VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Šta Evropska unija od BiH očekuje nakon prihvatanja Reformske agende?

    Šta Evropska unija od BiH očekuje nakon prihvatanja Reformske agende?

    Iz Brisela stižu evri, ali uslovljeni! Evropska komisija zvaničnim prihvatanjem Reformske agende “otključala” je fond “težak” 976,6 miliona evra za BiH, kao posljednju zemlju Zapadnog Balkana u briselskoj “čekaonici”! Sukcesivno povlačenje novca uslovljeno je provođenjem reformi iz agende. Ukupno 114 mjera u četiri cjeline, koje je neophodno reformisati.

    Istovremeno, vlast u BiH nema baš pozitivne vijesti za Brisel. Dva zakona i imenovanje glavnog pregovarača, kao preduslovi za otvaranje pregovora sa Unijom, i dalje su na čekanju, zbog stalnog nastojanja “političkog” Sarajeva da se reformama procesi dodatno centralizuju, a pregovarač izabere po njihovom “ukusu”. Novi pokušaj najavljen je za ponedjeljak, kada je zakazana sjednica Savjeta ministara.

    Još od vremena kada su sa evropskog puta “skrenuli” na sarajevsku kaldrmu, sarajevska “trojka” a povremeno i srpska opoziciona, ponavljali su floskule kako srpski predstavnici, a kada im to zatreba i hrvatski, u zajedničkim institucijama blokiraju famozni evropski put BiH. I tom hajkom mjesecima su hranili sopstveni ego i “intelekt” svojih slušalaca. Prvi u pokušaju da pod plaštom evropskog puta i briselskih uslova očerupaju što više nadležnosti Republike Srpske, a drugi da se dokopaju fotelja u Sarajevu, koje su im sve dalje. Priotm, licemjerno zaboravljajući egzaktne podatke o učinku. Od 11 tzv. evropskih zakona koji su ugledali svjetlo dana u ovom mandatu vlasti, baš ni jedan, “kritičari” nisu kreirali. Svi su izašli iz pera onih koje su isprazno kritikovali. Potvrda o učinku stigla je direktno iz Brisela. Reformska agenda je prihvaćena.

    – Ovo je rezultat napornog rada zvaničnika i javnih službenika BiH, kao i njihovih kolega iz Evropske unije. To je uključivalo mjesece teških pregovora, dijaloga, konsenzusa i konstruktivnog donošenja odluka političkih aktera u javnom interesu. Ovo je ogroman korak za zemlju. Ali ovo je samo početak – navodi Luiđi Soreka, šef Delegacije EU u BiH.

    Nada se Soreka da će duh konsenzusa koji je doveo do usvajanja reformske agende, rezultirati i kreacijom i izglasavanjem dva zakona iz sfere pravosuđa, o VSTS-u i o Sudu BiH te imenovanjem glavnog pregovarača i njegovog Tima – kao preduslova za službeno otvaranje pregovora sa Unijom.

    – Ohrabruje da vi možete reći da neko zakonsko rješenje koga EU, ako je to stav EU da treba da ili direktiva ili standard zovite kako hoćete da treba da bude usvojeno ali ako je na štetu srpskog naroda ne morate odmah da usvajate, trebate da dođete do onoga što je prihvatljivo, što će podrazumijevati da smo mi ispunili standarde EU ali i da smo zaštitili interes nas u Srpskoj – kaže ministar finansija i trezora u SM BiH, Srđan Amidžić.

    A baš na interese Srpske iz Sarajeva jurišaju, čak i kada to Brisel ne spominje. I nadaju se povratku vremena Pedija Ešdauna kada je, kako je i sam kasnije priznao, sa tadašnjim predsjedavajućim Savjeta ministara Adnanom Terzićem tajno dogovarao navodne „reformske procese“. Potom pozivao tadašnjeg komesara Evropske unije Krisa Patena, molio ga da njihov dogovor proglasi tobože evropskim principom – što je Paten gotovo bespogovorno prihvatao. Po principu vlastitih htijenja, a ne ustavnog i zakonskog uređenja, umjesto u Savjetu ministara, pokušali su da u Predstavničkom domu imenuju podobnog srpskog glavnog pregovarača. Nije im se želja ispunila. Brisel je njihov pokušaj potpuno ignorisao. Pa iako vrijeme prolazi, pokušaj nadmudrivanja traje. Sada saopštenjima „vape“ da, umjesto usaglašavanja zakonskog rješenja o VSTS-u koje je predložilo resorno ministarstvo, primat ima akt koji su predložili njihovi poslanici u Predstavničkom domu.

    – Moramo svi pokazati da li smo na praktičan način za naš iskorak za reforme i na ono što zapravo možemo očekivati i od Evropskog vijeća kada sad to uradimo ili usvojimo jednu pozitivnu poruku za BiH, ja bih rekla i slobodna sam reći i službeno otvaranje pregovora odnosno datum za održavanje prve međuvladine konferencije između BiH i institucija EU – navela je Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjetza ministara BiH.

    Evropski savjet zasjeda već 17. decembra. U ministarstvu finansija već pripremaju dva dokumenta – Ugovor o zajmu i o Instrumentu, čija je izrada i prohodnost kroz zajedničke institucije, preduslov za prvu tranšu od 68,4 miliona evra predfinansiranja. Preostalih nešto više od 900 miliona evra od kojih su gotovo dvije trećine krediti, a ostatak grant sredstva, biće dostupna etapno, u skladu sa ispunjenim reformskim obavezama.

    – Postoje zahtjevi Brisela, vrlo strogi, vrlo strogi zahtjevi EU koji su itekako oprečni sa stručnim udrugama iz BiH sa stavovima i entiteta i slično. Mi to moramo pokušati naći neki kompromis – kaže Davor Bunoza, ministar pravde u Savjetu ministara.

    Za kompromis uvijek, za preglasavanje, perfidno otimanje i pod plaštom evropskog puta uzurpiranje nadležnosti nikada, poruka je iz Srpske. Pa ni po cijenu briselskih miliona!

    – Ne dozvoljavamo bilo kakvo milimiterasko pomjeranje nadležnosti sa nivoa Srpske na nivo BiH. Ne znam koliko da bismo dobili para to nas ne interesuje – rekao je Staša Košarac, zamjenik predsjedavajućeg Savjeta ministara.

    Za obećane evre, BiH mora provesti više od stotinu reformi – selektovanih u oblasti od zelene i digitalne tranzicije, preko razvoja privatnog sektora i ljudskog potencijala, pa do vladavine prava. Ili od stvaranja nezavisnog pravosuđa na svim nivoima, i primjera radi modernizacije aerodromske infrastrukture, ekonomskih i obrazovnih reformi, pa do gašenja termoelektrana, koje trenutno proizvode više od dvije trećine električne energije u BiH. Ogroman posao, koji i u manje složenim zemljama sa mnogo više konsenzualne prohodnosti, zahtjeva godine pa i decenije, a pojedini ministri već troše evropske milione. Poput Edina Forte koji i ne trepnuvši, publikumu obaćeva kako će novcem iz Plana rasta rješavati finansijsku dubiozu BHRT-a.

  • Puškov: SAD imaju jedan zahjtev za NIS

    Puškov: SAD imaju jedan zahjtev za NIS

    “SAD u slučaju NIS zahtevaju isto što i od svih evropskih zemalja”, rekao je Aleksej Puškov.

    Predsednik Komisije Saveta Ruske Federacije za informativnu politiku Aleksej Puškov izjavio je da “u slučaju Naftne industrije Srbije (NIS) nema nikakvog posebnog kursa Sjedinjenih Američkih Država prema Srbiji, isto zahtevaju od svih evropskih zamalja i cilj im je da Evropa potpuno prestane da kupuje ruske energente”.

    “Samo je (Viktoru) Orbanu uspelo da se (Donald) Tramp složi da Mađarska i dalje kupuje rusku naftu i gas. Ne znamo kako će dalje biti sa Slovačkom, koja je u teškoj situaciji. Međutim, u Vašingtonu smatraju da bi sve ostale zemlje trebalo da se odreknu ruskog gasa i počnu da kupuju američki. To je jedinstvena politika SAD prema evropskim zemljama“, rekao je Puškov, u intervjuu za današnju Politiku”, prenosi Beta.

    On je naglasio da na “Srbiju kidišu moćne sile, Amerika i Evropska unija, veliki igrači na svetskoj sceni”.

    “Uprkos njihovim pritiscima Srbija održava posebne odnose sa Rusijom, koji nekada u sebi nose i složenost. Ovo pokazuje da istorijska bliskost ruskog  i srpskog naroda i dalje postoji i zaista bih želeo da se bliskost održi”, rekao je Puškov.

  • Makron prijeti Kini

    Makron prijeti Kini

    Francuski predsednik Emanuel Makron zapretio je uvođenjem tarifa Kini u narednim mesecima, ukoliko Peking ne smanji trgovinski deficit sa Evropskom unijom, prenose danas francuski mediji.

    Prema njegovim rečima, EU će morati da razmotri protekcionističke mere ako se Kina brzo i konkretno ne obaveže da će zaustaviti disbalans, što je od ključnog značaja za Evropu, prenosi Figaro.

    Makron je posle zvanične posete Kini zaoštrio svoj stav i poručio da će Evropa preduzeti snažne mere protiv te zemlje ako ne bude smanjen rastući trgovinski deficit sa EU.

    “Rekao sam im da ako ne budu reagovali, mi Evropljani bićemo primorani u veoma bliskoj budućnosti da preduzmemo odlučne mere, kao i SAD, i da uvedemo tarife na kinesku robu”, rekao je francuski lider po povratku iz posete Kini i susreta sa tamošnjim zvaničnicima.

    Makron je dodao da Kina ugrožava srce evropskog modela industrije i inovacija, koji je istorijski zasnovan na proizvodnji automobila i mašinskih alata.

    Prema njegovim rečima, povećane tarife koje je američki predsednik Donald Tramp uveo Kini samo pogoršavaju situaciju.

    “To pogoršava naše probleme pošto Kinezi preusmeravaju robu na naše tržište”, ukazao je Makron, dodajući da je to pitanje života ili smrti za evropsku industriju.

    Tokom posete Kini, francuski predsednik je naglasio da Evropa, da bi smanjila trgovinski deficit, mora da prihvati kineska ulaganja.

    “Mi ne možemo konstantno da uvozimo, kineske kompanije moraju da dođu u Evropu”, poručio je Makron.

    On je dodao da kineske investicije u Evropi, međutim, ne smeju da imaju za cilj uspostavljanje hegemonije i stvaranje zavisnosti.

    U pitanju je desetak sektora, kao što su proizvodnja baterija i električnih vozila, prerada litijuma, energija vetra, elektronski uređaji, tehnologije reciklaže, industrijska robotika, vazdušne pumpe i proizvodnja modernih komponenata, navodi Figaro.

    Makron je dodao da veruje da EU mora da u najosetljivijim sektorima, kao što je automobilska industrija, zaštiti sebe od kineskih električnih vozila, i da se istovremeno ponovo angažuje u sferi konkurentnosti.

    “To zahteva pojednostavljivanje i jačanje jedinstvenog tržišta, ulaganje u inovacije, fer zaštitu naših granica, kao i dovršavanje formiranja carinske unije i prilagođenu monetarnu politiku”, zaključio je Makron.

  • Postoje dva glavna spora za mir između Ukrajine i Rusije

    Postoje dva glavna spora za mir između Ukrajine i Rusije

    Trampovi pregovarači Stiv Vitkof i Džared Kušner otkazali su prošle nedjelje sastanak sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, jer im je Putin tokom susreta u Moskvi navodno rekao da prvo o svemu obavijeste Donalda Trampa, pa tek onda Ukrajince.

    Nakon tog odlaganja, oni su ipak razgovarali sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim telefonom.

    Prema onome što je procurilo u javnost, kako su naveli američka agencija “Axios” i ukrajinski portal “informator”, glavne teme bile su pitanja teritorije i bezbjednosnih garancija za Ukrajinu, kako od SAD i NATO-a, tako i one koje bi trebalo da da Rusija. “Axios” to naziva “kritičnim pitanjima” i neophodnošću “teritorijalnog kompromisa”, ali navodi da su američke bezbjednosne garancije Kijevu najvažnija stavka.

    To su zapravo ključne tačke koje treba riješiti prije mogućeg mirovnog sporazuma, a koje su glavna prepreka jer ih Moskva, Kijev i Vašington doživljavaju i često vide dijametralno suprotno.

    Moskva insistira na tome da dobije Donbas (podrazumijeva se Krim) i da se ukrajinska vojska povuče iz onih dijelova regiona koje još uvijek drže pod svojom kontrolom. Pored toga, kako je rekao Kit Kelog, Trampov specijalni izaslanik, penzionisani general Nacionalnom forumu odbrane Ronalda Regana, još jedna prepreka mirovnom sporazumu je status Zaporožke nuklearne elektrane, najveće na svijetu, nad kojom Rusi traže kontrolu.

    “Glavni sporovi su teritorijalna pitanja i bezbjednosne garancije. Trudimo se da osiguramo da dogovorena rješenja budu realna, pravedna i održiva”, rekla je ambasadorka Ukrajine u SAD Olga Stefanišina.

    Volodimir Zelenski i još dva ukrajinska zvaničnika uključena u takozvani mirovni proces – sekretar Ukrajinskog savjeta za nacionalnu bezbjednost, general Rustem Umerov, i načelnik Generalštaba ukrajinske vojske, general Andrij Hnatov – navode da su bezbjednosne garancije, zajedno sa teritorijom, pitanje svih pitanja mirovnog sporazuma. Prema riječima Zelenskog, sporazum bi trebalo precizno da definiše ruske i zapadne garancije za ukrajinsku bezbjednost, odnosno čvrstu potvrdu da Rusija neće ponovo prekršiti date garancije i obećanja i, kako kaže ukrajinski predsjednik, da ukloni sa dnevnog reda opasnost i prijetnju “treće ruske agresije protiv Ukrajine”.

    Prema ukrajinskom portalu “Obozrevatel”, nije poznato da li se razgovaralo o članstvu Ukrajine u NATO–u, ali prema nekim informacijama iz Kijeva, Ukrajina bi takođe pristala da ne bude formalni član Sjevernoatlantskog saveza ako bi garantovali da će joj pomoći u slučaju da je Rusija ponovo napadne, nakon sporazuma. Drugim riječima, da se na nju primjeni Član 5 (ili nešto slično) bez obzira na nečlanstvo, koji predviđa da će sve članice pomagati napadnutoj zemlji.

    Međutim, prema onome što može da procuri iz Kremlja, ova stavka je za Putina potpuno isključena.

    “Znamo samo za bezbjednosne garancije koje Rusija traži”, navodi portal “Ukrajinska pravda”. Rusija želi da snaga i brojnost ukrajinske vojske budu ograničeni i da ne budu članice NATO–a i da nemaju nikakve vojno-bezbjednosne sporazume sa njima, i da se NATO pismeno obaveže da se neće dalje širiti na istok. Očigledno je da žele da osiguraju da se Gruzija, Moldavija i Jermenija neće pridružiti NATO–u.

    U Kijevu smatraju da je ovo zamka koja može omogućiti Rusiji da ponovo interveniše u budućnosti, jer Moskva trenutno ničim ne garantuje da neće tražiti više teritorije, niti navodi tačno kakve je bezbjednosne garancije spremna da da. Pored toga, kako je nedavno napisao litvanski portal “15min”, pozivajući se na “The Wallstreet Journal”, ruski ciljevi idu daleko dalje od “osvajanja istočne Ukrajine”.

    “Putinove izjave ukazuju na to da ruski lider u krajnjoj liniji želi da liši Ukrajinu suvereniteta, vrati uticaj Moskve na Kijev i zaustavi napredovanje NATO–a u regionu koji Rusija smatra svojom sferom uticaja. To znači da će svaki sporazum koji nije u skladu sa Putinovim fundamentalnim ciljevima vjerovatno biti samo preludijum nove invazije”, navodi portal.

    Još su citirali izjavu Konstantina Sonjina, profesora Univerziteta u Čikagu:

    “Sve što može da ometa budući rat je neprihvatljivo za Putina.”

    Prema pisanju ukrajinskih medija, očekuje se da će se Zelenski vratiti u Vašington na razgovore sa Trampom u Bijeloj kući, ali će u ponedjeljak, 8. decembra, otputovati u London na razgovore sa Evropljanima (Njemačka, Francuska, Velika Britanija, EU), a portal “strana.ua” navodi da se Zelenski neće obavezati ni na kakav sporazum prije nego što se konsultuje sa vodećim Evropljanima.

    Međutim, general Kelog je optimističan i rekao je da su pregovori u završnoj fazi, koristeći metaforu “posljednjih deset metara u bici je najteže i mislim da smo sada u tih posljednjih deset metara ovog rata”. Kelog je izjavio da su se “Rusi povukli iz Avganistana nakon 18 hiljada smrtnih slučajeva, Amerikanci nakon 58 hiljada smrtnih slučajeva iz Vijetnama, a u ovim 3.5 godina rata Rusi i Ukrajinci su izgubili više od dva miliona ljudi”, prenosi “b92”.

  • Zelenski ide u London, sudbina Ukrajine visi o koncu

    Zelenski ide u London, sudbina Ukrajine visi o koncu

    Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski posjetiće sutra londonski Dauning strit, gdje će se sastati sa britanskim premijerom Kirom Starmerom, predsjednikom Francuske Emanuelom Makronom i njemačkim kancelarom Fridrihom Mercom.

    Starmer će na sastanku sa liderima iz Ukrajine, Francuske i Njemačke razgovarati o nastavku pregovora između američkih i ukrajinskih zvaničnika, koji imaju za cilj postizanje sporazuma o garancijama za Ukrajinu nakon završetka rata, prenosi “The Guardian”.

    Prije dvije nedjelje, četvorica lidera učestvovala su u virtuelnom sastanku takozvane Koalicije voljnih, gdje su razmatrani planovi za evropske mirovne snage koje bi mogle biti raspoređene u Ukrajini u slučaju primirja.

    U saopštenju o sastanku koje je izdao Evropski savjet, izrazili su punu podršku izjavama američkog predsjednika Donalda Trampa da trenutna linija kontakta mora da bude polazna tačka za sve pregovore.

    Nacrt mirovnog sporazuma, u kojem su posredovali američki i ruski zvaničnici, kritikovan je zbog toga što Ukrajinu ostavlja u slaboj i ranjivoj poziciji. Početni nacrt plana, za koji se navodi da su ga razvili Trampov izaslanik Stiv Vitkof i savjetnik Kremlja Kiril Dmitrijev, predviđao je “drastične” mjere koje bi Rusiji dale neviđenu kontrolu nad vojnim i političkim suverenitetom Ukrajine, uslove koje je Kijev video kao kapitulaciju.

    Prošlog mjeseca Ukrajina je značajno izmjenila plan, uklanjajući neke od maksimalističkih zahtjeva Rusije. U međuvremenu, američki i ukrajinski zvaničnici nastavljaju treći dan pregovora na Floridi, dok Trampova administracija pritiska Kijev da prihvati američki mirovni plan.

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin već je odbio dijelove plana, pri čemu su teritorijalni integritet Ukrajine i mjere za odvraćanje budućih ruskih napada glavna sporna tačka za Moskvu. Starmer je više puta isticao da Ukrajina mora sama da odlučuje o svojoj budućnosti, dodajući da bi mirovne snage Koalicije voljnih imale ključnu ulogu u obezbjeđivanju sigurnosti zemlje.

    U svojoj novoj nacionalnoj strategiji bezbjednosti, koja je juče objavljena, Bijela kuća je navela da je posvećena opstanku Ukrajine kao “održive države”. Strategija, takođe, daje prioritet poboljšanju odnosa sa Moskvom, navodeći da je završetak rata ključni američki interes radi “ponovnog uspostavljanja strateške stabilnosti sa Rusijom”.

    Zelenski je sinoć izjavio da je imao “vrlo sadržajan i konstruktivan” razgovor sa američkim izaslanicima Stivom Vitkofom i Trampovim zetom Džaredom Kušnerom.

    “Ukrajina je posvećena nastavku iskrene saradnje sa američkom stranom kako bi se postigao stvarni mir”, napisao je Zelenski na kanalu Telegram i istakao da su se dogovorili o narednim koracima i formatu pregovora sa SAD, prenosi “b92”.

  • Zelenski navodno spreman da odustane od članstva u NATO, ali uz “neprihvatljiv” uslov

    Zelenski navodno spreman da odustane od članstva u NATO, ali uz “neprihvatljiv” uslov

    Nakon što su pregovarači predsjednika SAD Donalda Trampa Stiv Vitkof i Džered Kušner početkom prošle sedmice otkazali sastanak sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, poslije njihovog susreta u Moskvi s Vladimirom Putinom, sada su konačno imali telefonski razgovor i sa njim.

    Prema onome što je procurilo u javnost, prema američkoj agenciji Axios i ukrajinskom portalu informator.ua, glavne teme bila su pitanja teritorija i bezbjednosnih garancija za Ukrajinu kako od strane SAD-a i NATO, tako i onih koje bi trebala dati Rusija.

    Axios to naziva “kritičnim problemima” i neophodnošču “teritorijalnog kompromisa”, ali navodi da su bezbjednosne garancije SAD-a Kijevu najvažnija stavka.

    “Glavna neslaganja su oko teritorijalnih pitanja i bezbjednosnih garancija. Nastojimo osigurati da dogovorena rješenja budu realna, pravedna i održiva”, rekla je ukrajinska ambasadorka u SAD-u Olha Stefanišina.

    Garancije bezbjednosti
    Kako navodi predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, u sporazumu treba precizno definisati ruske i zapadne garancije ukrajinskoj bezbjednosti, odnosno čvrstu podršku da Rusija neće prekršiti obećanja i, kako kaže ukrajinski predsjednik, skinuti s dnevnog reda opasnost i prijetnju “od treće ruske agresije na Ukrajinu”.

    Prema ukrajinskom portalu Obozrevatel.ua, ne zna se je li razgovarano o ukrajinskom članstvu u NATO, ali prema nekim informacijama iz Kijeva, Ukrajina bi pristala da ne bude formalna članica Sjevernoatlantskog saveza ako bi oni garantovali da će joj pomoći u slučaju da Rusija ponovno, nakon sporazuma, napadne.

    Primijeniti član 5
    Drugim riječima, da se na nju, bez obzira na to što nije članica, primijeni član 5, koji predviđa da će sve članice pomoći napadnutoj zemlji.

    S druge strane, prema nezvaničnim informacijama iz Kremlja, ta stavka za Putina uopšte ne dolazi u obzir.

    “Mi znamo samo za bezbjednosne garancije koje traži Rusija”, navodi portal Ukrajinska pravda. Rusija želi da se ograniči snaga i brojnost ukrajinske vojske te da ona ne bude članica NATO i da sa njima nema nikakve vojno-sigurnosne sporazume te da se NATO pismeno obaveže da se više neće širiti na istok. Očito se tu žele osigurati da se Gruzija, Moldavija i Armenija neće priključivati NATO, navodi Jutarnji.hr.

    U Kijevu smatraju da je to zamka koja može Rusiji omogućiti u budućnosti novu intervenciju.

  • Medvedev: Ažurirana strategija SAD liči na zaokret “ogromnog broda”

    Medvedev: Ažurirana strategija SAD liči na zaokret “ogromnog broda”

    Ažurirana Strategija nacionalne bezbjednosti SAD liči “na pokušaj okretanja ogromnog broda” koji je dugo išao po inerciji, napisao je zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Ruske Federacije Dmitrij Medvedev na društvenim mrežama.

    – On više liči na pokušaj okretanja ogromnog broda koji je dugo išao po inerciji i napokon odlučio da promeni kurs – naveo je Medvedev, ukazujući da se u ažuriranoj strategiji Vašington prvi put poslije mnogo godina otvoreno govori o potrebi obnavljanja strateške stabilnosti u Evroaziji i unapređenju odnosa sa Rusijom.

    Ažurirana Strategija nacionalne bezbjednosti SAD predstavlja signal spremnosti na razgovore o arhitekturi bezbjednosti, smatra Medvedev.

    – To nisu prijateljski zagrljaji, ali je prilično jasan signal: SAD su spremne da razgovaraju o arhitekturi bezbjednosti, a ne samo da smisljaju beskonačne, a što je najvažnije – besmislene sankcije – naveo je on.

    U petak je Bijela kuća objavila novu strategiju nacionalne bezbjednosti SAD, u kojoj se od Evrope traži da preuzme odgovornost za sopstvenu odbranu.

    U dokumentu se takođe navodi da se Bijela kuća razilazi u stavovima sa evropskim zvaničnicima koji imaju nerealna očekivanja u vezi sa sukobom u Ukrajini.

  • Rekordnih 70 odsto Nijemaca nezadovoljno radom vlade

    Rekordnih 70 odsto Nijemaca nezadovoljno radom vlade

    Rekordnih 70 odsto Nijemaca nezadovoljno je radom vlade, pokazala je anketa agencije za istraživanje javnog mnjenja INSA, koja je sprovedena za list “Bild”.

    Anketa je pokazala da je samo 21 odsto ispitanika zadovoljno radom vlade.

    Uz to, 68 odsto ispitanih negativno procjenjuje rad njemačkog kancelara Fridriha Merca, što je povećanje za četiri procentna poena u odnosu na prethodnu anketu sprovedenu krajem novembra.

    Samo 23 odsto je pozitivno ocijenilo aktuelnog kancelara, što je pad od dva procentna poena u odnosu na novembarske rezultate.

    Anketa je sprovedena od 4. do 5. decembra na uzroku od 1.005 stanovnika Njemačke.

  • “Plan za zapljenu ruske imovine označava neuspeh EU”

    “Plan za zapljenu ruske imovine označava neuspeh EU”

    Plan za zapljenu ruske imovine pokazuje neuspeh Evropske unije, izjavio je irski novinar Čej Bauz, komentarišući nedavnu najavu Evropske komisije o takozvanom reparacionom kreditu za Kijev, obezbeđenim konfiskovanom ruskom imovinom.

    – Dozvolite mi da prevedem: Ukrajina je upropašćena, izgubili smo. Zelenskom treba više novca, 30 odsto je ukradeno, ali to ne možemo da ispravimo, jer moramo da nastavimo sukob – napisao je Bouz na društvenoj mreži Iks.

    Prema njegovim riječima, plan EU za finansiranje Ukrajine svodi se na krađu ruske imovine i njeno predavanje “najkorumpiranijoj i najnefunkcionalnijoj” državi na svijetu.

    Nakon početka specijalne operacije, Evropska unija i zemlje G7 blokirale su oko polovinu ruskih deviznih rezervi. Više od 200 milijardi evra nalazi se u EU, prvenstveno na računima kod “Јuroklira”, jednog od najvećih svjetskih sistema za kliring i obračune sa sjedištem u Belgiji.

    Brisel, koji je obećao da će podržavati Kijev koliko god bude potrebno, iscrpeo je sve raspoložive resurse, a zemlje EU ne žele da izdvajaju sredstva iz sopstvenih budžeta.

    Zbog toga Evropska komisija traži saglasnost Belgije za korišćenje ruske imovine.

    Radi se o sumi od 185 do 210 milijardi evra, u okviru takozvanog reparacionog kredita.

    EU tvrdi da će ga Ukrajina vratiti nakon završetka sukoba ako Moskva “isplati materijalnu štetu”.

    Moskva je kao odgovor uvela svoja ograničenja: sredstva stranih investitora iz neprijateljskih zemalja i prihodi koji se od njih ostvaruju akumuliraju se na posebnim “C” računima.

    Oni se mogu povući samo odlukom posebne vladine komisije.

  • Moskva objavila koliko je EU izgubila zbog antiruskih sankcija

    Moskva objavila koliko je EU izgubila zbog antiruskih sankcija

    Ministarstvo spoljnih poslova Rusije saopštilo je da su ekonomije evropskih zemalja od 2022. do 2025. godine izgubile do 1,6 biliona evra zbog antiruskih sankcia.

    “Posljednjih godina Rusija je izložena mjerama ekonomskog pritiska sa strane zapadnih zemalja. Uprkos tome, ruska ekonomija pokazala je visok stepen otpornosti i prilagodljivosti, nastavila siguran rast. Postalo je očigledno da jednostrane prinudne mjere nanose težak udarac samim inicijatorima”, navodi se u saopštenju povodom zasjedanja Generalne skupštine UN posvećenog Međunarodnom danu borbe protiv jednostranih prinudnih mjera, prenose Novosti.rs.

    U saopštenju se dodaje da je Moskva uvjerena da takva sredstva pritiska ozbiljno ometaju formiranje pravednog i ravnopravnog policentričnog svjetskog poretka

    “Takve mere služe kao jedan od glavnih instrumenata neokolonijalne politike kolektivnog Zapada. Njen cilj je jasan – zadržati izmičuću dominaciju, lišiti zemlje Svjetske većine prava na samostalan politički izbor, i usporiti njihov tehnološki i industrijski razvoj”, istakli su u MID-u.

    Takođe je navedeno da će Moskva zajedno sa odgovornim članicama Svjetske većine nastaviti da se bori protiv nezakonitih jednostranih mjera i drugih oblika neokolonijalizma.

    Zapad je pojačao ekonomski pritisak na Rusiju zbog događaja u Ukrajini, što je dovelo do rasta cijena električne energije, goriva i hrane u Evropi i SAD.

    Od početka specijalne operacije Evropska unija uvela je već 19 paketa restrikcija.

    Uprkos tome, Rusija se nosi sa pritiskom, dok sa Zapada često dolaze mišljenja da su uvedena ograničenja neefikasna. Istovremeno, zemljama koje su se pridružile sankcijama nedostaje hrabrosti da priznaju neuspjeh antiruske politike.

    Kako je ranije istakao predstavnik Kremlja Dmitrij Peskov, sankcije su „oružje sa dvije oštrice“. Rusija je više puta naglasila da smatra takve jednostrane mjere nezakonitim i da se protivi njima.