VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Projekat Južne interkonekcije: Amerikanci investiraju u gasovod u BiH, Srpska nema ništa protiv

    Projekat Južne interkonekcije: Amerikanci investiraju u gasovod u BiH, Srpska nema ništa protiv

    Ako je suditi po aktivnostima posljednjih dana i izjavama zvaničnika iz Federacije BiH, ali i SAD, projekat Južne interkonekcije, odnosno spajanje BiH na gasni LNG terminal na hrvatskom ostrvu Krk, u potpunosti će preuzeti Amerika, odnosno njeni investitori, a Republika Srpska se tome neće protiviti.

    Podsjećanja radi, o Južnoj interkonekciji u BiH se priča već godinama, međutim partneri u Federaciji BiH nikada se nisu uspjeli dogovoriti. Osnovni kamen spoticanja bio je ko će voditi i kontrolisati taj projekat, “BH gas” ili novoosnovana kompanija kojom bi upravljali Hrvati. Nemogućnost dogovora o Južnoj interkonekciji uticao je i na Novu istočnu interkonekciju, za koju je zainteresovana Republika Srpska, a koja podrazumijeva izgradnju gasovoda između Srbije i Republike Srpske. Taj krak bi išao trasom Inđija – Mačvanski Prnjavor – Bijeljina – Doboj – Banjaluka – Prijedor – Novi Grad. Ovom trasom bi plin bio dopreman preko “Turskog toka”, a riječ je o gasu iz Rusije. Tom projektu protivi se Federacija BiH, jer bošnjački političari ne žele da daju zeleno svjetlo da se sa tim poslom nastavi, iako je manje-više sve spremno za njegovu realizaciju.

     

     

     

    Posljednjih godina, u nekoliko navrata, od zvaničnika Republike Srpske moglo se čuti da od Južne interkonekcije neće biti ništa ako ne bude Nove istočne interkonekcije te da niko u toj priči nije naivan.

    “Neka to bude jasno svima – bez Istočne nema ni Јužne interkonekcije”, rekao je jednom prilikom Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, dodajući da Republika Srpska nema ništa protiv Južne interkonekcije, ali da ona mora biti tretirana istovremeno sa istočnom.

    Međutim, posljednjih dana mnogi su “promijenili ploču”. O tome da bi Amerika sa svojim kapitalom mogla stati iza Južne interkonekcije počelo se govoriti početkom novembra, a u posljednjih petnaestak dana priča o tome se intenzivirala. Prvo je Džon Ginkel, otpravnik poslova Ambasade SAD u Sarajevu, sazvao lidere stranaka koji čine vlast na nivou Federacije BiH, a kasnije u razgovore se uključio i Mark Fleming, direktor u Birou za evropska i evroazijska pitanja Stejt departmenta.

    Nakon prvog sastanka Ginkela sa liderima stranaka u Federaciji BiH u javnost je počela da spekuliše da će SAD dobiti koncesiju za taj gasovod, a izjave lidera svih stranaka išle su u tom pravcu. Zanimljivo je da nijedna politička partija i nijedan lider nije imao ništa protiv toga da se taj projekat prepusti SAD, štaviše pojedinci su navodili da treba izmijeniti zakon kako bi se to omogućilo.

    Podsjećanja radi, pod pritiskom SAD, odnosno Majkla Marfija, bivšeg američkog ambasadora, Federacija BiH usvojila je zakon koji tretira Južnu interkonekciju. Taj zakon usvojen je preglasavanjem Hrvata i podrazumijevao je da kompanija “BH gas” gradi taj projekat, ali sve je ostalo na tome.

    Nakon sastanka sa Ginkelom i Flemingom svi učesnici, uključujući Nermina Nikšića, premijera Federacije BiH, Dragana Čovića, lidera HDZ-a, i Elmedina Konakovića, lidera NiP-a, podržali su američki prijedlog. Nikšić je u jednom trenutku naveo i da je američka EXIM banka spremna osigurati finansiranje projekta i kreditne linije za sve zainteresovane investitore.

    Da Amerika preuzima taj projekat, moglo se zaključiti i iz teksta koji je potpisao Ginkel, a koji je objavila Ambasada SAD. On je u tom tekstu naveo da se BiH nalazi na energetskoj prekretnici i da je važno da BiH postupa odlučno kako bi obezbijedila vlastitu energetsku sigurnost.

    “Ali postoji jasno rješenje – gasovod Južna interkonekcija. Ovaj projekt bi omogućio Bosni i Hercegovini kupovinu pouzdanog i priuštivog ukapljenog prirodnog gasa (LNG). Poboljšao bi energetsku sigurnost BiH i ojačao njene komercijalne i strateške veze sa pouzdanim dobavljačima energenata, posebno sa Sjedinjenim Američkim Državama. Američki ministar unutrašnjih poslova Doug Burgum i ministar energetike Chris Wright, predsjedavajući i zamjenik predsjedavajućeg Savjeta za energetsku dominaciju SAD, kojima je predsjednik Tramp povjerio zadatak da odvoje Evropu od ruske energije, jasno su to stavili do znanja 7. novembra, kada su se sastali sa visokim zvaničnicima BiH i Hrvatske na konferenciji Partnerstvo za transatlantsku energetsku saradnju (P-TEC) u Atini da bi razgovarali o ovom projektu. Istakli su važnost pronalaženja kompromisa za napredak projekta gasovoda i apelovali na sve strane da prestanu sa odgađanjima”, napisao je, između ostalog, Ginkel, koji je rekao i da Donald Tramp, predsjednik SAD, podržava projekat Južne interkonekcije.

    Na tom sastanku u Atini o kojem govori Ginkel, bio je Vedran Lakić, ministar energije, rudarstva i industrije, koji je nakon povratka rekao da su zvaničnici američke administracije potvrdili čistu podršku SAD jačanju energetske bezbjednosti BiH te istakli neophodnost što skorije implementacije projekta Južna intekronekcija.

    Nakon angažmana SAD na ovom projektu i u Republici Srpskoj su “spustili loptu”. Košarac sada kaže da je značajno da BiH ima više interkonekcija i bolje je da ih imamo deset nego dvije, jer će to pojeftiniti energent koji je važan za domaćinstva i za privredu.

    “RS nikada nije osporavala Južnu interkonekciju, naprotiv vrlo jasno smo rekli definišite vaše odnose u FBiH, formulišite nacrt ugovora sa Hrvatskom i dostavite Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa. Ali, zašto neko 15 godina stopira Istočnu interkonekciju, koja je prošla proceduru Savjeta ministara”, rekao je nedavno Košarac.

    On je rekao da ga raduje da će Federacija BiH riješiti pitanje Južne interkonekcije i da “ćemo imati još jednu”, ali da ne treba niko da smatra da će Republika Srpska odustati od Nove istočne interkonekcije.

    “Ona je značajna za onaj dio Republike Srpske od Bijeljine preko Banjaluke do Novog Grada i to je esencijalno za razvoj i stanovništvo. Nemojte misliti da odustajemo i to tražimo”, rekao je Košarac.

    Kakva će biti sudbina Nove istočne interkonekcije, teško je predvidjeti s obzirom na to da su Savjet EU i Evropski parlament postigli preliminarni dogovor o novoj regulativi kojim se postepeno ukida uvoz ruskog prirodnog gasa u EU. Ta regulativa podrazumijeva pravno obavezujuću regulativu i faznu zabranu uvoza tečnog prirodnog gasa i gasa putem cjevovoda iz Rusije. Potpuna zabrana LNG uvoza nastupa krajem 2026. godine, dok bi uvoz cjevovodnog gasa bio zabranjen do jeseni 2027. godine, prenose Nezavisne.

    Šta je Južna interkonekcija

    Južna interkonekcija dio je Jadransko-jonskog gasovoda kojim bi u Bosnu i Hercegovinu gas dolazio iz Azerbejdžana i smanjio bi zavisnost od ruskog gasa. Ovaj gasovod prolazio bi kroz Hrvatsku, Crnu Goru, BiH i Albaniju, a krak u BiH ušao bi iz pravca Zagvozda u Hrvatskoj pa dalje preko Posušja, Tomislavgrada, Šuice, Kupresa, Bugojna do Novog Travnika sa odvojkom za Mostar. Zvanično taj gasovod upisan je kao “Zagvozd – Novi Travnik” i na listi je prioriteta Evropske energetske zajednice. Da je tako, govori i činjenica da je EBRD bio odobrio 100 miliona evra za ovaj projekat, ali to nikada nije realizovano. Sada, vrijednost tog projekta iznosi između 150 i 170 miliona evra i to bez rekonstrukcije gasovoda od Zenice do Sarajeva, koja je neophodna i koja će koštati oko 50 miliona evra. Ukupna dužina ovog gasovoda je malo manje od 180 kilometara. Procjene interkonekcije bile su do 1,5 milijardi metara kubnih godišnje. Trenutna potrošnja u BiH je 300 miliona metara kubnih.

    Šta je Nova istočna interkonekcija

    Istočna interkonekcija, u suštini zajednički je projekat Srbije i Republike Srpske.

    Prije skoro pet godina kompanije “Gas-Res” iz Banjaluke i JP “Srbijagas” potpisale su sporazum o izgradnji ovog gasovoda. Taj gasovod išao bi trasom od Inđije (Srbija) preko Mačvanskog Prnjavora, koji je takođe u Srbiji, i u Republiku Srpsku, odnosno BiH bi ušao kod Bijeljine i dalje bi išao prema Doboju, Banjaluci, Prijedoru i Novom Gradu.

    Za razliku od Južne interkonekcije, koja je praktično imala obezbijeđene izvore finansiranja, Istočna interkonekcija, koja je skoro duplo duža i iznosi oko 350 kilometara, nikada nije imala jasno definisano finansiranje.

  • Zemlje EU moraju da izdvoje milijarde evra za garanciju kredita Ukrajini

    Zemlje EU moraju da izdvoje milijarde evra za garanciju kredita Ukrajini

    Zemlje EU će morati pojedinačno da izdvoje milijarde evra kako bi garantovale 210 milijardi evra hitno potrebnih kredita za Ukrajinu, a Njemačka će obezbjediti podršku do 52 milijarde evra, navodi se u dokumentima do kojih je došao portal Politiko.eu.

    Evropska komisija je prošle nedjelje predstavila diplomatama zapanjujuće predračune nakon što je najavila kredit od 165 milijardi evra za reparacije u Ukrajini na osnovu gotovinske vrijednosti zamrznute ruske imovine.

    Podrška, koja bi bila proporcionalno podijeljena među zemljama EU, potrebna je kako bi se obezbjedilo odobrenje za kredit od belgijskog premijera Barta de Vevera.

    Belgijski lider se protivi korišćenju suverene ruske imovine zbog zabrinutosti da bi njegova zemlja na kraju mogla sama biti obavezna da vrati novac Moskvi.

    Oko 185 milijardi evra zamrznute ruske imovine nalazi se pod upravom Јuroklir fonda za depozite sa sjedištem u Briselu, dok je dodatnih 25 milijardi evra raštrkano širom EU na privatnim bankovnim računima.

    Ukupan iznos po zemlji EU može se povećati ako zemlje prijateljske Kremlju, poput Mađarske, odbiju da se pridruže inicijativi iako države koje nisu članice EU mogu da pomognu ako žele pokrivajući dio ukupne garancije.

    Norveška je bila pominjana kao mogući kandidat sve dok njen ministar finansija Јens Stoltenberg nije distancirao Oslo od te ideje.

    Ukrajina se suočava sa budžetskim deficitom od 71,7 milijardi evra sledeće godine i moraće da počne da smanjuje javnu potrošnju od aprila, osim ako ne pristigne svež novac.

    Mađarska je u petak stavila veto na kreiranje duga EU kako bi se popunio budžetski deficit Kijeva, prepuštajući drugim liderima EU da na sastanku 18. decembra ubijede De Vevera da podrži korišćenje ruske imovine umesto da posežu za novcem iz svojih državnih kasa.

    Njemački kancelar Fridrih Merc bio je u Briselu u petak uveče kako bi uvjerio De Vevera da će Njemačka obezbijediti 25 odsto zaštitnog mehanizma, što je najveći udio jedne zemlje članice EU.

  • “Zelenski nije spreman da potpiše mirovni prijedlog SAD, razočaran sam”

    “Zelenski nije spreman da potpiše mirovni prijedlog SAD, razočaran sam”

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je sinoć, nakon trodnevnih razgovora između Vašingtona i Kijeva na Floridi, da predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski “nije spreman” da potpiše mirovni prijedlog SAD sa ciljem okončanja rata sa Rusijom, prenosi Si-En-En.

    – Malo sam razočaran što predsjednik Zelenski još nije pročitao prijedlog, to je bilo prije nekoliko sati. Njegovom narodu se to dopada, ali on to nije uradio – rekao je u nedjelju uveče Tramp u razgovoru sa novinarima.

    Tramp je dodao da se Rusija, kako vjeruje, slaže sa predloženim sporazumom, ali da nije siguran da i Zelenskom taj prijedlog odgovara.

    Ruski predsjednik Vladimir Putin nije javno odobrio plan Bijele kuće, a američki izaslanici Stiv Vitkof i DŽared Kušner su se sa njim sastali u Kremlju prošle nedjelje, ali nisu uspjeli da postignu jasan pomak.

    S druge strane, pregovori između američkih i ukrajinskih zvaničnika završili su se u subotu bez očiglednog napretka, a Zelenski je nazvao razgovore “konstruktivnim, mada ne i lakim”, navodi “Gardijan”.

    Trampov komentar je uslijedio uoči današnjeg sastanka Zelenskog u Londonu sa premijerom Velike Britanije Kirom Starmerom i liderima Francuske i Njemačke o nastavku razgovora između SAD i Ukrajine.

  • Tramp o spajanju Netfliksa i Vornera: Može biti problematično

    Tramp o spajanju Netfliksa i Vornera: Može biti problematično

    Predsjednik SAD Donald Tramp sinoć je izjavio da bi spajanje kompanija Netfliks i Vorner bros diskaveri, vrijedno 72 milijarde dolara, “moglo biti problematično” zbog velikog tržišnog udela koji bi imala nova kompanija.

    Tramp je istakao da ima “izvesnu skepsu” u pogledu izgleda za odobrenje tog korporativnog spajanja, prenosi NBC.

    – Oni imaju veoma veliki tržišni udio. Kada dobiju i Vorner bros, taj udeo će dodatno porasti – rekao je Tramp o Netfliksu, koji ima više od 300 miliona pretplatnika i najveći je striming servis.

    Tramp je dodao da će se konsultovati sa “nekim ekonomistima” prije nego što sporazum dobije njegovo odobrenje. Američki mediji navode da konačna vrijednost sporazuma raste na više od 82 milijarde dolara kada se uračunaju i dugovanja.

    Netfliks je u petak saopštio da će kupiti filmski studio Vorner bros diskaverija, HBO i striming servis HBO Maks. Ako sporazum bude odobren, Netfliks bi, takođe, dobio pristup arhivi Vorner bros pikčersa.

    Sporazum ne bi uključivao kablovske mreže u vlasništvu Vorner bros diskaverija kao što su CNN i TNT.

  • Tajland izveo vazdušne udare duž sporne granice sa Kambodžom

    Tajland izveo vazdušne udare duž sporne granice sa Kambodžom

    Tajland je danas pokrenuo vazdušne napade duž sporne granice sa Kambodžom, nakon što su se dvije zemlje uzajamno optuživale za kršenje sporazuma o prekidu vatre u kojem je posredovao predsjednik SAD Donald Tramp.

    Tajlandska vojska je saopštila da su vazdušni napadi pokrenuti nakon što je jedan od tajlandskih vojnika poginuo, a četvorica su ranjena u sukobima duž nestabilne granice između dvije zemlje, prenosi “Gardijan”.

    Tajlandsko ratno vazduhoplovstvo je saopštilo da koristi ratne avione za napade na vojne ciljeve u nekoliko oblasti, optužujući Kambodžu da mobiliše teško naoružanje i pregrupiše borbene jedinice.

    Kambodžansko Ministarstvo nacionalne odbrane okrivilo je Tajland za najnoviju eskalaciju, saopštivši da su tajlandske snage pokrenule jutros napad na kambodžanske trupe, a da Kambodža nije uzvratila, uprkos provokativnim akcijama tokom proteklih dana.

    Borbe se rasplamsavaju samo šest nedjelja nakon što je Tramp posredovao u potpisivanju sporazuma o prekidu vatre. Najmanje 48 ljudi je do sada poginulo u sukobima, a 300.000 ih je bilo primorano da napusti svoje domove.

  • Poljska traži međunarodnu potjernicu za dvojicu Ukrajinaca

    Poljska traži međunarodnu potjernicu za dvojicu Ukrajinaca

    Poljska je podnijela zahtjev Interpolu da na međunarodnu potjernicu stavi dvojicu ukrajinskih državljana osumnjičenih za sabotažu željezničkih pruga na istoku zemlje, rekla je portparol poljske policije Katarzina Novak.

    Ona je rekla da su zahtjevi podnijeti u petak, 5. decembra, javio je kanal “TVP Info”.

    Mašinovođa je 16. novembra otkrio oštećenja na željezničkim prugama koje vode do graničnog prelaza Dorohusk sa Ukrajinom u Mazovskom vojvodstvu poljske prijestonice.

    Saobraćaj je bio obustavljen, a niko nije povrijeđen.

    Nakon posjete toj lokaciji, poljski premijer Donald Tusk rekao je da su šine oštećene u eksploziji, opisujući incident kao čin sabotaže.

    Dva ukrajinska državljanina koji su izvršili sabotažu na željeznici, Aleksandar K. i Evgenij I, napustili su poljsku teritoriju preko kontrolnog punkta Terespolj na bjeloruskoj granici.

  • Netanjahu otkrio treću fazu Trampovog plana za Gazu

    Netanjahu otkrio treću fazu Trampovog plana za Gazu

    Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je da će se kasnije ovog mjeseca sastati sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom, naglasivši da je druga faza Trampovog plana za Gazu blizu realizacije.

    “Na sastanku će se razgovarati o mogućnostima za postizanje mira i okončanju vladavine palestinske militantne grupe Hamas u enklavi”, rekao je tokom zajedničke konferencije za medije sa njemačkim kancelarom Fridrihom Mercom.

     

     

    Pregovori o narednim fazama Trampovog plana za okončanje dvogodišnjeg rata u palestinskoj enklavi su u toku. Plan takođe uključuje oslobađanje izraelskih talaca i uspostavljanje privremene tehničke palestinske vlade u Gazi, koju bi kontrolisao međunarodni odbor za mir i podržavale međunarodne mirovne snage.

    “Krajem mjeseca imaću veoma važne razgovore o tome kako osigurati da se druga faza ostvari”, dodao je Netanjahu.

    Takođe je rekao da je prva faza Trampovog plana skoro završena.

    Netanjahu navodi da su “mogućnosti za mir na dohvat ruke” i da će sa američkim predsjednikom razgovarati o “načinu okončanja vladavine Hamasa u Gazi, jer je to ključni dio obezbjeđivanja drugačije budućnosti za Gazu”.Kaže da će treća faza biti “deradikalizacija Gaze”, što je, kako ističe, urađeno u Njemačkoj nakon Drugog svjetskog rata.

    “Postoji i treća faza, koja se odnosi na deradikalizaciju Gaze, što su mnogi smatrali nemogućim. Ali, to je urađeno u Njemačkoj, Japanu, sprovodi se u zemljama Zaliva i može se uraditi i u Gazi”, navodi on.

    Ovaj proces izraelski premijer nije detaljnije objasnio, ali se odnosi na “smanjenje uticaja ekstremističkih grupa i promovisanje stabilnijeg, manje radikalnog društva”, prenosi “b92”.

  • Zaharova: Kijevski režim – međunarodna korupcijska brigada

    Zaharova: Kijevski režim – međunarodna korupcijska brigada

    Kijevski režim pretvorio se u međunarodnu korupcijsku brigadu za pumpanje novca kroz Ukrajinu, rekla je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

    “Ukrajinski patrioti”, ironično je prokomentarisala Zaharova izvještaje da su visoki ukrajinski vladini zvaničnici bili umiješani u skandal oko korupcije sa biznismenima.

    – Sada je jasno zašto je Vladimiru Zelenskom svejedno da li je u pitanju visivanka /tradicionalna ukrajinska odjeća koja sadrži elemente ukrajinskog etničkog veza/ ili kosovorotka /ruska seljačka košulja sa kragnom koja se zakopčava sa strane/. Zato što je to međunarodna brigada za pumpanje novca preko Ukrajine – rekla je ona.

    Zaharova je napomenula da je sada jasno i zašto režim zabranjuje Ukrajincima da govore i uče ruski, da čitaju ruske klasike, zašto prepravljaju istoriju svoje zemlja.

    – Zato što će obrazovani ljudi postavljati pitanja, a međunarodnoj korupciji, čije je Ukrajina samo srce, potrebna je tišina koja se može postići neutralizacijom nacionalne savjesti – istakla je Zaharova.

    Nacionalni antikorupcijski biro Ukrajine /NABU/ i Specijalizovano antikorupcijsko tužilaštvo /SAT/ objavili su 10. novembra istragu o velikoj korupcijskoj šemi u energetskom sektoru, nazvanoj Operacija “Midas”.

    Pretresi su sprovedeni u energetskoj kompaniji “Energoatom” i rezidencijama preduzetnika Timura Mindiča i sada suspendovanog ministra pravde Germana Galuščenka, koji je bio ministar energetike zemlje u vrijeme događaja koji se istražuju.

    Istraga je utvrdila da su učesnici u šemi oprali oko 100 miliona dolara.

    NABU je takođe počeo da objavljuje snimke razgovora iz Mindičevog stana, koji su otkrili razgovore o koruptivnim praksama.

  • Američki oficir: Zapad ne može da dobije rat sa Rusijom

    Američki oficir: Zapad ne može da dobije rat sa Rusijom

    Zapad ne može da dobije rat sa Rusijom ako bude uvučen u ukrajinski sukob, smatra penzionisani potpukovnik američke vojske Danijel Dejvis.

    Dejvis je rekao da eskalacija sukoba između Kijeva i Moskve predstavlja katastrofu.

    – A ako izbije rat sa Evropom, Rusija će se, prema riječima Vladimira Putina, boriti i pobijediti – ona ima kapacitete za to – napisao je Dejvis na Iksu.

    On je napomenuo da Zapad nema dovoljno zaliha municije, pogona za proizvodnju vojne opreme, ni ljudska snaga za rat sa Rusijom.

    – Eskalacija prijeti da uvuče SAD u sukob koji ne možemo da dobijemo. A sa nuklearnom opasnošću koja se nadvija, svi će izgubiti – zaključio je Dejvis, prenosi Sputnjik.

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin rekao je da na konferenciji za novinare da su tvrdnje o navodnim planovima Rusije da napadne Evropu smiješne.

    Kremlj je izjavio da Rusija ni za koga ne predstavlja pretnju, ali da neće ignorisati dejstva koja su potencijalno opasna po njene interese.

  • Tramp mlađi: SAD bi mogle da odustanu od Ukrajine, Zelenski namjerno produžava sukob

    Tramp mlađi: SAD bi mogle da odustanu od Ukrajine, Zelenski namjerno produžava sukob

    Sin američkog predsjednika Donalda Trampa, Donald Tramp mlađi, izjavio je danas na konferenciji u Dohi da bi njegov otac mogao da odustane od Ukrajine ili da se povuče iz mirovnih pregovora, dodajući da ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski produžava sukob jer zna da ne bi mogao da pobijedi na izborima.

    Na pitanje da li bi Donald Tramp zaista mogao da se povuče iz pitanja Ukrajine, Tramp mlađi je odgovorio da “misli da bi mogao”, ističući da je njegov otac “jedan od najnepredvidivijih političara”, piše Politiko.

    – Ono što je dobro kod mog oca i što je jedinstveno kod mog oca jeste to što ne znate šta će da uradi. Činjenica da je nepredvidiv tjera sve da zapravo djeluju intelektualno iskreno – naglasio je sin američkog predsjednika.