Kategorija: Svijet

Aleksandar “Saša” Kasanof izabran je za zamjenika pomoćnika sekretara za Zapadni Balkan, kao i štampu i javnu diplomatiju u Birou za evropske i evroazijske poslove, saopštio je Stejt department.

On će na tom mejstu zamijeniti Gabrijela Eskobara čiji je mandat istekao krajem maja.

Kasanof je prethodno služio kao izvršni pomoćnik bivšeg podsekretara za politička pitanja Viktorije Nuland i vršioca dužnosti podsekretara za politička pitanja Džona Basa.

Služio je u Irskoj, Turkmenistanu, Čileu i Ukrajini.

Kako se navodi dobio je nagradu Džejms Klement Dan za izvrsnost za svoj rad kao politički savjetnik u američkoj ambasadi u Kijevu tokom “Majdanske revolucije”, prenosi Tanjug.

Navodi se da zadaci Kasanofa u Vašingtonu uključuju rad na mjestu direktora Kancelarije za globalnu politiku i programe u Birou za međunarodne narkotike i poslove sprovođenja zakona, rad na mjestu zamjenika direktora osoblja Izvršnog sekretarijata, direktora Kancelarije za istočnoevropske poslove i Zamenika direktora Kancelarije za pitanja Kavkaza i regionalne sukobe.

Kasanof je završio Nacionalni ratni koledž, školu za napredne međunarodne studije Džons Hopkins i Hamilton koledž, a govori francuski, italijanski, ruski i španski jezik.

Vladimir Zelenski izjavio je da postoji mogućnost za mirovne pregovore sa predstavnicima Rusije, čak i ako bude morao da pregovara s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Podsjetimo, Zelenski je 2022. godine potpisao dekret kojim se izričito zabranjuju pregovori s ruskim predsjednikom.

“Bićemo spremni da zajedno sa našim partnerima razgovaramo sa predstavnicima Rusije. A da li je u pitanju Putin ili nije – kakva je razlika? Ako želimo da okončamo rat – a imamo svu snagu da to uradimo – i ako je svijet ujedinjen oko Ukrajine , razgovaraćemo sa onima koji odlučuju o svemu u Rusiji”, rekao je Zelenski u intervjuu za britanski Bi-Bi-Si.

Prema riječima Zelenskog, Kijev će biti spreman da pregovara ako plan za pregovore “bude spreman do sljedećeg samita o Ukrajini i ako Rusija bude spremna da pregovara na njegovim osnovama”, prenose RIA Novosti.

Dosadašnji “mirovni” samiti o Ukrajini koji su organizovani pod pokroviteljstvom zapada zasnivali su se na tzv. mirovnom planu Zelenskog, koji između ostalog zahtijeva da se Kijevu povrate sve teritorije čiji su se stanovnici odlučili za sjedinjenje s Ruskom Federacijom, i da se rusko liderstvo dobrovoljno podvrgne suđenju za navodne ratne zločine.

Moskva je odbacila tzv. mirovni plan Zelenskog, rekavši da je on odvojen od stvarnosti.

Ruski predsjednik je sredinom juna istakao da bi pregovori mogli da počnu ako Kijev povuče svoje trupe sa novih ruskih regiona, Donjecke i Luganske Narodne Republike, Hersona i Zaporožja. Putin je takođe istakao da bi Kijev morao zvanično zvanično da se odrekne od članstva u NATO-u.

Kancelarija Zelenskog odbacila je Putinove prijedloge.

Zelenski je u intervjuu za Bi-Bi-Si takođe napomenuo da su ukrajinske snage u teškoj situaciji i da trpe velike gubitke.

“Znam koliko ljudi gubimo svaki dan, nažalost, ove promjene nisu u pozitivnom pravcu”, rekao je Zelenski.

Reagujući na izjave Zelenskog o mogućnosti pregovora s Rusijom, zamjenik predsjednika Odbora Državne dume za odbranu Aleksej Žuravljov je za RIA Novosti rekao da to nije ništa drugo do “igra” za zapadnu javnost, kojom Zelenski želi da pokaže da navodno teži mirnom riješenju sukoba.

“Po mom mišljenju, ovo nije ništa drugo do još jedna igra za publiku, naravno, zapadnu. Zelenski time želi da pokaže da teži mirnom rješenju, i da navede Rusiju da odustane od pohađanja njegovog pseudo-samita. Nemamo ni o čemu da razgovaramo s njim, koji nije legitiman. Njegov predsjednički mandat je odavno istekao, a kapitulaciju može potpisati i neko od generala, kao što je bio slučaj s Hitlerovom Njemačkom”, rekao je Žuravljov.

Kijev je prethodno poručio da bi Moskva mogla da bude pozvana na samit u Švajcarskoj, gdje bi joj bio predstavljen ukrajinski plan za “pravedan mir” koji je podržala “međunarodna zajednica”. Moskva je rekla da bi poziv najvjerovatnije bio pokušaj obmane, piše RT Balkan.

Bijela kuća saopštila je da će predsjednik SAD DŽozef Bajden obavljati svoj mandat do kraja, uprkos pozivima pojedinih republikanaca iz Kongresa da se povuče.

U saopštenju se navodi da je Bajden rekao da se “raduje završetku svog mandata” kada su ga pitali o republikancima u Kongresu koji su ga pozvali da se povuče sa mjesta predsjednika.

Portparol Bijele kuće Endrju Bejts rekao je za Si-En-En da je Bajden tokom svog mandata postigao uspjeh da ekonomija SAD koja je bilježila pad, postane ekonomija sa najsnažnijim rastom u svijetu, kao i da je za vrijeme njegovog mandata zabilježena najniža stopa nasilnog kriminala za gotovo 50 godina.

Bejts je naveo da je Bajden učinio NATO većim nego ikad.

– I nastaviće da se bori da zaštiti slobode Amerikanaca od radikalnih zabrana abortusa i napada na vladavinu zakona – istakao je Bejts.

Više republikanca iz Kongresa pozvalo je danas Bajdena da podnese ostavku, uključujući predsjednika Predstavničkog doma američkog Kongresa, Majka DŽonsona i predsjedavajućeg ogranka republikanske kampanje u Predstavničkom domu Ričarda Hadsona.

Bajden se povukao iz kampanje za reizbor na predsjedničkim izborima 5. novembra.

On je u pismu na platformi X poručio da vjeruje da je u najboljem interesu njegove stranke i države da se povuče i da se fokusira samo na ispunjavanje svoje dužnosti kao predsjednika do kraja mandata.

Bajden je takođe rekao da podržava potprjedsednicu SAD Kamalu Haris kao kandidatkinju demokrata na predsjedničkim izborima na kojima bi se suprotstavila republikanskom kandidatu Donaldu Trampu.

Džo Bajden, američki predsjednik, upravo je preporučio da Kamala Haris bude njegova zamjena za kandidata Demokratske stranke na američkim izborima za predsjednika.

“Moja prva odluka kada sam postao kandidat stranke 2020. godine je bila da odaberem Kamalu Haris kao moju potpredsjednicu. To je bila najbolja odluka koju sam napravio. Danas joj nudim moju punu podršku i preporučujem Kamalu da bude kandidat naše stranke ove godine. Demokrate, vrijeme je da se ujedinimo i pobjedimo Trampa”; napisao je Bajden.

Iako je Bajden podržao Haris to ne znači da će njegovi delegati koji su mu dali podršku da bude kandidat automatski i glasati za nju kao novog kandidata. Naime njegovi delegati imaju opciju da na demokratskoj konferenciji glasaju i za drugog kandidata po svom izboru. Međutim obzirom na autoritet koji Bajden uživa za očekivati je da će stranka stati iza njegove preporuke.

Kandidat republikanaca na predstojećim predsjedničkim izborima u Sjedinjenim Američkim Državama Donald Tramp rekao je danas, nakon povlačenja aktuelnog predsjednika DŽozefa Bajdena iz kampanje, da Bajden “odlazi kao do sada najgori predsjednik” u istoriji te zemlje.

U telefonskom razgovoru za Si-En-En, nekoliko minuta nakon što je Bajden saopštio da se povlači, Tramp je rekao da misli da će potpredsjednicu Kamalu Haris lakše pobijediti nego što bi pobijedio Bajdena, iako još nije poznato da li će ona biti kandidat demokrata za predsjednika.

Bajden se danas povukao iz kampanje za reizbor na predsjedničkim izborima u novembru.

Američki predsjednik DŽozef Bajden saopštio je da se povlači iz predizborne trke.

Bajden je dodao da će, uprkos povlačenju, ostati predsjednik do kraja mandata.

– Vjerujem da je u najboljem interesu moje partije i zemlje da odstupim i fokusiram se na ispunjavanje svojih dužnosti predsjednika do kraja svog mandata – napisao je Bajden u pismu objavljenom na njegovim društvenim mrežama.

On je obećao da će dati više detalja o svojoj odluci u obraćanju naciji kasnije ove nedjelje.

Kandidat Republikanske stranke na predstojećim predsjedničkim izborima u SAD Donald Tramp odbacio je optužbe da je opasnost za demokratiju, rekavši da je prošle nedjelje primio metak za demokratiju.

Govoreći na prvom javnom skupu Republikanske stranke nakon što je prošle sedmice na njega izvršen atentat, Tramp je odbacio i povezanost sa takozvanim “Projektom 2025”.

– Kažu da su neki ekstremni desničari napravili neki Projekat 2025, ja pojma nemam šta je to. Kažu za mene da predstavljam opasnost za demokratiju, a prošle nedjelje sam primio metak za nju – rekao je Tramp.

Trampu se na govornici pridružio i senator iz Ohaja DŽej Di Vens, kojeg je Tramp izabrao za svog kandidata za potpredsjednika i za šta je rekao da je učinio jer je Vens “za radnike”.

– On se zalaže za one koji snažno rade. Biće odličan potpredsjednik – rekao je Tramp.

On je naveo da se pred govornicom u Mičigenu pojavio samo, kako je rekao, zahvaljujući božjoj pomoći.

– Suočimo se s tim, nešto posebno se dogodilo prošle sedmice. Tu sam samo uz božju pomoć, inače ne bih bio pred vama – rekao je Tramp.

Vens je istakao da je teško povjerovati da je prije nedjelju dana atentator pokušao da oduzme život Donaldu Trampu.

Tramp još jednom obećao da će brzo okončati sukob u Ukrajini

Tramp je rekao da će, ako pobijedi na predsjedničkim izborima, okončati sukob u Ukrajini i prije svoje inauguracije.

On je okupljenima obećao i da će spriječiti izbijanje Trećeg svjetskog rata.

– Čak i prije nego što uđem u Ovalni kabinet, ubrzo nakon što pobijedimo na predsjedničkim izborima, okončaću ovaj strašni sukob između Rusije i Ukrajine. Јa sam jedini koji može da kaže: spriječiću Treći svjetski rat – rekao je on.

Tramp je 19. jula razgovarao telefonom sa Volodimirom Zelenskim. Kasnije, on je opisao razgovor kao “veoma dobar”. Tokom razgovora, Zelenski je osudio “monstruozni pokušaj ubistva” na Trampa, rekao je američki političar.

Zauzvrat, bivši britanski premijer Boris DŽonson, koji se prethodnog dana sastao sa Donaldom Trampom, rekao je da republikanac “ima snagu i hrabrost da spase Ukrajinu i okonča rat pod uslovima koji su povoljni za nju i Zapad”.

Američki republikanski predsjednički kandidat Donald Trump rekao je u objavi na Truth Socialu da je u petak imao “vrlo dobar razgovor” s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i obećao da će pregovorima okončati rat u Ukrajini.
Zelenski je također izvijestio o svom razgovoru s Trumpom i izrazio zahvalnost na vojnoj pomoći SAD-a. Ali u objavi na Twitteru nije spominjao napore da se okonča 28-mjesečni sukob.

Trump je rekao da će okončati rat u Ukrajini prije nego uopće preuzme dužnost u januaru ako pobijedi na izborima 5. novembra. Također je rekao da da je bio na dužnosti kada je Kremlj poslao trupe u Ukrajinu u februaru 2022. godine, rata ne bi bilo.

U svom postu na Truth Socialu, Trump je rekao da će kao predsjednik “donijeti mir svijetu i okončati rat koji je koštao toliko života”.

“Obje strane moći će se okupiti i pregovarati o dogovoru koji će okončati nasilje i otvoriti put naprijed ka prosperitetu”, rekao je Trump.

Iako je Trump iznio nekoliko opipljivih političkih prijedloga, rekao je Reutersu u prošlogodišnjem intervjuu da će Ukrajina možda morati ustupiti dio teritorija kako bi postigla mirovni sporazum.

Zelenski je u svom postu rekao da je čestitao Trumpu što je postao republikanski kandidat i osudio pokušaj atentata na njega prošle sedmice.

“Poželio sam mu snagu i apsolutnu sigurnost u budućnosti. Uočio sam vitalnu dvostranačku i dvodomnu američku potporu zaštiti slobode i nezavisnosti naše nacije”, rekao je Zelenski.

Ukrajina će, rekao je, “uvijek biti zahvalna Sjedinjenim Državama za njihovu pomoć u jačanju naše sposobnosti da se odupremo ruskom teroru. Ruski napadi na naše gradove i sela nastavljaju se svaki dan.”

Zelenski odbija bilo kakve pregovore s Rusijom o okončanju sukoba sve dok ruske trupe ostaju u Ukrajini.

Ukrajinski predsjednik predložio je mirovni plan, ponovno prikazan na “svjetskom summitu” prošlog mjeseca na koji Rusija nije bila pozvana, a koji poziva na povlačenje ruskih trupa i vraćanje ukrajinskih postsovjetskih granica iz 1991. godine.

Saradnici potpredsjednice SAD-a Kamale Harris su već krenuli u pripremu njene predsjedničke kampanje, nakon što je značajno povećana šansa da će Joe Biden odustati od borbe za novi mandat u Bijeloj kući.
Kako javljaju američki mediji, Harris još formalno ne učestvuje u ovim pripremama, imajući u vidu da Biden službeno nije odustao od utrke.
Ipak, “iza njenih leđa” njen tim najbližih saradnika radi na tome da na Demokratskoj nacionalnoj konvenciji, koja će biti održana od 19. do 22. augusta u Chicagu, upravo Harris zamijeni Bidena.

Kako je tokom većeg dijela mandata Bidena upravo on bio u fokusu, saradnici Kamale Harris smatraju da ona mora poraditi na isticanju svojih dostignuća i spremiti se na borbu s drugim potencijalnim kandidatima u Demokratskoj stranci.

Politico, citirajući pet saradnika koji su počeli rad na ovom projektu, kaže da nije poenta “istisnuti Bidena iz kampanje”, već samo “biti spreman za svaku opciju.”

Aktuelni predsjednik SAD-a Joe Biden bi već ovog vikenda mogao objaviti da se povlači iz predsjedničke utrke, tvrdnje su portala Axios.