Kategorija: Svijet

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je danas da želi da se uskoro sastane sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom i da zaustavi rat između Rusije i Ukrajine.

On je u obraćanju na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu putem video linka rekao da, takođe, želi da radi na smanjenju nuklearnog naoružanja, dodajući da smatra da bi Rusija i Kina mogle da podrže smanjenje sopstvenih oružanih sposobnosti, prenio je Rojters.

Tramp je kazao da odnose između SAD i Kine vidi kao veoma dobre i da se nada da Kina može da pomogne da se okonča rat između Rusije i Ukrajine, prenosi Tanjug.

“Oni imaju veliku moć nad tom situacijom. Nadamo se da možemo da radimo zajedno i da to zaustavimo”, rekao je on.

Tramp je, takođe, izjavio da SAD nisu potrebni kanadska nafta, gas, automobili ili drvna građa i ponovio svoj prijedlog da Kanada postane 51. američka država.

“Tražićemo poštovanje od drugih nacija… Sa Kanadom je bilo veoma teško sarađivati tokom godina”, istakao je predsjednik SAD.

Svjetski ekonomski forum u Davosu traje od 20. do 24. januara pod sloganom ”Saradnja za Inteligentno doba”.

Federalni sudija Džon Kafenor u Sijetlu danas je privremeno blokirao izvršnu naredbu predsjednika SAD Donalda Trampa kojom se ukida ustavna garancija državljanstva po rođenju, nazivajući je “očigledno neustavnom” tokom prvog saslušanja u pokušaju više država da ospore naredbu.

Kafenor je u više navrata prekidao advokata Ministarstva pravde Breta Šumejta da bi ga pitao kako može da smatra da je naredba ustavna, prenio je AP.

Privremena zabrana koju su tražili Arizona, Ilinois, Oregon i Vašington primjenjuje se na nacionalnom nivou.

Ovo je jedna od pet tužbi koje su pokrenule 22 države i brojne grupe za prava imigranata širom zemlje.

Trampova izvršna naredba, koju je potpisao na dan inauguracije, trebalo bi da stupi na snagu 19. februara.

To bi moglo da utiče na stotine hiljada ljudi rođenih u SAD, navodi se u jednoj od tužbi.

Tokom 2022. godine rođeno je oko 255.000 djece od majki koje žive u zemlji ilegalno i oko 153.000 djece čija oba roditelja žive ilegalno, prema tužbi četiri države podnesenoj u Sijetlu.

Trampova administracija je u dokumentima podnesenim u srijedu tvrdila da države nemaju osnova da podnesu tužbu protiv naredbe i da nikakva šteta još nije učinjena, tako da se ne traži privremena pomoć.

Advokati administracije su, takođe, pojasnili da se izvršna naredba odnosi samo na osobe rođene nakon 19. februara, kada naredba treba da stupi na snagu.

SAD su među oko 30 zemalja u kojima se primjenjuje državljanstvo po rođenju, navodi AP, prenosi Tanjug.

Akcije ruske vojske i pobjeda, najbolji su odgovor na “ultimatume” predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog o povratku na granice iz 2022. godine, izjavio je danas zamjenik predsjednika Saveta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev na sastanku Vojno-industrijske komisije Rusije.

“Naši protivnici ne odustaju samo od napada, već se postavljaju razni ultimatumi, uprkos ustavu naše zemlje. Najbolji odgovor na ultimatum su akcije oružanih snaga i pobjeda”, naglasio je Medvedev, prenio je TASS.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin je ranije rekao da je Moskva spremna da vodi dijalog sa Ukrajinom bez preduslova, ali na osnovu Istanbulskih sporazuma iz 2022. godine i “na osnovu realnosti koja se razvija na terenu”, prenosi Tanjug.

Stalni predstavnik Rusije u UN Vasilij Nebenzja izjavio je danas da će Rusija nadgledati sprovođenje sporazuma između Izraela i Hamasa, kao i da će podržati svaku inicijativu u cilju bezuslovnog i sveobuhvatnog primirja u zoni konflikta.

On je u obraćanju na sastanku Savjeta bezbjednosti UN posvećenom saradnji sa državama Arapske lige dodao da će Moskva takođe podržati obezbjeđivanje neometanog dopremanja humanitarne pomoći, kao i ponovno pokretanje pregovora na opšte priznatoj međunarodnoj zakonskoj osnovi, uključujući odluke Savjeta bezbjednosti i Generalne skupštine UN, prenijele su RIA Novosti.

Nebenzja je istovremeno ukazao na konsolidovanu poziciju Arapske lige koja je pomogla u stvaranju neophodne međunarodne podrške za postizanje sporazuma Izraela i Hamasa, prenosi Tanjug.

Prema njegovim riječima, Ruska Federacija je spremna da na svaki način doprinese normalizaciji situacije u regionu, kako u svojstvu pojedinačne države, tako i u kolektivnom formatu, uključujući tu i saradnju Arapske lige sa UN.

Tri dana mandata, a Tramp već ostavlja utisak dugog boravka u Bijeloj kući

Posle “umirenih godina” Džožefa Bajdena, povratak na predsjednički položaj koji je neprekidan napad na čula je podsjetnik zašto toliko miliona Amerikanaca vidi Trampa kao ubjedljivu, istorijsku ličnost i zašto ga se milioni još dublje plaše, piše CNN.

Tramp je krenuo u žestok obračun sa imigracijom, najavio je ulaganja u tehnologiju od 500 milijardi dolara, preimenovao je u Meksički zaliv, zabranio veći dio politike raznolikosti u saveznoj vladi, “vrzmao se” oko TikToka, otpuštao ljude putem objava na društvenim mrežama, raspravljao o teritorijalnoj ekspanziji, prijetio trgovinskim ratom, razgovarao sa novinarima više nego Bajden mjesecima i plesao sa mačem.

Takođe je ismijevao vladavinu zakona izričući pomilovanje napadačima na Kapitol 6. januara 2021, lagao je o izborima iz 2020, osvetio se kritičarima, obustavio je obezbjeđivanje bivšeg savjetnika za nacionalnu bezbjednost Džona Boltona, kritikovao je episkopa, ugrozio etiku u vladi, stigmatizirao trans Amerikance i otvorio put federalnim imigracionim vlastima (Imigraciona i carinska služba – ICE) da hapse u školama i crkvama. I to sve je uradio u samo dva dana mandata.

„Trampova brzina je namjerna“

Trampova brzina je namjerna, piše CNN. Toliko toga se dešava da rijetko ima vremena za razmišljanje o težini jednog događaja. Zanimljivosti i nove politike koje mijenjaju svijet su uhvaćene u vrtlog. Tramp je usred svega, diriguje kakofonijom i pojačava buku kad god želi više pažnje.

Za Trampove pristalice sve ove aktivnosti stvaraju utisak beskonačnog niza pobjeda i ispunjenih obećanja. Većina ljudi ne prati politiku 24 sata dnevno, 7 dana u nedjelji, ali priče i slike koje Tramp kreira filtriraju se kroz društvene mreže, radio-stanice i lokalne vijesti i ponovo pune njegov politički kapital.

Čak i kada Tramp samo troluje medije ili demokrate, to je u redu: njegovi bazni birači koji ne vjeruju establišmentu poslali su ga nazad u Vašington da razbjesni i zamagljuje, navodi CNN.

Što se tiče Trampovih neprijatelja, teško je znati na šta da se najviše razbjesne.

Opozicija postaje raštrkana, i on preskače bez odgovornosti. Noćne kompilacije liberala koji postaju uznemireni zbog njegovih najnovijih ispada, u međuvremenu, pune laskave konzervativne vijesti.

Većina novih predsjedavanja počinje “u naletu aktivnosti”, iako većina sprovodi izmjene u prvih 100 dana, a ne prvih 100 sati vlasti.

Ali Tramp je uradio samo “lakši dio”, uspješno organizovavši rano uvođenje.

Domaća i međunarodna kriza čekaju predsjednika koji je u prošlosti zatečen u takvim situacijama. Jedna je stvar potpisati stotine izvršnih naredbi – od kojih su neke već suočene sa sudskim izazovima – ali stvarna promjena može biti zacementirana samo donošenjem zakona.

Izdajnički zadatak sa kojim se Tramp suočava u prolazu stvarne, trajne promjene došao je u fokus u utorak na njegovom sastanku sa najvišim republikanskim liderima u Kongresu.

Čini se da još uvijek nema konsenzusa oko toga da li da se nastavi sa jednim masivnim nacrtom zakona kojim će se progurati njegov dnevni red. U svakom slučaju, ništa nije zagarantovano s obzirom na minuskularnu većinu GOP-a u Predstavničkom domu.

Ipak, prvih nekoliko dana vladavine, otkrili su važne trendove u novom Trampovom predsjednikovanju.

Bolje je sada organizovan
Šok i strahopoštovanje od bezbrojnih akcija izvršne vlasti nagovještavaju daleko profesionalniju operaciju Bijele kuće od njegovog haotičnog prvog mandata.

Novoj šefici kabineta Bijele kuće Suzi Vajls pripisano je da je dodala strukturu Trampovoj kampanji, ali da nije mogla da ublaži njegove divlje, ponekad samodestruktivne improvizacione instinkte. Možda ona može da uradi isto u Zapadnom krilu.

I za razliku od svojih prvih nekoliko dana na funkciji posljednji put, Tramp zna šta želi da uradi i kako to da uradi. Njegovo dobro raspoloženje nakon pohvala povodom njegovog drugog inauguracionog mandata koje do sada nije umanjeno neizbježnim političkim preprekama vjerovatno je takođe pomoglo.

Oštar pristup prema imigraciji
Tramp je u ponedjeljak otkrio nešto veoma bitno oko prošlogodišnjih izbora tokom obraćanja pristalicama.

– Svi su rekli da je inflacija pitanje broj jedan. Rekao sam da se ne slažem. Mislim da ljudi koji dolaze u našu zemlju iz zatvora i iz mentalnih ustanova su problem za ljude koje poznajem. I učinio sam to svojim prioritetom brojem jedan – rekao je Tramp.

Tramp je nastavio:

– I ja sam govorio o inflaciji. Ali znate, koliko puta možete reći da je jabuka udvostručila cijenu? Rekao bih to i jako bih udario, ali onda se vraćam na činjenicu da ne želimo da kriminalci dođu u našu zemlju.

Donald Tramp ponovo djeluje u skladu sa tim uvjerenjem, donoseći agresivan set izvršnih odluka koje postavljaju temelje za njegov program masovnih deportacija.

Proglasio je vanredno stanje, što bi moglo dovesti do toga da vojska bude poslata na granicu. U zapanjujućem potezu u utorak, ukinuo je zaštitu crkvama i školama od mogućih hapšenja od strane ICE-a (Imigraciona i carinska služba). Takođe je otežao migrantima legalan ulazak u SAD zatvaranjem aplikacije za granicu.

Ako je jedan od ciljeva Trampove politike da stvori klimu straha, moguće je da uspIjeva.

– Pripadnici ICE su ponovo tu da rade svoj posao – rekao je Trampov “car za granice” Tom Homan za CNN u utorak, otkrivajući kako bi se operacije oko deportacije mogle brzo proširiti ukoliko gradovi ne pomognu u pronalaženju “bjegunaca kriminalaca”.

– Naći ćemo ga, ali kada ga pronađemo, možda će biti sa drugima. Oni koji nemaju krivične osude, ali su ilegalno u zemlji, takođe će biti uhapšeni jer nećemo praviti izuzetke – rekao je on.

Imigracija je tema koja se dopada njegovim pristalicama, ali Tramp rizikuje stavljajući je u prvi plan, s obzirom na to da je cijena namirnica i stanovanja bila jedno od pitanja koje je obećao da će riješiti tokom kampanje, a posebno je odjeknula među neopredeljenim biračima.

Tramp ne mora ponovo da se kandiduje, ali mora da očuva svoju koaliciju kako bi izbjegao velike gubitke za Republikansku stranku na sljedećim izborima za Kongres.

Zaobilaženje zakonskih procedura
Jedan od velikih strahova među Trampovim protivnicima bio je da će, ako povrati vlast, posebno nakon što tvrdi da je bio žrtva progona, uzeti zakon u svoje ruke. To se već dešava dok Tramp raskošno koristi svoju moć pomilovanja.

Predsjednik je žustro opravdavao davanje pomilovanja za više od 1.000 učesnika nereda od 6. januara i nije pokazivao nikakvo kajanje zbog pomilovanja ili ublažavanja kazni čak ni za one koji su proglašeni krivima za napade na policajce.

– Ubice danas čak ni ne budu optužene. Imate ubice svuda koji nisu optuženi – rekao je u utorak, pokušavajući da skrene pažnju sa pitanja o pomilovanjima.

Tramp je takođe kritikovao Bajdena zbog davanja preventivnih pomilovanja članovima porodice, uslijed straha da bi mogli biti meta novog Ministarstva pravde.

Ovo je potvrdilo strahove mnogih demokrata da će Tramp koristiti Bajdenov presedan kao izgovor da značajno proširi sopstvene ovlasti. Za razliku od Bajdena, međutim, Tramp je barem izašao pred medije da objasni svoj stav.

Kasnije u utorak, Tramp je objavio da je dodijelio još jedno pomilovanje – Rosu Vilijamu Ulbrihtu, osnivaču sajta Silk Road na dark vebu, koji je Ministarstvo pravde opisalo kao ‘najsofisticiranije i najopsežnije kriminalno tržište na internetu danas.’

Pomilovanje Ulbrihta, koji je služio doživotnu kaznu, bio je gest prema libertarijanskom pokretu koji je podržao Trampa na izborima, kako je predsjednik nagovijestio na Truth Social platformi.

Trampova upotreba moći pomilovanja za samo dva dana na funkciji podstaći će zabrinutost da on sada efektivno djeluje iznad zakona i da bi svako ko mu politički pomaže mogao očekivati pravne prednosti.

Tramp traži dogovore svuda
Jedan od najistaknutijih događaja od Trampovog povratka bilo je ponovljeno slanje javnih poruka ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, u kojima pokušava da ga ubijedi da postigne dogovor za okončanje rata u Ukrajini.

Nakon što je u ponjedeljak primetio da je ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski spreman za razgovore, u utorak je Tramp upitan da li bi uveo nove sankcije ruskom lideru ako ne bude sarađivao.

– Zvuči vjerovatno – rekao je.

Nema garancije da je Putin spreman da okonča sukob, ali Trampovi pokušaji da stvori pritisak dolaze uoči vjerovatnog poziva između lidera uskoro.

Tramp je takođe do sada odložio obećane tarife protiv Kine, sugerišući da koristi prijetnju kao pritisak prije mogućeg puta u Peking. Takođe je u utorak izdao novu prijetnju Evropskoj uniji, podižući mogućnost još jednog trgovinskog rata, koji bi mogao biti stvaran ili pregovaračka taktika.

– Tretiraju nas vrlo, vrlo loše. Tako da će biti podložni tarifama – rekao je novi predsjednik SAD.

I na kraju još jednog iscrpljujućeg dana u novoj Trampovoj Bijeloj kući, predsjednik koji pokušava da ubijedi Kinu da proda TikTok, upitan je da li bi volio da tehnološki milijarder Ilon Mask, koji već ima ogromne sukobe interesa sa vladom, kupi ovu aplikaciju.

– Bih, ako bi htio da je kupi – rekao je Tramp, prenosi Telegraf.

Poslanici Evropskog parlamenta usvojili su danas rezoluciju, u kojoj su pozvali EU da odbaci kao lažne predstojeće predsjedničke izbore u Bjelorusiji, koji će biti održani 26. januara.

Oni su zatražili od EU, njenih država članica i međunarodne zajednice da ne priznaju legitimitet Aleksandra Lukašenka kao predsjednika, tvrdeći da na izborima postoje samo “pro forme kandidati”.

Istovremeno su izrazili “nepokolebljivu podršku bjeloruskom narodu u njegovom traganju za demokratijom, slobodom i ljudskim pravima”.

Poslanici su pozvali EU i njene međunarodne partnere da prošire i ojačaju sankcije protiv pojedinaca i entiteta odgovornih za, kako tvrde, “represiju u Belorusiji i za učešće Bjelorusije u ratu Rusije u Ukrajini”.

Rezolucija je usvojena sa 567 glasova za, 25 protiv i 66 uzdržanih.

Donald Tramp , iako je obećavao u predizbornoj kampanji, nije na početku predsjedničkog mandata uveo carine Meksiku i Kini.

Na konferenciji za novinare dan nakon preuzimanja dužnosti najavio je da razmatra uvođenje carina od 10 posto na robu iz Kine od 1. februara jer Kinezi, tvrdi on, šalju fentanil u SAD preko Meksika i Kanade. Zato je zaprijetio Meksiku i Kanadi carinama od 25 posto od 1. februara – ako to ne zaustave.

Kina je na Trampove prijetnje odgovorila kako oduvijek vjeruje da trgovinski i carinski ratovi nemaju pobjednika. U predizbornoj kampanji Tramp je prijetio uvođenjem carina na kinesku robu od čak 60 posto, pa ovo reteriranje mnogi analitičari smatraju značajnim.

Uprkos očekivanjima, Tramp nije uveo nikakve carine. Umjesto toga, u ponedjeljak je izdao nalog federalnim agencijama da istraže uzrok trgovinskog deficita SAD i “preporuče odgovarajuće mjere, poput dodatnih carina ili drugih politika, za ispravljanje takvih deficita”.

Važno je uvijek biti hladne glave i držati se potpisanih ukaza, a ne riječi, komentirala je predsjednica Meksika Klaudia Šeinbaum.

Važnost TikToka
Nejasno je što je pokrenulo brzu promjenu, navodi CNN. U kampanji je Tramp obećavao masovno uvođenje carina, do 20 posto na uvoz iz svih zemalja, s dodatnih 25 posto na robu iz Meksika i Kanade, plus 60 posto na robu iz Kine.

Najavio je i da će koristiti carine kao pregovarački alat s Danskom kako bi kontrolu nad Grenlandom prepustila SAD.

Trampov početni potez prema Kini, mekši od očekivanog, uslijedio je nakon niza pozitivnih signala posljednjih dana, navodi FT.

Kineski lider Si Đinping i Tramp telefonski su razgovarali vikend prije inauguracije, prvi put u četiri godine.

Tramp je rekao da je razgovor bio “vrlo dobar” i pokrivao “trgovinu, fentanil, TikTok i mnoge druge teme”.

Kina je poslala najvišeg dužnosnika koji je ikada prisustvovao američkoj inauguraciji, potpredsjednika Han Ženga koji se sastao s američkim biznismenima, uključujući Trampovog saradnika Ilona Maska.

Jedna od varijanti koja se pojavila je da bi Mask kupio TikTok.

“Financial Times” se poziva na neimenovani kineski izvor koji kaže da bi Peking sada mogao pristati da vlasnik TikToka ByteDance proda platformu kao dio šireg dogovora o carinama.

Pregovaračko sredstvo
Tramp je otvorio prostor za potencijalni dogovor time što je potpisao naredbu kojom se na 75 dana odgađa gašenje TikToka u SAD. Peking bi takođe Trampu mogao ponuditi pomoć u drugim pitanjima, poput rješavanja ukrajinskog rata, kaže Vang Čong (Wang Chong) s Univerziteta Žeijang.

“Reuters” je objavio stav nekoliko ekonomista i stratega da je Trampu prijetnja carinama ustvari tek sredstvo za pregovore s glavnim trgovinskim partnerima. Drugi ekonomisti upozoravaju da je prerano za tvrdnju da se trgovinski rat može izbjeći, odnosno, kako prenosi FT: Tramp jeste zvučao otvorenije, ali njegova administracija puna je “jastrebova”. Dodatne američke carine Kinezima izvor su velike neizvjesnosti za globalna tržišta, pa su američke berze odmah skočile kad je postalo jasno da Tramp neće odmah uvesti carine.

Strah Wall Streeta
Wall Street se uopšteno protivi carinama jer stručnjaci upozoravaju da bi se troškovi uvođenja carina prenijeli na američke uvoznike i potrošače, što bi djelovalo inflacijski. I u Kini rastu nade da će postići dogovor s Trampom kako bi izbjegli trgovinski rat, navodi “Financial Times”.

Kinesko najmoćnije oružje je deprecijacija juana – što bi trošak uvođenja carina prebacilo nazad na SAD, analizira američki Brooking Institute.

Tako se dogodilo 2018., kada je Tramp uveo carine na gotovo polovinu uvoza iz Kine po stopi od 25 posto, čime se prosječna carinska stopa popela na 12,5 posto. Juan je pao gotovo u tom iznosu u odnosu na dolar, ta je godina završila oštrim padom indeksa S&P 500, odnosno dionica 500 najvećih američkih kompanija, prenosi “Avaz”.

Ruske vlasti pripremaju nacrt novog zakona kojim se dozvoljava zaplijena imovine zapadnih država koje su nezakonito konfiskovale imovinu i novac Moskve, piše “Izvestija”, pozivajući se na dokumente koje je pripremila vladina zakonodavna komisija.

Nacrt zakona propisuje pravnu proceduru i naglašava da će ciljana strana imovina biti prebačena u rusko državno vlasništvo nakon odluke suda. Spisak imovine i sredstava koja su predmet zaplijene sačiniće državna komisija za strana ulaganja.

U maju je ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao dekret kojim se postavljaju osnove za konfiskaciju imovine američkih kompanija i pojedinaca radi kompenzacije za bilo kakvu rusku imovinu koju je zaplijenio Vašington.

U nacrtu zakona se navodi da će biti usmjeren na “neprijateljske” zapadne države i povezane pojedince, što će Moskvi omogućiti da zaplijeni imovinu kao nadoknadu finansijske štete koju je Rusija pretrpila nezakonitom konfiskacijom njenih sredstava i imovine. Komisija će navodno razmotriti nacrt zakona već sljedeće nedjelje.

List “Vedomosti” je citirao dva izvora koji su rekli da je nacrt zakona izradilo Ministarstvo pravde i da je uvršten na dnevni red komisije 20. januara.

“Izvestija” navodi da su dokument odobrile nadležne institucije vlasti, uključujući Banku Rusije, Ministarstvo finansija, Ministarstvo privrede i Ministarstvo spoljnih poslova.

Vašington i njegovi zapadni saveznici zamrznuli su oko 300 milijardi dolara ruske imovine koja se nalazi u briselskom “Eurokliru”, od eskalacije ukrajinskog sukoba 2022. Kijev uporno poziva svoje zapadne pristalice da zaplene rusku imovinu i da je koriste za finansiranje vojske i obnovu, prenosi “24Sedam”.