VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Netanjahu naredio da se pripreme planovi za evakuaciju civila iz Rafe

    Netanjahu naredio da se pripreme planovi za evakuaciju civila iz Rafe

    Izraelski premijer Benjamin Netanjahu saopštio je danas da je naredio vojsci (IDF) i odbrambenim zvaničnicima da pripreme planove za evakuaciju palestinskog civilnog stanovništva sa juga Pojasa Gaze, uključujući grad Rafu.

    “Nemoguće je postići ratni cilj koji se odnosi na eliminaciju Hamasa ako četiri bataljona Hamasa ostanu u Rafi. S druge strane, jasno je da masovna operacija u Rafi zahtijeva evakuaciju civilnog stanovništva iz zona gdje se vode borbe”, navodi se u saopštenju, prenosi Tajms of Izrael.

    Dodaje se da će više od milion civila, koji se nalaze u Rafi na jugu Gaze, moći da se evakuiše prije nego što IDF bude počeo da djeluje u toj oblasti.

    Sjedinjene Američke Države su ranije danas upozorile Izrael da bi vojna ofanziva na Rafu, bez odgovarajućeg planiranja, bila “katastrofa”.

    Upozorenje je uslijedilo nekoliko dana nakon što je Netanjahu izjavio da je vojsci rečeno da se pripremi za operaciju u Rafi.

  • Intervju Putina na društvenoj mreži Iks ima skoro 150 miliona pregleda

    Intervju Putina na društvenoj mreži Iks ima skoro 150 miliona pregleda

    Intervju predsjednika Rusije Vladimira Putina američkom novinaru Takeru Karlsonu je na društvenoj mreži “Iks” prikupio 146 miliona pregleda za manje od 24 sata od objavljivanja.

    Broj dijeljenja je veći od 266 hiljada, a oznaku “sviđa mi se” postavilo je više od 850 hiljada ljudi.

    Karlson je u petak u ponoć objavio intervju sa ruskim liderom.

    Razgovor je trajao duže od dva časa i bilo je riječi o raznim temama, uključujući sukob u Ukrajini, sabotažu na gasovodima Sjevernog toka, odnose Rusije i NATO-a, te vještačkoj inteligenciji.

  • EU uvezla samo 42,9 milijardi metara kubnih ruskog gasa

    EU uvezla samo 42,9 milijardi metara kubnih ruskog gasa

    EU je prošle godine uvezla je iz Rusije samo 42,9 milijardi metara kubnih gasa, saopštio je portparol Evropske komisije za energetiku Tim Mekfi.

    Mekfi je rekao novinarima da su 2021. dobili 150 milijardi metara kubnih ruskog gasa, u 2022. goidni to je palo na 78,8 milijardi metara kubnih, a za cijelu 2023. to je palo na 42,9 milijardi metara kubnih.

    Od početka ruske specijalne operacije u Ukrajini u februaru 2022. godine, EU je uvela niz mjera usmjerenih na smanjenje potrošnje gasa i ograničavanje upotrebe ruskih energetskih resursa u bloku, uključujući ograničenje cijene gasa, ali je izbjegla potpuno blokiranje isporuke ruskog gasa Evropi.

  • Zelenski imenovao novog načelnika Generalštaba

    Zelenski imenovao novog načelnika Generalštaba

    Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski imenovao je general-majora Anatolija Bargileviča za novog načelnika Generalštaba, umjesto Sergeja Šaptale.

    On je rekao da je to učinjeno na preporuku novog vrhovnog komandanta Oružanih snaga Ukrajine Oleksandra Sirskog, koji je imenovan juče.

    Zelenski je imenovanje novog načelnika Generalštaba najavio u večernjem video obraćanju

  • Zalužni se povlači

    Zalužni se povlači

    Glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine Valerij Zalužni pristao je da postane ambasador Ukrajine u Velikoj Britaniji.

    To je saopštio poslanik Vrhovne rade Jevgenij Ševčenko, prenose RIA novosti.

    Poslednjih dana u ukrajinskim i zapadnim medijima se naširoko raspravlja o glasinama o mogućoj ostavci Zalužnog. Konkretno, rečeno je da je na sastanku 29. januara Zelenski ponudio glavnokomandujućem samo mesto savetnika.

    Iako je, kako je pisao časopis Ekonomist, Zalužnom ponuđeno i mesto sekretara Saveta za nacionalnu bezbednost i odbranu Ukrajine, on je to odbio.

    Mediji su kao verovatne naslednike Zalužnog na čelu Oružanih snaga imenovali načelnika Glavne obaveštajne uprave Ministarstva odbrane Ukrajine Kirila Budanova i komandanta Kopnene vojske Aleksandra Sirskog. Obojica su navodno odbili.

    Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski, podsetimo, prvi put je u nedelju potvrdio da namerava da smeni glavnokomandujućeg Oružanih snaga Ukrajine Valerija Zalužnog. Zelenski je za italijansku televiziju RAI1 rekao da razmatra i smenu drugih visokih zvaničnika.

    “Neophodan je novi početak. Kad govorimo o tome, mislim na smenu jednog broja vodećih državnih zvaničnika, a ne samo smene u vojnoj sferi. Razmišljam o smeni (Zalužnog). To je tačno. To pitanje se tiče čitave rukovodeće grupe koja vodi državu”, rekao je Zelenski odgovarajući na pitanje o nesuglasicama sa Zalužnim.

    Kijev je nedavno, podsetimo, obavestio Belu kuću da je Zelenski odlučio da smeni Zalužnog. Vašington post navodi da SAD nisu podržale odluku Zelenskog, ali se nisu ni protivile, rekavši da je njegovo pravo da donosi takve odluke.

  • Kličko protiv ukrajinskog predsjednika

    Kličko protiv ukrajinskog predsjednika

    Gradonačelnik Kijeva usprotivio se smjeni glavnokomandujućeg Oružanih snaga Ukraine, ističući da se “nada da vlada razume ozbiljnost koraka koje sada preduzima i puni obim svoje odgovornosti”
    Usred brojnih izvještaja o nameri ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog da smijeni glavnokomandujućeg Oružanih snaga zemlje, generala Valerija Zalužnog, gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko je pozvao “da se stavi tačka na političke intrige i međusobne sukobe”.

    Gradonačelnik Kijeva je izjavio da ukrajinsko društvo “raspravlja i sa nestrpljenjem čeka kako će se situacija riješiti”.

    “Nažalost, danas je trenutak kada politika može da prevlada nad zdravim razumom i interesima države. Taj trenutak ne zavisi od Zalužnog”, napisao je Kličko na Telegramu.

    On je napomenuo da su “u mnogo čemu, zahvaljujući Zalužnom, Ukrajinci zaista vjerovali u svoje Oružane snage, koje danas uživaju najveće povjerenje”.

    U tom smislu, on je istakao da se “nada da vlada shvata ozbiljnost koraka koje sada preduzima i puni obim svoje odgovornosti”, ističući da je u jeku rata “najvažnija borba kapaciteta, kohezije vojske i jedinstva društva”.

    Krajem januara pojedini ukrajinski mediji i zakonodavci izvijestili su o skoroj smjeni visokog vojnog zvaničnika.

    Iako su u početku Kabinet predsednika Ukrajine i Ministarstvo odbrane demantovali te glasine, Zelenski je prošle nedjelje potvrdio da razmišlja o obnavljanju kadrova u cjelokupnom administrativnom aparatu zemlje, uključujući i vojni vrh.

  • EU ima četiri stuba spoljne politike: Ukrajina, Bliski istok i Balkan prioriteti

    EU ima četiri stuba spoljne politike: Ukrajina, Bliski istok i Balkan prioriteti

    EU kao najveće jedinstveno tržište na svijetu i subjekt koji praktično određuje svjetske standarde kada su u pitanju regulative i tržišna pravila, ima značajan uticaj i u spoljnoj politici.

    Kako je navedeno na stranici Evropske službe za spoljne poslove, spoljna politika EU temeljena je na četiri stuba: očuvanje mira u svijetu, jačanje međunarodne bezbjednosti, promocija međunarodne saradnje i razvoj i konsolidacija demokratije, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda.

    Šef evropske politike u ovom mandatu Evropske komisije je Žozef Borel, visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost, što je pozicija koja se u određenoj mjeri može prevesti kao ministar spoljnih poslova.

    U ovom trenutku, jedan od najvećih prioriteta spoljne evropske politike su rat u Ukrajini i rat između Izraela i Hamasa.

    Što se tiče Pojasa Gaze, Borel je proteklih mjeseci kroz javne nastupe i tekstove koje je napisao jasno formulisao stav EU.

    EU je osudila teroristički napad Hamasa na Izrael 6. oktobra, u kojem je život izgubilo više od 1.300 ljudi, mahom civila.

    Ali isto tako, EU je izrazila ozbiljnu zabrinutost zbog prekomjerne upotrebu sile Izraelskih oružanih snaga (IDF) tokom njihove akcije u Pojasu Gaze, u kojoj je do sada život izgubilo gotovo 30.000 Palestinaca, među kojima je mnogo civila koji nemaju nikakvu vezu sa Hamasom.

    U kolumni koju je nedavno napisao, pozvao je na zaustavljanje ubijanja palestinskih civila u Gazi, kao i na uništenje Hamasa kao organizacije. Međutim, on je upozorio da Hamas predstavlja ideju, a da je ideje nemoguće “ubiti”.

    “Jedini način da se ubije loša ideja je predložiti bolju, dati horizont palestinskom narodu, njegovom dostojanstvu, njegovoj slobodi, njegovoj sigurnosti, što mora ići ruku pod ruku sa sigurnošću Izraela”, rekao je Borel, izrazivši stav EU da Palestinci treba da dobiju svoju državu.

    Borel je juče posjetio Kijev, kako bi izrazio podršku EU Ukrajini, nakon što je Evropski savjet podržao paket podrške Ukrajini vrijedan 50 milijardi evra. Nakon dolaska u Kijev, Borel je rekao da je došao da iskaže bezuslovnu pomoć EU i u vojnom i u finansijskom pogledu, kao i da pomogne u reformama Ukrajine ka njenom evropskom putu.

    Nakon početka proširene faze rata u Ukrajini u februaru 2022. godine, EU je značajno promijenila svoje spoljnopolitičke prioritete, što je dovelo do oživljavanja procesa pridruživanja zemalja zapadnog Balkana EU.

    Na tom putu BiH značajno zaostaje nakon sporog ispunjavanja 14 ključnih prioriteta EU, ali i nakon što je Republika Srpska donijela zakon kojim se značajno ograničava pravo na slobodu izražavanja vraćanjem inkriminsanja klevete u Krivični zakonik.

    Na evropskoj agendi parlamenta BiH ostalo je još nekoliko važnih zakona, poput Zakona o sprečavanju pranja novca i izmjena Zakona o viskom sudskom i tužilačkom savjetu BiH.

    Da bi ponovo moglo doći do zastoja, ukazuje upozorenje koje je juče na X-u iznio Johan Zatler, šef Kancelarije EU u BiH.

    “Imao sam sastanke s liderima oba doma parlamenta BiH. Potrebna nam je veća svijest o hitnosti kada je riječ o reformskim zakonima, uoči predstojećeg martovskog samita”, napisao je Zatler.

    Napomene radi, EU je uslovno odobrila početak pregovora sa BiH, ako do marta bude postignut dogovor u BiH o reformama.

    Evropski lideri upozorili su da će, ako do tada ne dođe do napretka, BiH biti u opasnost da zaostaje na evropskom putu, jer su u junu evropski izbori, pa će novu komisiju biti moguće očekivati na jesen.

  • Tramp: Želim odmah debatu sa Bajdenom

    Tramp: Želim odmah debatu sa Bajdenom

    Donald Tramp, bivši predsjednik SAD, koji je odbio da razgovara sa kandidatima iz Republikanske stranke za nominaciju na predsjedničkim izborima u novembru, rekao je da bi želio da ima “odmah” debatu sa predsjednikom Amerike Džozefom Bajdenom.

    “Volio bih da razgovaram s njim, jer bi trebalo da imamo debatu, za dobrobit ove zemlje”, rekao je Tramp u radijskoj emisiji konzervativnog voditelja Dena Bonjina.

    Bajden je već stigao da odgovori Trampu na “izazov”, tokom posjete Las Vegasu.

    “Da sam na Trampovom mjestu, želio bih debatu sa mnom. On nema šta drugo da radi”, rekao je Bajden, prenio je Reuters.

    Iako u anketama ima prednost nad rivalkom Niki Hejli unutar Republikanske stranke, Tramp tek treba da prođe izbornu kampanju u svojoj stranci da bi bio kandidat na predsjedničkim izborima 5. Novembra, prenosi Nova.

  • Bajden neće podržati pomoć Izraelu bez da se usvoji širi paket koji uključuje i Ukrajinu

    Bajden neće podržati pomoć Izraelu bez da se usvoji širi paket koji uključuje i Ukrajinu

    Američka administracija Joea Bidena rekla je da će staviti veto na samostalni zakon koji podržavaju republikanci u Zastupničkom domu, a koji bi pružio pomoć Izraelu, budući da podupire širi zakon koji pruža pomoć Ukrajini i Izraelu i osigurava nova sredstva za sigurnost granica.
    “Administracija snažno potiče oba doma Kongresa da odbace ovu političku smicalicu i umjesto toga brzo pošalju dvostranački Zakon o dodatnim izdvajanjima za nacionalnu sigurnost u hitnim slučajevima na predsjednikov stol”, stoji u saopćenju Ureda za upravljanje i budžet.

    Dužnosnici iz administracije demokratskog predsjednika mjesecima su radili s demokratima i republikancima iz Senata na zakonskom paketu vrijednom 118 milijardi dolara koji je otkriven u nedjelju, a koji kombinira milijarde dolara hitne pomoći za Ukrajinu, Izrael i partnere u indo-pacifičkoj regiji, s revizijom useljeničke politike SAD-a.

    Račun uključuje 60 milijardi dolara pomoći Ukrajini, 14,1 milijardu dolara za Izrael u ratu u Gazi i oko 20 milijardi dolara za nove napore na provođenju zakona duž američko-meksičke granice.

    Čelnici Predstavničkog doma republikanaca rekli su nekoliko dana prije njegove objave u nedjelju navečer da će odbaciti dvostranački zakon Senata i umjesto toga glasati o zakonu koji predviđa pomoć samo Izraelu.

    Prijedlog zakona predstavljao je skretanje udesno u pregovorima Senata o graničnim mjerama, ali je konzervativna reakcija bila intenzivna. Ocijenili su prijedlog granične politike nedostatnim, s Donaldom Trumpom na čelu.

    “Ovo je dar demokratima. A ovo je na neki način prebacivanje najgore granice u povijesti na pleća republikanaca. To je stvarno ono što oni žele. Oni to žele za predsjedničke izbore kako bi sada mogli kriviti republikance za najgoru granicu u povijesti”, kazao je Trump.

    Mnogi republikanci u Senatu, čak i oni koji su izrazili podršku pomoći Ukrajini i obrisima promjena granične politike u ponedjeljak su sumnjali da će podržati paket. Navečer je zakazan privatni republikanski sastanak kako bi se o tome raspravljalo.

    Ipak, čelnik većine u Senatu Chuck Schumer krenuo je prema ključnom testnom glasovanju u srijedu.

    “Akcije koje će se ovdje dogoditi u sljedećih nekoliko dana tačka su prekretnice u povijesti. Sigurnost naše nacije i svijeta visi o koncu”, kazao je Schumer.

    Schumer je blisko sarađivao s čelnikom republikanaca u Senatu Mitchom McConnellom na paketu sigurnosnih granica nakon što je republikanac iz Kentuckyja inzistirao na uparivanju kao načinu za dobivanje potpore za pomoć Ukrajini. Demokratski čelnik pozvao je svoje kolege preko puta da “utišaju političku buku” i glasaju za.

    “Godinama, godinama naši republikanski kolege zahtijevaju da popravimo granicu. I cijelo vrijeme su govorili da to treba učiniti putem zakona. Tek nedavno su to promijenili kada se čini da bismo mogli doista donijeti zakonodavstvo,” rekao je Schumer.

  • Brisel priprema 13. paket sankcija Rusiji

    Brisel priprema 13. paket sankcija Rusiji

    EU priprema novi paket sankcija Rusiji, koji će uključivati ograničenja protiv pojedinaca i entiteta, izjavio je visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj.

    “Pripremamo novi paket sankcija Rusiji. Rad (na paketu sankcija) je u toku, to će uticati na mnoge ljude i institucije na osnovu ličnih mjera, na firme iz različitih zemalja koje učestvuju u zaobilaženju sankcija”, rekao je Borelj na konferenciji za novinare u Varšavi, prenosi Srna.

    On je dodao da još nema konačnog sporazuma o sankcijama među članicama EU.