Kategorija: Svijet

Iako se većina analitičara saglasila u procjeni da neće biti velike razlike u spoljnoj politici Sjedinjenih Država administracije novog predsjednika Donalda Trampa u odnosu na njegovog prethodnika Džoa Bajdena, saslušanje Marka Rubija, Trampovog prijedloga za državnog sekretara, održano preksinoć dalo je prvu konkretnu potvrdu da velike spoljnopolitičke promjene neće biti.

Naime, Rubi je u toku saslušanja u Odboru za spoljne poslove Senata SAD, koji je nadležan za potvrđivanje kandidata za glasanje na sjednici Senata, dobio neuobičajeno veliku podršku članova odbora obje stranke, a potpuno su izostale uobičajene i često teatralne kritike ako kandidat dolazi iz suprotne stranke.

Svi članovi Demokratske stranke u odboru, uključujući i velikog Trampovog kritičara Korija Bukera, dali su podršku Rubiju, koji je i sam proteklih 13 godina bio član tog najmoćnijeg senatskog odbora, i izrazili zadovoljstvo da je upravo on Trampov prijedlog za prvog čovjeka američke diplomatije.

Iako se u BiH često misli da je zapadni Balkan jedna od najvažnijih tema američke spoljne politike, nijedno pitanje Rubiju nije bilo upućeno o našem regionu.

Zapadni Balkan je samo ovlaš spomenula Džin Šahin, najviše rangirana demokratkinja u Odboru, ali bez bilo kakvih pojašnjenja ili dodatnih pitanja.

Inače, senatorka Šahin je prije dvije godine predložila zakon u kongresu o zapadnom Balkanu, o kojem smo više puta do sada pisali, a koji bi stavio jači fokus Amerike na region.

Jedan od najvažnijih zaključaka koji bi se mogao izvući iz trosatne sesije je da bi Tramp mogao ponovo predložiti ako ne sve, onda barem većinu Bajdenovih prijedloga za američke ambasadore koji dolaze iz Stejt departmenta.

Napomene radi, u Americi je uobičajeno da nakon dolaska nove administracije svi ambasadori formalno ponude ostavke novom predsjedniku. Uobičajeno je da se lični izbori ambasadora predsjednika prethodne administracije sami povuku, što je, na primjer, bio slučaj s Bajdenovom ambasadorkom u Hrvatskoj, a da se karijerne diplomate koje predsjednik samo formalno predlaže ostave na funkciji ili se potvrdi njihov izbor. U slučaju BiH to bi značilo da bi Daglas Džons, koji bi trebalo da zamijeni ambasadora Majkla Marfija, mogao ponovo biti predložen jer su obojica karijerne diplomate, a ne politička imenovanja.

Demokrate u Senatu se nadaju da Tramp neće mijenjati kandidate koji su došli iz Stejt departmenta za vrijeme Bajdenove administracije, što su nekoliko demokratskih senatora, uključujući i senatorku Šahin, direktno naglasili Rubiju.

Šahinova je rekla da je jedna od najvažnijih stvari koju ona dijeli sa republikanskim predsjedavajućim odbora, senatorom Džejmsom Rišom, nadstranački rad svih članova, što uključuje i brzo imenovanje svih karijernih ambasadorskih nominacija.

“Vjerujem da je u našem nacionalnom interesu da sva mjesta u ambasadama budu potpuno popunjena i da karijerne diplomate koji imaju neprikosnoveno iskustvo budu imenovani. To je razlog što je nama oboma bilo važno da što prije održimo ovo saslušanje senatora Rubija”, rekla je ona u uvodnom obraćanju pred Rubiom.

Pohvalila se da ima dobar radni odnos s njim i dodala da vjeruje da je on dobro kvalifikovan da bude državni sekretar Amerike.

“Naš odbor se nada da ćete nam poslati listu kvalifikovanih, iskusnih i dobro provjerenih kandidata. Znam da već pred sobom imate ekspertsku listu nominovanih karijernih diplomata koja nije bila razmotrena tokom prethodnog mandata. Nadamo se da ćemo mnoga od tih imena uskoro vidjeti ponovo pred našim odborom”, rekla je Šahinova.

Ona je dodala da se radi o patriotskim Amerikancima koji su služili američkim predsjednicima iz obje stranke koji rade na promovisanju američkih interesa i direktno ga je pitala da li će raditi s njom i senatorom Rišom na potvrđivanju karijernih diplomata.

Rubio je odgovorio potvrdno, ali je dodao da će prvo predložiti kandidate za najviša mjesta u Stejt departmentu, a da će ostala imenovanja biti predložena nakon toga, i nagovijestio da bi to mogao biti proces koji će trajati neko vrijeme. Rekao je da će od svih nominovanih kandidata tražiti da budu usklađeni ne sa stranačkom politikom, nego sa smjernicama američke spoljne politike, te dodao da je u svom radu u odboru upoznao većinu njih i da namjerava da nastavi da koristi njihove vještine.

“Nadamo se da će neki od njih koji se uskoro vraćaju kući iz diplomatskih predstavništava moći da se pridruže nama u Stejt departmentu blizu moje kancelarije. Želimo da imamo veoma sposobne ljude i one koji dolaze kao politička imenovanja i one koji će biti karijerne diplomate”, rekao je on i dodao da će zbog što bržeg sprovođenja procesa pokušati da predlažu kandidate koji će dobiti podršku odbora.

Demokratski senator Timoti Kejn je takođe rekao Rubiju da je očekivano da Bajdenovi politički imenovani ambasadori budu povučeni, ali da ne bi trebalo povlačiti karijerne diplomate jer bi onda, kako je rekao, ambasade sa vršiocima dužnosti bile oslabljene u predstavljanju američkih interesa u zemlji domaćinu.

Inače, američkom ambasadoru Marfiju mandat ističe narednog mjeseca. S obzirom na to da je u BiH boravio tri godine postoji mogućnost da mu Trampova administracija produži mandat za još godinu dana, a da se u međuvremenu imenuje Džons ili neko drugi kao njegov nasljednik. S obzirom na to da ambasador Marfi sljedeće godine ide u penziju to bi ujedno onda bilo i zaključivanje njegove karijere. Druga opcija je da on narednog mjeseca ode, a da njegovu poziciju obavlja vršilac dužnosti do dolaska novog ambasadora, što je opcija koju očigledno demokratski članovi odbora ne žele.

Kabinet izraelskog premijera Benjamina Netanjahua potvrdio je rano jutros da su pregovarački timovi Izraela i Hamasa u Dohi potpisali sporazum o primirju i oslobađanju talaca.

Prema saopštenju iz Netanjahuovog kabineta, premijer je za danas zakazao sastanak Savjeta za bezbjednost na kojem će se glasati o tom sporazumu, nakon čega treba da se sastane vlada, navodi Tajms of Izrael.

Međutim, sastanak vlade neće biti održan do subote uveče, rekao je Netanjahuov portparol, objašnjavajući da se protivnicima sporazuma mora ostaviti rok od 24 sata da podnesu žalbu Vrhovnom sudu, pri čemu mnogi od njih poštuju Šabat, prenosi Tanjug.

Sastanak Savjeta za bezbjednost biće održan tek nakon što se izraelski pregovarači vrate iz Dohe.

Očekuje se da će vlada raspravljati o sporazumu u subotu, a 24-satni period za podnošenje žalbi završava se u nedjelju, što znači da će dogovor stupiti na snagu u ponedjeljak.

Izraelski pregovarački tim obavijestio je premijera o postignutom dogovoru, a Netanjahu im je zahvalio na uloženim naporima.

Porodice preostalih 98 talaca takođe su obaviještene, a premijer je naložio vlastima da započnu pripreme za prijem oslobođenih talaca.

“Država Izrael posvećena je ostvarenju svih ciljeva rata, uključujući povratak naših talaca – živih i poginulih”, navedeno je u saopštenju kabineta.

Izraelska delegacija napustila je juče Dohu, u kojoj su vođeni pregovori o prekidu vatre u Gazi i oslobađanju talaca koje drži Hamas.

Kako je prenela Al Arabija, pozivajući se na izvore upoznate sa pregovorima, sve strane su potpisale sporazum.

U prvoj fazi sporazuma, koja traje šest nedjelja, podrazumijeva se postepeno povlačenje izraelskih snaga iz Gaze, kao i oslobađanje 33 Izraelca, uključujući žene, djecu i muškarce starije od 50 godina, kao i dva Amerikanaca – Kita Sigela i Sajgouija Dikela Čina.

Pregovori za drugu fazu sporazuma počeće 16. dana od početka prve faze, a ta faza će vjerovatno obuhvatiti oslobađanje svih preostalih izraelskih talaca koje drži palestinska militantna grupa Hamas, trajni prekid vatre i potpuno povlačenje izraelskih trupa iz Gaze, u zamenu za oslobađanje više od 1.000 palestinskih zatvorenika.

Treća faza će obuhvatiti vraćanje svih preostalih tijela i početak obnove Gaze pod nadzorom Egipta, Katara i Ujedinjenih nacija.

Džo Bajden je u svom oproštajnom obraćanju kao predsjednik Sjedinjenih Država pozvao na ustavni amandman o predsjedničkom imunitetu, očigledno nastojeći zadati oproštajni udarac svom nasljedniku Donaldu Trampu, prenosi Index.hr.

“Moramo izmijeniti Ustav da bismo jasno poručili kako nijedan predsjednik, ni jedan predsjednik nije imun na zločine koje počini dok je na funkciji”, poručio je Bajden u obraćanju naciji.

“Predsjednikova moć nije neograničena. Nije apsolutna. I ne bi trebala biti”, istakao je, prenosi Index.

Bajden (82) će u ponedjeljak predati predsjedničku dužnost Trampu, republikancu koji je u novembru na izborima odnio ubjedljivu pobjedu.

U julu su suci Vrhovnog suda Sjedinjenih Država presudili odlukom 6-3 da bivši predsjednici imaju širok imunitet kada su u pitanju kazneni progoni za službena djela, što je velika pobjeda za Trampa.

Kongres bi mogao poništiti tu važnu odluku amandmanom na Ustav, ali poznato je da je taj proces teško provesti u djelo s obzirom na to da zahtijeva dvotrećinsku podršku i u Predstavničkom domu i u Senatu, a potom i ratifikaciju 75 posto saveznih država.

Ukrajina ne vodi tajne pregovore sa Rusijom, jer cijeni povjerenje svojih zapadnih partnera, poručio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

On je u intervjuu za poljske medije rekao i da su takvi pregovori mogući sa pozicije snage, i da su zato Kijevu potrebne pouzdane bezbjednosne garancije.

“Ukrajina ne vodi nikakve spletkarske razgovore sa Rusijom, to nije u našim interesima. Jer za nas je gubitak povjerenja naših partnera svakako veliki rizik”, rekao je Zelenski, prenosi Ukrinform.

Zelenski je primijetio da u EU ima dovoljno “prijatelja” koji pregovaraju i pokušavaju da pokažu svoju privrženost Ruskoj Federaciji, ili balansiranju između Ukrajine i Rusije, ali da na sreću, kako je naveo, njihov broj ipak nije veliki, prenosi Tanjug.

“Veoma nam je važno da očuvamo savezništvo i podršku naših partnera iz EU i NATO-a. Za ove tri godine uspjeli smo da izgradimo ovu uniju bez koje Ukrajina ne bi opstala i tu smo podršku zadržali do danas”, rekao je Zelenski, objasnivši da zbog toga nema pregovora sa Rusijom iza leđa partnera.

On je naglasio da ne može biti pregovora sa Rusima bez učešća Ukrajine i da će stoga Kijev odlučno reagovati ako bilo koja zemlja bude vodila takve pregovore iza leđa Ukrajinaca.

Ukrajina nije protiv pregovora, ali za zaustavljanje rata neophodna je želja, naveo je ukrajinski predsjednik.

“A čak i ako druga strana to ne želi, možete primijeniti formulu ‘mir kroz snagu’, tjerajući okupatore na dijalog”, naglasio je Zelenski .

Prema njegovim riječima, Ukrajina treba da dobije pouzdane bezbjednosne garancije od saveznika, jer će, kako je rekao, primirje bez takvih garancija jednostavno omogućiti Rusiji da se pripremi za sljedeću fazu rata, kao što je to već bilo u periodu od 2014. do 2022. godine.

Zelenski je u srijedu posjetio Varšavu, gdje se sastao sa šefom poljske vlade Donaldom Tuskom i predsjednikom Andžejem Dudom.

Predsednik SAD Džozef Bajden, upozorio je u svom posljednjem zvaničnom obraćanju iz Bijele kuće, na rastuće opasnosti od “oligarhije” i neograničene moći u rukama najbogatijih pojedinaca u Americi.

Bajden je naglasio da ekstremno bogatstvo i uticaj mogu da ugroze demokratiju i prava građana, prenio je AP.

“Danas u Americi nastaje oligarhija koja prijeti našim pravima i slobodama”, rekao je Bajden, kojeg će 20. januara zamijeniti novoizabrani predsjednik Donald Tramp.

On je u govoru potvrdio da će sporazum o prekidu vatre između Izraela i Hamasa, postignut za vrijeme njegove administracije, primijeniti nova administracija, a takođe je i naglasio da je lično on obezbijedio kontakte između svojih i Trampovih saradnika.

Govoreći o svom mandatu, Bajden je naveo da je tokom njegove administracije postignut značajan napredak u zakonodavstvu, uključujući usvajanje važnog zakona o bezbjednosti oružja i klimatskim promjenama, ali je upozorio na rizik od ukidanja regulativa koje su ključne za budućnost zemlje.

Takođe je ukazao na opasnosti koje nosi razvoj vještačke inteligencije bez adekvatnih regulacija i kritikovao je društvene mreže zbog ukidanja provjere istinitosti činjenica.

U svom oproštajnom govoru, koji je pratio uži krug porodice i saradnika, Bajden je istakao značaj čuvanja institucionalnih vrijednosti Amerike, uključujući nezavisnost sudstva, slobodu medija i ograničavanje moći predsjednika.

Pozvao je i na promjenu Ustava kako bi se ukinuo predsjednički imunitet za djela počinjena tokom mandata.

Zajedno sa potpredsjednicom Kamalom Haris, koja je bila prisutna u Ovalnoj sobi, Bajden je zaključio da će se “plodovi njegove politike” vidjeti u narednim decenijama.

Pored toga, Bijela kuća je objavila izvještaj o dostignućima Bajdenove administracije, uključujući ekonomski napredak, koji je donio 16,6 miliona radnih mjesta, smanjenje inflacije, kao i jačanje međunarodnih saveza.

Bajden je na kraju govora poručio da će biti aktivan u političkom životu i nakon završetka mandata.

Pored Haris i njenog supruga Daga Emhofa, Bajdenov govor u Ovalnoj sobi pratili su njegova supruga Džil, sin Hanter i drugi članovi porodice.

Donald Tramp jedva čeka da stupi na dužnost predsjednika Amerike kako bi započeo mirovne pregovore o Ukrajini, a prvi korak bio bi sastanak sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Naime, u ponedjeljak 20. januara Tramp će preuzeti funkciju predsjednika SAD-a, što znači da će od utorka početi “sa poslom”. Kako je najavio u intervjuu za “Newsmax”, prvo čime će se baviti biće okončanje rata ili barem primirje u Ukrajini.

Ipak, i sam Tramp shvaća da to neće biti lako, jer obje strane Ukrajina i Rusija imaju zahtjeve koje je teško ispuniti i nisu spremne na velike kompromise.

Tramp je izjavio da će jedan od prvih poteza nakon preuzimanja Ovalne kancelarije biti susret sa Putinom. Prije toga, kako kaže, njih dvojica bi mogli razgovarati telefonom.

Još nije poznato kada bi sastanak mogao biti održan, ali spekuliše se da bi to moglo biti u narednih tri do šest mjeseci. Američki mediji, pozivajući se na izvore bliske Trampu, navode da će prvi mirovni prijedlozi biti izneseni zvanično do kraja marta ili početka aprila.

Tramp smatra da postoji samo jedna strategija za okončanje rata, koja zavisi od Putina. Dodao je da ne vjeruje da je Putin zadovoljan trenutnom situacijom na ratištu.

Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Majk Volc izjavio je da se telefonski razgovor između Trampa i Putina može očekivati u narednim danima ili nedjeljama. To će biti prvi korak ka budućem sastanku, za koji su pripreme već u toku.

Naime, Tramp smatra da “postoji samo jedna strategija okončanja rata”, a ona zavisi o Putinu. Doduše, Tramp kaže da ne može zamisliti da je Putin previše oduševljen kako mu stvari idu na frontu.

“Znam da želi da se sretne sa mnom, a ja se želim naći s njim što prije. Učinio bih to ranije, ali prvo moraš doći u poziciju”, kaže Tramp.

Neki američki mediji navode da bi se Tramp mogao sastati i sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

“Još nismo odredili tačnu strukturu budućeg sastanka, ali radimo na tome”, odgovorio je Volc na pitanje novinara da li će Zelenski prisustvovati tom sastanku, prenosi ruski portal Meduza.

Volc je dodao da se situacija na rusko-ukrajinskom frontu mora stabilizovati “prije nego što postignu bilo kakav dogovor”.

“Željeli bismo da do prekida vatre dođe”, kaže Volc, jer bi to po njemu bio “prvi pozitivni korak s obje strane”.

Očekuje se da će obje strane, pogotovo ruska, doći na razgovore s maksimalističkim zahtjevima.

Kremlj je oprezan u vezi sa Trampovim najavama. Portparol Dmitrij Peskov izjavio je da je “prerano govoriti o mjestu mogućeg sastanka”, jer još ne postoje konkretne pripreme za pregovore.

Iz Kremlja su oprezni i suzdržani oko Trampovih najava, kažu da je “prerano govoriti o mogućem susretu Putina i Trampa”, iako su se za domaćina javili već i Slovaci, odnosno premijer Robert Fico ponudivši Bratislavu i kao mjesto za mirovne pregovore, a klasično Švajcarci koji već imaju iskustva kad su takvi susreti u pitanju, ali ponudio se i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, piše Jutarnji list.

Iz kancelarije izraelskog premijera Benjamina Netanjahua saopšteno je večeras da konačan sporazum o prekidu vatre sa Hamasom još nije postignut.

U izjavi izraelskog premijera navodi se da još nisu riješena konačna pitanja, ali da se nada da će “detalji biti finiširani večeras”, prenio je AP.

Svjetski mediji prethodno su, pozivajući se na dobro upućene izvore, objavili da su izraelska vlada i Hamas dogovorili sporazum koji će zaustaviti borbe u Gazi i dovesti do postepenog oslobađanja talaca i palestinskih zatvorenika, a vijest je potvrdio i novoizabrani američki predsjednik Donald Trump.

Neimenovani arapski zvaničnik rekao je za Tajms of Izrael da ima još “manjih” neriješenih pitanja koja se tiču prekida vatre i oslobađanja talaca, koji će biti finiširani kada sporazum počne da se implementira.

Ova pitanja uključuju završavanje procesa provjere oko 1.000 palestinskih zatvorenika koji treba da budu pušteni. Većinom su to ljudi iz Gaze koji su bili zatvoreni od početka rata, kaže arapski zvaničnik iz jedne od posredničkih zemalja.

Broj palestinskih zatvorenika koji služe doživotne kazne, a koji će biti pušteni kao dio sporazuma, također nije konačno utvrđen, iako je proces gotovo završen, dodao je zvaničnik.

Hamas je pristao da zatvorenici koji služe doživotne kazne budu pušteni u treću zemlju koja je prethodno dogovorena, dok Izrael traži da i dio drugih zatvorenika, koji će biti pušteni, odu u inostranstvo, kaže arapski zvaničnik upoznat sa pregovorima, dodajući da će ovo pitanje također biti rešeno narednih dana.

Posrednici su zaključili da ova pitanja nisu dovoljno značajna da opravdaju odlaganje objave sporazuma i početak njegove implementacije.

Prvi dan sporazuma je planiran za nedjelju, kada će biti puštena tri izraelska taoca, kaže arapski zvaničnik, prenosi Tanjug.