VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Gasprom: NIS nastavlja sopstvenu proizvodnju i prilagođava poslovanje sankcijama

    Gasprom: NIS nastavlja sopstvenu proizvodnju i prilagođava poslovanje sankcijama

    Proizvodne i komercijalne aktivnosti srpskog NIS-a (Naftna industrija Srbije) nastavljaju se u prilagođenom formatu uzimajući u obzir spoljna ograničenja, saopštila je pres-služba Gasprom njefta.

    – U vezi sa uvođenjem restriktivnih mjera od strane Sjedinjenih Američkih Država, koje su stupile na snagu 9. oktobra 2025. godine, otežan je rad kompanije Naftna industrija Srbije. Proizvodne i komercijalne aktivnosti nastavljaju se u prilagođenom formatu, uzimajući u obzir postojeća spoljna ograničenja – navodi se u saopštenju.

    Kako se ističe, NIS nastavlja sopstvenu proizvodnju, što mu omogućava da napravi određene rezerve sirovina.

    NIS je u utorak saopštio da je u Rafineriji nafte Pančevo započeta obustava rada proizvodnih postrojenja usljed nedostatka sirove nafte za preradu, nastalog kao posljedica sankcija koje je Ministarstvo finansija SAD uvelo prema kompaniji NIS.

    Kako je navedeno, obustava rada procesnih postrojenja odvija se po principu koji se primjenjuje kada je riječ o planskim remontima i izvodi se u skladu sa zakonima Republike Srbije, internim pravilima kompanije i najstrožijim ekološkim standardima i pravilima bezbjednosti i zdravlja na radu. NIS je naveo da nastavlja snabdijevanje domaćeg tržišta naftnim derivatima bez zastoja, zahvaljujući ranije obezbijeđenim zalihama.

  • Tramp proglasio početak rata?

    Tramp proglasio početak rata?

    Donald Tramp je najavio da će Amerika uskoro započeti napade na ciljeve unutar Venecuele, prebacujući fokus borbe protiv droge sa mora na kopno.

    Ova izjava dolazi u trenutku kada se region suočava sa rastućim tenzijama, a kampanja protiv krijumčara droge ulazi u novu fazu eskalacijom napetosti u Latinskoj Americi, prenosi Blic.

    Trampova najava označava značajnu promenu u američkoj strategiji borbe protiv krijumčarenja droge. Do sada su napadi bili usmereni na brodove za koje se sumnjalo da prevoze drogu, ali prelazak na kopnene ciljeve u Venecueli može dovesti do ozbiljnijih posledica, uključujući potencijalne sukobe sa lokalnim vlastima.

    Ovaj potez dodatno komplikuje odnose SAD-a sa zemljama Latinske Amerike, posebno sa Kolumbijom.

    “Napade nećemo ograničiti samo na Venecuelu”

    “Počećemo te napade i na kopnu. Znamo gde žive. Znamo gde su loši momci i uskoro ćemo početi”, izjavio je Tramp tokom sednice kabineta.

    Dodao je da napadi možda neće biti ograničeni samo na Venecuelu, već će ciljati svakoga ko proizvodi ili prodaje drogu koja završava u SAD.

    “Svako ko proizvodi drogu ili je prodaje našoj zemlji mogao bi biti meta”, rekao je američki predsednik, dodajući da je čuo da u Kolumbiji postoje tvornice kokaina.

    Američki ministar odbrane Pit Hegset rekao je danas, tokom sednice američke vlade, da će Pentagon nastaviti operacije protiv navodnih “narko-čamaca”, uključujući slučaj broda koji je, kako je Bela kuća potvrdila, pogođen dvaput dodajući da administracija u potpunosti podržava komandate na terenu.

    Hegset: Narko-teroriste šaljemo na dno okeana

    “Kao što sam rekao i ponoviću, tek smo počeli da potapamo ‘narko-čamce’ i šaljemo ‘narko-teroriste’ na dno okeana. Oni truju američki narod, a (bivši američki predsednik) Džo Bajden pokušavao je da im priđe blagonaklono”, rekao je Hegset, prenosi CBS njuz.

    Hegset je naveo da je uživo posmatrao prenos napada na plovilo koje je navodno prevozilo drogu, i istakao da ”nije video da je bilo preživelih” pre nego što je pokrenud drugi napad na plovilo.

    Međutim, američko Ministarstvo odbrane suočilo se sa kritikama zbog prethodnih napada na brodove osumnjičene za krijumčarenje droge iz Venezuele, a kritike su se pojačale nakon što je otkriveno da je izveden drugi napad na brod nakon što u početnom napadu nisu ubijeni svi na brodu.

    Specijalni plan Madura

    S druge starne, predsednik Venecuele Nikolas Maduro najavio je prošle nedelje specijalne mere za povratak državljana te zemlje pogođenih odlukom Trampa da vazdušni prostor oko Venecuele treba smatrati zatvorenim.

    Maduro je naredio primenu specijalnog plana za povratak Venecuelanaca koji se nalaze u drugim zemljama, kao i olakšavanje prilikom nalaženja maršruta za odlazak građana koji moraju da otputuju iz zemlje.

    Rusi hitno preusmeravaju avione i turiste

    Zbog potencijalne pretnje po bezbednost civilnih aviona u vazdušnom prostoru Venecuele usled konflikta sa SAD, ruski turoperater prebacuje putnike ka obližnjoj Kubi.

    “Zbog potencijalne pretnje bezbednosti civilnih aviona u vazdušnom prostoru Venecuele usled konflikta sa SAD, turoperator PEGAS Touristik će preusmeriti putnike najbližeg leta sa ostrva Margarita u Varadero na Kubi”, navodi se u saopštenju.

  • Podignuta optužnica protiv Mogerinijeve i Sanina

    Podignuta optužnica protiv Mogerinijeve i Sanina

    Rektor Koledža Evrope Federika Mogerini i bivši generalni sekretar Evropske službe za spoljne poslove Stefano Sanino optuženi su za zloupotrebu sredstava EU, saopšteno je iz Kancelarije evropskog javnog tužioca

    U saopštenju se navodi da je za zloupotrebu sredstava optužen i zamjenik Mogerinijeve, koja je ranije bila na funkciji visokog predstavnika EU za spoljnu politiku i bezbjednost.

    Kancelarija je juče potvrdila da je izvršen pretres u sjedištu EEAS, te da je privedeno troje ljudi. Danas je iz Kancelarije saopšteno da su privedeni pušteni iz pritvora.

    Istraga se sprovodi u vezi sa pronevjerom sredstava iz programa EU za obuku nižerangiranih diplomata.

  • EU: Do 2027. prekid uvoza ruskog gasa

    EU: Do 2027. prekid uvoza ruskog gasa

    Evropski savjet saopštio je danas, 3. decembra, da je postignut dogovor sa Evropskim parlamentom o postepenom ukidanju uvoza ruskog gasa do 2027. godine, kao dio nastojanja da se okonča energetska zavisnost od Rusije.

    Sporazum predviđa pravno obaveznu zabranu uvoza tečnog prirodnog gasa i gasa iz cjevovoda iz Rusije, sa potpunom zabranom krajem 2026. godine, odnosno u jesen 2027. godine, prenio je Rojters.

     

     

    Udio ruskog gasa u uvozu EU iznosio je 12 odsto u oktobru, znatno manje u odnosu na oko 45 odsto prije izbijanja rata u Ukrajini 2022. godine.

    Mađarska, Francuska i Belgija ostaju među državama članicama koje i dalje uvoze ruski gas.

     

  • Rubio otkrio spornu tačku Trampovog mirovnog plana: Područje široko 30 do 50 km

    Rubio otkrio spornu tačku Trampovog mirovnog plana: Područje široko 30 do 50 km

    Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je da je glavna tačka spora u pregovorima o okončanju sukoba u Ukrajini dio teritorije takozvane Donjecke Narodne Republike (DNR), odnosno oko 20 odsto Donjecke oblasti koji su pod kontrolom Kijeva.

    U intervjuu za Foks njuz, Rubio je rekao da se pregovori trenutno fokusiraju na područje široko 30 do 50 kilometara, uz ocjenu da je ostvaren izvijestan napredak u procjeni onoga što bi Ukrajina mogla da prihvati kao garanciju bezbjednosti u budućnosti.

    Rubio je naveo da je sukob težak za rješavanje uprkos očekivanjima da bi to mogao da bude “najlakši mirovni sporazum”.

    Prema njegovim riječima, niko zapravo ne dobija taj rat u tradicionalnom smislu pobjede, prenosi Tanjug.

    7.000 ruskih vojnika umire nedjeljno

    “Rusi – 7.000 ruskih vojnika umire nedjeljno. U redu, 7.000 je više nego što smo izgubili u nekim ratovima koje smo vodili u cjelini. Gube 7.000 vojnika nedjeljno samo na ruskoj strani, a da ne pominjemo razaranja na ukrajinskoj strani”, rekao je on, prenosi b92.

    Istakao je da je cilj pregovora sprečavanje budućih napada na Ukrajinu, obnova njene ekonomije i dugoročno očuvanje suvereniteta.

    “Teoretski, radeći prave stvari, za 10 godina BDP Ukrajine bi mogao biti veci od ruskog”, rekao je Rubio.

    On je naglasio da Sjedinjene Američke Države mogu da razgovaraju sa obje strane, dodajući da je predsjednik SAD Donald Tramp posvetio značajno vrijeme pokušajima da se “premosti jaz izmedju Moskve i Kijeva”.

    “Angažovani smo jer smo jedini koji to mogu. Evropske zemlje – nema nikoga drugog na svijetu ko to može. Kinezi to ne mogu. Jedini lider na svijetu koji može da razgovara sa objema stranama i postigne dogovor, ako je dogovor moguć, jeste predsjednik (SAD Donald) Tramp. I on je bio veoma strpljiv”, istakao je državni sekretar.

    Rubio je ocijenio da nije realno da rat traje godinama, kao ni da se nastavi neograničeno finansiranje Ukrajine.

    “To nije realno. To nije stvarnost. I to se neće dogoditi. To govorimo već dugo: ne možete da održite razmjere i obim toga. Takođe, ne mislim da je realno da Rusija nastavi ovaj rat četiri ili pet godina”, ocijenio je on.

    Govoreći o situaciji na terenu, podsjetio je da je Rusija ranije kontrolisala veću teritoriju, ali da su je ukrajinske snage potisnule.

    Rat iscrpljivanja

    Međutim, ocijenio je da je sukob prerastao u rat iscrpljivanja, uz rusku spremnost na velike gubitke.

    “Ukrajinci su gurnuli Rusi daleko iza mjesta gdje su bili. Dakle, već su postigli ogromne stvari zahvaljujući svojoj hrabrosti, odvažnosti i tome koliko su se borili. Ali postoji i realnost da je ovo sada postao rat iscrpljivanja, i nažalost, Rusi su pokazali spremnost da žrtvuju 7.000 vojnika nedjeljno”, rekao je Rubio.

    Rubio: Konačnu odluku donosi Putin

    Rubio je naveo da konačnu odluku o okončanju rata na ruskoj strani može donijeti samo predsjednik Rusije Vladimir Putin.

    Prema njegovim riječima, pregovori se vode već deset mjeseci, ostvaren je izvijestan napredak, ali dvije strane još nisu dovoljno blizu dogovoru.

    “Pokušacemo da okupimo obje strane i vidimo koje prijedloge bismo mogli da smislimo, a sa kojima bi obje strane mogle da žive. Učinićemo sve što možemo da to funkcioniše. To je ono što radimo već 10 mjeseci. To je bio naš cilj i naša svrha sve vrijeme. Mislim da smo postigli izvijestan napredak”, zaključio je Rubio.

  • Sastanak Putina sa američkim izaslanikom trajao pet sati, oglasila se Moskva

    Sastanak Putina sa američkim izaslanikom trajao pet sati, oglasila se Moskva

    Stavovi Rusije i Sjedinjenih Država o okončanju rata u Ukrajini nisu se približili nakon petočasovnog sastanka ruskog predsjednika Vladimira Putina i američkih izaslanika Stiva Vitkofa i Džareda Kušnera.

    ”Kompromisno rješenje još nije pronađeno”, rekao je Putinov pomoćnik Jurij Ušakov, navodeći da neke odredbe američkog plana za okončanje rata u Ukrajini naprosto ne odgovaraju ruskim interesima.

    Sjedinjene Države su se, definisanjem plana u 28 tačaka i jasnom porukom državnog sekretara Marka Rubija da rusko-ukrajinski sukob ”nije američki rat”, nadale da će postaviti osnove za skori prekid rata, u kojem su od 2022. godine stradale desetine hiljada ljudi, prenosi RTS.

    Pod kupolama Kremlja
    ”Još nismo postigli kompromisno rješenje”, rekao je Ušakov poslije pet sati razgovora u Kremlju, navodeći da se o nekim američkim prijedlozima, ipak, može dalje raspravljati.

    Iako je moskovski susret Putina sa Trampovim izaslanicima završen bez opipljivih rezultata, diplomate smatraju da riječ ”najznačajniji”, koju je Ušakov upotrijebio uz komentar o toku razgovora, uliva nadu da bi kraj rata u Ukrajini mogao biti bliži nego prije ovog sastanka.

    Osnovu za novu rundu pregovora predstavlja američki plan u 28 tačaka, koji su Ukrajinci i dobar dio Evropske unije ocijenili kao pretjerano proruski, jer pretpostavlja da će se Kijev odreći određenih teritorija u zamjenu za mir, dok će Rusiji, istovremeno, biti ukinuti sve međunarodne sankcije.

    Amerika, prema ovom planu, računa na ”kompenzaciju” u zamjenu za bezbjednosne garanciji Ukrajine. Iako ni jedna strana nije preterano obrazlagala ovaj dio plana, Trampova administracija je još ranije izrazila ozbiljan interes za ukrajinske rijetke minerale.

    ”Složili smo se oko nekih stvari. Neke su izazvale kritike. Predsjednik nije krio naš kritički i čak negativan stav oko brojnih tačaka prijedloga”, najdalje je što je Ušakov otišao objašnjavajući tok pregovora.

    Dijelu razgovora prisustvovao je i šef ruskog fonda za direktna ulaganja Kiril Dmitrijev, čije se ime u složenoj računica koja prati proces zaustavljanja ovog rata pojavilo još u februaru, kada su diplomate iz SAD i Rusije počele da raspravljaju o budućim zajedničkim ulaganjima.

    Zelenski pod pritiskom
    Rusija tvrdi da su američke kompanije, od uvođenja sankcija Rusiji zbog upada u Ukrajinu, izgubile oko 350 milijardi dolara, što se kako se čini, predstavlja ključni Trampov motiv za pokretanje mirovne inicijative.

  • Propao plan EU da Ukrajini obezbijedi ogroman novac od ruske imovine, šta slijedi

    Propao plan EU da Ukrajini obezbijedi ogroman novac od ruske imovine, šta slijedi

    Plan Evropske unije da Ukrajini omogući kredit od 140 milijardi evra, potpomognut zamrznutom ruskom imovinom, naišao je na ozbiljnu prepreku.

    Evropska centralna banka (ECB) odbila je da obezbijedi zaštitnu mjeru za isplatu Ukrajini od 140 milijardi evra, što dodatno otežava plan Evropske unije da prikupi “kredit za reparacije” koristeći zamrznutu rusku imovinu, objavio je Fajnenšel tajms (FT).

    Prema izvorima FT-a, ECB je zaključila da prijedlog Evropske komisije nije u skladu sa njenim mandatom, čime je Briselu dodatno otežano prikupljanje sredstava iz imovine ruske centralne banke koja je deponovana kod belgijskog depozitara hartija od vrijednosti, “Euroclear”-a, prenio je Rojters.

    Prema planu Evropske komisije, rizik otplate zajma podijelile bi zemlje članice EU kroz državne garancije. Međutim, funkcioneri Komisije izrazili su bojazan da države ne bi mogle dovoljno brzo prikupiti gotovinu u hitnom slučaju, što bi moglo stvoriti pritisak na tržišta, prenosi Index.hr.

    Stoga su pitali ESB može li djelovati kao zajmodavac u krajnjoj nuždi za Euroclear Bank, kreditni ogranak belgijske institucije, kako bi se izbjegla kriza likvidnosti. Odgovor je bio negativan.

    Interna analiza ESB-a zaključila je da bi takav potez bio jednak direktnom financiranju vlada, jer bi centralna banka pokrivala finansijske obaveze država članica. Takva praksa, poznata kao ‘monetarno finansiranje’, zabranjena je ugovorima EU-a jer dokazano dovodi do visoke inflacije i gubitka vjerodostojnosti centralne banke.

    Iz ESB-a su poručili: “Takav prijedlog nije u razmatranju jer bi vjerovatno prekršio pravo EU ugovora koje zabranjuje monetarno finansiranje”.

    Šta je alternativa?

    Nakon odbijenice ESB-a, Komisija je počela raditi na alternativnim prijedlozima koji bi osigurali privremenu likvidnost za podršku zajmu od 140 milijardi evra. Portparol Komisije izjavio je da su “u bliskom kontaktu s ESB-om” od kraja oktobra te da je centralna banka “aktivno učestvovala u svim raspravama” o prijedlogu.

    “Obezbjeđivanje potrebne likvidnosti za moguće obaveze povrata imovine ruskoj centralnoj banci važan je dio mogućeg zajma za reparacije”, dodao je portparol. “To je neophodno kako bi se osiguralo da EU, njene države članice i privatna tijela uvijek mogu ispuniti svoje međunarodne obaveze. Razmišljanja o tome kako detaljno obezbijediti tu likvidnost su u toku.” Euroclear je odbio da komentiše.

    EU zamrznula oko 210 milijardi evra ruske imovine

    Podsjetimo, Evropska unija je 2022. godine zamrznula oko 210 milijardi evra ruske imovine. Belgija se protivi zajmu Kijevu, strahujući da Euroclear ne bi mogao odmah vratiti novac Moskvi u slučaju odmrzavanja ruske imovine.

    Belgijski premijer Bart De Wever ocijenio je plan EU “temeljno pogrešnim” i zatražio da se ostalih 26 država članica obaveže na “pravno obavezujuće, bezuslovne, neopozive, na zahtjev, zajedničke i solidarne garancije” kako bi se podijelio rizik otplate. On insistira na takvoj obavezi prije samita čelnika EU koji je zakazan za 18. decembar, a na kojem bi se trebalo odlučiti o daljnjem finansiranju Kijeva.

    De Wever tvrdi da su garancije država članica i neki oblik podrške nužni u slučaju da se sankcije koje drže rusku imovinu zamrznutom iznenada ukinu.

    Sankcije se moraju jednoglasno produžavati svakih šest mjeseci, a neke zemlje, poput Mađarske, već su se protivile njihovoj obnovi. Dodatnu zabrinutost u EU izazivaju američki pritisak za mirovnim sporazumom između Rusije i Ukrajine te alternativni prijedlozi Trampove administracije o korištenju imovine Moskve.

    Belgija je posebno zabrinuta da bi potencijalni mirovni sporazum između Vašingtona i Moskve mogao poništiti sankcije EU-a i prisiliti Euroclear na trenutnu isplatu Rusiji. Prema prijedlogu Komisije, Ukrajina bi novac morala vratiti samo ako bi Rusija pristala platiti reparacije Kijevu.

  • Peskov: Rusija ostaje otvorena za mirovne pregovore, Evropa ne želi da sluša

    Peskov: Rusija ostaje otvorena za mirovne pregovore, Evropa ne želi da sluša

    Portparol ruskog predsjednika Dmitrij Peskov izjavio je danas da je Rusija otvorena za mirovne pregovore, ali da mora da ostvari postavljene ciljeve.

    – Rusija ostaje otvorena za mirovne pregovore, ali kroz mirovne pregovore moramo da ostvarimo naše ciljeve postavljene u okviru specijalne vojne operacije – rekao je Peskov na brifingu za indijske medije, prenosi RIA Novosti.

    On je ocijenio da je problem “to što Evropljani ne žele da slušaju Rusiju po pitanju Ukrajine”.

    – Ne komuniciramo sa Evropljanima. Nemamo dijalog, ni jednu riječ. Pa kako možete da znate stavove svojih kolega o tako složenom pitanju ako ne komunicirate jedni sa drugima? To je naš najveći problem – rekao je on.

    Peskov je naglasio da se Rusija protivi želji Ukrajine da rasporedi trupe NATO-a na svojoj teritoriji, jer bi to, kako je naveo, predstavljalo prijetnju za Rusiju.

    – Dakle, šta će da se desi sa budućnošću Ukrajine? Hoće li Ukrajina da nastavi da teži članstvu u NATO-u? Mi smo protiv toga, jer bi to predstavljalo opasnost za našu zemlju. Da li će Ukrajina tražiti raspoređivanje stranih trupa ili snaga NATO-a na svojoj teritoriji, blizu naših granica? Ne, mi smo protiv toga i postoji mnogo drugih pitanja koja treba riješiti tokom mirovnih pregovora – rekao je Peskov i ocenio da je ovo “veoma složeno pitanje”.

    Prema njegovim riječima, Sjedinjene Američke Države su dvije nedjelje intenzivno radile sa ukrajinskom stranom na razvijanju mirovnog plana predsjednika SAD Donalda Trampa.

    Peskov je izrazio nadu da će američka inicijativa za rješavanje ukrajinskog sukoba biti uspješna. On je upozorio da EU “želi da potroši ukradenu rusku imovinu kako bi podržala vojnu mašineriju Kijeva”.

    – Evropske zemlje govore o ratu. Evropske zemlje govore o vođenju rata do posljednjeg Ukrajinca. Pokušavaju da pronađu način da obezbijede finansiranje za Ukrajinu kako bi nastavila rat…Plan predsjednika SAD Donalda Trampa za Ukrajinu je dobra osnova za rad ka mirnom rješenju – istakao je on i dodao da Rusija visoko cijeni napore Trampove administracije u rješavanju ukrajinskog sukoba.

    Peskov je izjave evropskih zvaničnika o “ruskoj prijetnji” nazvao “besmislicama”.

    – Kažu da Rusija predstavlja prijetnju Evropi, ali to su besmislice… Nažalost, oni žele da nastave konfrontaciju. Kažu da se plaše Rusije – istakao je Peskov.

    Kako je naveo, ruski predsjednik Vladimir Putin i specijalni izaslanik predsjednika SAD Stiv Vitkof razgovaraće na današnjem sastanku u Moskvi o dogovorima koje su postigli Vašington i Kijev.

  • Zaharova o izjavi o preventivnim napadima na Rusiju: NATO je izuzetno neodgovoran korak

    Zaharova o izjavi o preventivnim napadima na Rusiju: NATO je izuzetno neodgovoran korak

    Izjave predstavnika NATO-a o mogućem pokretanju preventivnih napada na Rusiju predstavljaju izuzetno neodgovoran korak i svjedoče o spremnosti Alijanse za dalju eskalaciju, izjavila je Marija Zaharova, portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova.

     Smatramo izjavu Đuzepea Kava Dragonea (predsjednika Vojnog komiteta Alijanse) o mogućem pokretanju preventivnih udara protiv Rusije izuzetno neodgovornim korakom koji svjedoči o spremnosti Alijanse da nastavi kretanje u pravcu eskalacije… Svi koji daju takve izjave moraju biti svjesni rizika i mogućih posljedica koje iz njih proizilaze, uključujući i one za same članice Alijanse – naglasila je ona.

    Prema riječima Zaharove, takve izjave predstavljaju namjerni pokušaj potkopavanja napora za rješavanje ukrajinske krize.

    – NATO je odavno prestao da krije svoje prave namjere. Istovremeno, rukovodstvo Alijanse ipak optužuje Rusiju za “retoriku nuklearnog rata”, zastrašivanje i navodne hibridne napade, bez ikakvih dokaza o našoj krivici – dodala je ona.

    Kako je navela, takve akcije konačno ruše mit o “isključivo odbrambenom karakteru NATO-a”.

    – U Briselu stalno ponavljaju da je NATO “isključivo odbrambeni” savez. Međutim, izjave predsjednika Vojnog komiteta Đuzepea Kava Dragonea o “preventivnim udarima” opovrgavaju ovu priču – zaključila je Zaharova.

    Dragon je ranije za Fajnenšel tajms rekao da bi NATO mogao da razmotri izvođenje preventivnog udara na Rusiju, objašnjavajući da bi to bila “odbrambena akcija”.

    Podsjetimo se da je Rusija posljednjih godina primijetila neviđene aktivnosti NATO-a duž svojih zapadnih granica. Alijansa proširuje svoje inicijative i naziva ih “obuzdavanjem ruske agresije”.

    Ruske vlasti su više puta izrazile zabrinutost zbog vojno-političkog gomilanja bloka u Evropi. Kremlj je izjavio da Rusija ne predstavlja prijetnju nikome, ali da neće ignorisati akcije koje su potencijalno opasne po njene interese.

  • Sastanak Putina i Vitkofa 2. decembra

    Sastanak Putina i Vitkofa 2. decembra

    ​Sastanak ruskog predsjednika Vladimira Putina i specijalnog izaslanika američkog predsjednika Donalda Trampa Stiva Vitkofa održaće se u Moskvi u utorak, 2. decembra, potvrdio je danas portparol ruskog predsjednika Dmitrij Peskov.

    Peskov je istakao i da je sastanak planiran za utorak poslije podne po lokalnom vremenu, prenose RIA Novosti.

    Prema njegovim riječima Putin danas radi i učestvuje na sastancima bez javnosti u pripremi za sutrašnji razgovor sa specijalnim izaslanikom Stivom Vitkofom, prenosi Tanjug.

    “Predsjednik danas takođe ima sastanke bez javnosti u pripremi za sutrašnje rusko-američke kontakte”, rekao je Peskov novinarima, dodajući da je danas Putin veoma zauzet.

    Istovremeno, Kremlj nije isključio mogućnost davanja izjava medijima nakon sastanka, a Peskov je najavio da će biti prikazan snimak početka razgovora Putina i Vitkofa.

    “Videćemo šta će biti sa izjavom. Biće snimak sa početka sastanka”, dodao je portparol predsjednika.