Kategorija: Svijet

Predsjednik Naroda i Pravde Elmedin Konaković izjavio je danas u Sarajevu da dio članova SDA zajedno s velikosrpskim strukturama radi na destabilizaciji BiH i njenih institucija.

Konaković, koji je i ministar inostranih poslova BiH, na pres-konferenciji posvećenoj aktuelnim izazovima u vezi sa vladavinom prava, naveo je da neprijatelji BiH poput Aleksandra Vučića i dan danas rade na destabilizaciji BiH i njenih institucija, prvenstveno Ustavnog suda, OHR-a i Suda BiH, uz pomoć secesionista u BiH i populista iz SDA.

Istakao je da to uključuje negiranje presuda Ustavnog suda kao i negiranje Ustava i Dejtona, u čemu učestvuju pomagači sa domaće probosanske političke scene kako bi napadali Trojku.

“To su neki u SDA koji su prije dokazano radili za KOS, poput Fikreta Muslimovića, a danas rade na rušenju sistema u BiH”, rekao je Konaković, prenosi Fena.

Dodao je da je to vidljivo iz napada na OHR, koji jeste pravio greške s izmjenama Izbornog zakona, izjednačavanja Alije Izetbegovića i presuđenih ratnih zločinaca i mješanjem u slučaj Kovačević.

Naglasio je da je Sud BiH takođe pod napadom istih struktura koje sada tvrde da je Fadil Novalić nevino osuđen i to uoči izricanja presude Dodiku.

Konaković tvrdi da su dokazi u slučaju “respiratori” neoborivi i da je potrebno ponovno otvaranje te teme.

-“Nemoguće je da se ovi napadi na tri institucije dešavaju istovremeno sa različitih strana a da tu ne nađemo poveznicu interesa velikosrpskih politika i domaćih kriminalaca izdajnika”, poručio je Konaković.

Naglasio je da mu je dio stranih diplomata potvrdio da ovo isto prijavljuju i njihove obavještajne službe.

Retorika Zapada u vezi sa situacijom u Ukrajini se promijenila i počeli su da razmišljaju i da zaista procjenjuju situaciju, izjavio je predsjednik Rusije Vladimir Putin.

“Oni su i juče rekli da je neophodno da se nanese strateški poraz Rusiji. Međutim, danas se retorika već promijenila. Mi to vidimo. Kao što sam rekao, možemo samo da ih pohvalimo zbog toga što su počeli da razmišljaju i zaista procjenjuju situaciju”, naveo je Putin u intervjuu za televiziju “Rusija jedan”.

On je naglasio da se Kijev ponaša iracionalno, te da nije moguće praviti planove na toj osnovi i da je prerano da se čak i pomene mogućnost postizanja nekog dogovora.

Putin je napomenuo da je Rusija spremna da potraži i napravi razumne kompromise radi rješavanja ukrajinskog pitanja, ali da trenutno nema sadržajnih pregovora, jer ukrajinska strana to odbija.

On je naveo da bilo koji ishod ukrajinskog sukoba mora da bude u korist Rusije, te da bude zasnovan na realnoj situaciji na terenu, prenosi Srna.

Putin je podsjetio da je Kijev dva puta odbacio sve inicijative za pregovaranje koje je Rusija uzela u obzir.

Govoreći o učinku u ruskoj specijalnoj vojnoj operaciji u Ukrajini, Putin je istakao napredovanje ruske vojske u pravcu Hersona, naglasivši da sve promjene idu u korist Oružanih snaga Rusije.

Prema njegovim riječima, iskustvo ruskog vojnog osoblja i pobošani kapaciteti ruskog vojno-industrijskog kompleksa imaju dobar efekat.

Decenijama nakon sila Osovine nacističke Njemačke, fašističke Italije i imperijalnog Japana i antizapadne koalicije iz doba Hladnog rata, kao i godina otkako je Džordž Buš Mlađi nazvao američke neprijatelje Iran, Irak i Sjevernu Koreju “osovinom zla”, postoji percepcija da je nova, veza između Kine i Rusije u porastu.

Takvo usklađivanje bi spojilo dvije dugogodišnje nuklearne sile, sa državom za koju se vjeruje da je proizvela veliki broj nuklearnih bojevih glava u Sjevernoj Koreji i Iran, za koji SAD kažu da bi takvo oružje vjerovatno mogao dobiti za nekoliko sedmica.

Vojno partnerstvo Sjeverne Koreje s Rusijom sada povezuje teški, vrući sukob u Evropi s posebno napetim periodom hladnog sukoba na Korejskom poluostrvu, jer je sjevernokorejski lider Kim Džong Un podigao svoje prijetnje prema jugu, gdje tehnički idalje traje ratno stanje, piše CNN.

Nakon obavještajnih podataka o raspoređivanju vojnika Sjeverne Koreje u Rusiju, Južna Koreja je rekla da bi mogla razmotriti isporuku oružja Ukrajini, gs tim da taj američki saveznik tek treba direktno da dostavi oružje.

Za Sjevernu Koreju, gdje je lider Kim pozvao na jačanje ilegalnog programa nuklearnog oružja u svojoj zemlji, malo se može izgubiti slanjem, kako se vjeruje, miliona artiljerijskih granata, balističkih projektila kratkog dometa i, odnedavno, vojnika u Rusiju.

Postavlja se pitanje da li se ova trenutna taktička usklađivanja mogu održati i nakon rata u Ukrajini i evoluirati u direktnu koordinaciju između sve četiri nacije.

Ključni faktor u razvoju bilo kakvog daljeg usklađivanja je Kina, kažu posmatrači – daleko najmoćniji igrač u grupi, vodeći trgovinski partner za Rusiju, Sjevernu Koreju i Iran, i naciju koju SAD vide kao svog primarnog protivnika.

Kako su se podjele s Vašingtonom produbljivale, Peking je pojačao napore da stavi na kušnju globalno vodstvo SAD-a i oblikuje međunarodni poredak u onaj koji favorizira Kinu.

Uloga Rusije u tim naporima bila je prikazana ove sedmice u njenom jugozapadnom gradu Kazanju, gdje su Ši i Putin pozdravili svoju posvećenost izgradnji “pravednijeg” svijeta na marginama samita grupe BRIKS-a na čijem su članstvu zajednički radili ove godine.

Peking također pažljivo upravlja svojim odnosima sa Sjevernom Korejom – koja je gotovo u potpunosti ekonomski i diplomatski zavisna od Kine. Smatra se da su kineski lideri oprezni u pogledu rastućeg približavanja Kim-Putin i potencijala da osnažena Severna Koreja izazove probleme i privuče veći fokus SAD na region.

Na pitanje o kretanju sjevernokorejskih trupa u Rusiju na redovnom brifingu za novinare u četvrtak, kinesko ministarstvo vanjskih poslova je odgovorilo da “nema informacije o tome”.

Iako praktikuje vlastito agresivno ponašanje u Južnom kineskom moru i prema Tajvanu, Kina možda ne želi izgledati kao da se previše oslanja na ova partnerstva i ometa napore da se prikaže kao odgovoran, globalni lider.

Zauzvrat, Pjongjang, koji je bez novca i međunarodno izolovan, vjerovatno je dobio hranu i druge potrepštine – i potencijalno podržava razvoj svojih svemirskih kapaciteta, što bi takođe moglo pomoći njegovom sankcionisanom raketnom programu.

Važnost ratovanja dronovima u Ukrajini je takođe dovela do toga da Rusija traži od Irana nabavku – produbljivanje sigurnosnog usklađivanja koje datira iz 2015. i rata u Siriji, kada su oboje podržavali režim Bašara al-Asada.

A za Teheran – opterećen velikim zapadnim sankcijama i upleten u širenje bliskoistočnog sukoba s Izraelom koji podržava SAD – smatra se da bi isporuka oružja Rusiji potencijalno ojačala njegov odbrambeni sektor, dok mu veze s Pekingom i Moskvom pružaju diplomatsko pokriće.

NATO je takođe posljednjih godina krenuo u jačanje odnosa sa američkim saveznicima i partnerima u azijsko-pacifičkom regionu, sa prošlonedeljnim sastankom ministara odbrane kojem su se po prvi put pridružile Australija, Japan, Novi Zeland i Južna Koreja.

Kratkoročno, ruska partnerstva u oružju također otvaraju vrata Iranu i Sjevernoj Koreji da potencijalno nabave i proizvode visokosofisticirano rusko oružje, pa čak i da ih isporuče širom svijeta.

Trenutna dinamika takođe povećava rizik da budući sukobi – uključujući onaj u kojem je Kina u centru, a ne Rusija – dovedu do koordinacije između ta četiri subjekta, ocjenjuju neki analitičari.

Kandidat republikanaca na izborima za predskednika Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da će se kineski predsjednik Si Đinping “kao sa bebom” nositi sa potpredsednicom Kamalom Haris, ako bude izabrana u Bijelu kuću, i da bi to bilo kao da “veliki šahovski majstor igra sa početnikom”.

“Ako Kamala nekako pobijedi, morala bi da se nosi sa Si Đinpingom”, rekao je Tramp, koji je i nekadašnji predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, govoreći u radio emisiji o kineskom predsjedniku, prenio je AP.

Na pitanje voditelja, kako bi kineski predsjednik manipulisao sa Haris, Tramp je odgovorio “kao sa bebom”.

“Vrlo brzo bi odnio sve slatkiše. Ona ne bi imala pojma šta se dogodilo. To bi bilo kao da veliki šahovski majstor igra sa početnikom”, rekao je Tramp.

Tramp je u predizbornoj kampanji za predsjedničke izbore koji se održavaju u SAD 5. novembra pokrenuo niz ličnih napada na kandidatkinju demokrata Kamalu Haris, od toga da je nazivao “sporom” i “lijenom”, što je, kako se navodi, riječ koja se kao rasistički termin dugo koristila, do insistiranja da je ona “glupa osoba”, da ima “nizak” koeficijent inteligencije, i postavljanje pitanja da li je “na drogama”.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin potvrdio je tokom razgovora u Kazanju da želi primirje u Ukrajini, izjavio je predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan.

“Vidjeli smo da i Putin želi održivo primirje. To su već potvrdili Hakan Fidan, naš ministar spoljnih poslova, i Sergej Lavrov, ruski ministar spoljnih poslova, tokom njihovog sastanka u Istanbulu”, rekao je Erdogan, prenosi Srna.

On je naveo da je sa Putinom razgovarao i o razmjeni zarobljenika između Moskve i Kijeva, te da će Ankara nastaviti svoje diplomatske napore.

Erdogan je istakao da je sa Putinom razgovarao i o normalizaciji odnosa Turske i Sirije, te da je pozvao ruskog lidera da preduzme korake kako bi sirijski predsjednik Bašar el Asad odgovorio na pozive Ankare.

Prema njegovim riječima, Ankara očekuje konstruktivne korake i normalizaciju odnosa sa Damaskom u bliskoj budućnosti.

Predsednik Rusije Vladimir Putin rekao je danas da su Oružane snage Ukrajine izgubile stabilnu kontrolu nad opkoljenim jedinicama u ruskom regionu Kursk.

“Oružane snage Ukrajine pokušavaju da deblokiraju opkoljavanje svojih jedinica u regionu Kursk, ali su već izgubile stabilnu kontrolu nad njima”, izjavio je Putin u intervjuu na kanalu “Rusija-1”.

Dan ranije je ruski predsednik saopštio da je u Kurskoj oblasti opkoljeno oko 2.000 ukrajinskih vojnika, prenosi Tass.

“Trenutno se pokušava da se oni odblokiraju, oni čak i ne shvataju da su opkoljeni jer je, sudeći po informacijama koje imamo, izgubljena je stabilna komanda i kontrola”, rekao je Putin.

Ukrajinska vojska je 6. avgusta u regionu Kurska pokrenula iznenadni napad na Rusiju tokom kojeg je preuzela kontrolu nad velikom delom ove oblasti.

Generalni sekretar UN, Antonio Guteres ocijenio je da je situacija na sjeveru Kosova i Metohije napeta, uz mogućnost eskalacije.

Guteres je u redovnom izvještaju Savjetu bezbjednosti naveo da je atmosfera na sjeveru Kosova i Metohije i dalje napeta, uz i dalje prisutnu mogućnost eskalacije.

– Pozivam sve strane da ponove privrženost dijalogu uz posredovanje EU i u potpunosti sprovedu postojeće dogovore – naveo je Guteres u šestomjesečnom izvještaju o stanju na Kosovu i Metohiji o kojem će Savjet bezbjedosti raspravljati 30. oktobra.

Pozvao je i vlasti u Prištini da hitno i potpunosti odgovore na zabrinutost srpske zajednice povodom mogućih akcija koje se odnose na institucije zdravstva i obrazovanja, prenosi RTS.

Guteres je upozorio da jednostrane akcije, poput zatvaranja institucija koje finansira Beograd, ograničavanje protoka robe i najave otvaranja mosta preko Ibra, podižu tenzije i umanjuju povjerenje među zajednicama.

On je ocijenio da ovakvi potezi ne samo da ometaju normalan život i društvena i ekonomska prava onih koji su njima pogođeni, već ozbiljno ugrožavaju sveukupan napredak i stabilnost.

– Od suštinske je važnosti da potezi političkih lidera budu u skladu sa potrebama i pravima svih zajednica – naveo je Guteres.

Ukazao je da je od ključnog značaja očuvanje ekonomskih i socijalnih prava manjinskih zajednica, uključujući one najranjivije.

Guteres je, takođe, upozorio da “ozbiljan bezbjednosni incident u Banjskoj 23. septembra prošle godine predstavlja pokazatelj potrebe da sve strane sarađuju o potrazi za pravdom, te da je rasvjetljavanje takvih incidenata od ključne važnosti za ponovno uspostavljanje povjerenja i obezbjeđivanja dogoročne stabilnosti”.

Naveo je i da je od suštinske važnosti da snage reda, prije svega prilikom privođenja, hapšenja i imovinskih pitanja, djeluju u potpunosti u skladu sa pravnim okvirima i u skladu sa međunarodnim standardima ljudskih prava.

U izvještaju je navedeno da se na Kosovo i Metohiju za šest mjeseci vratilo 13 prethodno prognanih osoba, od čega je sedmoro Srba.

Ukupno, od 2000. godine na Kosovo i Metohiju se vratilo 29.418 od oko 200.000 protjeranih.

Misija Evropske unije na Kosovu i Metohiji navela je, u istom izvještaju, da je apelacioni sud u Tirani oslobodio Dritana Godžaja, koji je prethodno uhapšen u albanskoj prijestonici i čije je izručenje Specijalnom sudu za ratne zločine OVK bilo odobreno.

Nešto kasnije, albanski vrhovni sud je odbacio žalbu tužilaštva na odluku apelacinog suda.

Američki New York Times objavio je nove informacije o potencijalnoj novoj eskalaciji sukoba između Izraela i Irana te su naglasili kako sve ukazuje na to da se iranske snage pripremaju za rat.

Naime, pozivajući se na nekoliko izvora iz Irana, NYT piše kako je Iran naredio oružanim snagama da budu spremne za rat, ali da ga istovremeno pokušaju izbjeći.

“Vrhovni vođa Irana, ajatolah Ali Khamenei, naredio je iranskim oružanim snagama da formulišu brojne planove za odgovor na očekivanu izraelsku odmazdu. Oni upozoravaju da će Iran uzvratiti Izraelu ukoliko napad nanese značajnu štetu infrastrukturi ili dovede do većeg broja žrtava”, navodi se.

Ukoliko Izrael bude gađao samo ograničen broj vojnih lokacija i skladišta oružja, novi iranski odgovor mogao bi izostati.

Zvaničnici koji su govorili za New York Times, a od kojih dvojica pripadaju Korpusu garde islamske revolucije, naveli su kako će Iran definitivno odgovoriti ako Izrael pogodi naftna nalazišta, nuklearna postrojenja.

“Odgovor može uključivati i 1.000 balističkih raketa”, objasnili su.