Kategorija: Svijet

​Sastanak ruskog predsjednika Vladimira Putina i specijalnog izaslanika američkog predsjednika Donalda Trampa Stiva Vitkofa održaće se u Moskvi u utorak, 2. decembra, potvrdio je danas portparol ruskog predsjednika Dmitrij Peskov.

Peskov je istakao i da je sastanak planiran za utorak poslije podne po lokalnom vremenu, prenose RIA Novosti.

Prema njegovim riječima Putin danas radi i učestvuje na sastancima bez javnosti u pripremi za sutrašnji razgovor sa specijalnim izaslanikom Stivom Vitkofom, prenosi Tanjug.

“Predsjednik danas takođe ima sastanke bez javnosti u pripremi za sutrašnje rusko-američke kontakte”, rekao je Peskov novinarima, dodajući da je danas Putin veoma zauzet.

Istovremeno, Kremlj nije isključio mogućnost davanja izjava medijima nakon sastanka, a Peskov je najavio da će biti prikazan snimak početka razgovora Putina i Vitkofa.

“Videćemo šta će biti sa izjavom. Biće snimak sa početka sastanka”, dodao je portparol predsjednika.

Zbog jake snježne oluje i problema sa softverom širom Sjedinjenih Američkih Država prijavljeno je 1.815 kašnjenja dolaznih i odlaznih letova, dok je otkazano 490 letova, saopštila je sinoć američka multinacionalna kompanija koja pruža podatke za praćenje letova u realnom vremenu Flajt aver (FlightAware).

Najviše kašnjenja i otkazivanja letova bilo je na aerodromima u Čikagu, Njujorku, Bostonu, Mineapolisu i Detroitu, prenosi CBS.

Avio-kompanije su, takođe, prijavile poremećaje u rasporedu letenja tokom vikenda nakon što je Federalna uprava za vazduhoplovstvo (FAA) naložila da hiljade aviona Erbas A320 širom svijeta moraju da ažuriraju softver.

Kompanija DžetBlu je danas otkazala 74 letova, zbog ažuriranja softvera na dijelu svojih modela Erbas A320 i A321, koja je naložila FAA.

Jaka snežna oluja u regionima Srednjeg zapada i Velikih jezera prvobitno je prekinula vazdušni saobraćaj za neke nakon praznika prošle nedjelje.

Nacionalna meteorološka služba izdala je za nedjelju niz upozorenja i savjeta zbog zimskih oluja, koje su najavljene od Montane do Ohaja.

Do noći između subote i nedelje više od 1.400 letova je bilo otkazano na aerodromima u Čikagu, gdje se očekivalo da će zimska oluja donijeti čak 25 centimetara snijega, a aerodromi u Detroitu su imali više od 300 kašnjenja letova i desetine otkazivanja, dok se oluja kretala preko tog područja.

Napori američkog predsjednika Donalda Trampa sa ciljem postizanja mira u Ukrajini ne smiju da dovedu do toga da ruski predsjednik Vladimir Putin izbjegne odgovornost za ratne zločine, upozorio je danas evropski komesar za pravosuđe i demokratiju Majkl Mekgrat.

“Pregovarači moraju da obezbijede da težnja ka prekidu vatre ne rezultira time da Rusija izbjegne krivično gonjenje”, istakao je evropski komesar Mekgrat u intervjuu za briselski Politiko, postavljajući novu “crvenu liniju” za mirovni sporazum.

Njegove izjave, ocjenjuje Politiko, odražavaju zabrinutost brojnih država članica Evropske unije da je prvobitni američki nacrt sporazuma uključivao “punu amnestiju za djela počinjena tokom rata”, uz planove za reintegraciju Rusije u svjetsku ekonomiju, prenosi Tanjug.

Stav Evropske unije u pregovorima
“Ne vjerujem da će istorija blagonaklono gledati na bilo kakav pokušaj brisanja ruskih zločina u Ukrajini. Moraju biti pozvani na odgovornost, i to će biti stav EU u svim razgovorima”, naglasio je Mekgrat.

Dodao je da bi amnestiranje takvih djela “posijejalo sjeme nove agresije i nove invazije”, ocjenjujući da bi to bila “istorijska greška ogromnih razmera”.

Ukrajinske vlasti navode da su pokrenule istrage o više od 178.000 navodnih ruskih zločina od početka rata.

Komisija Ujedinjenih nacija je prošlog mjeseca utvrdila da su ruske vlasti počinile zločine protiv čovječnosti napadima bespilotnim letjelicama na civile, kao i, kako tvrdi, prisilnim premještanjem i deportacijom stanovništva.

Nacrt mirovnog plana
Nacrt mirovnog plana od 28 tačaka, koji je Trampov tim prošle nedjelje podijelio saveznicima, predviđa reintegraciju Rusije u globalnu ekonomiju i poziv da se ponovo priključi grupi G8.

Dokument navodi da će SAD zaključiti dugoročni sporazum o ekonomskoj saradnji sa Rusijom u oblastima energetike, infrastrukture, veštačke inteligencije i eksploatacije rijetkih metala na Arktiku.

Američki plan predviđa i postepeno ukidanje sankcija, mada evropski lideri poručuju da će o ukidanju sankcija EU odlučivati isključivo oni.

U međuvremenu, nakon pregovora američke i ukrajinske delegacije u Ženevi, plan je sveden na 19 tačaka.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je sinoć, nakon pregovora američke i ukrajinske delegacije na Floridi, da postoji “velika šansa” da se postigne sporazum kojim bi se okončao ruski rat u Ukrajini.

Tramp je novinarima u predsjedničkom avionu rekao da pregovori “idu napred, idu dobro”, prenosi Si-En-En.

– Želimo da spriječimo da ljudi budu ubijeni. Mislim da postoji velika šansa da postignemo dogovor – rekao je Tramp.

Dodao je da je do tog zaključka došao nakon razgovora sa američkim državnim sekretarom Markom Rubiom i specijalnim izaslanikom Stivom Vitkofom, nakon njihovih razgovora sa ukrajinskim zvaničnicima juče popodne.

– Razgovarao sam sa njima i dobro im ide. Ukrajina ima nekih teških problema, ali mislim da bi Rusija volela da se to završi – rekao je Tramp tokom povratka u Vašington iz Floride.

Na pitanje kakve “teške probleme” ima Ukrajina, Tramp je ukazao na slučajeve protiv korupcije najviših zvaničnika te zemlje koji su u toku, što kako je kazao “nije od pomoći”.

Trampovi komentari o korupciji u Ukrajini usledili su nekoliko dana nakon što je glavni pomoćnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, Andrij Јermak, podnio ostavku nakon pretresa koji je izvršen u njegovoj kući zbog sumnje na umiješanost u korupciju u energetskom sektoru, čime je Ukrajina ostala bez jednog od ključnih pregovarača.

Vrlo je vjerovatno da su i sankcije Naftnoj industriji Srbije uvedene u vrijeme kad je Bajden koristio autopen i vjerovatno i te sankcije potpadaju pod Trampovo poništavanje odluka prethodnog predsjednika potpisanih na taj način, kaže za Sputnjik advokat Branko Pavlović.

To bi svakako trebalo proučiti i vidjeti da li je to tako, jer bi onda mnogo toga bilo riješeno samo od sebe, ističe Pavlović povodom odluke Donalda Trampa da poništi sva dokumenta koje je Bajden potpisao pomoću autopena, mehaničkog uređaja koji replicira potpis.

„Ono što bi naša diplomatija trebalo da uradi, jeste da sada veoma pažljivo kontaktira, prati i utvrdi da li su možda i ove sankcije NIS-u deo onoga što Donald Tramp misli da poništi.“

Pavlović ocenjuje da će Trampova odluka da poništi sva dokumenta koja je Bajden autpenom potpisao napraviti haos u pravnom poretku Sjedinjenih Američkih Država.

Jer kad se budu poništavale te odluke, postavljaće se sudsko pitanje da li je to ništavno i da li se ima smatrati da te uredbe nisu važile od trenutka njihovog donošenja ili od trenutka kad ih je Tramp poništio, pa unazad, dodaje sagovornik Sputnjika.

Razgovori između delegacija SAD i Ukrajine na Floridi uključuju raspored budućih izbora u Ukrajini i mogućnost razmjene teritorija sa Rusijom, objavio je list “Volstrit džurnal” pozivajući se na visokog zvaničnika Bijele kuće.

U izvještaju se navodi da razgovori obuhvataju raspored izbora u Ukrajini, mogućnost teritorijalne razmjene između Rusije i Ukrajine i druga pitanja koja nisu riješena između Vašingtona i Kijeva.

SAD su predložile novi mirovni plan za Ukrajinu. Mediji su izvijestili da je originalni nacrt u 28 tačaka revidiran u 19 tačaka nakon što su se američki, ukrajinski i evropski zvaničnici sastali u Ženevi 23. novembra

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je 21. novembra da bi novi mirovni plan predsjednika SAD Donalda Trampa mogao da bude osnova za konačno rješenje u Ukrajini.

Ukrajinski politički sistem priprema se za “mini-revoluciju”, dok je predsjednik države Volodimir Zelenski primoran da se prilagodi životu bez Andrija Jermaka, svog najbližeg savjetnika i najodanijeg saradnika, koji je u petak podnio ostavku nakon što je njegov stan pretresen u sklopu šire antikorupcione istrage.

U tekstu u kojem analizira posljedice ostavke desne ruke Zelenskog, britanski “Guardian” navodi da bi Jermakova ostavka mogla da ima ogromne posljedice po unutrašnje upravljanje državom, kao i po poziciju Ukrajine u pregovorima o okončanju rata s Rusijom, gdje je Jermak bio na čelu ukrajinske delegacije u razgovorima sa Bijelom kućom.

“To je mini-revolucija u političkom i upravljačkom sistemu. Jermak je bio ključni element u sistemu moći koji je Zelenski izgradio”, rekao je kijevski politički analitičar Volodimir Fesenko.

Uspon i pad Jermaka

Jermak, bivši advokat specijalizovan za intelektualnu svojinu, potom producent B-filmova, postao je advokat za produkcijsku kuću Zelenskog dok je Zelenski još bio glumac.  Kada je njegov prijatelj pobijedio na predsjedničkim izborima 2019. godine, Jermak je ušao s njim u politiku – najprije kao savjetnik za spoljnu politiku, a zatim, godinu dana kasnije, kao šef kabineta predsjednika.

Tokom godina rata Jermak je postao praktično nedodirljiv. Vodio je najosjetljivije pravce ukrajinske spoljne politike, redovno razgovarao sa savjetnicima za nacionalnu bezbjednost savezničkih zemalja i predvodio tim koji je radio na mirovnim pregovorima.

Bio je i glavni politički operativac Zelenskog, često izdavao naređenja ministrima i smatran je personifikacijom predsjednikove volje.

Upravo je Jermak otputovao u London da se sastane sa bivšim komandantom vojske Valerijem Zalužnim, viđenim kao najopasniji politički rival Zelenskog, i pokušao da ga pridobije za predsjednikov tim. Malo ko u ukrajinskoj eliti je volio Jermaka, ali su mnogi izražavali nevoljnu dozu poštovanja prema njegovoj radnoj etici i nemilosrdnoj političkoj taktici.

Neki su smatrali da je toliki nivo kontrole, neuobičajen za demokratije, opravdan ratnim kontekstom. Njegova uloga “gromobrana” često je štitila Zelenskog.

Iako je Jermakov stan u petak pretresen, rijetko ko je očekivao da će to dovesti do njegovog odlaska.

Iako Jermak zasad nije optužen ni za šta, antikorupciona istraga prijetila je da dominira medijskim prostorom i izazove političku krizu, uz rastuće nezadovoljstvo javnosti zbog korupcije.

Rejting odobravanja Zelenskog već je ozbiljno pao zbog skandala. U subotu je portal Ukrajinska pravda, pozivajući se na izvore, objavio da su istražioci zaplijenili više laptopa i mobilnih telefona iz Jermakovog stana, prenosi Nova.

“Za Zelenskog je to bila teška odluka – razumio je političku potrebu, ali je bio psihološki zavisan od Jermaka”, rekao je Fesenko.

Dodao je da je najvjerovatnije ostavka bila Jermakova odluka.

“Mislim da je Jermak shvatio da će, ako potone, povući i Zelenskog sa sobom, pa je odlučio da se žrtvuje kako bi ga spasao”, kaže on.

Šta slijedi sada?

Kao i uvijek nakon pada moćne političke figure, period prilagođavanja mogao bi biti haotičan. Neki Jermakovi lojalni saradnici sada će strahovati za svoje pozicije, dok će mnogi drugi u eliti odahnuti i nadati se većem direktnom pristupu predsjedniku.

“Jermak je kontrolisao ne samo predsjednikove kontakte s ostatkom svijeta, već i protok informacija do predsjednika”, rekla je Olena Prokopenko, viša saradnica njemačkog Maršalovog fonda.

Vjerovalo se da Jermak kontroliše mrežu Telegram kanala, koji je objavljivao diskreditujuće materijale o onima koji su mu se zamjerili i bio je poznat po surovom ograničavanju pristupa Zelenskom.

Jedan od rijetkih koji je uspio da mu se suprotstavi jeste dugogodišnji šef vojne obavještajne službe Kirilo Budanov, koji je preživio više navodnih Jermakovih pokušaja da bude smijenjen.

Drugi, koji su postajali previše popularni ili su se zamjerali Jermaku, bili su smijenjeni bez oklijevanja.

Skandal koji se brzo širi

Zelenski se uspješno nosio sa koruptivnim aferama u prošlosti, ali niz događaja u julu uzdrmao je njegovu vlast do temelja, oslabila njegov politički rejting i zbog toga je izgubio čovjeka koji se smatrao njegovom desnom rukom.

Tada je predsjednik ubijedio članove parlamenta da ukinu nezavisnost dva tijela za borbu protiv korupcije u Ukrajini i direktno ih potčine Vladi.

Zelenski je tada tvrdio da to traži kako bi se ograničio ruski uticaj u Ukrajini.

Ali, ukrajinska javnost, a i Evropska unija, nisu bili saglasni pa je Zelenski morao da promijeni odluku usljed masovnih protesta.

Ova dva tijela, Nacionalni biro za borbu protiv korupcije (Nabu) i Kancelarija specijalnog tužioca za borbu protiv korupcije (Sapo), do jeseni objavila su rezultate duge istrage.

Ustanovljena je umiješanost u korupciju ljudi iz uskog kruga oko Zelenskog.

Visoki zvaničnici, među kojima su dvoje ministara, bivši zamjenik premijera i bivši poslovni partner Zelenskog, optuženi su da su prisvojili 100 miliona dolara iz javnih projekata u energetici.

Tada je Rusija uoči četvrte zime od početka rata ciljala energetska postrojenja u Ukrajini, što je primoralo zemlju da primijeni restrikcije struje, a bijes u javnosti zbog navodnih zloupotreba samo je rastao.

Iako nije imenovan u istrazi i porekao je umiješanost u koruptivne radnje, Jermak nije mogao da se skloni od ovog slučaja.

Sumnja se da ima neke informacije o tome.

Jermak je prošle nedjelje predvodio ukrajinsku delegaciju na sastanku sa Markom Rubiom, američkim državnim sekretarom, u Ženevi i navodno je uspio da se izbori za ustupke Ukrajini u sporazumu za koji mnogi vjeruju da pogoduje Rusiji.

Nastavak pregovora ove sedmice

U trenucima dok se Ukrajina bori i pregovara o golom opstanku, ostavka Jermaka doprinosi destabilizaciji zemlje, prenosi BBC.

Pregovori se nastavljaju ove sedmice. Ukrajinsku delegaciju predvodiće ministar odbrane Rustem Umerov tokom razgovora sa Amerikancima, saopštili su iz Predsjedništva Ukrajine.

Ostaje da se vidi da li će ostavka Jermaka biti pravovremena preraspodjela u Kijevu i skupocjen gubitak kontinuiteta.

Još nije poznato ni kako je Jermak prihvatio iznenadni odlazak iz vlade.

“New York Post” objavio je u subotu da im je Jermak pisao i da je obećao da će otići na ratište. Takođe, tvrdio je da je nevin.

“Idem na front i spreman sam za odmazdu. Ja sam pošten i pristojan čovjek”, navodno je napisao.

Za 1. decemar je najavljen sastanak Zelenskog i francuskog predsjednika Emanuela Makrona, a tim ukrajinskih pregovarača otputovao je u SAD na razgovore o američkom planu za okončanje rata u Ukrajini.

Američki vojni avioni navodno gotovo neprestano patroliraju međunarodnim vazdušnim prostorom u blizini Venecuele, izjavio je danas za Washington Post neimenovani američki zvaničnik.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp rekao je ranije danas da je vazdušni prostor Venecuele “u potpunosti zatvoren” nakon što je obećao da će kopneni napadi SAD “vrlo uskoro” početi, prenosi The Sun.

Na svojoj platformi TruthSocial, Tramp je poručio svim avio-kompanijama, pilotima, dilerima droge i trgovcima ljudima, da imaju u vidu da je vazdušni prostor iznad i oko Venecuele u potpunosti zatvoren.

Tramp je u četvrtak obećao da će pojačati vojne akcije protiv navodnih krijumčara droge, rekavši da će vojska SAD “vrlo uskoro” započeti kopnene operacije u Venecueli.

“Vjerovatno ste primijetili da ljudi više ne žele da prevoze (drogu) morem, pa ćemo početi da ih zaustavljamo i kopnom. Kopnena ruta je lakša, a to će početi veoma uskoro”, istakao je Tramp.

Tramp je ranije optužio predsjednika Venecuele Nikolasa Madura da vodi kriminalnu imperiju ugrađenu u državni aparat, koja je korumpirala vojsku, obavještajne službe, sudove i parlament, što je Maduro negirao.

Specijalni izaslanik američkog predsjednika Stiven Vitkof smatra da Ukrajina treba da traži od američkog predsjednika garancije da u narednih deset godina neće biti uvedene carine, a ne rakete velikog dometa, navodi “Vol strit džornal”.

„Vitkof je pozvao američke zvaničnike da probaju drugu taktiku: kakav je smisao u nešto malo raketa? Umjesto toga, on je pozvao Ukrajinu da se obrati Donaldu Trampu s molbom za oslobađanje od carina na 10 godina“, prenio je list argumente Vitkofa.

List navodi da je specijalni izaslanik objasnio vlastima u Kijevu da bi odlaganje carina obezbijedilo dodatne podsticaje za ukrajinsku privredu.

Isti dnevnik je nedavno objavio da je tokom razgovora 16. oktobra ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio Trampa da bi slanje raketa “tomahavk” Ukrajini dovelo do eskalacije.

Putin je 23. oktobra rekao da će odgovor Rusije, u slučaju da rakete “tomahavk” budu primijenjene za napade unutar ruske teritorije, biti veoma ozbiljan, ako ne i zapanjujući.