VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Sud blokirao Trampovu obustavu finansiranja programa federalne pomoći

    Sud blokirao Trampovu obustavu finansiranja programa federalne pomoći

    Američki sud je privremeno blokirao obustavu finansiranja programa federalne pomoći, koju je administracija predsjednika SAD Donalda Trampa uvela u utorak, prenose američki mediji.

    “Mislim da postoji bojazan od nepopravljive štete“, saopštila je okružni sudija Loren Alikan u obrazloženju svoje odluke, prenosi Glas Amerike.

    Sud je zakazao novo ročište za sljedeći ponedjeljak i blokirao implementaciju obustave pomoći do 17 sati po lokalnom vremenu tog dana.

    Administracija Donalda Trampa privremeno je obustavila programe davanja grantova, zajmova i druge finansijske pomoći preko Kancelarije za upravljanje i budžet (OMB).

    Ova naredba je stvorila konfuziju i zbunjenost među lokalnim zvaničnicima i organizacijama, navodi Glas Amerike.

    Grupa demokratskih državnih tužilaca najavila je da će se protiv odluke u pauziranju grantova i pomoći boriti sudskim putem.

    Kako je najavljeno, tužbu će, između ostalih, podnijeti države Njujork, Kalifornija i Masačusets.

  • Ukrajina izvela masovni napad bespilotnim letjelicama, cilj bio i nuklearni objekat

    Ukrajina izvela masovni napad bespilotnim letjelicama, cilj bio i nuklearni objekat

    Ruske snage protivvazdušne odbrane uništile su tokom noći 104 bespilotne letjelice Oružanih snaga Ukrajine u devet regiona, saopštilo je jutros Ministarstvo odbrane Rusije.

    Smolensku oblast u Rusiji napale su ukrajinske bespilotne letjelice, od kojih je jedna pokušala da ugrozi nuklearni objekat, izjavio je šef regiona Vasilij Anohin.

    “U raznim oblastima Smolenske oblasti, civilni objekti su bili izloženi masovnom napadu bespilotnih letjelica. Prema preliminarnim informacijama, jedan od dronova je oboren tokom pokušaja napada na nuklearni energetski objekat“, rekao je ruski guverner na svom Telegram kanalu, prenosi Interfaks.

    Prema njegovim riječima, niko nije povrijeđen i nije bilo materijalne štete, prenosi Tanjug.

    Olupina drona pala je i u industrijskoj zoni u oblasti Nižnjeg Novgoroda, a požar je izbio u preduzeću, izjavio je danas šef regiona Gleb Nikitin.

    “Kao rezultat odbijanja napada bespilotnih letjelica, fragmenti drona pali su na teritoriju jednog od preduzeća industrijske zone Kstov, vatrogasci sada gase požar“, napisao je guverner na svom Telegram kanalu.

    Prema njegovim riječima, nije bilo žrtava.

  • Kalas: Ukrajina je naš prioritet

    Kalas: Ukrajina je naš prioritet

    Visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas izjavila je danas na konferenciji za novinare sa švedskom ministarkom za evropska pitanja Džesikom Rozenkranc i zamjenicom ukrajinskog premijera Olhom Stefanišinom da je Ukrajina prioritetno pitanje, objavljeno je danas na zvaničnom sajtu EU.

    “Ukrajina je naš prioritet. To je vrlo jasno. Moramo podržavati Ukrajinu gledajući u budućnost. Zbog toga je proces proširenja izuzetno važan, jer daje nadu i građanima Ukrajine. Naravno, možemo govoriti o klasterima, možemo govoriti o poglavljima, ali za ljude u Ukrajini to znači da će ta zemlja imati bolju budućnost kada bude obnovljena poslije ovog rata”, rekla je Kaja Kalas.

    Ona je ukazala da se mora povećati pritisak na Rusiju kako bi se zaustavio rat u Ukrajini i izrazila zadovoljstvo zbog toga što je sa ministrima spoljnih poslova zemalja članica EU postignuta saglasnost da se produže sankcije Moskvi i da se zajednički radi na novom paketu sankcija.

    “Zaista moramo održati ekonomski pritisak na Rusiju dok istovremeno pružamo vojnu podršku Ukrajini. Moramo da ojačamo Ukrajinu kako bi bila što jača na bojnom polju, a potom i u snažnijoj poziciji za pregovaračkim stolom”, rekla je Kalasova.

  • Putin: Sve bi moglo biti gotovo za mjesec dana

    Putin: Sve bi moglo biti gotovo za mjesec dana

    Ukrajina je skoro u potpunosti izgubila suverenitet, zato bi se bez sponzorskog novca i municije sve završilo za mjesec i po do dva, rekao je Putin, izjavio je ruski predsjednik Vladimir Putin.

    – Oni ne mogu opstati, ni mjesec dana ne bi opstali ako bi nestalo novca i metaka. Sve bi se završilo za mjesec, mjesec i po, dva. U tom smislu, Ukrajina je skoro u potpunosti izgubila suverenitet – ocijenio je ruski predjsednik.

    Putin je spreman da imenuje ljude koji će pregovarati sa Zelenskim, ako on bude želio da učestvuje u njima.

    Međutim, kako je istakao, pregovori sa Ukrajinom bez poništavanja ukaza Zelenskog o zabrani pregovora sa Rusijom bili bi nelegitimni. Međutim, Vladimir Zelenski je sada nelegitimni lider i ne može da ukine sopstvenu zabranu pregovora sa Ruskom Federacijom.

    – Ako sada počnemo pregovore, oni će biti nelegitimni – rekao je Putin.

    Prema Ustavu Ukrajine, predsednik nema pravo da produži svoje nadležnosti, čak ni za vreme ratnog stanja.

    On je istakao da je Rusija 2022. godine odmah predlagala Kijevu da se povuče iz DNR i LNR i da ne bude nikakvog rata.

    Ruski lider je saopštio da su ukrajinski predlozi činili osnovu nacrta sporazuma iz Istanbula 2022. godine, te da je Moskva bila spremna da ih realizuje, iako je imala određene zamerke.

    Po njegovim riječima, Rusija je tada pristala da povuče trupe iz Kijeva kako bi izbjegla krvoproliće.

    Uproljeće 2022. godine bio je spreman za sastanak sa Zelenskim.

    Ruski predsednik je takođe rekao da je slao signale bivšem američkom predsjedniku DŽozefu Bajdenu u vezi sa rješavanjem situacije u Ukrajini.

    Po njegovim riječima, Zapad je nagovorio Kijev da nastavi rat, a Ukrajina je danas skoro potpuno izgubila suverenitet.

    Sada, po njegovim riječima, rezultati pregovora treba da garantuju bezjbednost i Ukrajine i Rusije na dugi period.

  • Tramp potpisao četiri izvršne naredbe o vojsci

    Tramp potpisao četiri izvršne naredbe o vojsci

    Predsjednik SAD Donald Tramp potpisao je četiri izvršne naredbe koje se odnose na promjene u vojci, saopštio je sekretar Bijele kuće Vil Šarf.
    Američki predsjednik je tokom ljeta u predsjedničkom avionu “Air Force One”, potpisao izvršne naredbe o ukidanju raznolikosti, jednakosti i inkluzije iz vojske koji su izbačeni iz vojske zbog odbijanja da prime vakcine protiv kovida 19 tokom pandemije.

    Druga naredba usmjerena je na uspostavljanje “Američkog gvozdenog štita” – sistema protivraketne odbrane za zaštitu američke teritorije, piše Ej-Bi-Si njuz.

    Treća naredba tiče se eliminacije “rodnog radikalizma” u vojsci, dok četvrta nalaže ukidanje programa DEI, kao i kancelarija koje se bave tim pitanjima unutar vojske.

    Pored ovih mjera, Tramp je potpisao i proklamaciju kojom se obilježava 80. godišnjica oslobođenja logora Aušvic.

  • Anonimna kineska tehnološka kompanija bacila Ameriku na koljena?

    Anonimna kineska tehnološka kompanija bacila Ameriku na koljena?

    Kineska tehnološka kompanija Deep Seek, koja je tek nedavno osnovana uspjela je ostvariti nešto što niko u tehnološkoj industriji nije vjerovao da je moguće – razviti novu dinamičnu metodu razvoja sistema vještačke inteligencije.

    Najvažniji korak u izgradnji bilo kojeg sistema vještačke inteligencije je prikupljanje velikih baza podataka iz različitih oblasti ljudskog znanja, a onda povezivanje tih baza s sistemima vještačke inteligencije koju “uče” analizirajući te podatke. Pojednostavljeno rečeno, ono što su kineski inžinjeri uradili je pomaganje sistemima vještačke inteligencije kako da selektuju i razvrstaju dijelove bazi podataka, i daju prioritet onima koji imaju najviše korisnih informacija iz kojih se najviše može naučiti. Dosadašnji model, koji su favorizovale američke tehnološke kompanije, podrazumijevao je pasivnije apsorbovanje velikih baza podataka od strane sistema vještačke inteligencije bez posebne selekcije i izdvajanja dijelova iz tih baza podataka.

    Novi revolucionarni kineski sistem uveo je sofisticirani algoritam između baza podataka i sistema vještačke inteligencije koji je probrao informacije iz kojih se može najviše naučiti. Na taj način su korištenjem manje resursa i za kraće vrijeme uspjeli “naučiti” njihove sisteme kako da upravljaju ljudskim znanjima iz svih oblasti koje se nalaze u bazama podataka iz kojih su učili. Američki model, obzirom da podrazumijeva da sistem mora da nauči sve ono što se nalazi u bazama, zahtijeva ogromnu količinu hardvera, poput najskupljih i najbržih čipova. Kineski model može isti rezultat postići s korištenjem mnogo manje resursa, jer njihov sistem, zahvaljujući algoritmu, zna kako da “probere” korisne informacije i onda se fokusira na njih.

    Obzirom da američki sistem zahtijeva mnogo čipova, američke tehnološke kompanije dobile su veliku količinu novca od strane investitora jer se očekivalo da će biti potreban veliki novac da se razviju napredni sistemi. Sada se čini da ti čipovi nisu potrebni u onoj mjeri u kojoj se vjerovalo ranije, pa su vrijednosti tehnoloških kompanija u Americi počele naglo da padaju. Analitičari ističu da su kineski inženjeri razvili novi model iz nužnosti. Naime, administracija Džoa Bajdena, bivšeg američkog predsjednika, zabranila je izvoz najsofisticiranijih čipova u Kinu, kako bi pokušali usporiti razvoj kineskih modela vještačke inteligencije. Obzirom da nisu imali najnovije Nvidia čipove A100 i H100, koje koriste američke kompanije, kineski inžinjeri su iskoristili stare Nvidiine čipove H800, one za koje nije važila zabrana.

    Američki mediji ovaj kineski uspjeh već nazivaju “Sputnjik”, referirajući se na uspjeh SSSR-a da pošalje prvi vještački satelit u svemir, što je podstaklo Ameriku da uloži ogromne resurse u svoj svemirski program i slijetanja na Mjesec, čime je Amerika na kraju uspjela da pobijedi svog glavnog istočnog rivala. Sada se američki mediji pitaju da li američki tehnološki sektor može da ponovi taj uspjeh – iako su Kinezi prvi uspjeli da revolucioniraju sisteme vještačke inteligencije, može li Amerika imati zadnju riječ i u konačnici odnijeti pobjedu. Treba takođe reći da su Kinezi uspjeh uspjeli ostvariti zahvaljujući korištenju ne samo zapadnih čipova, već i zapadnih arhitektura vještačke inteligencije, koje su modifikovali i na kraju razvili svoje sisteme. Sljedeće važno pitanje je da li najnapredniji čipovi koje koriste američke kompanije mogu na bolji način da se prilagode kineskim dosignućima i na kraju ipak odnesu prevagu.

  • Šokantne tvrdnje iz Amerike: Bajdenov tim pokušao da ubije Putina

    Šokantne tvrdnje iz Amerike: Bajdenov tim pokušao da ubije Putina

    Bivši američki državni sekretar Еntoni Blinken je toliko snažno forsirao pravi rat, na primjer pokušavajući da ubije predsjednika Rusije Vladimira Putina, tvrdi američki novinar Taker Karlson.

    “Tim bivšeg predsjednika Džozefa Bajdena je takve pokušaje preduzimao, jer je za tadašnju administraciju haos predstavljao zaštitni paravan”, istakao je Karlson u intervjuu novinaru Metu Taibiju.

    Međutim, Karlson nije naveo detalje niti bilo kakve dokaze za svoje tvrdnje – kada i gdje je to moglo da se desi, kao ni druge okolnosti priprema za mogući atentat.

    On je istakao da te pokušaje smatra ludilom.Karlson je govorio i o sabotaži “Sjevernog toka”, navodeći da su eksplozije na ruskim gasovodima bili napad SAD na Njemačku i da će dovesti do raspada NATO-a.

    “To je bio napad jedne članice NATO na saveznika, na drugog člana Alijanse. To je bio napad SAD na Njemačku”, naglasio je Karlson.

    On smatra da je tim napadom uništena i njemačka ekonomija, prenosi “RT Balkan”.”To će uništiti ЕU. Na kraju, kada se ljudi probude iz sna, to će uništiti i NATO”, smatra Karlson.

  • Savjet EU imenovao Petera Sorensena za novog specijalnog izaslanika za dijalog Beograda i Prištine

    Savjet EU imenovao Petera Sorensena za novog specijalnog izaslanika za dijalog Beograda i Prištine

    Savjet EU imenovao je danas danskog diplomatu Petera Sorensena za specijalnog izaslanika EU za dijalog Beograda i Prištine.

    Kako se navodi u saopštenju Savjeta EU, zadaci novog specijalnog izaslanika EU biće da posreduje u dijalogu koji će doprinijeti sveobuhvatnoj normalizaciji odnosa između Beograda i Prištine, a posebno primjeni Sporazuma o putu ka normalizaciji odnosa i njegovog implementacionog aneksa, koji su usvojeni u februaru i martu 2023. godine.

    Sorensen će dužnost preuzeti 1. februara 2025. godine, sa početnim mandatom od 13 mjeseci.

    Odlazećem specijalnom izaslaniku EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslavu Lajčaku mandat ističe 31. januara ove godine.

    Sorensena je za specijalnog izaslanika EU za dijalog Beograda i Prištine predložila visoka predstavnica EU za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku Kaja Kalas.

    Sorensen je danski diplomata sa velikim iskustvom, uključujući i region Zapadnog Balkana.

    Od 2006. do 2010. godine bio je lični predstavnik u Beogradu tadašnjeg visokog predstavnika EU.

    U Prištini je od 2001. do 2002. godine bio viši savjetnik specijalnog predstavnika generalnog sekretara UN u Prištini, a od 2002. do 2006. godine obavljao je funkciju potpredsjednika Stuba IV (Obnova i ekonomski razvoj) UNMIK-a.

    Prethodno je 2000. godine radio kao pravni savjetnik specijalnog izaslanika generalnog sekretara UN za Balkan.

    Obavljao je i funkcije šefa Delegacije EU u Skoplju od 2010. do 2011. godine i specijalnog izaslanika EU i šefa delegacije EU u BiH od 2011. do 2014. godine.

    Bio je i politički savjetnik i posmatrač u posmatračkoj misiji Evropske zajednice u bivšoj Јugoslaviji u periodu od 1995. do 1996. godine, pravni savjetnik visokog predstavnika u Sarajevu od 1996. do 1997, a potom i šef političkog odjeljenja i viši savjetnik šefa OEBS-a u Hrvatskoj od 1997. do 1999. godine.

    Sorensen je predstavljao EU u organizaciji Ujedinjenih nacija u Ženevi, uključujući i kao predstavnik EU u Savjetu UN za ljudska prava, a bio je i šef delegacije EU u Ženevi.

    Specijalni izaslanici EU promovišu politike i interese EU u određenim regionima i zemljama, kao i pitanja od posebnog interesa za EU, a imaju i aktivnu ulogu u naporima da se konsoliduju reforme, stabilnost i vladavina prava.

    Prvi specijalni predstavnici EU imenovani su 1996. godine.

    Trenutno postojii 11 specijalnih izaslanika EU koji podržavaju rad visoke predstavnice EU za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku Kaje Kalas.

  • Grenel o protestima u Srbiji: Ne podržavamo nasilno preuzimanje vladinih zgrada

    Grenel o protestima u Srbiji: Ne podržavamo nasilno preuzimanje vladinih zgrada

    Izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa za specijalne misije Ričard Grenel pozvao je, povodom protesta u Srbiji, da svi osude nasilje i da se drže mirnih demonstracija, poručivši da SAD “ne podržavaju one koji nasilno preuzimaju vladine zgrade”.

    Ričard Grenel, na društvenoj mreži Iks, napisao je da je “uvijek važno da se podigne glas i da se taj glas čuje, ali da je važno i da svi osude nasilje, kao i da se drže mirnih demonstracija”.

     

    – Demokratski proces se mora poštovati. Ne podržavamo one koji podrivaju vladavinu prava ili koji nasilno preuzimaju vladine zgrade. Ako vam se ne sviđa zakon ili lider, radite na tome da ga promijenite – ali nemojte pribjegavati nasilju – istakao je Grenel.

    Grenel je uz objavu podijelio i video-snimak sa protesta građana u Zrenjaninu sa naloga National idependent.

  • Lukašenko: Ništa se neće promijeniti ako zapad ne prizna rezultate izbora

    Lukašenko: Ništa se neće promijeniti ako zapad ne prizna rezultate izbora

    Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko izjavio je da se u Bjelorusiji ništa neće promijeniti ako Zapad ne prizna rezultate predsjedničkih izbora, te poručio da mu je najvažnije priznanje bjeloruskog naroda.

    “Da li će priznati ove izbore u EU ili ne, stvar je ukusa. Verujte mi, kunem se, nije me briga da li ćete priznati naše izbore ili ne. Meni je glavno da Bjelorusi priznaju ove izbore i da se završi mirno, kao što je i počelo”, rekao je Lukašenko novinarima, prenosi Srna.

     

    On je naveo da se ništa ne bi promijenilo ni u Americi kada bi dao izjavu da ne priznaje izbore u SAD i Donalda Trampa.

    “Ništa se neće dogoditi ni ovdje”, rekao je Lukašenko.

    On je istakao da je Bjelorusija spremna na dijalog sa Zapadom, čak i onim državama koje su usvojile agresivnu politiku prema Minsku.

    U Bjelorusiji se danas održavaju predsjednički izbori.

    Preliminarno glasanje održano je od 21. do 25. januara. Pet kandidata, uključujući aktuelnog predsjednika Lukašenka, nadmeću se za tu funkciju.

    Poslanici Evropskog parlamenta usvojili su u srijedu, 22. januara rezoluciju kojom pozivaju zemlje EU da ne priznaju rezultate bjeloruskih predsjedničkih izbora i da nastave da proširuju sankcije toj zemlji.

    Predsjednik Centralne izborne komisije u Bjelorusiji Igor Karpenko rekao je da ta rezolucija predstavlja direktno miješanje u izborni suverenitet zemlje.