VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Tramp: Napad na Gardu je terorizam i zločin protiv čovječnosti

    Tramp: Napad na Gardu je terorizam i zločin protiv čovječnosti

    Američki predsjednik Donald Tramp ocijenio je da je napad na pripadnike Nacionalne garde u Vašingtonu „čin terorizma i zločin protiv čovječnosti“, poručivši da je riječ o „užasnom napadu ispunjenom zlom i mržnjom“. U pucnjavi, koja se dogodila nedaleko od Bijele kuće, dvojica ranjenih pripadnika Garde podlegla su povredama u bolnici.

    Američki zvaničnici naveli su da je napadač uhapšen, dok mediji pišu da je riječ o državljaninu Avganistana koji je u Sjedinjene Države ušao 2021. godine.

    Nakon napada, američki ministar rata Pit Hegset izjavio je da je predsjednik Tramp zatražio raspoređivanje dodatnih 500 pripadnika Nacionalne garde u Vašingtonu. „Ovo se dogodilo na samo nekoliko koraka od Bijele kuće i zato me je predsjednik Tramp zamolio da pošaljemo pojačanje“, rekao je Hegset.

  • Dva gardista ubijena u pucnjavi kod Bijele kuće, osumnjičeni avganistanski veteran uhapšen

    Dva gardista ubijena u pucnjavi kod Bijele kuće, osumnjičeni avganistanski veteran uhapšen

    Dva pripadnika Nacionalne garde, ranjena u pucnjavi nedaleko od Bijele kuće, podlegla su povredama u bolnici, saopštio je guverner Zapadne Virdžinije Patrik Morisi. Policija je saopštila da je osumnjičeni za napad uhapšen, dok su ranije nadležni navodili da su gardisti bili u kritičnom stanju.

    Predsjednik SAD Donald Tramp ranije je izjavio da Bijela kuća “aktivno prati situaciju”, a napadača je nazvao “životinjom” koja će “platiti veoma visoku cijenu”. Portparolka Bijele kuće Kerolajn Livit potvrdila je da se pucnjava dogodila samo nekoliko blokova od sjedišta američkog predsjednika.

    FBI je uključen u istragu, rekao je direktor biroa Keš Patel. Glavna tužiteljka SAD Pem Bondaj objavila je da su federalni agenti stigli na lice mjesta, dok policija navodi da je područje oko Bijele kuće blokirano i da su pojačane mjere bezbjednosti.

    Prema preliminarnim informacijama, osumnjičeni Rahmanulah Lakanval (29) otvorio je vatru u srijedu oko 14.15 časova, teško ranivši dvojicu pripadnika Nacionalne garde koji su bili u patroli. U pucnjavi je i sam ranjen i prebačen u bolnicu, a zvaničnici navode da je napad bio ciljan.

    Rođak osumnjičenog izjavio je da je Lakanval deset godina služio u avganistanskoj vojsci, uključujući i bazu u Kandaharu, gdje je sarađivao sa američkim specijalnim snagama. U SAD je došao u septembru 2021. godine u okviru programa administracije Džoa Bajdena “Dobrodošli saveznici”. Živio je u državi Vašington sa suprugom i petoro djece i radio za Amazon, a rođak ističe da “ne može da vjeruje” da bi mogao da počini ovakav napad.

    Tramp je nakon identifikacije osumnjičenog pozvao na ponovno ispitivanje svih Avganistanaca koji su ušli u SAD tokom prethodne administracije, poručivši da napadač mora da “plati najveću moguću cijenu”. Organizacija “AfganEvak” reagovala je saopštivši da avganistanski saradnici prolaze detaljne provjere i da pojedinačni slučaj “ne može definisati cijelu zajednicu”.

    Kasno sinoć, Služba za državljanstvo i imigraciju obustavila je obradu svih zahtjeva avganistanskih državljana dok se ne izvrši dodatna bezbjednosna revizija. Načelnik vašingtonske policije Džef Kerol potvrdio je da su ranjeni gardisti bili u kritičnom stanju prije nego što je kasnije objavljeno da su preminuli od zadobijenih povreda.

  • Sijarto poslao poruku: Koga će podržati pri ulasku u EU

    Sijarto poslao poruku: Koga će podržati pri ulasku u EU

    – Da članstvu Srbije u EU. Ne članstvu Ukrajine u EU. To je stav Mađarske – poručio je ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto.

    On je tako na Iksu sumirao današnju posjetu Srbiji.Najavio je da će kompanija MOL dva i po puta povećati izvoz nafte u Srbiju i poručio da će Mađarska upotrebiti sva raspoloživa sredstva kako bi pomogla našoj zemlji u snadbijevanju naftom.

    Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je poslije sastanka sa Sijartom da je “Vlada Srbije zajedno sa predsjednikom pružila dodatna uvjeravanja SAD da će Rusija izaći iz vlasništva kompanije Naftne industrije Srbije (NIS) i dodala da se i dalje čeka odgovor američke strane”.

  • U požaru u stambenom kompleksu u Honkongu stradale 44 osobe, 65 hospitalizovano

    U požaru u stambenom kompleksu u Honkongu stradale 44 osobe, 65 hospitalizovano

    Broj žrtava u požaru koji je zahvatio stambeni kompleks u Hongkongu porastao je na 44, uključujući pripadnike vatrogasne službe, kao nestale se vode više od 270 osoba, 65 ljudi je hospitalizovano, od kojih je 16 kritično, a 25 ima ozbiljne povrede.

    U saopštenju se navodi da su uhapšene tri osobe starosti između 52 i 68 godina zbog sumnje da su počinili ubistvo iz nehata.

    Kako je policija navela, uhapšeni muškarci su dva direktora i konusltat izvođača radova.

    U četiri od sedam zgrada požar je stavljen pod kontrolu, a vatra je pristuna na gornjim spratovima još tri stambene zgrade, navodi Saut Čajna Morning Post.

    Spasilačke akcije su u toku, a žrtve se i dalje izvlače iz objekata.

    Požar je izbio sredinom popodneva po lokalnom vremenu i brzo je podignut na četvrti stepen ozbiljnosti, drugi najviši nivo u hongkonškom sistemu klasifikacije, saopštila je vatrogasna služba.

    Požar se proširio na bambusove skele postavljene oko spoljne fasade solitera, a vatrogasci su pokušavali da obuzdaju plamen.

    Bambusove skele, iako tradicionalne i široko korišćene u Hongkongu, biće postepeno povučene sa javnih projekata iz bezbjednosnih razloga, saopštila je vlada ranije ove godine.

    Predsjednik Kine Si Đinping porodicama žrtava izrazio je saučešće i pozvao da se spasilačke akcije ubrzaju i požari ugase kako bi se žrtve svele na minimum.

  • Evropski parlament podvlači granicu: Predlaže se minimalna dob od 16 godina za korištenje društvenih mreža

    Evropski parlament podvlači granicu: Predlaže se minimalna dob od 16 godina za korištenje društvenih mreža

    Evropski parlament je u srijedu usvojio rezoluciju kojom se poziva na uvođenje minimalne dobi od 16 godina za pristup društvenim mrežama, s ciljem osiguranja “primjerenog online okruženja za maloljetnike”.

    U nacrtu objavljenom u oktobru navodi se zahtjev za “uspostavljanje usklađene evropske digitalne starosne granice od 16 godina kao osnovnog praga ispod kojeg pristup društvenim mrežama ne bi bio dozvoljen, osim ukoliko roditelji ili staratelji ne daju posebnu saglasnost”.

    Rezolucija također predlaže i jedinstvenu donju granicu od 13 godina, ispod koje nijednom maloljetniku ne bi bio dopušten pristup društvenim mrežama, kao i starosni prag od 13 godina za korištenje servisa za dijeljenje videa te takozvanih “AI saputnika”.

    Iako je usvojena većinom glasova, rezolucija Evropskog parlamenta nije pravno obavezujuća i sama po sebi ne postavlja politiku, ali predstavlja politički signal državama članicama i Evropskoj komisiji o potrebi veće zaštite djece na internetu.

  • Zaharova: EU je zaplijenila rusku imovinu koju sada naziva zamrznutom

    Zaharova: EU je zaplijenila rusku imovinu koju sada naziva zamrznutom

    Ruska sredstva, za koja francuski predsjednik Emanuel Makron navodno tvrdi da Evropa može da ih kontroliše, zapravo su zaplijenili predstavnici zemalja EU, izjavila je danas portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

     Razmislite šta taj čovjek govori. Izjavio je da samo Evropljani imaju pravo da raspolažu ruskom imovinom, istim onim sredstvima koja su sada na računima koje su zaplijenili predstavnici zemalja Evropske unije – rekla je Zaharova, prenosi agencija RIA.

    Makron je tokom jučerašnjeg obraćanja na video-konferenciji ‘koalicije voljnih’ izrazio spremnost EU da upotrebi rusku zamrznutu imovinu za finansijsku pomoć Ukrajini, a isto je učinio i britanski premijer Kir Starmer.

    Rusko Ministarstvo spoljnih poslova je više puta nazvalo zamrzavanje ruske imovine u Evropi krađom, uz ocjenu da EU cilja ne samo privatna sredstva već i rusku državnu imovinu.

    Od početka rata u Ukrajini, zemlje EU i G7 zamrznule su skoro polovinu ruskih zlatnih i deviznih rezervi, čija vrijednost iznosi približno 300 milijardi evra.

  • Orban: Produktivan sastanak sa delegacijom Srpske

    Orban: Produktivan sastanak sa delegacijom Srpske

    Produktivan današnji sastanak sa delegacijom Republike Srpske u Budimpešti, rekao je Viktor Orban mađarski premijer.

    – Razgovarali smo o sljedećim koracima u našoj strateškoj saradnji i inicijativama koje će stvoriti prilike i za Republiku Srpsku i za Mađarsku. Radujem se nastavku našeg zajedničkog rada nakon pobjede Siniše Karana i SNSD-a na /vanrednim/ izborima /za predsjednika Republike Srpske – napisao je Orban na Iks-u.

    Podsjećamo, delegacija Srpske koju su činile v.d predsjednika Republike Srpske Ana Trišić Babić, ministar za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Siniša Karan i lider SNSD-a Milorad Dodik sastali su se danas u Budimpešti sa premijerom Mađarske Viktorom Orbanom.

  • Sastanak Putina i Lukašenka: Minsk spreman da bude domaćin pregovora o Ukrajini

    Sastanak Putina i Lukašenka: Minsk spreman da bude domaćin pregovora o Ukrajini

    Ruski predsjednik Vladimir Putin i bjeloruski lider Aleksandar Lukašenko sastali su se u Biškeku, na marginama samita ODKB.

    Lukašenko je rekao Putinu da je Minsk spreman da nastavi pregovore o rješenju krize u Ukrajini.

    – Ako želite ponovo da se vratite u Minsk, mi smo uvijek spremni – izjavio je bjeloruski lider.

    Putin je istakao pozitivnu dinamiku odnosa između Rusije i Bjelorusije u trgovinsko-ekonomskoj sferi.

    Dva šefa država su u stalnom kontaktu. Njihov prethodni javni sastanak održan je u Kremlju u septembru.

    Putin i Lukašenko takođe redovno obavljaju telefonske razgovore.

    Putin se nalazi u državnoj poseti Kirgiziji.

  • Putin: Vlasti moraju ojačati ruski identitet u Ukrajini

    Putin: Vlasti moraju ojačati ruski identitet u Ukrajini

    Ruske vlasti moraju povećati broj ljudi koji se identifikuju kao Rusi i govore ruski u dijelovima Ukrajine koji su pripojeni zemlji od specijalne operacije Moskve 2022. godine, prema dokumentu koji je potpisao predsjednik Vladimir Putin.

     

    Dokument objavljen u utorak, pod naslovom “Strategija nacionalne politike Rusije u periodu do 2036.”, pojavio se kao uredba koju je potpisao Putin. Poziva na mjere kojima će se osigurati da se 95 odsto stanovništva zemlje identifikuju kao Rusi do 2036. godine.

    Duge veze između Rusije i Ukrajine, još od prije sovjetskog vremena, znače da su neki Ukrajinci tradicionalno simpatisali Rusiju i većina govori oba jezika. Ali, od početka specijalne vojne operacije, svaka takva simpatija je nestala, a ankete pokazuju da je upotreba ruskog jezika znatno opala.

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u utorak da je Kijev spreman unaprijediti plan koji podržavaju SAD za okončanje najsmrtonosnijeg i najrazornijeg sukoba u Evropi od Drugog svjetskog rata. Ali, Ukrajina je oprezna da bi mogla biti prisiljena prihvatiti sporazum uglavnom pod ruskim uslovima, uključujući teritorijalne ustupke.

    Putin je pokrenuo specijalnu vojnu operaciju na tlu Ukrajine u februaru 2022., rekavši da je cilj “demilitarizacija i denacifikacija” Ukrajine te oslobađanje ruskog govornog područja na istoku od onoga što je Kremlj nazvao očitom diskriminacijom.

    U roku od šest mjeseci, Donjecka, Luhanska, Hersonska i Zaporiška regija uključene su u Rusiju, iako Moskva nema potpunu vojnu kontrolu nad njima.

    U dokumentu, koji će stupiti na snagu u januaru, navodi se da je osiguranje kontrole nad istočnim regijama “stvorilo uslove za obnovu jedinstva istorijskih teritorija ruske države”.

    Ključno je, navodi se u dokumentu, “usvojiti dodatne mjere za jačanje ukupnog ruskog građanskog identiteta”, učvrstiti upotrebu ruskog jezika i djelovati protiv “napora neprijateljskih stranih država da destabilizuju međuetničke i međukonfesionalne odnose i stvore podjelu u društvu”.

    “Rezultati sprovođenja ove strategije biće procijenjeni praćenjem postizanja sljedećih ciljnih pokazatelja do 2036. godine: nivo ukupnog ruskog građanskog identiteta (građanske samosvijesti) – ne manje od 95 odsto”, navodi se u uredbi.

    Putin već dugo sumnja u istorijski identitet Ukrajine kao različit od Rusije.

    Osim prigovora na širenje NATO-a prema istoku od devedesetih, odbranu ruskog govornog područja i ponovno ujedinjenje s područjima koja se smatraju istorijski ruskim učinio je ključnim elementom “specijalne vojne operacije” Moskve u Ukrajini.

    Ukrajinski je jedini državni jezik u Ukrajini od raspada sovjetske vlasti 1991. i sticanja nezavisnosti, ali vlasti u Kijevu poriču bilo kakvu ideju da su ruski govornici bili diskriminisani.

    Rusija tvrdi da je neonacistička ideologija prožimala ukrajinski javni život otkako je javni ustanak 2014. prisilio tadašnjeg ruski prijateljski nastrojenog predsjednika da pobjegne iz zemlje, prenosi “Telegraph India”.

  • Mirovni prijedlog SAD zasnovan na ruskim spisima, otkriva Rojters

    Mirovni prijedlog SAD zasnovan na ruskim spisima, otkriva Rojters

    Agencija Rojters otkrila je podatke koji ukazuju na to da je mirovni prijedlog od 28 tačaka, koji su Sjedinjene Države predstavile kao rješenje rata u Ukrajini, zasnovan na spisima ruskih autora. Ova agencija došla je do saznanja iz više izvora da su Rusi taj dokument dostavili američkoj upravi još sredinom oktobra.

    Spis, neslužbena poruka poznata u diplomatskom jeziku kao „nepapir“, sadržavao je odredbe koje je ruska vlast ranije iznosila za pregovaračkim stolom, uključujući ustupke koje je Ukrajina odbila, poput predaje znatnog dijela svoje teritorije na istoku.

    Ovo je prva potvrda da je spis, čije je postojanje Rojters prvobitno objavio u oktobru, imao presudan uticaj na mirovni prijedlog od 28 tačaka.

    Bijela kuća nije neposredno komentarisala taj neslužbeni spis, ali je navela riječi Donalda Trampa da je optimista u pogledu napretka prijedloga.

    „U namjeri da privedem kraju ovaj mirovni prijedlog, zadužio sam svog posebnog izaslanika Stiva Vitkofa da se sastane sa predsjednikom Putinom u Moskvi, dok će se sekretar vojske Den Driskol sastati sa Ukrajincima“, napisao je Tramp.

    Ipak, ono na šta Rojters ukazuje jeste da je sve dobilo neočekivan obrt.

    „Nije jasno zašto i kako se Trampova uprava oslanjala na ruski spis da bi oblikovala sopstveni mirovni prijedlog. Pojedini visoki američki zvaničnici koji su ga razmatrali, među njima državni sekretar Marko Rubio, smatrali su da će Ukrajinci vjerovatno u potpunosti odbaciti zahtjeve Moskve“, navodi Rojters.

    Nakon što je spis dostavljen, Rubio je obavio telefonski razgovor sa ruskim ministrom spoljnih poslova Sergejem Lavrovom, tokom kojeg je tema bio upravo taj dokument, naveli su izvori.

    Govoreći sa novinarima u Ženevi ove sedmice, Rubio je priznao da je primio „brojne pisane neslužbene poruke i slične stvari“, bez dodatnih objašnjenja.

    Prijedlog je djelimično sastavljen tokom susreta između Trampovog zeta Džareda Kušnera, posebnog izaslanika Stiva Vitkofa i Kirila Dmitrijeva, rukovodioca jednog od ruskih državnih ulagališnih fondova, u Majamiju prošlog mjeseca. Malo ko u Stejt departmentu i Bijeloj kući bio je upoznat sa tim susretom, rekla su za Rojters dva izvora bliska dešavanjima.

    Američki prijedlog, koji je iznenadio zvaničnike u Vašingtonu i Evropi, izazvao je talas diplomatskih negodovanja na tri kontinenta. Prvobitna verzija od tada je znatno izmijenjena – devet od prvih 28 tačaka uklonjeno je nakon razgovora između visokih američkih i ukrajinskih predstavnika.