VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Tramp tvrdi da nikada nije posjetio Epstinovo ostrvo

    Tramp tvrdi da nikada nije posjetio Epstinovo ostrvo

    Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da nikada nije posjetio ostrvo osuđenog seksualnog prestupnika DŽefrija Epstina, niti da mu se čak približio.

    Američki lider je ovako odgovorio voditelju dodjele Gremi nagrada Trevoru Noi, koji se našalio na račun Trampa i bivšeg predsjednika Bila Klintona koji navodno posjećuju ostrvo.

    – Nikada nisam bio na Epstinovom ostrvu niti sam mu se čak približio – napisao je Tramp na društvenoj mreži Istina, dodajući da ne može da govori u Klintonovo ime.

    On je rekao da “izgleda da će poslati svoje advokate da tuže ovog jadnog, patetičnog, netalentovanog voditelja za gomilu novca”.

    – Dodjele Gremi nagrada su najgore, praktično nisu za gledanje! Si-Bi-Es ima sreće što više nema ovo smeće koje im zatrpava etar. Voditelj, Trevor Noa, ko god da je, skoro je jednako loš kao DŽimi Kimel na dodjeli Oskara za filmove sa niskom gledanošću. Spremi se Noa, malo ću se zabaviti sa tobom – rekao je Tramp.

    Zamjenik državnog tužioca Tod Blanš saopštio je 30. januara da je završeno sa objavljivanjem materijala u slučaju Epstin. Sa posljednjim saopštenjem, ukupan obim objavljenih podataka premašio je 3,5 miliona fajlova, uključujući dokumenta, imejlove, fotografije i video zapise vezane za istragu sada pokojnog finansijera trgovine ljudima u svrhu seksualne trgovine.

  • Dodatni milioni stranica o Epstinu otvaraju pitanja o političkim vezama

    Dodatni milioni stranica o Epstinu otvaraju pitanja o političkim vezama

    Američke vlasti otkrile su više od milion dodatnih dokumenata povezanih sa slučajem pokojnog finansijera i osuđenog seksualnog prestupnika Džefrija Epstina, a Ministarstvo pravde SAD najavilo je da će materijal objavljivati u etapama tokom narednih sedmica. Zvaničnici navode da advokati danonoćno pregledaju spise i vrše zakonom obavezne redakcije radi zaštite žrtava.

    FBI i savezni tužioci iz Njujorka obavijestili su Ministarstvo pravde o novootkrivenim fajlovima, dok je resor saopštio da će „nastaviti da u potpunosti poštuje savezni zakon i direktivu predsjednika Donalda Trampa o objavljivanju dokumenata“. Priznato je da kompletna objava neće biti završena u prvobitnom roku, što je izazvalo kritike u Kongresu.

    Dokumenta se objavljuju na osnovu Zakona o transparentnosti Epsteinovih fajlova, koji nalaže da svi spisi postanu dostupni javnosti uz zaštitu identiteta žrtava i aktivnih istraga. Među materijalima su video-snimci, fotografije, mejlovi, policijski zapisnici i interni memorandumi.

    Veliki broj stranica je zacrnjen, što je izazvalo negodovanje i demokrata i republikanaca. Najviši demokrata u Odboru za nadzor Predstavničkog doma Robert Garsija optužio je Bijelu kuću da „nezakonito zadržava fajlove“, navodeći da javnost svjedoči kašnjenjima i pretjeranim redigovanjima.

    Među novim spisima nalaze se i mejlovi FBI iz 2019. godine u kojima se pominje deset mogućih Epsteinovih saučesnika. Šest osoba, prema tim dokumentima, dobilo je sudske pozive u više saveznih država, što dodatno pojačava zahtjeve zakonodavaca za potpunom transparentnošću.

    Posebnu pažnju izazvali su dokumenti u kojima se spominje aktuelni predsjednik Donald Tramp. U jednom FBI izvještaju zabilježena je izjava bivšeg vozača limuzine i neimenovane žene koja je iznijela optužbu za silovanje, dok je Ministarstvo pravde te navode opisalo kao „neosnovane i lažne“. U drugim sudskim spisima pominje se susret Trampa i maloljetne djevojčice u Epstinovom društvu, ali bez direktnih optužbi protiv predsjednika, koji negira bilo kakvu povezanost sa zločinima.

    Nova objava otvorila je i pitanje veza bivšeg predsjednika Bila Klintona sa Epstinom i njegovom saradnicom Gislen Maksvel. Najnoviji dokumenti, prema navodima američkih medija, sadrže učestalu komunikaciju između Maksvel i saradnika Klintonovog tima u periodu od 2001. do 2004. godine, uključujući i povremene neprikladne e-mail poruke.

    Objavljivanje dolazi nekoliko dana prije očekivanog glasanja u Predstavničkom domu o tome da se Bil i Hilari Klinton proglase odgovornima za nepoštivanje Kongresa, nakon što su odbili da svjedoče u dvostranačkoj istrazi o Epstinu. Republikanci, uz podršku dijela demokrata u Odboru za nadzor, već su glasali da se bivši predsjednik i bivša državna sekretarka smatraju odgovornima.

    Ministarstvo pravde je u petak objavilo više od tri miliona dokumenata, što predstavlja najveći paket do sada. Raniji set iz decembra uključivao je do tada neviđene fotografije Klintona i Epstina zajedno, kao i fotografiju Klintona bez majice u đakuziju sa osobom koju je zvaničnik ministarstva opisao kao žrtvu Epsteinovog zlostavljanja.

    Prema analizi medija, Klinton je u tom periodu najmanje 16 puta putovao Epsteinovim privatnim avionom u pratnji saradnika. Imena u mejlovima su često cenzurisana, a u polju pošiljaoca ili primaoca pojavljuje se oznaka „WJC“, što se odnosi na kancelariju Williama J. Clintona nakon mandata.

    Portparol Klintona Anđel Ureña izjavio je da bivši predsjednik nije slao nijedan od spornih mejlova. „Ne mogu potvrditi čiji su, ali mogu reći čiji nisu: Bill Clintonovi“, naveo je, dodajući da Klinton praktično nikada ne koristi elektronsku poštu i da nije dijelio naloge ili uređaje s drugima.

    Većina prepiske odnosi se na logistiku putovanja i sastanaka, ali pojedine poruke imaju lični ton. U jednom mejlu iz 2003. Maksvel piše da je „drago što dolazite na večeru“ i pita da li bi „Clinton želio doći“. U drugoj prepisci traži se broj telefona princa Endrjua radi dogovora o susretu tokom Klintonovog putovanja u Škotsku.

    U spisima se navodi da je Maksvel, uprkos javnim optužbama, godinama zadržala pristup Klintonovim krugovima i da je 2013. prisustvovala konferenciji Clinton Global Initiative, gdje je predstavljala svoj projekat TerraMar.

    Dokumenta su ponovo otvorila i pitanja veza Epstina sa britanskom elitom. Objavljena je prepiska iz 2001. i 2002. godine u kojoj se osoba označena kao „A“, za koju se navodi da je princ Endrju, obraća Maksvel sa zahtjevima za „neprikladnim prijateljicama“. Princ Endrju je ranije više puta negirao bilo kakvu krivicu.

    U materijalima se pojavljuju i fotografije i imena drugih javnih ličnosti, uključujući Majkla Džeksona, Mika Džegera i Krisa Takera. Klinton i Tramp su među najčešće pominjanim imenima, ali njihovi timovi ističu da pojavljivanje u dokumentima ne znači krivičnu odgovornost.

    Spisi sadrže i svjedočenja žrtava. Marija Farmer, jedna od prvih prijaviteljica, navela je da joj je Epstein prijetio i pokušao da je zastraši. Drugi policijski zapisi govore o maloljetnicama koje su dovođene u njegove kuće radi seksualnih masaža i zlostavljanja.

    Poseban segment odnosi se na Nadu Marčinkovu, u dokumentima opisanu kao djevojku koju je Epstein „doveo iz Jugoslavije“, iako su kasniji izvještaji ukazivali na slovačko porijeklo. Svjedočenja navode da je boravila u njegovim rezidencijama i učestvovala u vrbovanju drugih djevojaka.

    Ministarstvo pravde najavilo je da će u narednim sedmicama objaviti stotine hiljada dodatnih stranica. Time se, kako navode zvaničnici, nastavlja proces rasvjetljavanja mreže saradnika i odluka institucija, dok porodice žrtava i dio zakonodavaca traže potpunu transparentnost i odgovornost svih uključenih.

  • Česi na demonstracijama

    Česi na demonstracijama

    Više desetina hiljada Čeha okupilo se , 1. februara da podrže češkog predsjednika Petra Pavela jer je odbio da odobri imenovanje ultradesničarskog ministra u sastav nove evroskeptične koalicione vlade premijera Andreja Babiša.

    Pristalice predsjednika Pavela ispunile su danas Staro mjesto u Pragu i obližnji Vaclavov trg, a policija je zatvorila više ulica u tom području, prenosi Rojters.

    Mnogi demonstranti su mahali zastavama EU i Češke i nosili natpise “Stojimo uz predsednika”, a neki su izrazili podršku Ukrajini i protivljenje koalicionoj vladi češkog premijera Andreja Babiša.

    Policija nije dala zvaničnu procjenu broja učesnika protesta, ali organizatori tvrde da se danas okupilo 80 do 90.000 ljudi.

    Organizatori su saopštili da 15. februara planiraju demonstracije i u drugim gradovima širom Češke Republike.

    Kandidat za ministra životne sredine, ultradesničar Filip Turek, u javnosti je koristio nacistički pozdrav i objavljivao je nacističke simbole, navodi Rojters.

    U sve otvorenijem sukobu sa vladom, proevropski češki predsjednik Pavel prošle nedjelje je optužio ministra spoljnih poslova Petra Macinku da mu je preko svog savjetnika slao prijeteće poruke da će snositi posljedice ukoliko nastavi da se protivi imenovanju Filipa Tureka za češkog ministra životne sredine.

    Turek, član Macinkine desničarske stranke Motoristi suočio se sa kritikama zbog nacističkog pozdravljanja i objavljivanja nacističkih simbola, ali je svoje ponašanje objasnio lošim ukusom, a ne simpatijama prema nacizmu ili rasizmu.

  • Medvedev: Zelenski osuđen na propast

    Medvedev: Zelenski osuđen na propast

    Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski osuđen je na propast, izjavio je zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Ruske Federacije Dmitrij Medvedev.”O sudbini tog lika ne želim da raspravljam, ali mogu da kažem samo jedno. Znate kako je rekao jedan poznati stanovnik Kijeva (pisac Mihail Bulgakov): `Anuška je već prolila ulje`. To znači da mu spasa nema”, izjavio je Medvedev.

    On je istakao da su ciljevi specijalne vojne operacije ostali nepromijenjeni.

    “Ciljeve je od početka jasno definisao predsjednik Vladimir Putin. Oni su od tada praktično nepromijenjeni. Postoje određene nijanse, ali u cjelini su ostali isti”, istakao je Medvedev.

  • Tramp: Kanada 51, Grenland 52, Venecuela 53

    Tramp: Kanada 51, Grenland 52, Venecuela 53

    Predsjednik SAD Donald Tramp je tokom subotnjeg banketa kluba “Alfalfa” u šaljivom tonu govorio o mogućem ulasku Grenlanda, Kanade i Venecuele u sastav Sjedinjenih Američkih Država, prenio je Vašington post.

    – Nećemo izvršiti invaziju na Grenland — kupićemo ga – rekao je Tramp.

    On je dodao da nikada nije imao namjeru da Grenland postane 51. američka država, već da tu ulogu vidi za Kanadu, dok bi Grenland bio 52, a Venecuela 53. država SAD.

    Tramp je i ranije tvrdio da Danska nije u stanju da osigura bezbjednost Grenlanda, koji je, prema njegovim riječima, važan za nacionalnu odbranu SAD i “okružen” ruskim i kineskim brodovima. Istovremeno je naglasio da ne planira vojno preuzimanje kontrole nad tim ostrvom, koje ima autonomni status u okviru Kraljevine Danske.

    List podsjeća da su SAD početkom januara izvele vojnu operaciju u Venecueli, tokom koje su uhapšeni predsjednik Nikolas Maduro i njegova supruga. Nakon toga je u Federalnom okružnom sudu u Njujorku pokrenut postupak protiv Madura i njegove supruge zbog optužbi za “narkoterorizam”. Tramp je tada izjavio da će SAD upravljati Venecuelom dok se ne obezbijedi “sigurna, uredna i razumna tranzicija vlasti”.

    Američki predsjednik je više puta poručio da bi Kanada trebalo da postane 51. država SAD, a bivšeg premijera DŽastin Trudo i sadašnjeg premijera Mark Karni u više navrata je nazivao “guvernerima”.

    Tramp je na banketu u šali pomenuo i Kevin Vorš, koga je nominovao za novog predsjednika Federalnih rezervi, rekavši da će ga “tužitit ako ne snizi kamatne stope”, da bi potom dodao da se šali.

    Među gostima banketa bili su i kritičari američkog predsjednika, uključujući direktora “JPMorgan Chase” DŽejms Dejmon, osnivača “Carlyle Group” Dejvid Rubenštajn, kao i odlazećeg predsjednika FED-a DŽerom Pauel. Prema navodima lista, pojedine šale nisu naišle na dobar prijem, pa je u sali više puta zavladala tišina.

    – Mnoge u ovoj sali mrzim. Većinu vas ipak volim – citira list Trampove riječi. On je kasnije novinarima izjavio da je riječ o “večeri komedije” i da su njegovi komentari bili ironični.

    Tramp je pomenuo i dokumentarni film o prvoj dami Melanija Tramp, koji je producirala kompanija “Amazon”, našalivši se da se njegovo ime ne pominje u naslovu. Takođe je govorio o izgradnji nove balske sale u Bijeloj kući, kao i o predstojećem Svjetskom prvenstvu u fudbalu i Ljetnjim olimpijskim igrama 2028. godine u SAD.

    Nakon banketa, predsjednik SAD otputovao je u Palm Bič.

  • Lavrov: Evropa gura Ukrajinu u rat i pokušava da posvađa Rusiju i SAD

    Lavrov: Evropa gura Ukrajinu u rat i pokušava da posvađa Rusiju i SAD

    Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je da evropske zemlje koriste Ukrajinu kao instrument za vođenje konfrontacije sa Rusijom i da se, kako je naveo, pripremaju za novi sukob.

    Lavrov je to rekao u intervjuu za ruskog novinara Pavla Zarubina, tvrdeći da evropske elite vode politiku usmjerenu protiv Moskve posredstvom Ukrajine.

    – Evropske elite koriste ukrajinski režim za borbu protiv Rusije i direktno se pripremaju za rat – izjavio je Lavrov.

    On je naveo da se Rusija, kako je rekao, ne miješa u odnose između Evrope i Sjedinjenih Američkih Država, ali je ocijenio da evropske zemlje politiku predsjednika SAD Donalda Trampa doživljavaju kao štetnu po svoje interese.

    – Evropa pokušava da zaseje razdor između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, smatrajući Trampovu politiku štetnom po interese Evrope – naveo je Lavrov.

  • Medvedev: Nismo ludi

    Medvedev: Nismo ludi

    Zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev izjavio je da Moskva nema interes da raspaljuje globalni sukob, kao što nije imala interes da pokrene specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini.

    „Naravno, nismo zainteresovani za globalni sukob. Nismo ludi. Ovo je rečeno stotinu puta. Kome je potreban globalni sukob?“, rekao je Medvedev u intervjuu za TASS, Rojters i projekat Vargonzo, podsjećajući da je rusko rukovodstvo više puta upozoravalo Zapad i zemlje NATO-a, pozivajući ih da uzmu u obzir interese Rusije i sjednu za pregovarački sto.

    Kako kaže, globalna situacija mogla bi dovesti do toga da u nekom trenutku sve izmakne kontroli, a opasnost od globalnog rata je veoma velika.

    „Novi multipolarni svijet sastoji se od različitih zemalja, glavnih polova i važnih igrača. To svakako uključuje i našu zemlju – Rusku Federaciju, Narodnu Republiku Kinu, Indiju i zemlje onoga što sada nazivamo globalnim Jugom. Jasno je da je ovo potpuno novi fenomen, sa sopstvenim pravnim subjektivitetom, kako kažu pravnici, i željom da se direktno učestvuje u međunarodnim odnosima, a ne indirektno preko drugih zemalja“, smatra zamjenik šefa Savjeta bezbjednosti Rusije.

    Medvedev je rekao da je po dolasku na dužnost predsjednika bio mentalno spreman da pritisne nuklearno dugme ako bude potrebno.

    „Svako ko je pristao da se kandiduje i bude izabran za predsjednika nuklearne sile ne može to isključiti. Kao vrhovni komandant, prirodno sam učestvovao u svim neophodnim obukama tokom tog perioda, uključujući i obuku za rukovanje nuklearnim oružjem. Ali, ne daj Bože da do toga dođe“, naveo je on.

    Na pitanje novinara o najnevjerovatnijoj prognozi koju bi mogao da napravi za 2026. godinu, Medvedev je ocijenio da bi raspad NATO-a i povratak EU kupovini ruske nafte i gasa bili korisni za cijelu planetu.

    „Među nevjerovatnim stvarima, pošto tražite, na primjer, Evropska unija će se izviniti Ruskoj Federaciji i ponovo tražiti prodaju gasa i nafte. Ili će se NATO raspasti zbog povlačenja SAD. Oboje bi, inače, bilo korisno za našu planetu. Da li je to moguće? Vjerovatno je, kao i sve nevjerovatne stvari, moguće“, istakao je Medvedev.

    Prema njegovim riječima, kolonijalne tendencije prema suverenoj zemlji poput Venecuele bile su iznenađujuće.

    „Zarobljavanje predsjednika Venecuele Nikolasa Madura od strane Amerikanaca je katastrofa u međunarodnom pravu i podriva čitav sistem međunarodnih odnosa“, rekao je Medvedev, dodajući da planira da objavi pravni esej o pravnim aspektima hapšenja Madura.

    Kada je riječ o odnosima Moskve i Londona, Medvedev je ocijenio da samo fundamentalna promjena britanske politike može poboljšati odnose sa Rusijom.

    „Ono što sadašnje britansko rukovodstvo radi jeste neka vrsta bijesne, primitivne rusofobije kako bi podiglo sopstveni elektorski rejting“, rekao je on.

    Kada je riječ o Grenlandu, Medvedev je ocijenio da želja predsjednika SAD Donalda Trampa da preuzme kontrolu nad tom zemljom predstavlja ozbiljan izazov jedinstvu Zapada.

    „Neću se zadržavati na Grenlandu. Naš predsjednik je nedavno rekao da se to nas ne tiče. Neka Sjedinjene Države i Evropljani to riješe, ali cijela stvar je prilično čudna. Ništa slično se nije desilo barem u posljednjih nekoliko decenija, ali se sada dešava. Ovo zaista predstavlja ozbiljan izazov za atlantsko jedinstvo“, rekao je Medvedev.

    Takođe, zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije nazvao je isticanje da Rusija i Kina predstavljaju „prijetnju“ za Grenland samo taktikom zastrašivanja.

  • Jedan muškarac mrtav, drugi sa povredama prebačen u bolnicu

    Jedan muškarac mrtav, drugi sa povredama prebačen u bolnicu

    Jedan muškarac je ubijen, a jedan je ranjen u pucnjavi u južnom Los Anđelesu u nedjelju uveče.

    Do pucnjave je došlo oko 20.15 sat po lokalnom vremenu, rekla je policija Los Anđelesa.

    Druga žrtva je prebačena u bolnicu u stabilnom stanju nakon što je pogođena u tijelo. Nijedna od žrtava još nije identifikovana.

    Detektivi Odjeljenja za pljačke i ubistva policije Los Anđelesa pozvani su na mjesto događaja da preuzmu istragu. Nisu imali informacije o osumnjičenima, vozilu korišćenom tokom incidenta niti motivu, prenosi Telegraf.rs.

    Prema njihovim riječima, žrtve su stajale ispred zgrade, kada im je prišao automobil. Nakratko su se mimoišli prije nego što su se zaustavili, nakon čega policija vjeruje da je više osumnjičenih izašlo iz automobila i otvorilo vatru.

  • “Spremni smo i za sporazum i za rat”

    “Spremni smo i za sporazum i za rat”

    Iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči rekao je da su Iran i SAD na prelomnoj tački, da je moguć brz dogovor, ali i da je Iran spreman za rat u slučaju eskalacije.”Iran i SAD su u sudbonosnom trenutku: Možemo postići pravedan dogovor kako bismo osigurali da nema nuklearnog oružja. Ovaj obostrano koristan ishod je moguć čak i u kratkom vremenskom periodu. S druge strane, može doći do pogrešnih procjena, pa čak i agresije. Iran je podjednako spreman za taj scenario”, naveo je Aragči u intervjuu za CNN.

    Američki predsjednik Donald Tramp odgovorio je na upozorenje vrhovnog vođe Irana Alija Hamneija da bi napad iz Vašingtona mogao da izazove regionalni rat.

    Tramp je u subotu uveče rekao da se “veoma veliki” američki ratni brodovi kreću ka regionu, nakon što je prethodno upozorio da bi mogao da preduzme vojnu akciju protiv Irana zbog ubistava mirnih demonstranata.

    Ambasador Vašingtona pri NATO Metju Vitaker rekao je da američki predsjednik Donald Tramp daje Iranu vremena da se povuče iz konfrontacije, ali neće ostati strpljiv zauvijek.

    Iranski diplomata: Pregovori su nemogući
    Iran je otvoren za poštovanje saradnje, ali se neće angažovati pod prijetnjom američke vojske, objavio je “Washington post” pozivajući se na iranskog diplomatu, prenosi “b92”.

    “U trenutnoj situaciji nisu mogući pregovori. Trampovi uslovi za pregovore su nerealni i ne mogu se pregovarati.”

  • SAD spremne za razgovor sa Iranom, moguć sastanak u Turskoj sljedeće nedjelje

    SAD spremne za razgovor sa Iranom, moguć sastanak u Turskoj sljedeće nedjelje

    Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa poručila je iranskim vlastima preko više kanala da je otvorena za pregovore o postizanju sporazuma, a sastanak dvije delegacije mogao bi da bude održan sljedeće nedjelje u Turskoj, javlja Aksios pozivajući se na izvore.

    – Napredujemo. Dajemo sve od sebe (da dođe do pregovora) – rekao je neimnovani visokopozicionirani američki zvaničnik.

    Drugi neimenovani američki zvaničnik rekao je da sastanak između američke i iranske delegacije može biti održan sljedeće nedjelje u Turskoj.

    Aksios navodi da Turska, Egipat i Katar, koji su učestvovali u radu na prevenciji rata u cijelom regionu, žele da sporazum predupredi eventualni regionalni rat.

    Zvaničnici te tri zemlje navodno žele da na potencijalnom sastanku u Ankari prisustvuju američki specijalni izaslanik Stiv Vitkof i visoki iranski zvaničnici.

    Zvaničnici Bijele kuće kažu da Tramp nije donio konačnu odluku o napadu na Iran i da je otvoren za dilopmatsko rješenje.

    Američki zvaničnici kažu da Trampove izjave i komentare o Iranu ne treba tumačiti kao blef, kao i da administracija SAD ne zna da li će vrhovni lider Irana ajatolah Ali Hamnei dozvoliti svojm zvaničnicima da pregovaraju sa američkim kolegama.

    Ranije večeras Tramp je izrazio nadu da Vašington može da postigne dogovor sa Teheranom i da nije iznenađen porukama iranskog vrhovnog vođe Alija Hamneija.

    Hamnei je ranije danas, tokom obraćanja u Teheranu povodom godišnjice povratka imama Homeinija u Iran i početka proslave desetodnevnice Fadžr, upozorio da bi eventualni rat SAD i Irana mogao da preraste u regionalni sukob.

    U obraćanju nije navedeno da li je Hamnei konkretno ciljao na neki trenutni incident, ali je njegova izjava uslijedila u trenutku pojačanih tenzija između Irana i SAD, kao i u kontekstu regionalnih bezbjednosnih izazova.