VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Iran kaže da su američki udari “strateška greška”, Irak najavio “katastrofalne posljedice”

    Iran kaže da su američki udari “strateška greška”, Irak najavio “katastrofalne posljedice”

    Iran je nazvao američke zračne napade na Irak i Siriju “strateškom greškom” nakon što je u petak pogođeno 85 ciljeva širom regije zbog povezanosti sa Iranskom revolucionarnom gardom.
    SAD su pokrenule osvetničke udare kao odgovor na prošlosedmični napad dronom na američku vojnu bazu u Jordanu u kojem su ubijena tri američka vojnika. Bijela kuća je za napad dronom okrivila grupu milicija koje podržava Iran, međutim oni su negirali umiješanost.
    SAD i Velika Britanija također su u kasno sinoć pokrenule novu rundu zajedničkih napada na ciljeve Huta u Jemenu.

    Iransko ministarstvo vanjskih poslova saopćilo je da napadi na Irak i Siriju “neće imati nikakav rezultat osim intenziviranja tenzija i nestabilnosti u regionu”.

    Ranije je Irak rekao da će američki uzvratni udari donijeti “katastrofalne posljedice” po region.

    Portparol iračkog premijera rekao je da su napadi “kršenje” suvereniteta njegove zemlje i da će uticati na “bezbjednost i stabilnost Iraka i regiona”, dok je Sirija rekla da se američka “okupacija” sirijske teritorije “ne može nastaviti”.

    Nije bilo napada na iranskom tlu iz straha da bi to moglo eskalirati odnose sa Teheranom.

  • Zelenski obavijestio Bijelu kuću da planira da smijeni Zalužnog

    Zelenski obavijestio Bijelu kuću da planira da smijeni Zalužnog

    Ukrajinska vlada obavijestila je Bijelu kuću da planira da smijeni načelnika Generalštaba Oružanih snaga Ukrajine Valerija Zalužnog, rekla su dva neimenovana dobro obavještena izvora za Rojters.
    Izvor blizak kancelariji ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog rekao je da se ukrajinski lider i Zalužni nisu saglasili u vezi sa novim talasom mobilizacije i da se predsjednik protivi prijedlogu načelnika da bude mobilisano 500.000 vojnika.

    Izvor je naveo da je proces za razrješenje Zalužnog na čekanju dok zvaničnici ne odluče ko će ga zamijeniti.

    Drugi izvor je rekao da Bijela kuća nije saopštila svoj stav povodom plana za smjenu Zalužnog, navodeći da je to suverena odluka Kijeva.

    Vašington post je prvi objavio da je Ukrajina obavijestila Bijelu kuću o planu za smjenu Zalužnog, nakon nesuglasica Zalužnog i Zelenskog u vezi sa vojnom strategijom i drugim pitanjima nakon što ukrajinska kontraofanziva prošle godine nije dala očekivane rezultate.

  • Rusija traži hitan sastanak SB UN zbog američkih napada

    Rusija traži hitan sastanak SB UN zbog američkih napada

    Rusija je danas zatražila hitan sastanak Savjeta bezbjednosti UN zbog američkih vazdušnih udara na Irak i Siriju, izjavio je zamjenik stalnog ruskog predsjednika pri Ujedinjenim nacijama, Dmitrij Poljanski.

    “Upravo smo zatražili hitan sastanak Savjeta bezbednosti UN u vezi sa prijetnjama miru i bezbjednosti izazvanim američkim udarima u Iraku i Siriji”, poručio je Poljanski na Telegramu.

    Prema njegovim riječima, ovomjesečno predsjedništvo Gvajane planira da ga zakaže u ponedeljak, 5. februara, u 16.00 po njujorškom vremenu, prenose RIA Novosti.

    Rusija je osudila američke vazdušne napade u Iraku i Siriji, rekla je ranije danas portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

    “Jasno je da su vazdušni napadi namjerno upereni ka tome da se dalje rasplamsa konflikt. Konstantim napadima, skoro bez pauze, na objekte navodnih proiranskih grupa u Iraku i Siriji, SAD namjerno pokušavaju da uvuku najveće zemlje regiona u konflikt”, istakla je Zaharova, prenosi Rojters.

    SAD su pokrenule vazdušne napade u Iraku i Siriji na više od 85 meta povezanih, kako navode, sa iranskom Revolucionarnom gardom i njihovim milicijama, a navodno, ubijeno je više od 40 ljudi, u znak odmazde za nedavni napad na američku bazu u Jordanu, kada su poginula trojica američkih vojnika.

  • SAD: Oborili smo nekoliko bespilotnih letelica iznad Crvenog mora

    SAD: Oborili smo nekoliko bespilotnih letelica iznad Crvenog mora

    Američka Centralna komanda (Centcom) saopštila je danas da su američke snage oborile nekoliko bespilotnih letjelica iznad Crvenog mora.

    Letjelice su oborene u petak, a dodaje se i da su uništena četiri drona koja su pobunjenici Huti planirali da ispale sa teritorije Jemena, navodi Rotjers.

    “Američke snage identifikovale su bespilotne letelice u oblastima koje kontrolišu Huti u Jemenu i utvrdile da predstavljaju neposrednu prijetnju teretnim brodovima i američkim ratnim brodovima u regionu”, istakli su iz Centcoma.

  • Borelj: Bez saglasnosti o vojnoj pomoći Ukrajini i povećanju sredstava

    Borelj: Bez saglasnosti o vojnoj pomoći Ukrajini i povećanju sredstava

    Šefovi diplomatija zemalja članica EU na današnjem neformalnom sastanku u Briselu nisu postigli saglasnost o vojnoj pomoći Ukrajini ili mogućnosti povećanja sredstava za Evropski mirovni fond, rekao je danas visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj.

    Borelj je na konferenciji za medije nakon sastanka najavio da će razgovori biti nastavljeni 19. februara, prenosi ruska novinska agencija TASS.

    • Bilo je značajnih razgovora o vojnoj pomoći, našem jedinstvu. Razgovarali smo o situaciji na frontu, situaciju sa vojnim isporukama, fondu za pomoć Ukrajini koji će nadam se biti usaglašen u narednim danima unutar Evropskog mirovnog fonda – istakao je Borelj.

    Prema njegovim riječima, stav EU ostaje čvrst, Ukrajini je potrebna dodatna i brža podrška koja mora doći odmah.

    Na samitu EU 1. februara odobreno je 50 milijardi evra iz budžeta EU za Ukrajinu, ali je odgođena odluka za povećanje Evropskog mirovnog fonda za jačanje isporuka oružja.

    Šefovi diplomatija treba da okončaju rad na detaljima ove odluke.

  • Bombarderi iz SAD-a pogodili više od 80 meta u Siriji i Iraku

    Bombarderi iz SAD-a pogodili više od 80 meta u Siriji i Iraku

    U osvetničkom napadu koji su Sjedinjene Američke Države pokrenule sinoć, uništeno je najmanje 85 meta, i to bombarderima koji su stigli iz SAD-a.
    Sjedinjene Američke Države su kasno sinoć pokrenule napade na ciljeve u Siriji i Iraku koji su povezani sa Iranom. U saopćenju američke vojske se navodi da su usmjereni na snage Iranske revolucionarne garde i miliciju koja je povezana s njima. Do osvetničkih napada dolazi kao odgovor na napad dronom na američku bazu u sjeverozapadnom Jordanu gdje su stradala tri vojnika, a sama baza je bila tajna.

    U napadima koje je SAD pokrenula, pogođeno je najmanje sedam lokacija od kojih su četiri u Siriji i tri u Iraku. Na tih sedam lokacija je uništeno više od 85 meta koje podrazumijevaju komandne i kontrolne štabove, logistička čvorišta i skladišta za oružje.

    Američka vojska je u svojim napadima u petak koristila vojne avione velikog dometa poznate kao bombarderi B-1. Rečeno je da je letjelica, opisana na web stranici zračnih snaga kao “kičma američkih snaga dugog dometa”, doletjela direktno iz SAD-a.

    Američki predsjednik Joe Biden je u izjavi jasno naznačio da će biti još napada. Glasnogovornik za nacionalnu sigurnost Bijele kuće John Kirby rekao je: “Vrlo je moguće da je ono što ćete vidjeti ovdje višestepeni pristup, ne samo jednu akciju, već potencijalno više akcija”.

    Iz SAD-a tvrde da bi napadi mogli biti mnogo učestaliji i efikasniji nego što jesu, ali da su vrlo pažljivi zbog civila u targetiranom području. Iako imaju uslove za napade u lošim vremenskim uslovima i uslovima loše vidljivost, ističu kako su odlučili ići postepeno i sigurno.

  • Putin šalje Vagnerovce da “završe” rat

    Putin šalje Vagnerovce da “završe” rat

    Bivši Vagnerovi plaćenici se možda vraćaju u Ukrajinu, ali ovog puta kao deo ruske nacionalne garde, kažu britanski obaveštajci.

    Ruska nacionalna garda Rosgvardija će pod svoje okrilje uzeti bivše borce Vagnerove grupe i oni bi uskoro mogli ponovo da budu raspoređeni u Ukrajini, navode britanski obaveštajci.

    To je poslednji u nizu poteza Moskve da preuzme punu kontrolu nad ovom plaćeničkom organizacijom.

    Ruski predsednik Vladimir Putin je krajem decembra ovlastio Nacionalnu gardu Rusije, poznatiju kao Rosgvardija, da formira sopstvene dobrovoljačke jedinice. Rosgvardija će tako sada integrisati tri bivša Vagnerova jurišna odreda u svoju prvu dobrovoljačku jedinicu, koja će verovatno biti raspoređena u Ukrajini i Africi. Navodno, onima koji odu u Ukrajinu biće ponuđen ugovor na šest meseci, dok će onima koji završe u Africi ugovor potpisati na devet meseci.

    “Integracija Vagnerovih bivših jurišnih odreda u dobrovoljačku jedinicu Rosgvardije vrlo verovatno ukazuje na to da je Vagner podređen Ruskoj nacionalnoj gardi“, dodaje britansko Ministarstvo odbrane, piše Business Insider. Rosgvardija, osnovana 2016. godine, često se naziva Putinovom privatnom vojskom jer je direktno njemu podređena. Putin je od avgusta prošle godine potpisao zakon po kome je Nacionalna garda dozvoljena da bude opremljena teškim naoružanjem. Na Zapadu je to protumačeno kao pokušaj jačanja Putinove “privatne vojske”.

    “S obzirom na to da je general Viktor Zolotov (prvi čovek Rosgvarda) ranije nagovestio da teško naoružanje treba da uključuje artiljeriju i jurišne helikoptere, ovaj potez sugeriše da Kremlj udvostručuje resurse Nacionalne garde, kao jedne od ključnih bezbednosnih organizacija režima. pisalo je onda britansko ministarstvo odbrane.

    Odigrali su ključnu ulogu

    Rosgvardija je uspela da se uplete u regione Ukrajine pod ruskom kontrolom. Analitičari Instituta za proučavanje rata (ISV) rekli su u decembru da Moskva koristi Nacionalnu gardu da proširi svoju kontrolu nad okupiranom teritorijom bez oslanjanja na trupe na frontu. Ovaj razvoj događaja označava poslednje poglavlje u padu Vagnerove grupe, čiji su neustrašivi “nezavisni“ borci sada podređeni ruskoj državi. Porodica Vagner odigrala je ključnu ulogu u višemesečnoj borbi za Bahmut, u kojoj je stradalo na desetine hiljada ljudi.

    Posle neuspele Vagnerove pobune, a kasnije i smrti njihovog osnivača Jevgenija Prigožina, Kremlj je preuzeo kontrolu nad plaćenicima, posebno onima u Africi, gde su delovali kao Putinova produžena ruka u nekoliko zemalja. Proteklih godina na tom kontinentu su u više navrata bili optuženi za razna krivična dela i kršenje ljudskih prava. Nova ruska vojna formacija, Afrički korpus (koji deli ime sa nacističkom jedinicom), čak pokušava da regrutuje bivše Vagnerove plaćenike za borbene operacije širom kontinenta.

  • Zalužni tajno pregovarao o prekidu vatre sa Rusijom?

    Zalužni tajno pregovarao o prekidu vatre sa Rusijom?

    Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski želi da smijeni vrhovnog komandanta Valerija Zalužnog jer je navodno umiješan u tajne razgovore sa zapadnim zvaničnicima o prekidu vatre sa Rusijom, smatra američki istraživački novinar Simor Herš.
    “Želja Zelenskog da otpusti svog komandanta je rezultat, smatraju neki Amerikanci, njegovog saznanja da je Zalužni nastavio da učestvuje, direktno ili preko pomoćnika nije poznato, u tajnim pregovorima od prošle jeseni sa američkim i drugim zapadnim zvaničnicima o tome kako je najbolje da se postigne prekid vatre i pregovara o okončanju rata sa Rusijom”, napisao je Herš.

    Ukrajinski poslanik Aleksij Gončarenko rekao je 29. januara, pozivajući se na izvore, da je Zalužnom navodno naređeno da podnese ostavku. Ministarstvo odbrane Ukrajine i portparol Zelenskog demantovali su te tvrdnje.

    “NJujork tajms” je u utorak, 30. januara, objavio, pozivajući se na izvore, da je ukrajinska Vlada odgodila smjenu Zalužnog zbog curenja informacija o njegovoj mogućoj ostavci.

    Vlada je planirala da otpusti Zalužnog ali je kasnije, kada su procurile informacije, odlučila da se povuče, navodi list, dodajući da sada usporava proces.

    Zelenski je bio primoran da poništi svoju odluku jer su međunarodni partneri, uključujući SAD i Britaniju, izrazili zabrinutost zbog ovog postupaka.

    Zelenski se navodno sastao sa Zalužnim kako bi obavijestio generala o odluci da ga otpusti, ali mu je umjesto toga ponudio mjesto sekretara Savjeta bezbjednosti zemlje, što je Zalužni odbio.

    Šef ukrajinske vojne obavještajne službe Kirilo Budanov i komandant ukrajinskih kopnenih snaga Aleksandar Sirski kandidati su za mjesto glavnokomandujućeg ukrajinskih oružanih snaga.

  • Iz SAD-a upozorili Mađarsku: Odmah odobrite pristupanje Švedske NATO-u

    Iz SAD-a upozorili Mađarsku: Odmah odobrite pristupanje Švedske NATO-u

    Visoki zvaničnici SAD-a upozorili su Mađarsku da odmah odobri pristupanje Švedske NATO-u. Ova izjava dolazi sedam dana nakon što je Turska odobrila ulazak Švedske, a upozorenje američkih zastupnika odnosi se na moguće dugotrajne štete u odnosima s Washingtonom ako Budimpešta ne djeluje brzo.
    Benn Cardin, član Odbora za vanjske poslove Senata SAD-a, izrazio je duboku zabrinutost zbog smjera kojim ide sadašnja mađarska vlada. Cardin je naglasio da je premijer Viktor Orban do danas ometao pomoć Evropske unije Ukrajini te kontinuirano sprječavao članstvo Švedske u NATO-u.
    “Duboko smo zabrinuti zbog ponašanja Mađarske. Partneri ne bi trebali poduzimati takve korake, a pitanje je jesu li pouzdani saveznici u našem (viznom) programu izuzeća”, izjavio je Cardin na konferenciji za novinare. Visa Waiver Program omogućava građanima iz 41 zemlje putovanje u SAD bez vize na boravak do 90 dana.

    Senatorica Jeanne Shaheen, demokratkinja, i Thom Tillis, republikanac, supredsjedatelji senatske skupine posmatrača NATO-a, pozvali su Mađarsku da hitno promijeni smjer. U njihovoj izjavi istaknuto je da nedjelovanje Mađarske može rezultirati nepovratnim narušavanjem odnosa s SAD-om i NATO-om.

    Nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, Švedska je zajedno s Finskom podnijela zahtjev za članstvo u NATO-u. Međutim, Turska i Mađarska zaustavile su proces, ostavljajući Švedsku u neizvjesnosti i izazivajući frustraciju među NATO saveznicima koji vide Švedsku kao važnog čimbenika u osiguravanju sigurnosti u baltičkoj regiji. Mađarska ostaje jedina članica NATO-a koja nije odobrila zahtjev Švedske za članstvo u savezu.

    Podsjećamo, lideri zemalja članica Evropske unije nakon višesedmičnih blokada postigli su na današnjem vanrednom zasjedanju dogovor o finansijskom pomoći Ukrajini.

    Iako se dugo najavljivalo kako će Mađarska ponovno uložiti veto i blokirati pomoć od 50 milijardi eura, do toga nije došlo.

  • Stejt department: SAD se protive odluci o zabrani dinara, pozivamo vlasti u Prištini da odlože primjenu

    Stejt department: SAD se protive odluci o zabrani dinara, pozivamo vlasti u Prištini da odlože primjenu

    Sjedinjene Države su duboko razočarane i protive se planu Prištine da nastavi sa primjenom odluke o zabrani stranih valuta, uključujući i srpski dinar, saopštio je Stejt department. Ponovo su pozvali vlasti u Prištini da se odloži primjena te odluke dok procedure ne zadovolje evropske standarde, a stanovnici ne budu dovoljno informisani o načinu na koji će tranzicija biti sprovedena.

    • Odluka je objavljena bez odgovarajuće pripreme i konsultacije – navode iz Stejt departmenta.

    Kako se navodi, od vlasti u Prištini tražili su da objasne kakav će problem takva odluka da riješi i da li je to uopšte potrebno.

    • Nismo čuli adekvatan odgovor. Mnogi građani Kosmeta sada ne znaju kako da plaćaju račune ili da primaju penzije. Ova akcija takođe nije u saglasnosti sa obavezom Prištine, preuzetom iz dijaloga pod pokroviteljstvom Evropske unije, da sprovodi mjere koje utiču na dobrobit srpske manjinske zajednice – dodaje se u saopštenju.

    Poručuju da dobra vladavina i dobri međunarodni odnosi traže vrijeme za procjenu posljedica, i da se razmotre perspektive i konsultuje sa drugima o mogućim rješenjima.

    • Posledica ove odluke i sličnih jednostranih akcija ograničava opcije SAD kao zastupnika Prištine u međunarodnoj areni – navedeno je u saopštenju Stejt departmenta.