VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Austrijski vojni analitičar tvrdi da je Ukrajina blizu da izgubi rat

    Austrijski vojni analitičar tvrdi da je Ukrajina blizu da izgubi rat

    Uprkos herojskom otporu, situacija za branitelje Ukrajine postaje sve mračnija i na putu je da izgubi rat, rekao je na njemačkoj televiziji ZDF Markus Rajzner, austrijski pukovnik i direktor Vojne akademije u Beču.

    On je, inače, poznat kao objektivni posmatrač situacije u Ukrajini i iako je na strani Ukrajine, njegove procjene su uvijek odlikovali objektivnost i istinsko shvatanje situacije. Njegovo je mišljenje da vrijeme radi za Rusiju, a da Ukrajini vrijeme ističe, i to zbog manjka ljudstva, nepostojanja izgrađenih linija odbrane i činjenice da su Rusi spremni da žrtvuju koliko god ljudi treba da ostvare svoj cilj, naglasio je on u intervjuu za ZDF.

    “Ukrajina je u situaciji da gubi ovaj rat. Toga moramo biti svjesni”, konstatovao je on. On je rekao da je njegova procjena zasnovana na situaciji kod grada Pokrovska, koji je strateški izuzetno važan, a ruska vojska ga upravo pokušava opkoliti s južne i zapadne strane. Ovaj grad, kako je rekao, Rusi žele osvojiti bez uništavanja kako bi ga zatim koristili kao odskočnu dasku dalje prema zapadu. Ovo zato što su, kako je naglasio, već osvojeni gradovi i sela istočnije uglavnom “sravnjeni sa zemljom” i stoga su slabo upotrebljivi kao logističke baze. Ako Pokrovsk padne, mogao bi uslijediti masivni prodor Rusa. Grad je dio treće linije odbrane iz 2014. godine, a iza njega se, prema Rajzneru, nalazi samo otvoreno polje i slabo povezane odbrambene pozicije Ukrajine.

    “Rusija bi ovdje mogla relativno brzo napredovati, i moguće je da bi moglo doći do svojevrsnog proboja. Moglo bi doći do panike poput one koju su Rusi doživjeli u Harkivu, što bi moglo uzrokovati da se cijela dinamika okrene na štetu Ukrajine”, upozorio je on.

    Razlog što Rusi mogu nastaviti napredovati leži i u teškim gubicima koje je Ukrajina pretrpjela, a koje nije uspjela nadoknaditi novim trupama.

    “Jedinice su prorijeđene, na frontu često imaju samo 40 do 50 posto snage”, kaže on. Takođe naglašava da mnogi u srednjoj Evropi nemaju predstavu o veličini borbenog područja – linija fronta je duga koliko i udaljenost od Berlina do sjeverne Italije.

  • Tramp: Amerika će dobiti Grenland

    Tramp: Amerika će dobiti Grenland

    Američki predsjednik Donald Tramp izrazio je uvjerenje da će njegova zemlja uspjeti da preuzme kontrolu nad Grenlandom uprkos protestima Danske.

    Tramp vjeruje da građani Grenlanda žele da budu sa Sjedinjenim Državama.

    Govoreći O budućnosti društvene mreže “Tiktok” u SAD, Tramp je rekao da namjerava da konačnu odluku o tome donese za oko 30 dana.

    Tramp je rekao novinarima da mnogo ljudi sa njim razgovara o mogućnosti preuzimanja ove platforme, prenosi Srna.

  • Fico: Ukrajina nikada neće ući u NATO

    Fico: Ukrajina nikada neće ući u NATO

    Slovački premijer Robert Fico rekao je da se Ukrajina nikada neće pridružiti NATO-u i da je malo vjerovatno njeno članstvo u EU.

    – Ukrajina nikada neće biti u NATO-u – rekao je Fico, dodajući da “nedavne izjave pojedinih političara ukazuju da će i Ukrajina imati velike probleme u pridruživanju EU”.

    Njegovi komentari dolaze usred rastuće podjele između Bratislave i Kijeva, pošto je Ficova vlada zauzela kritički stav o politici Zapada u vezi sa sukobom u Ukrajini.

    Od stupanja na dužnost, Fico je zamrznuo slovačku vojnu pomoć Ukrajini i zalagao se za mirovne pregovore.

    Fico je ranije insistirao da će se njegova vlada protiviti ulasku Kijeva u NATO.

    On je kritikovao ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog, sugerišući da je protivljenje Kijeva prekidu vatre sa Rusijom produžilo sukob.

    – Predsjednika Zelenskog su pitali da li je prekid vatre moguć, a on je odgovorio da je prekid vatre za slabe i da se rat mora nastaviti – rekao je Fico.

    Optužio je zapadne sile da eksploatišu Ukrajinu u nastojanju da oslabe Rusiju.

    – Rat je počeo u februaru 2022. U aprilu je na stolu bio mirovni sporazum koji su i ukrajinska i ruska strana bile spremne da potpišu. Međutim, došle su zapadne diplomate i političari i rekli da Ukrajinci to ne smijeju da potpišu, jer je ovaj rat odlična prilika da se Rusija baci na koljena – naveo je Fico.

    Rekao je da se strategija Zapada od tada izjalovila.

    – Nijedan Rus nije bačen na koljena. Ukrajina je sama pala na koljena, podlegavši pritisku Zapada – istakao je Fico, dodajući da zbog sukoba Kijev u potpunosti zavisi od međunarodne pomoći.

    Fico je pozvao Ukrajinu da se uključi u mirovne pregovore prije nego kasnije, upozoravajući da će, čak i s obzirom na trenutno stanje stvari, “Ukrajina na kraju izgubiti trećinu svoje teritorije i da će i dalje biti okupirana od stranih trupa” kada se postigne rješenje.

  • MIP Rusije: Naći će se obostrano prihvatljivo rješenje za Srbiju i Rusiju oko NIS-a

    MIP Rusije: Naći će se obostrano prihvatljivo rješenje za Srbiju i Rusiju oko NIS-a

    Ministarstvo inostranih poslova (MIP) Ruske Federacije očekuje da će se naći obostrano prihvatljivo rešenje za Srbiju i Rusiju poslije uvođenja američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije (NIS) i ističe da na rješenju za ove sankcije intenzivno rade Rusija i Srbija.

    Računamo na to da će se i ovoga puta naći obostrano prihvatljivo rješenje. Dakle, vjerujemo da će suverenitet Srbije biti očuvan i da narod neće osjetiti krizu koju mogu da izazovu prirodni energenti, posebno ove zime – navode iz ruskog MIP-a, objavljeno je u današnjoj “Politici”.

    Kako je navedeno, na zahtjev tog dnevnog lista da prokomentariše američke sankcije NIS-u, MIP Rusije ocijenjuje da je “riječ o dugoročnoj politici kolektivnog Zapada”.

    MIP Rusije, kako prenosi “Politika”, ocijenjuje i da su motivi SAD u odnosu na kompaniju NIS determinisani “željom da se po svaku cijenu potkopa izuzetno uspješan projekat saradnje ruskog investitora i srpske strane”.

    – Ovo je udar na efikasnu saradnju naših zemalja, građenu decenijama, na srpsku privredu i građane. Ovdje važi tipična zapadna logika ‘ili si sa nama ili nikako’, u kojoj nema mjesta vođenju računa o interesima Srbije. Bezvezno obrazloženje Amerikanaca da sankcije nisu usmjerene protiv Beograda lažno je i licemerno – piše u odgovoru.

    Rusko ministarstvo inostranih poslova ocijenjuje i da uvođenje sankcija rusko-srpskoj kompaniji NIS u Srbiji nije samo akcija bivše administracije SAD na čelu sa predsjednikom DŽozefom Bajdenom, već da je riječ o dugoročnoj politici “kolektivnog Zapada usmjerenoj na neokolonijalno potčinjavanje drugih zemalja, kontrolu nad njihovim ekonomijama i resursima”.

    MIP Rusije ističe da “prava nezavisnost i suverenitet tamo izazivaju alergije i neprihvatanje”.

    U odgovoru se dodaje da su Rusija i Srbija do sada “uspješno odolijevale sabotažnim napadima i štitile zajednički rad od neprijateljskih mahinacija”.

    – Računamo na to da će se i ovoga puta naći obostrano prihvatljivo rješenje. Zajedno radimo na rješavanju ove situacije. Polazimo od potrebe održavanja strateškog partnerstva sa Srbijom zasnovanog na vekovnim bratskim vezama između naroda dviju zemalja, temeljnim nacionalnim interesima i poštenoj saradnji – navode iz ruskog MIP-a, kako prenosi “Politika”.

    Kako se dodaje, MIP Rusije smatra i da je u ovoj godini, kada se obilježava 80. godišnjica velike pobjede u Drugom svjetskom ratu, suštinski važno da se na djelu potvrdi privrženost pravim ciljevima i vrijednostima, kao i nasljeđu pobjednika.

    – Narodi Rusije i Srbije stali su rame uz rame protiv neprijatelja u dva svjetska rata, zajedno pobijedili fašizam i postavili temelje za novi sistem međunarodnih odnosa. Danas ne samo naše zemlje, već i cijeli svijet prolaze kroz još jedan test izdržljivosti. Uvjereni smo u to da ćemo uspjeti da očuvamo bliske odnose zarad budućih pokoljenja – zaključuje MIP Rusije.

  • Bijela kuća: Hitno potrebno produženje primirja u Libanu

    Bijela kuća: Hitno potrebno produženje primirja u Libanu

    Bijela kuća saopštila je danas da je hitno potrebno produženje primirja u Libanu, izražavajući zadovoljstvo zbog toga što je izraelska vojska počela da se povlači iz centralnih libanskih regiona.

    Portparol savjetnika za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće Brajan Hjuz rekao je da je cilj da se osigura da Hezbolah ne ugrozi libanski narod ili susjedne zemlje, a da je za to potrebno da se hitno produži prekid vatre, prenio je Rojters.

    Hjuz je istakao sa SAD blisko sarađuju sa regionalnim partnerima da bi se postigao dogovor o produženju prekida vatre, prenosi Tanjug.

    Izraelske snage će ostati u južnom Libanu poslije roka od 60 dana koji je predviđen sporazumom o prekidu vatre sa libanskom militantnom grupom Hezbolah zbog toga što uslovi Izraela nisu u potpunosti sprovedeni, saopštila je danas kancelarija izraelskog premijera Benjamina Netanjahua.

    Sporazum o primirju između Izraela i Hezbolaha stupio je na snagu 27. novembra, a izraelske snage treba da se povuku do 27. januara.

  • Doktor Fauči ostao bez zaštite

    Doktor Fauči ostao bez zaštite

    Predsednik SAD Donald Tramp izjavio je danas da je povukao federalnu zaštitu za bivšeg visokog američkog zdravstvenog zvaničnika dr Entonija Faučija.

    Povučena je zaštita za dr Entonija Faučija koju finansiraju poreski obveznici, potvrdio je Tramp na konferenciji za novinare, prenio je Njujork post.

    “Mislim da kada radite za vladu, u nekom trenutku vaša zaštita prestane i znate, ne možete je imati zauvijek”, rekao je Tramp odgovarajući na pitanje novinara na brifingu o odgovoru vlasti na uragan u Ešvilu, u Sjevernoj Karolini u oktobru 2024, kada je poginulo više od 50 ljudi.

    Prema njegovim riječima, ukinuta je zaštita i nekim drugim ljudima.

    Kako je naveo Njujork post, on je očigledno mislio na bivšeg savjetnika za nacionalnu bezbjednost Džona Boltona i bivšeg državnog sekretara Majka Pompea.

    “Mogu da angažuju svoje obezbjeđenje…Mogu im dati dobar broj veoma dobrih ljudi iz obezbjeđenja. Fauči je zaradio mnogo novca. Svi su zaradili”, istakao Tramp.

    Ranije ovog mjeseca je Bi-Bi-Si objavio da je Džozef Bajden, tada odlazeći predsjednik SAD, unapred pomilovao Entonija Faučija, bivšeg glavnog medicinskog savjetnika u vreme pandemije kovida 19, kao i članove istražne komisije za nerede u Kapitolu 6. januara

    Tramp, koji u ponedeljak polažio zakletvu, redovno se sukobljavao sa Faučijem tokom pandemije i nagoveštavao da će preduzeti mere protiv onih koji su ga smatrali odgovornim za nerede u Kapitolu 6. januara.

  • Tramp izdao naredbu: Transrodne žene smještajte u muške zatvore

    Tramp izdao naredbu: Transrodne žene smještajte u muške zatvore

    Američki predsjednik Donald Tramp naredio je federalnim zatvorima da smještaju zatvorenice – transrodne žene u muške zatvorske ustanove, kao i da se obustave medicinski tretmani u vezi sa promjenom pola.

    Ti potezi su predviđeni izvršnom naredbom koju je Tramp izdao u ponedjeljak nakon što je preuzeo dužnost, prenio je Njujork tajms.

    Direktiva o zatvorenicama transrodnim ženama se odnosi i na migrante pritvorenike.

    Zastupnici transrodnih osoba i zatvorenika kritikovali su Trampovu naredbu, navodeći da će njeno sprovođenje dovesti do silovanja i fizičkih napada na transrodne žene.

    U SAD ima oko 1.500 federalnih zatvorenika koji su transrodne žene.

    Od oko 144.000 muških zatvorenika u SAD ima 750 transrodnih muškaraca, prenosi Tanjug.

    Transrodne osobe čine manje od jedan odsto odraslih u SAD, prema Institutu Vilijams, istraživačkom centru na Univerzitetu Kalifornije u Los Anđelesu.

  • Hamas regrutovao 15.000 novih boraca

    Hamas regrutovao 15.000 novih boraca

    Palestinska militantna grupa Hamas regrutovala je između 10.000 i 15.000 članova od početka rata sa Izraelom, rekla su dva izvora iz američkog Kongresa upoznata sa podacima američkih obavještajnih službi.

    Sugerisali su da bi ovi borci mogli da predstavljaju stalnu prijetnju Izraelu.

    Izvori su rekli da je približno isti broj pripadnika Hamasa ubijen tokom rata. SAD zvanično nisu objavile nove procjene o gubicima militantnog pokreta, prenosi Tanjug.

    Hamas i Izrael započeli su primirje u nedjelju, 19. januara, nakon 15 mjeseci sukoba koji je opustošio Pojas Gaze i zapalio Bliski istok.

    Izvori su rekli da je Hamas uspio da regrutuje nove članove, ali da su mnogi od njih mladi i neobučeni i koriste se za jednostavne bezbjednosne zadatke.

  • Zašto Tramp favorizuje carine? Planira li promjenu na ekonomskoj karti svijeta

    Zašto Tramp favorizuje carine? Planira li promjenu na ekonomskoj karti svijeta

    Na početku njegovog drugog mandata na mjestu predsjednika Sjedinjenih Država, Donald Tramp je zaprijetio uvođenjem strožih carina.

    BBC navodi da Tramp najavljuje da će uvesti carine od 25 odsto na robu iz Kanade i Meksika sve dok vlade dvije zemlje ne zaustave priliv ilegalnih migranata i droge fentanila u SAD.

    Takođe najavljuje uvođenje dodatne carine od 10 odsto na uvoz iz Kine, kao i carine na proizvode iz Evropske unije.

    Kina, Meksiko i Kanada su tri najveća trgovinska partnera SAD.

    Carine bi mogle ozbiljno da pogode ekonomije ovih zemalja, ali istovremeno i da povećaju potrošačke cijene u SAD.

    Ako firma koja uvozi u SAD prenese trošak carine na kupca tako što će povećati maloprodajne cijene, ekonomski teret carina snosit će američki potrošači.

    Zašto Tramp favorizuje carine?
    Donald Tramp često ističe da carine štite i otvaraju radna mjesta u SAD, te ih vidi kao način za rast američke ekonomije i povećanje poreskih prihoda.

    “Prema mom planu, američki radnici više neće morati da brinu o gubitku posla zbog stranih zemalja”, rekao je tokom predizborne kampanje 2024. godine.

    “Umjesto toga, strane zemlje će brinuti o gubitku njihovih poslova zbog Amerike”, govorio je Tramp.

    Ekonomski urednik BBC-ja Faisal Islam kaže da Tramp želi suštinski da promijeni ekonomsku kartu svijeta i smanji višak Kine i Evrope u vanjskotrgovinskoj razmjeni sa SAD, što on vidi kao “iskorištavanje Amerike”.

    Tramp je takođe izjavio da carine, poput onih koje je uveo na čelik i aluminij 2018. godine dok je bio predsjednik, štite nacionalnu bezbjednost SAD, jer su “osnova naše odbrambeno-industrijske baze”.

    Koje carine je Tramp uveo tokom prvog predsjedničkog mandata?
    Donald Tramp je 2018. godine uveo carine i do 50 odsto na veš mašine i solarne panele.

    Vlada SAD tvrdila je da se američki proizvođači u ovim sektorima bore s nepoštenom konkurencijom iz inostranstva.

    Takođe je uveo carine od 25 odsto na čelik i 10 odsto na aluminij.

    Međutim, izuzeci su bili čelik i aluminij iz Meksika i Kanade, zahvaljujući sporazumu o slobodnoj trgovini između SAD, Kanade i Meksika, poznat kao Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini (NAFTA), koji je kasnije zamijenjen Sporazumom između Sjedinjenih Država, Meksika i Kanade (USMCA).

    EU, koja je bila jedan od najvećih izvoznika čelika u SAD, uzvratila je uvođenjem carina na američku robu vrijednu više od 3 milijarde dolara, među koju spadaju farmerke, burbon i motori Harley-Davidson.

    Tramp je takođe uveo carine na kineske proizvode, od mesa do muzičkih instrumenata, čija vrijednost je iznosila više od 360 milijardi dolara.

    Kina je odgovorila uvođenjem carina na američku robu, u vrijednosti većoj od 110 milijardi dolara.

    Za vrijeme prethodnog predsjednika Džoa Bajdena, većina carina na robu iz Kine je ostala na snazi, a uvedene su i nove na neke proizvode, kao što su električna vozila.

    Kakav uticaj su carine koje je Tramp uveo tokom prvog mandata imale na te zemlje?
    Trampove carine su smanjile količinu robe koju SAD uvoze iz nekih zemalja, ali su povećale izvoz drugih zemalja u SAD.

    Prije 2018. godine, udio kineske robe bio je veći od 20 posto ukupnog uvoza SAD, dok danas čini manje od 15 odsto, pokazuju podaci američkog Zavoda za statistiku.

    Do 2023. godine, Meksiko je prestigao Kinu i postao najveći izvoznik u SAD.

    Sada u SAD izvozi robu vrijednu 476 milijardi dolara, dok je vrijednost uvoza iz Kine 427 milijardi dolara.

    Ova promjena je djelimično zbog toga što su mnoge kompanije, posebno proizvođači automobila, preusmjerile proizvodnju u Meksiko kako bi iskoristile prednosti sporazuma o slobodnoj trgovini sa SAD i niske troškove proizvodnje u toj zemlji.

    Meksiko je 2023. godine postao sedmi najveći proizvođač putničkih vozila na svijetu.

    Zemlje istočne Azije takođe su zabilježile porast izvoza u SAD zahvaljujući Trampovim visokim carinama na kineske proizvode.

    To je djelimično zato što je njihova roba postala jeftinija za američke potrošače u odnosu na kinesku, a djelimično zato što su mnoge kineske kompanije preselile proizvodnju u te zemlje da bi izbjegle američke carine.

    Prema podacima američke Agencije za razvoj i promociju vanjske trgovine, zemlje članice Asocijacija nacija jugoistočne Azije (ASEAN), kao što su Indonezije, Filipini, Tajland, i Vijetnam, izvezle su u SAD robu u vrijednosti 158 milijardi dolara 2016. godine, dok je izvoz porastao na skoro 338 milijardi dolara u 2023. godini.

    “Zemlja koju su carine uvedene 2018. godine najteže pogodile bila je Kina”, kaže dr Nikolo Tamberi, ekonomista s Univerziteta u Saseksu u Ujedinjenom Kraljevstvu.

    “Mislim da je Vijetnam vjerovatno bio jedan od najvećih dobitnika”, dodaje on.

    Carine su povećale proizvodnju čelika i aluminija u SAD, ali su takođe dovele do rasta cijena tih metala, smatra Institut Peterson za međunarodnu ekonomiju.

    Institut navodi da je posljedica toga bio gubitak hiljade radnih mjesta u drugim proizvodnim sektorima.

    Institut Peterson takođe ističe da su Trampove carinske mjere povećale cijene u svim sektorima što je pogoršalo položaj potrošača u SAD.

    Koje carine bi Tramp mogao da uvede tokom drugog mandata?
    Tramp je zaprijetio uvođenjem carina od 25 odsto na proizvode iz Meksika i Kanade dok ove dvije zemlje ne zaustavi priliv migranata i ilegalno proizvedenog fentanila u SAD.

    Takođe je najavio uvođenje “kaznene” carine od 10 odsto na već postojeće carine na kinesku robu, tvrdeći da mnoge hemikalije koje se koriste za proizvodnju nezakonitog fentanila dolaze iz Kine.

    Ove carine bi mogle da stupe na snagu već 1. februara.

    Tramp je takođe zaprijetio da će uvesti carine na proizvode iz EU, rekavši da “nas tretiraju veoma, veoma loše”.

    Kanadski premijer Džastin Trudo obećao je da će uzvratiti kontra carinama na proizvode navodno vrijedne milijarde dolara, rekavši:

    “Kanada će odgovoriti – i sve opcije su na stolu”.

    U odgovoru na najavljene dodatne carine na njihove proizvode, kinesko Ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je da će “zaštititi svoje nacionalne interese”, prenosi “Avaz”.

    Kako bi carine mogle da naštete Kanadi i Meksiku? Ako bi najnovije carine stupile na snagu, one bi uglavnom nanijele štetu ekonomijama Kanade i Meksika, kaže profesor Stiven Milard iz britanskog Nacionalnog instituta za ekonomska i društvena istraživanja.

    Obje zemlje su u velikoj mjeri zavisne od SAD.

    Trenutno, SAD kupuje 83 odsto ukupne robe koju Meksiko izvozi, kao i 76 odsto kanadskog izvoza.

    “Kanada prodaje velike količine nafte i mašina SAD, i carine od 25 odsto bi mogle da smanje njen BDP za 7,5 odsto tokom pet godina, što bi bio značajan udarac”, kaže profesor Milard.

    “Ako bi se Meksiku uvele carine od 25 odsto, kompanije koje su otvorile fabrike automobila u toj zemlji mogle bi relativno lako da prebace proizvodnju u matične zemlje tih proizvođača. Carine bi mogle da smanje BDP Meksika za 12,5 odsto tokom pet godina, što bi bio ogroman gubitak”, kaže on.

    Lila Abed iz Meksičkog instituta pri američkom istraživačkom Centru Vilsonu, kaže da bi carine SAD bile “pogubne” za meksičke radnike.

    “Otprilike pet miliona radnih mjesta u SAD zavisi od trgovine između SAD i Meksika… a nedavna studija pokazuje da oko 14,6 miliona radnih mjesta u Meksiku zavisi od trgovine sa sjevernoameričkim partnerima”, kaže ona.

  • SAD obustavljaju većinu stranih pomoći na 90 dana

    SAD obustavljaju većinu stranih pomoći na 90 dana

    Američki sekretar za spoljne poslove Marko Rubio, izdao je direktivu kojom se obustavlja većina postojećih subvencija za stranu pomoć na period od 90 dana.

    Ta odluka, koja je iznenadila zvaničnike Stejt departmenta, vjerovatno se odnosi i na finansijsku pomoć za vojnu pomoć Ukrajini, piše portal Politiko.

    Prema novoj smjernici, koju su dobili svi diplomatski i konzularni kabineti, upućena je obustava gotovo svih postojećih dodjela pomoći, a obavezni su i “nalozi za obustavu rada” na većini programa pomoći.

    Nova smjernica znači da neće biti preduzete dalje akcije za raspodelu sredstava za programe koje je američka vlada već odobrila, rekla su trojica aktuelnih i dvoje bivših zvaničnika Stejt departmenta.

    Međutim, dokument ostavlja prostor za tumačenje i sadrži određene izuzetke.

    Navodi se da će finansiranje strane vojne pomoći za Egipat i Izrael biti nastavljeno.

    Prema mišljenju nekoliko zvaničnika, ta obustava izgleda da se odnosi na ključne saveznike poput Ukrajine, Јordana i Tajvana.

    Odsustvo Ukrajine iz smjernice posebno zabrinjava američke zvaničnike koji žele da pomognu Kijevu u borbi protiv Moskve, ističe Politiko.

    Vlada u Kijevu se još nije izjasnila o ovome, ali se nada da ta obustava neće uticati na ratne napore Ukrajine.

    Zaposleni u globalnom zdravlju zabrinuti su zbog uticaja ove odluke na programe kao što je Plan za hitnu pomoć protiv AIDS-a, koji finansira testiranje i liječenje osoba sa HIV-om, uglavnom u Africi. Taj program je posljednjih godina primao oko pet milijardi dolara godišnje.

    – Ova obustava rada je okrutna i smrtonosna – izjavila je Azija Rasel, izvršna direktorka Health GAP, nevladine organizacije koja se zalaže za pristup liječenju osoba sa HIV-om.