Lideri EU postigli su dogovor o izdvajanju 50 milijardi evra u okviru makrofinansijske pomoći Ukrajini, saopštio je predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel.
On je naveo da je time potvrđeno postojano, dugoročno i predvidljivo finansiranje za Ukrajinu.
Mađarska je dobila garancije da njena nezamrznuta sredstva iz fondova EU neće biti poslata Ukrajini i pristala je na prijedlog EU da se razvije mehanizam za provjeru razumnog korišćenja sredstava dodijeljenih Ukrajini, izjavio je mađarski premijer Vitkor Orban.
Prema njegovim riječima, Mađarska je brinula zbog dvije stvari: da će novac koji se Budimpešti duguje iz fondova EU biti poslat Kijevu i da će EU odlučiti da dodijeli novac Ukrajini “na predug period bez provjere”.
Lideri svih 27 država EU postigli su dogovor o izdvajanju paketa makrofinansijske pomoći Ukrajini u iznosu od 50 milijardi evra, saopštila je pres služba Evropskog savjeta.
Američka mreža CNN objavila, pozivajući se na svoj izvor, da je smena glavnokomanudujućeg ukrajinskim oružanim snagama Valerija Zalužnog spremna.
Kako se navodi, popularni načelnik Generalštaba ukrajinske vojske bio je pozvan u ponedeljak na sastanak u kancelariju predsednika i rečeno mu je da je otpušten. CNN tvrdi da sui m dva izvora tu informaciju potvrdila.
Zvanično saopštenje nije dato, što znači da je Zalužni i dalje na toj funkciji, međutim, predsednički dekret se očekuje do kraja nedelje, rekao je jedan od izvora za CNN, što bi bio najveći vojni potres za Zelenskog, od početka ruske invazije pre skoro dve godine.
Glasine o sastanku i smenjivanju Zalužnog eksplodirale su u Kijevu u ponedeljak uveče i dale su kredibilitet raskolu za koji se smatra da je nastao između predsednika i njegovog vrhovnog komandanta nakon neuspeha ukrajinske kontraofanzive prošle godine.
Navodi se da su tenzije posebno porasle kada je Zalužni u novembru u intervjuu za časopis The Economist opisao rat sa Rusijom kao zastoj.
U ponedeljak je predsednički portparol Sergej Nikiforov rekao za CNN i druge da su glasine o smeni načelnika vojske netačne. Ministarstvo odbrane je takođe objavilo poruku na svojim kanalima društvenih mreža koja glasi: “Poštovani novinari, odmah odgovor svima: Ne, ovo nije istina.”
I u svom svakodnevnom večernjem obraćanju u ponedeljak, sam Zelenski uopšte nije pomenuo svog načelnika vojske.
Ali, prema jednom od izvora, na malom skupu u svojoj kancelariji u ponedeljak, kome je prisustvovao i ministar odbrane Rustem Umerov, predsednik je izjavio da je “doneo odluku da razreši vrhovnog komandanta oružanih snaga”, što je, kako se naovdi, u skladu sa drugim izveštajima, uključujući Vašingtonp post i Fajnenšel tajms.
U razgovoru koji je opisan kao “smiren”, izvor CNN je rekao da je Zelenski zatim nastavio da Zalužnom ponudi drugu poziciju, što je Zalužni odbio.
Ukrajinski predsednik je tada podvukao svoju odluku, rekavši da činjenica da je Zalužni odbio novo “radno mesto” nije promenila činjenicu da je smenjen sa sadašnje funkcije.
Si-En-En se u sredu obratio kancelariji predsednika tražeći dodatne komentare, ali nije dobio odgovor.
Huti jutros navode kako su u novom napadu usmjerenom na komercijalno brodarstvo pogodili američki trgovački brod u Crvenom moru. Međutim, Amerikanci su uzvratili uništavanjem 10 dronova “spremnih za lansiranje”.
Pomorska sigurnosna firma Ambrey saopćila je da je brod koji posluje južno od jemenske luke Aden prijavio eksploziju na brodu, ali nije precizirano o kojem i čijem brodu je riječ.
Prema novinskoj agenciji Reuters, pogođeni brod je kontejnerski brod pod zastavom Liberije kojim upravlja Oceonix Services sa sjedištem u Velikoj Britaniji. Flota iste kompanije uključuje naftni tanker Marlin Luanda, koji je u subotu oštećen projektilom.
Huti sve izraelske, američke i britanske brodove smatraju legitimnim metama nakon razvoja događaja usljed rata u Gazi. Nakon što su pogodili ovaj posljednji brod poručili su kako je išao u “luke okupirane Palestine”, što je izraz koji se nekada koristi za označavanje Izraela.
U međuvremenu, SAD su pokrenule nove zračne napade u Jemenu, ciljajući 10 dronova koji su navodno spremni za lansiranje. Centralna komanda SAD-a je saopćila da su ti dronovi predstavljali prijetnju za trgovačke brodove i američke ratne brodove u regionu.
Sjedinjene Američke Države aktivno teže uspostavljanju nezavisne države Palestine “sa sigurnosnim garancijama” za Izrael, izjavio je u srijedu portparolu State Departmenta Metju Miler.
“Aktivno težimo uspostavljanju nezavisne palestinske države sa stvarnim sigurnosnim garancijama za Izrael, jer vjerujemo da je to najbolji način da se postigne trajni mir i sigurnost za Izrael, Palestince i region”, rekao je Miler novinarima.
Miler je kazao da SAD posjeduje procese planiranja o tome kako najbolje unaprijediti uspostavljanje palestinske države.
“Mi podržavamo uspostavljanje nezavisne palestinske države i radimo mnogo unutar vlade kako bismo razmišljali o tome kako to postići, a vidite da o tom pitanju govorimo i javno”, naglasio je on, prenosi Anadolija.
Ne komentarišući interne aktivnosti koje SAD obavlja na postizanju tog cilja, Miller je rekao da je došlo do “promjene politike”.
Sjedinjene Američke Države smatraju da militantna grupa “Islamski otpor” u Iraku stoji iza napada dronom u Jordanu u kojem su ubijena tri američka vojnika, objavila je danas Bijela kuća, a prenosi “CNN”.
“Vjerujemo da je napad u Jordanu planirala, finansirala i omogućila krovna organizacija pod nazivom Islamski otpor u Iraku, koja uključuje više skupina uključujući Kata'ib Hezbolah”, rekao je potparol Vijeća za nacionalnu sigurnost, Džon Kirbi.
Nije pripisao tačnu krivicu Kata'ib Hezbolahu, rekavši da to nije jedina grupana odgovorna za prethodne napade na američke baze.
“Ovo svakako ima obilježja stvari koje radi Kata'ib Hezbolah,” rekao je, dodajući kako je “zaključak obavještajne zajednice da je to učinila krovna grupa pod nazivom Islamski otpor u Iraku”, rekao je Kirbi.
Inače, u napadu dronom ubijena su tri američka vojnika, a više od 30 pripadnika vojske je ranjeno. To je prvi put od početka rata u Gazi da su američke jedinice pretrpjele žrtve od neprijateljske vatre na Bliskom istoku.
Odgovornost za napad već je ranije preuzeo spomenuti Islamski otpor u Iraku, grupa militanata koju podržava Iran, a djeluje u Iraku i Siriji.
Svi poginuli vojnici bili su narednici iz Džordžije, a Bajden je sinoć razgovarao s njihovim porodicama te će prisustvovati pogrebu u vazdušnoj bazi Dover u petak.
Od preostalih povrijeđenih vojnika većina ih je otpuštena iz bolnice, dok je jedna osoba još uvijek u kritičnom stanju.
Bajden je inače najavio osvetu i odgovor na ove napade, ali do sada nije precizirao kako se i na koji način to planira izvesti, prenosi “Index”.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu pozvao je UN da obustave rad svoje Agencije za pomoć palestinskim izbjeglicama /UNRVA/ zbog navoda da je dio njenog osoblja možda umiješan u napad Hamasa 7. oktobra na Izrael.
Izraelski premijer je optužio svjetsku organizaciju da se nije pokazala u najboljem svjetlu “kada je u pitanju obračun sa Izraelom”.
“UNRVA se samoodržava i u svojoj želji da održi u životu pitanje palestinskih izbjeglica. I moramo da natjeramo druge agencije UN i druge agencije za pomoć da zamijene UNRVA ako želimo da riješimo problem Gaze kao što namjeravamo da uradimo. Postoje druge agencije u UN. Postoje druge agencije u svijetu. One moraju da zamijene UNRVA”, rekao je Netanjahu na sastanku sa delegacijom ambasadora UN, prenosi Srna.
On je naveo da postoji Komisija UN za ljudska prava, “takozvana Komisija za ljudska prava, koja posvećuje ogroman dio svojih rezolucija protiv Izraela, a ništa protiv Irana ili Jemena ili drugih arena divljaštva i agresije”.
Prošle sedmice, šef UNRVA Filip Lazarini rekao je da je Izrael podijelio sa agencijom podatke o navodnoj umiješanosti nekih svojih zaposlenih u Hamasov napad na Izrael i obećao da će pozvati na odgovornost svakoga ko bude proglašen krivim da stoji iza “terorističkih akata”.
SAD, Finska, Velika Britanija, Italija, Australija, Kanada, NJemačka i neke druge zemlje brzo su odgovorile obustavom finansiranja UNRVA.
Kancelarija EU u BiH reagovala je na usvajanje izmjena Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu Zakona o državnoj službi.
Zbog neusvajanja Zakona o sprečavanju pranja novca izrazili su nezadovoljstvo navodeći da je ukupno gledajući riječ samo o djelimičnom uspjehu.
“Pozdravljamo usvajanje amandmana na Zakon o VSTS i ZDS. Očekujemo drugo čitanje ZDS u februaru. Nažalost, Dom naroda nije usvojio Zakon o sprečavanju pranja novca. Komisija uskoro izvještava o napretku u 14 ključnih prioriteta. Ključno je da BiH demonstrira rezultate”, naveli su.
Priča o navodnoj smeni glavnokomandujućeg ukrajinskih oružanih snaga Valerija Zalužnog polako se pretvara u televizijsku sapunicu.
Prema najnovijim podacima, koje je objavio britanski Tajms, komandant kopnenih snaga Ukrajine general Aleksandar Sirski odbio je predlog predsednika te zemlje Volodimira Zelenskog da zameni Zalužnog.
Mediji iz te zemlje su ranije pisali da je istu funkciju odbio i rukovodilac glavne uprave vojno-obaveštajne službe Ukrajine Kiril Budanov, za koga su pak ukrajinski mediji navodili da Zelenski želi da ga vidi na mestu Zalužnog.
“Obojica su navodno odbili ponude, što je Zelenskog nateralo da se povuče”, piše Tajms.
Prema tim navodima, pozicija je prvo ponuđena Budanovu, a nakon toga i Sirskom.
Zalužni je navodno tokom sastanka sa Zelenskim 29. januara predsednikovim savetnicima rekao da je njihova procena situacije na frontu više optimistična nego realna, nakon čega mu je Zelenski tražio da podnese ostavku.
Zalužni je odbio da to uradi, zbog čega je Zelenski zapretio da će potpisati dekret o njegovoj smeni. Ukrajinski general se nakon toga navodno vratio u svoju kancelariju i svojim potčinjenima rekao da odlazi.
“Pakujem svoje stvari”, navodno je rekao Zalužni, prenosi Tajms.
Dodaje se i da su ukrajinski međunarodni partneri, uključujući SAD i Veliku Britaniju, izrazili zabrinutost zbog najava o smeni Zalužnog.
“Zelenski je otpustio glavnokomandujućeg ukrajinske vojske, ali je bio primoran da promeni odluku nakon pritiska sa vrha vojne komande i od međunarodnih partnera”, navodi se u članku.
Poslanik ukrajinske Rade Aleksej Gončarenko u ponedeljak je objavio da je Zalužni smenjen, ali tekst predsedničkog dekreta nije objavljen. Ukrajinskom generalu je navodno ponuđena ambasadorska pozicija, što je on odbio.
Britanski “Ekonomist” je pisao i da mu je navodno ponuđeno mesto sekretara Nacionalnog saveta za bezbednost i odbranu, što je on takođe odbio.
Evidentirano je još jedno napredovanje ruskih snaga u pravcu južnog Donjecka.
Ovo izveštavaju ratni dopisnici, pozivajući se na informacije sa ratišta.
Tako su ruske oružane snage napredovale severno od Prijutne u oblasti Velike Novoselke. “Ovde je zabeleženo napredovanje naših trupa na prostoru širine oko dva i po kilometra do dubine od 500– 600 metara”, navode ruske snage.Prema rečima vojnih komandanata, kao rezultat napredovanja ruskih trupa, ukrajinske formacije su morale da napuste niz položaja koje su zauzele tokom letnje i jesenje protivofanzive Oružanih snaga Ukrajine. Iako se napredovanje odvijalo prvenstveno u “sivoj zoni”, to ukazuje na postepeno slabljenje protivnika na ovom delu fronta.
Pored toga, ruska vojska nastavlja da izvodi aktivne operacije za juriš na Novomihajlovku u pravcu Donjecka. Ovo naselje južno od Marinke, koje su u potpunosti zauzele ruske oružane snage, Ukrajinci su sada pretvorili u utvrđeni rejon. Ruske trupe su sada suočene sa zadatkom da zauzmu Novomihajlovku, što će otvoriti put daljem napredovanju u ovom pravcu.
Na svim sektorima fronta, Ukrajinci imaju problema sa snabdevanjem artiljerijskom municijom, skopčano sa nedostatkom ljudstva i slabim kvalitetom pristiglog pojačanja. Istovremeno, isti ljudi nastavljaju da drže odbranu, iako je očigledno da već imaju izgubljenu sposobnost da preduzmu ofanzivne operacije.