Mađarski ministar je dodao da opasnost ne leži samo u tome što bi južnoamerički proizvodi mogli da preplave mađarsko tržište, već i u tome što bi izvozne mogućnosti mađarskih proizvođača u EU bile smanjene.

“Tražili smo od Brisela da pre sklapanja sporazuma uvede mere koje bi zaštitile evropske, pa samim tim i mađarske poljoprivrednike”, naveo je Sijarto, kritikujući predlog Komisije jer, kako je rekao, “ni na koji način ne štiti poljoprivredu malih država članica”.

Prema njegovim rečima, Komisija predviđa zaštitne mere tek ukoliko sporazum ugrozi 50 odsto evropske poljoprivredne proizvodnje, odnosno 25 odsto u hitnim slučajevima, dok male članice čine manje od pet odsto ukupne proizvodnje.

Sijarto je takođe rekao da Brisel želi da centralizuje odluke o državnoj podršci za investicije, što bi, prema njemu, “praktično ukinulo konkurenciju za privlačenje investicija u EU”.

Istakao je da je Mađarska “veoma uspešna” u privlačenju investicija i da je u oštroj konkurenciji, često i sa zapadnoevropskim državama, obezbedila projekte koji su poslednjih godina otvorili desetine hiljada radnih mesta.

“Uprkos svemu, vlada će zaštititi mađarske poljoprivrednike i radna mesta”, zaključio je Sijarto.

Broj poginulih u ruskom vazdušnom napadu na Kijev je porastao na šest, nakon što je načelnik Vojne uprave Timur Tkačenko saopštio da ima još žrtava u Svjatošinskom okrugu ukrajinske prestonice.

“U Svjatošinskom okrugu ima četvoro mrtvih i najmanje troje povređenih”, napisao je Tkačenko na Telegramu.

Ranije saopšteno da su dve osobe poginule, a sedam povređeno tokom vazdušnog napada ruskih snaga na Kijev, prenosi Ukrinform.

Državna služba za vanredne situacije Ukrajine navela je da je ukupno 18 ljudi spaseno, među kojima troje dece.

U Kijevu je snabdevanje grejanjem u sedam okruga privremeno bilo ograničeno zbog ruskog vazdušnog napada, saopštila je gradska državna administracija na Telegramu.

U Dnjeprovskom okrugu, gde je pogođena devetospratna stambena zgrada, dve osobe su poginule, a 17 je spaseno, uključujući troje dece, dok se potraga za mogućim žrtvama nastavlja i požar je lokalizovan, objavio je ranije Ukrinform.

U Pečerskom okrugu pogođena je 22-spratna stambena zgrada. Evakuisana je jedna osoba, a spasioci rade na demontaži konstrukcija. Požari su izbili na nekoliko spratova.

Predsednici Sjedinjenih Američkih Država i Ukrajine, Donald Tramp i Volodimir Zelenski, vodiće pregovore o preostalim tačkama mirovnog sporazuma za Ukrajinu, nakon što su se američki i ukrajinski zvaničnici u Ženevi usaglasili oko novog plana od 19 tačaka, objavio je Telegraf.

Direktni razgovori mogli bi da počnu ove nedelje, uz nepotvrđene izveštaje o mogućem putu Zelenskog u Vašington.

Ključne sporne teme odnose se na teritorijalna pitanja i buduće bezbednosne odnose između SAD, NATO-a i Rusije.

Hitni pregovori u Švajcarskoj usledili su nakon curenja detalja prvobitnog mirovnog plana od 28 tačaka, koji su razvili američki i ruski zvaničnici.

Američki državni sekretar Marko Rubio označio je ženevske razgovore kao “najbolji sastanak” u dosadašnjim diplomatskim naporima.

Nova strategija biće predstavljena Trampu i Zelenskom, dok je Zelenski poručio da su napravljeni “važni koraci”, iako je potrebno dodatno usaglašavanje.

Zamenik ukrajinskog ministra spoljnih poslova Sergej Kislica rekao je da su delegacije identifikovale oblasti mogućih kompromisa, dok su nacrti sporazuma svedeni na po jedan po timu nakon spora oko objavljivanja Trampovog plana.

Kislica je naveo da je američka delegacija, u kojoj je bio i Trampov zet, Džared Kušner, bila otvorena za ukrajinske predloge.

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen ocenila je da je postignut “dobar napredak”, dok evropske zemlje insistiraju da se smanjenje ukrajinske vojske isključi iz sporazuma i da se o teritoriji pregovara tek posle prekida vatre.

“Ujedinjeni smo u našoj podršci Ukrajini. To su osnovni evropski principi za napredak, teritorija i suverenitet Ukrajine moraju da se poštuju. Samo Ukrajina, kao suverena zemlja, može da donosi odluke u vezi sa svojim oružanim snagama. Izbor njihove sudbine je u njihovim rukama”, rekla je ona.

Nemački kancelar Fridrih Merc naglasio je da “sledeći korak mora da bude taj da Rusija sedne za pregovarački sto”.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je u ponedjeljak da je prihvatio poziv kineskog predsjednika Si Đinpinga da posjeti Peking u aprilu sljedeće godine te da će Si kasnije te godine posjetiti Sjedinjene Države, dok su čelnici vodili telefonske razgovore.

Tramp je to izjavio u objavi na društvenim mrežama, tvrdeći da je odnos SAD-a i Kine “izuzetno jak”. Poziv je uslijedio nakon njihovog ličnog sastanka u jugoistočnom južnokorejskom gradu Busanu 30. oktobra prije samita Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje.

Nazvavši poziv “vrlo dobrim”, Tramp je rekao da su on i Si razgovarali o ratu između Ukrajine i Rusije, fentanilu, soji i drugim poljoprivrednim proizvodima, napominjući da su dvije strane “postigle dobar i vrlo važan” dogovor za američke poljoprivrednike.

“Ovaj poziv bio je nastavak našeg vrlo uspješnog sastanka u Južnoj Koreji prije tri sedmice. Od tada je postignut značajan napredak s obje strane u održavanju naših sporazuma ažurnima i tačnima. Sada možemo usmjeriti pogled na širu sliku”, napisao je na Truth Social.

Predsjednik Amerike je još rekao:

“U tu svrhu, predsjednik Si me pozvao da posjetim Peking u aprilu, što sam prihvatio, a ja sam uzvratio da će biti moj gost na državnoj posjeti SAD-u kasnije ove godine”, dodao je Tramp.

On i Si složili su se da je važno da čelnici često komuniciraju, rekao je Tramp, prenosi “KoreaHerald”.

Evropa nema svoj “alternativni” plan za Ukrajinu, izjavio je vršilac dužnosti nizozemskog premijera i naveo da su diskusije trenutno usmjerene na razvoj inicijative “koja bi bila bolja za Ukrajinu i EU”.

“Evropska unija nema ‘aternativni plan’ za rješavanje sukoba u Ukrajini”, izjavio je vršilac dužnosti nizozemskog premijera Dik Šof u intervjuu za Algemen Dagblad.

Prema Šofovim riječima, trenutno su u toku razgovori o tome kako razviti plan “koji će biti bolji za Ukrajinu i EU”.

Govoreći o sastanku ukrajinskih predstavnika sa partnerima održanom dan ranije u Ženevi, Šof je izrazio mišljenje da se saveznici trenutno kreću u pravom smjeru.

“Vidimo da se SAD, Ukrajina i EU sve više zbližavaju. Ovo je važno. Naravno, postoji zabrinutost oko prvobitnog plana od 28 tačaka, tako da je on značajno prilagođen”, rekao je on.

Na sastanku predstavnika Ukrajine, SAD i EU u Švajcarskoj 23. oktobra, Vašington je predstavio svoj mirovni plan. Evropske zemlje, kako je ranije objavljeno, pripremile su alternativni prijedlog.

“Reuters” je izvjestio da postoje dva mirovna plana, od kojih je jedan, koji su razvile Velika Britanija, Francuska i Njemačka, sličan američkom i kreiran je na njegovoj osnovi.

Mirovni planovi su se razilazili po fundamentalnim pitanjima: statusu teritorija, članstvu u NATO-u i sudbini zamrznute imovine Rusije. Prema pisanju “Financial timesa” i “Washington posta”, nakon pregovora u Ženevi, američki plan je smanjen na 19 tačaka, prenosi “b92”.