Kategorija: Svijet

Odnosi Rusije i Mađarske nastavljaju da se razvijaju uprkos aktuelnim izazovima, ocijenili su predsjednik Rusije Vladimir Putin i premijer Mađarske Viktor Orban tokom sastanka u Kremlju. Putin je naglasio da se bilateralni odnosi sada zasnivaju na pragmatizmu i najboljim aspektima istorijskog iskustva dviju zemalja.

„Srećan sam što vas vidim u Moskvi. Razgovaramo stalno telefonom, naše kolege su u kontaktu, i drago mi je što održavamo odlične odnose uprkos teškim uslovima“, izjavio je Putin. On je podsjetio da se dugo poznaje sa Orbanom i da cijeni njegovu posvećenost interesima Mađarske. Putin je dodao da, iako stavovi po pitanju međunarodnih pitanja ponekad nisu usklađeni, otvorena komunikacija ostaje moguća, posebno u vezi sa Ukrajinom.

Mađarski premijer je istakao da Mađarska nije podlegla spoljnim pritiscima i da nastavlja saradnju sa Rusijom u ključnim oblastima, posebno energetici. „Osnovu energetske bezbjednosti Mađarske čine ruski energetski resursi i u prošlosti, sada i u budućnosti. Veoma cijenimo stabilnost energetskih isporuka iz Rusije“, rekao je Orban. On je dodao da su ruske zalihe nafte i gasa omogućile Mađarskoj najniže cijene energije u Evropi, a odbijanje ruskog gasa koštalo bi zemlju približno deset milijardi dolara i četiri odsto BDP-a.

Orban je naglasio da sukob u Ukrajini direktno pogađa Mađarsku, uključujući ekonomske gubitke i blokiranu saradnju. „Ukrajina je naš susjed i Mađarska osjeća sve posljedice konflikta. Iskreno se nadamo da će nedavno najavljene mirovne inicijative dovesti do mira“, rekao je premijer.

Putin je dodao da postoji mogućnost da Budimpešta postane platforma za mirovne pregovore između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država. „Ako naši pregovori dovedu do toga, bio bih veoma srećan i želio bih da vam se zahvalim na spremnosti da pomognete“, rekao je ruski lider. On je naveo da je inicijativa za održavanje samita Rusija–SAD u Budimpešti predložena od strane Donalda Trumpa, zbog dobrih odnosa sa Mađarskom.

Sastanku su, prema ranijim izvještajima, prisustvovali i pomoćnik ruskog predsjednika Јurij Ušakov, vicepremijer Aleksandar Novak i ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

Prema izjavama ključnih aktera u američkom pregovaračkom timu, mir u Ukrajini nikada nije bio bliže, dok se paralelno u javnosti raspravlja o finansijskim i političkim kalkulacijama koje prate najnoviji mirovni plan. Dok Ukrajinci, Amerikanci i Evropljani otvoreno predstavljaju elemente prijedloga koji je oblikovao Donald Tramp, Moskva insistira da se pregovori vode iza zatvorenih vrata i da se u javnost ne izlazi prije nego što postoji konkretan rezultat.

U središtu sadašnjih prijedloga nalazi se pitanje zamrznute ruske imovine, koja je postala ključni finansijski resurs u pokušaju stabilizacije ukrajinskog budžeta. Evropska komisija predložila je korištenje 185 milijardi evra zamrznutih ruskih sredstava za podršku beskamatnom zajmu Kijevu, uz garancije država članica. Međutim, Belgija — država domaćin klirinške kuće koja drži značajan dio tih sredstava — oklijeva zbog straha od moguće ruske pravne ili druge odmazde.

Ukrajina se suočava sa oštrom zimom i dubokim finansijskim izazovima. Prema procjenama MMF-a, u naredne dvije godine zemlju čeka budžetski manjak od 65 milijardi dolara, dok gotovo dvije trećine postojećeg budžeta odlazi na finansiranje rata iscrpljivanja protiv Rusije. Svakodnevne potrebe stanovništva, uključujući penzije i plate u javnom sektoru, i dalje u velikoj mjeri zavise od zapadne finansijske pomoći.

Od povratka Donalda Trampa u Bijelu kuću, Sjedinjene Države — nekada najveći pojedinačni donator Ukrajine — nisu izdvojile nova sredstva, što je Evropu stavilo u poziciju da popunjava nastalu prazninu. Iako je Evropska komisija obećala mobilizaciju do 100 milijardi evra nakon 2028. godine, održavanje kontinuiteta finansiranja do tada ostaje veliki izazov.

Ovaj problem dovodi fokus na ukupno 300 milijardi dolara ruske devizne imovine, zamrznute još od početka ruske specijalne vojne operacije 2022. godine. Najveći dio tih sredstava nalazi se u evropskim bankama i klirinškim kućama. Međutim, budućnost ove imovine izaziva duboke podjele unutar Evrope: Francuska i Njemačka odbijaju pozive da se sredstva zaplijene, uprkos pritiscima iz SAD-a, Poljske, baltičkih i nordijskih zemalja.

Klirinška kuća „Euroclear“ upozorila je Evropsku uniju da bi agresivni potezi prema ruskoj imovini mogli dovesti do rasta troškova zaduživanja, dok Moskva najavljuje hitne pravne mjere i potencijalno uzvraćanje zapljenom zapadne imovine u Rusiji ako EU pređe granicu međunarodnog prava, prema kojem državna imovina ostaje zaštićena čak i kada je zamrznuta.

Slovački premijer Robert Fico izjavio je da Ukrajina gubi sukob sa Rusijom i da Evropska unija više nije spremna da pokriva vojne troškove Kijeva iz sopstvenih sredstava. Prema njegovim riječima, Ukrajina se suočava s ozbiljnim finansijskim problemima, dok unutar EU raste skepticizam o načinu na koji ukrajinske vlasti upravljaju evropskim fondovima.

Fico je naglasio da je „Ukrajina gubi rat, a nema novca“, dodajući da dio članica EU i dalje podržava nastavak finansijske pomoći Kijevu, uprkos navodima o korupciji u toj zemlji. Istakao je i da pojedine države sve više sumnjaju u sposobnost ukrajinskih institucija da transparentno koriste evropska sredstva.

Prema njegovoj procjeni, u periodu 2026–2027. Ukrajini će biti potrebna ogromna finansijska pomoć, ali mnoge zemlje EU više nisu spremne da izdvajaju sopstveni novac, zbog čega se razmatra plan korišćenja zamrznute ruske imovine. Fico upozorava da bi takav potez doveo do velikog broja parnica i mogućih uzvratnih mjera Rusije.

On je najavio da će od parlamenta zatražiti mandat koji bi slovačkoj Vladi omogućio fleksibilnost u donošenju odluke o ovom pitanju na nivou EU u decembru. Dodao je da jedna od ključnih komponenti mirovnog sporazuma, o kojem se trenutno pregovara, treba da bude korišćenje zamrznute ruske imovine ne za vojne potrebe Ukrajine, već za njenu obnovu na osnovu dogovora između SAD, Rusije i Ukrajine.

Fico smatra da će Rusija iz sukoba izaći kao “apsolutni pobjednik” i da više nema sumnje da će Krim, Donbas i drugi regioni ostati pod ruskom kontrolom. Podsjetio je da je od početka sukoba tvrdio da Ukrajina neće postati članica NATO-a i da vojno ne može dobiti rat, te da su se njegove procjene, kako kaže, u međuvremenu potvrdile.

„Da li danas neko sumnja da će Krim zauvijek ostati pod ruskom kontrolom? Niko“, naveo je Fico, dodajući da će Lugansk, preostali dio Donjecka, kao i Herson, Zaporožje i druge oblasti vjerovatno takođe ostati pod kontrolom Rusije. Izrazio je nadu da će Ukrajina učestvovati u mirovnim pregovorima bez pritiska Evropske unije, naglasivši da je „ponosan što su bili u pravu od početka sukoba“.

Mađarska snažno podržava proširenje Evropske unije na zemlje koje će, kako smatra šef diplomatije Peter Sijarto, doprinijeti njenoj snazi, a među njima posebno Zapadni Balkan. U Dnevniku plus Sijarto je izjavio da je „šala“ tvrdnja evropskih lidera da je Ukrajina spremnija za članstvo od država regiona.

„To mora da je šala, jer svi znaju da su se zemlje Zapadnog Balkana koje čekaju to članstvo 15, 16 ili 17 i više godina bolje spremile nego Ukrajina“, rekao je Sijarto i istakao da je region brzo napredovao, provodio reforme i može značajno ojačati sigurnost i ekonomiju EU.

Naglasio je da bi, za razliku od zemalja Zapadnog Balkana, prijem Ukrajine u EU donio „veliki broj opasnosti kao što je rat, ukrajinska mafija i druge stvari“. Prema njegovim riječima, Mađarska se tokom svog predsjedavanja zalagala za ubrzanje evropskog puta regiona i, kao susjedna zemlja, dobro razumije njegov značaj.

Govoreći o ratu u Ukrajini, Sijarto je ocijenio da se sukob ne može riješiti na ratištu, te da je EU „produbila sukob“ svojim političkim odlukama. „Više od 100 milijardi evra i naoružanje koje je poslato u Ukrajinu doveli su do eskalacije i produžili rat“, rekao je on. Dodao je da su evropski lideri već 2022. mogli podržati rješenje, ali da su umjesto toga napravili nove greške i „doveli Ukrajinu u zabludu“.

Smatra da evropski lideri pogrešno vjeruju da je ovo njihov rat i da Evropa štiti Ukrajinu. „Ukrajina štiti samo sebe. Da li to rade herojski? Apsolutno. Ali Evropa nema obavezu da troši dodatni novac ili šalje dodatno naoružanje“, rekao je Sijarto.

U razgovoru se osvrnuo i na počasni doktorat Univerziteta u Banjaluci, ocijenivši ga velikom čašću. Istakao je da priznanje posvećuje svima koji su učestvovali u jačanju odnosa između Mađarske i Republike Srpske. „Ova veza je zasnovana na uzajamnom poštovanju i prijateljstvu i ima za cilj uzajamne koristi“, rekao je Sijarto.

Naglasio je da Mađarska provodi politiku „odgovornog susjedstva“ kojom podržava stabilnost, bezbjednost i mir na Zapadnom Balkanu. Podsjetio je da je region posebno važan jer se na istočnim granicama Mađarske vodi rat i da bi svaki poremećaj na jugu bio ozbiljan izazov.

Posebno je izdvojio značaj Republike Srpske, ističući da je stabilnost ovog dijela Balkana od vitalnog interesa. Govoreći o energetici, upozorio je na ranjivost država koje zavise od jednog naftovoda, navodeći kao primjer trenutnu situaciju u Srbiji. „Ako zavisite od jednog cjevovoda, neko ima monopol nad vama. Borimo se protiv Brisela da zadržimo suvereno pravo odlučivanja o energentima“, rekao je Sijarto i dodao da Mađarska pruža punu podršku Srbiji.

Američki predsjednik Donald Tramp (Trump) poručio je da se SAD pripremaju za novu fazu operacija protiv navodnih mreža za krijumčarenje droge u Venecueli, potvrđujući da će napadi na kopnu početi “veoma brzo”.

Tokom razgovora sa pripadnicima oružanih snaga povodom Dana zahvalnosti, Tramp je jasno stavio do znanja da je donio odluku o daljim koracima.

“Posljednjih nedjelja radili ste na odvraćanju venecuelanskih trgovaca drogom, kojih ima mnogo. Naravno, više ih gotovo i nema da dolaze morskim putem..

Vjerovatno ste primijetili da ljudi više ne žele isporučivati morskim putem, a mi ćemo ih početi zaustavljati i kopnenim putem. Kopno je lakše — i to će početi veoma brzo”, rekao je Tramp vojnicima, prenosi CNN

Tramp je zatim poslao upozorenje vlastima u Karakasu:

“Upozoravamo ih: Prestanite slati otrov u našu zemlju.”

Pritisak na Madurov režim
Njegovi komentari dolaze nakon niza sastanaka na visokom nivou i sve intenzivnijeg američkog vojnog prisustva u tom regionu.

Ove sedmice Tramp je predsjednika Venecuele Nikolasa Madura i njegove najbliže saradnike proglasio članovima strane terorističke organizacije.

Kao stranu terorističku organizaciju formalno je označio i takozvani “Kartel de los Soles”. U pitanju je termin koji stručnjaci opisuju kao naziv za grupu korumpiranih državnih funkcionera, a ne klasičan narko-kartel. Takva oznaka daje Trampu široka ovlaštenja da uvodi dodatne sankcije usmjerene na Madurovu imovinu i infrastrukturu — ali, prema pravnim stručnjacima, ne daje pravo na upotrebu smrtonosne sile.

Najveća američka sila u regionu u posljednjim decenijama

SAD su u okviru operacije koju je Pentagon nazvao “Operacija Južno koplje” rasporedile više od deset ratnih brodova i oko 15.000 američkih vojnika u Karipskom bazenu. Među brodovima je i USS Gerald Ford, najveći nosač aviona ikada izgrađen.

U napadima na plovila za koje se sumnja da prevoze drogu američke snage su usmrtile više od 80 osoba, što ovu kampanju čini jednom od najagresivnijih protiv krijumčarenja droge u posljednje vrijeme.

Zasad bez pravnog osnova za udare unutar Venecuele
CNN je ranije objavio da su zvaničnici administracije na zatvorenom sastanku rekli američkim zakonodavcima da SAD trenutno nemaju pravno opravdanje za napade na kopnene ciljeve unutar Venecuele. Interno pravno mišljenje Ministarstva pravde — koje pokriva napade na sumnjiva plovila — ne odobrava udare na teritoriji Venecuele niti bilo koje druge države, potvrdila su četiri izvora.

Ipak, prema jednom od učesnika sastanka, zvaničnici nisu isključili buduće akcije.

Administracija je, u većini slučajeva, pokušavala da izbjegne uključivanje Kongresa u širenje svoje vojne kampanje širom Latinske Amerike. Visoki funkcioner Ministarstva pravde izjavio je u novembru da američka vojska može nastaviti sa smrtonosnim udarima na navodne krijumčare droge bez odobrenja Kongresa, uz objašnjenje da administracija ne smatra da je vezana starim zakonom o ratnim ovlaštenjima.

Ruski predsjednik Vladimir Putin poručio je da će prekinuti rat u Ukrajini samo ako se Kijev povuče sa teritorija koje Moskva smatra svojim, inače će ih ruska vojska zauzeti silom.

Ova oštra poruka dolazi u trenutku dok ruske snage polako napreduju istočnom Ukrajinom, piše AFP.

U međuvremenu, Vašington je obnovio diplomatske napore za okončanje rata koji traje gotovo četiri godine, predstavivši novi plan o kojem planira da pregovara sa Moskvom i Kijevom.

“Ako ukrajinske snage napuste teritorije koje drže, tada ćemo zaustaviti borbene operacije”, rekao je Putin tokom posjete Kirgistanu. “Ako ne, tada ćemo to postići vojnim sredstvima”, dodao je, prenosi Index.hr.

Rusija trenutno kontroliše oko petine ukrajinskih teritorija. Pitanje teritorija jedna je od najvećih prepreka u mirovnom procesu.

Drugo ključno pitanje su zapadne bezbjednosne garancije za Ukrajinu, koje Kijev smatra neophodnim.

Izvorni plan Vašingtona i Moskve, izrađen bez konsultacija s evropskim saveznicima, predviđao je povlačenje Kijeva iz istočne regije Donjeck i de facto američko priznanje regija Donjeck, Krim i Luhansk kao ruskih. Nakon oštrih kritika iz Kijeva i Evrope, SAD je ublažio prijedlog, ali nova verzija još nije javno objavljena.

Putin, koji je upoznat sa novim planom, izjavio je da bi on mogao poslužiti kao početak pregovora. “Generalno, slažemo se da bi to moglo činiti osnovu za buduće sporazume”, rekao je o najnovijem nacrtu.

Putin je u svom obraćanju ponovio tvrdnju da je ruska vojska opkolila ukrajinske snage u Pokrovsku i Mirnogradu u regiji Donjeck, ključnom cilju moskovskih snaga.

“Krasnoarmejsk i Dimitrov su potpuno opkoljeni”, rekao je, koristeći ruska imena za gradove. Dodao je i da je Moskva napredovala kod Vovčanska i Siverska te se približila važnom logističkom čvorištu Guljajpolje.

Rusku ofanzivu “praktično je nemoguće zaustaviti, tako da se malo toga može učiniti po tom pitanju”, zaključio je Putin. S druge strane, Ukrajina je demantovala da su Pokrovsk i Mirnograd opkoljeni.

Putin je, takođe, doveo u pitanje legitimitet ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, rekavši da bi potpisivanje bilo kakvog sporazuma s njim bilo pravno “gotovo nemoguće”.

Prema podacima Američkog instituta za proučavanje rata (ISW) koje je analizirao AFP, ruske snage su tokom 2025. godine osvajale prosječno 467 kvadratnih kilometara mjesečno, što je porast u odnosu na 2024. godinu.

Ruski dronovi i agenti izvode napade širom zemalja NATO-a, a Evropa sada radi ono što bi se prije samo nekoliko godina činilo neobičnim: planira kako uzvratiti udarac.

Ideje se kreću od zajedničkih ofanzivnih kibernetičkih operacija protiv Rusije i bržeg i koordinisanijeg pripisivanja hibridnih napada brzim upiranjem prsta u Moskvu, do iznenadnih vojnih vježbi pod vođstvom NATO-a, prema riječima dva visoka evropska vladina zvaničnika i tri diplomate EU.

“Rusi stalno testiraju granice – kakav je odgovor, koliko daleko možemo ići?” primijetila je latvijska ministarka vanjskih poslova Baiba Braže u intervjuu. “Potreban je proaktivniji odgovor”, rekla je za “Politico”. “I ne govori se ono što šalje signal – to se radi.”

Hibridni napadi nisu novost
Ruski dronovi su posljednjih sedmica i mjeseci preletjeli Poljsku i Rumuniju, dok su misteriozni dronovi izazvali haos na aerodromima i vojnim bazama širom kontinenta. Ostali incidenti uključuju ometanje GPS-a, upade borbenih aviona i ratnih brodova te eksploziju na ključnoj poljskoj željezničkoj vezi koja prevozi vojnu pomoć Ukrajini.

“Generalno, Evropa i savez moraju se zapitati koliko dugo smo spremni tolerisati ovu vrstu hibridnog ratovanja… i trebamo li i sami razmisliti o tome da postanemo aktivniji u ovom području”, rekao je prošle sedmice za “Welt TV” njemački državni sekretar za odbranu Florian Han.

Hibridni napadi nisu ništa novo. Rusija je posljednjih godina slala ubice da ubiju političke neprijatelje u Velikoj Britaniji, optužena je za dizanje u vazduh skladišta oružja u srednjoj Evropi, pokušala je destabilizovati EU finansiranjem krajnje desničarskih političkih stranaka, učestvovala je u ratovanju na društvenim mrežama i pokušala preokrenuti izbore u zemljama poput Rumunije i Moldavije.

Ali sam obim i učestalost trenutnih napada su neviđeni. Globsec, praški think tank, izračunao je da je između januara i jula u Evropi, uglavnom u Poljskoj i Francuskoj, izvršeno više od 110 sabotaža i pokušaja napada od strane ljudi povezanih s Moskvom.

“Ne možemo sebi dopustiti da se bojimo i da imamo veliku želju za eskalacijom”
“Današnji svijet nudi puno otvoreniji – zaista, moglo bi se reći kreativniji – prostor za vanjsku politiku”, rekao je ruski čelnik Vladimir Putin tokom oktobarske konferencije Valdai, dodajući: “Pomno pratimo rastuću militarizaciju Evrope. Je li to samo retorika ili je vrijeme da odgovorimo?”

Rusija možda vidi EU i NATO kao suparnike ili čak neprijatelje – bivši ruski predsjednik i sadašnji zamjenik šefa Savjeta sigurnosti Kremlja, Dmitrij Medvedev, prošlog je mjeseca rekao: “SAD su naš protivnik.” Međutim, Evropa ne želi rat s Rusijom naoružanom nuklearnim oružjem i stoga mora smisliti kako odgovoriti na način koji odvraća Moskvu, ali ne prelazi crvene linije Kremlja koje bi mogle dovesti do otvorenog rata.

To ne znači povlačenje, prema riječima švedskog načelnika odbrane, generala Mihaela Klaesona. “Ne možemo sebi dopustiti da se bojimo i da imamo veliku želju za eskalacijom”, rekao je u intervjuu. “Moramo biti čvrsti.”

Do sada je odgovor bio jačanje odbrane. Nakon što su ruski ratni dronovi oboreni iznad Poljske, NATO je rekao da će pojačati savezničku odbranu od dronova i protivvazdušnu odbranu na njegovom istočnom krilu – poziv koji je ponovila i EU.

Čak i to razbješnjava Moskvu.

Evropljani “trebaju se bojati i drhtati poput nijemih životinja u krdu koje se tjera na klanje”, rekao je Medvedev. “Trebali bi se uprljati strahom, osjećajući svoj skori i mučni kraj.”

Promjena smjera
Česte ruske provokacije mijenjaju ton u evropskim prestonicama.

Nakon što je rasporedio 10.000 vojnika kako bi zaštitio kritičnu infrastrukturu Poljske nakon sabotaže željezničke pruge koja povezuje Varšavu i Kijev, poljski premijer Donald Tusk u petak je optužio Moskvu za učestvovanje u “državnom terorizmu”.

Nakon incidenta, šefica EU za vanjsku politiku Kaja Kalas izjavila je da takve prijetnje predstavljaju “ekstremnu opasnost” za blok, tvrdeći da mora “imati snažan odgovor” na napade.

Prošle sedmice, italijanski ministar odbrane Gvido Kroseto oštro je kritikovao “inerciju” kontinenta suočenu s rastućim hibridnim napadima i predstavio plan od 125 stranica za odmazdu. U njemu je predložio osnivanje Evropskog centra za suzbijanje hibridnog ratovanja, kibernetičkih snaga od 1500 vojnika, kao i vojnog osoblja specijalizovanog za vještačku inteligenciju.

“Svi trebaju revidirati svoje sigurnosne postupke”, dodao je u četvrtak poljski ministar vanjskih poslova Radoslav Sikorski. “Rusija očito eskalira svoj hibridni rat protiv građana EU.”

Hodajte po planu
Uprkos sve žešćoj retorici, još uvijek je otvoreno pitanje šta znači snažniji odgovor.

Dio toga se svodi na razliku između Moskve i Brisela – potonji je više ograničen djelovanjem unutar pravila, prema Kevinu Limonieru, profesoru i zamjeniku direktora pariškog think tanka GEODE.

“To postavlja etičko i filozofsko pitanje: Mogu li sebi države kojima vlada vladavina prava priuštiti korištenje istih alata… i istih strategija kao Rusi?” upitao je.

Zasad zemlje poput Njemačke i Rumunije pooštravaju pravila koja bi vlastima omogućila obaranje dronova koji lete iznad aerodroma i vojno osjetljivih objekata.

S druge strane, nacionalne sigurnosne službe mogu djelovati u pravnoj sivoj zoni. Saveznici od Danske do Češke već dopuštaju ofanzivne kibernetičke operacije. Ujedinjeno Kraljevstvo je navodno hakovalo mreže ISIL-a kako bi dobilo informacije o programu dronova u ranoj fazi terorističke grupe 2017. godine.

Saveznici moraju “biti proaktivniji u kibernetičkoj ofenzivi”, rekao je Braže, i fokusirati se na “povećanje situacijske svijesti – udruživanje i koordinaciju sigurnosnih i obavještajnih službi”.

U praksi, zemlje bi mogle koristiti kibernetičke metode za ciljanje sistema ključnih za ruske ratne napore, poput ekonomske zone Alabuga u Tatarstanu u istočno-centralnoj Rusiji, gdje Moskva proizvodi dronove Shahed, kao i energetske objekte ili vozove koji prevoze oružje, rekao je Filip Brujka, politolog i stručnjak za hibridne prijetnje na Poljskoj akademiji nauka. “Mogli bismo napasti sistem i poremetiti njihovo funkcionisanje”, rekao je.

Evropa takođe mora shvatiti kako odgovoriti na ruske kampanje dezinformisanja velikih razmjera vlastitim naporima unutar zemlje.

“Rusko javno mnijenje… je donekle nedostupno”, rekao je jedan visoki vojni zvaničnik. “Moramo sarađivati ​​sa saveznicima koji imaju prilično detaljno razumijevanje ruskog razmišljanja – to znači da se saradnja mora uspostaviti i na području informacionog ratovanja.”

Ipak, sve nove mjere “moraju imati uvjerljivu mogućnost poricanja”, rekao je jedan diplomata EU-a.

Demonstracija sile
NATO je, sa svoje strane, odbrambena organizacija i stoga je sumnjičav prema ofanzivnim operacijama. “Asimetrični odgovori važan su dio razgovora”, rekao je jedan diplomata NATO-a, ali “nećemo se spustiti na istu taktiku kao Rusija.”

Umjesto toga, savez bi trebao dati prioritet demonstracijama sile koje ilustruju snagu i jedinstvo, rekla je Oana Lungesku, bivša portparolka NATO-a i saradnica londonskog think tanka Royal United Services Institute. U praksi to znači brzo objavljivanje stoji li Moskva iza hibridnog napada i sprovođenje vojnih vježbi “bez najave” na ruskoj granici s Litvanijom ili Estonijom.

U međuvremenu, Centar izvrsnosti za hibridne prijetnje u Helsinkiju, koji podržava NATO, a okuplja savezničke zvaničnike, takođe “pruža stručnost i obuku” te izrađuje “politike za suprotstavljanje tim prijetnjama”, rekao je Marten ten Volde, viši analitičar u organizaciji, prenosi “Politico”.

“Nesumnjivo, trebalo bi učiniti više na hibridnom području”, rekao je jedan viši diplomat NATO-a, uključujući povećanje kolektivne odgovornosti nakon napada i osiguravanje da se “raznim sredstvima pokaže da obraćamo pažnju i da možemo fleksibilno premještati sredstva”.