Kategorija: Svijet

  • Pucnjava u školi u Teksasu, identifikovan napadač

    Pucnjava u školi u Teksasu, identifikovan napadač

    Nekoliko osoba ranjeno je u pucnjavi u školi u Arlingtonu u Teksasu, javljaju američki mediji.

    Prema prvim informacijama, napadač je naoružan ušao u srednju školu “Timbervju” i otvorio vatru.

    Za sada nije poznato koliko je ljudi ranjeno, a na licu mjesta je veliki broj policijskih patrola.

    Troje ranjenih je hospitalizovano
    “Najmanje četiri osobe su povrijeđene. Troje je hospitalizovano, a jedna je imala lakše povrede i odbila je dalje liječenje”, rekao je gradonačelnik Arlingtona Džim Ros, a prenosi CNN.

    Policija je identifikovala napadača te je potraga u toku.

    “Nazovite 911 ako znate gdje se nalazi 18-godišnji Timoti Džordž Simpkins koji vjerojatno upravlja srebrnim Dodgeom s registracijskim tablicama PFY-6260”, objavila je policija na Twitteru.

  • Merkel: Nisam podržala fiksni datum za ulazak zapadnog Balkana u EU

    Merkel: Nisam podržala fiksni datum za ulazak zapadnog Balkana u EU

    • Njemačka kancelarka Angela Merkel je izjavila danas da su se učesnici samita EU – zapadni Balkan saglasili da zemlje zapadnog Balkana pripadaju Evropi, ali da nije podržala pozive za davanje fiksnog datuma zemljama zapadnog Balkana za njihovo pristupanje Uniji.

    “Nisam podržala da se zemljama zapadnog Balkana da fiksni datum za njihovo pristupanje Evropskoj uniji”, izjavila je Merkel na samitu EU – zapadni Balkan na Brdu kod Kranja, a prenosi agencija Rojters.

    “Zaista ne vjerujem u određivanje datuma, ali vjerujem u ispunjavanje naših obećanja. Kada se steknu uslovi, pristupanje može da se realizuje”, rekla je Merkel novinarima nakon samita.

    Ona je takođe izrazila nadu da bi problemi u vezi s blokadom pristupnih pregovora Sjeverne Makedonije mogli biti prevaziđeni.

  • Xi Jinping ne planira prisustvovati samitu G20 koji će se održati u Rimu

    Kineski diplomati izvijestili su zvaničnike da predsjednik Xi Jinping trenutno ne planira prisustvovati samitu G20 u Italiji ovog mjeseca, prenosi Bloomberg.

    Kineski diplomati saopćili su na pripremnom sastanku u Firenci prošlog mjeseca kako je moguće da Xi ne bude u prilici da prisustvuje samitu, i pozvali su se na kineske protokole za Covid-19, koji uključuju karantin za putnike koji se vraćaju u zemlju, kao razlog što on ne namjerava da otputuje u Rim.

    Bloomberg je naveo riječi nekoliko neimenovanih izvora bliskih toj temi, koji tvrde da od tada nije bilo razgovora o Xijevom prisustvu, a Italija, koja je domaćin samita G20, tek treba primiti zvanični odgovor Kine.

    Xijev eventualni put u Italiju pod znakom je pitanja već dugo vremena. Kineski čelnik nije napustio zemlju od sredine januara 2020. godine. On također nije primio u posjetu nijednog državnog gosta posljednjih godinu i po.

    Ukoliko Xi ne otputuje u Rim, to bi značilo da se njegov prvi planirani susret “licem u lice” s američkim predsjednikom Joe Bidenom neće desiti.

    Odnosi između dviju najvećih svjetskih ekonomija ostaju zategnuti. Novine South China Morning Post javile su krajem augusta da Xi Jinping razmatra samo virtualno učešće na samitu koji će se održati 30. i 31. oktobra.

    Još nije poznato namjerava li Kina poslati delegaciju sa manje članova, prenosi dpa.

  • Borelj: EU će raditi na jačanju odbrane od sajber napada

    Borelj: EU će raditi na jačanju odbrane od sajber napada

    Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj je na sjednici Evropskog parlamenta u Starzburu upozorio da posljednjih godina raste broj sajber napada na Evropsku uniju i njene članice, i da je najbolji način suočavanja sa prijetnjama udruživanja snaga i mobilizacija resursa.

    On je u utorak rekao da se istraživanja, obuke i vježbe moraju unaprijediti i da se napori za spriječavanje napada moraju pojačati kako bi sajber prostor bio zaštićen, navodi se u saopštenju Evropske službe za spoljne poslove.

    Dodao je da će sajber odbrana takođe biti ključni aspekt zajedničke strategije u borbi protiv visokotehnoloških napada koje se trenutno razvija.

    “Nastavićemo da radimo na sajber odbrani kako bismo izgradili otpornost Evropske unije na sajber napade i obezbjedili bolje odbrambene sposobnosti. Radićemo na poboljšanju EU kako bi mogla da spriječava i odvraća i reaguje na sajber napade putem naših alata za sajber bezbjednost”, rekao je Borelj.

  • Italijanska vlada predlaže opsežne poreske reforme

    Italijanska vlada predlaže opsežne poreske reforme

    Italijanska vlada saopćila je da će u utorak predstaviti prijedlog zakona koji postavlja okvir za opsežne poreske reforme koje su obećali Evropskoj uniji, čime će se prevladati političke tenzije u koalicionoj vladi premijera Marija Draghija.

    Zakon, čiji je cilj povećanje zaposlenosti među mladim ljudima i ženama, pojednostavit će sistem, boriti se protiv utaje i ukloniti brojne “mikroporeze” od kojih državni budžet nema velike koristi, prema nacrtu u koji je uvid imao Reuters.

    Međutim, vremenski okvir je dug. Nakon što ga parlament odobri, mora se provesti u roku od 18 mjeseci, navodi se u nacrtu.

    Prijedlog zakona je prvobitno obećan do kraja jula u sklopu Rimskog plana za oporavak i otpornost (PNRR).

    “Porezna reforma jedan je od ključnih elemenata u PNRR-u za rješavanje strukturnih slabosti zemlje i sastavni je dio oporavka koji želimo pokrenuti uz pomoć fondova EU”, navodi se u vladinom dokumentu koji prati zakon.

    Glavni spor u vladi bio je prijedlog koji je podržalo ministarstvo finansija za ažuriranje oporezive vrijednosti nekretnina, koja je često daleko ispod stvarne tržišne vrijednosti.

  • Grčki premijer: Zapadnom Balkanu moraju se ponuditi obećanja kada je riječ o pridruživanju EU

    Evropska unija mora ubrzati debatu o evropskoj strateškoj stabilnosti i dati obećanja u vezi sa izgledima zemalja Zapadnog Balkana za pristupanje EU, izjavio je premijer Grčke Kyriakos Mitsotakis.

    Atinsko-makedonska novinska agencija javila je kasno sinoć da je Mitsotakis po dolasku na konferenciju Evropske narodne partije (EPP) u Sloveniji podsjetio da je prošlo 18 godina od samita EU i Zapadnog Balkana u Solunu 2003. godine, kada su, prema njegovim riječima, prvi put otvorene kapije Evrope zemljama regiona.

    “Vrijeme ističe i ako EU ne bude prisutna u regionu, nema sumnje da će drugi požuriti da popune prazninu”, upozorio je Mitsotakis.

    Grčki premijer prisustvovao je jučer neformalnom sastanku Evropskog savjeta na Brdu kod Kranja u Sloveniji, gdje će se danas održati samit EU i zemalja Zapadnog Balkana.

    Očekuje se da će Mitsotakis tokom samita govoriti i o sporazumu Grčke i Francuske u vezi sa državnom odbranom, koji je nedavno potpisan u Parizu, prenijeli su grčki mediji.

  • Ovo je šest prioriteta budućeg američkog ambasadora u BiH Michaela Murphyja

    Budućio američki ambasador u BiH Michael J. Murphy započeo je saslušanje pred Komitetom za vanjske poslove Senata SAD-a te je istakao ključne ciljeve u svom narednom diplomatskom zadatku.

    On je pred Komitetom kazao da je pred njim šest ključnih tačaka:

    Pomoći BiH u stvaranju kandidatskog statusa za članstvo u EU
    Raditi na reformama vladavine prava, posebnu u borbi protiv korupcije
    Raditi na rastu trgovine sa SAD-om
    Suprotstaviti se težnjama Kine i Rusije koje “potkopavaju” BiH
    Raditi na pomirenju među stanovništvom
    Raditi na tome da BiH bude sigurna zemlja za Amerikance koji tamo žive i rade
    Murphy je na početku obraćanja obećao implementaciju Dejtonskog mirovnog sporazuma i osiguranje teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine.

    Naglasio je da Amerika mora biti više i izraženije prisutna na Balkanu, a posebno u BiH te najavio veliku podršku SAD-a na euroatlantskom putu BiH.

    Podsjetimo, američki predsjednik Joe Biden je početkom jula izabrao Murphyja kao osobu koja će predstavljati politiku SAD-a u Bosni i Hercegovini. Nakon prijedloga Bijela kuća je uputila prijedlog imenovanja u Senat SAD-a, koji bi trebao potvrditi ovaj prijedlog.

    Murphy ima 29-godišnje iskustvo, a trenutno radi kao zamjenik pomoćnika državnog sekretara za evropska i euroazijska pitanja. Njegov portfolio uključuje evropsku sigurnost, kontrolu konvencionalnog naoružanja i arktičku sigurnost, stoji u biografiji objavljenoj na stranici State Departmenta.

    Prije nego što će otići na Kosovo 2009. godine, gdje je služio kao zamjenik šefa misije u ambasadi u Prištini, bio je i u Bosni i Hercegovini. U Sarajevu je tri godine radio kao politički savjetnik u Američkoj ambasadi. Trenutno ima diplomatski čin ministra savjetnika.

    Funkciju ambasadora SAD-a u Bosni i Hercegovini obavlja Eric Nelson, koji je na ovu poziciju imenovan 2019. godine u eri vladavine bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa.

  • Ko će naslijediti krunu Angele Merkel i postati “kralj Evrope”?

    Ko će naslijediti krunu Angele Merkel i postati “kralj Evrope”?

    Angela Merkel je dominirala Evropom – bila je de fakto lider u kriznim vremenima. Već 16 godina Angela Merkel koristi svoj oprezni, smireni pragmatizam kako bi usmjerila kontinent kroz uspon krajnje desnice, odgovor na dolazak migranata i Bregzit.

    Dok se era Angele Merkel bližila kraju, drugi evropski lideri se ističu i mogu da preuzmu kormilo.

    Među glavnim kandidatima da naslijede “kraljicu Evrope” nalaze se Mario Dragi, Olaf Šolc i Emanuel Makron.

    Mario Dragi
    Jedno od najpronicljivijih odobrenja rukovodstva Marija Dragija stiglo je od španskog premijera Pedra Sančeza tokom posjete Rimu u junu.

    Opisujući bivšeg šefa Evropske centralne banke kao “maestra”, Sančez je rekao da “kada god Dragi govori pred Evropskim savjetom, svi ćutimo i slušamo”.

    “To nije nešto što se često dešava”, rekao je Sančez.

    Takođe je impresionirao biračko tijelo, i postao najcjenjeniji lider u Italiji. Daleko je to od onoga na šta je stanovništvo naviklo.

    Dragi, imenovan za italijanskog premijera u februaru, imao je sličan uticaj na gomilu frakcijskih političkih partija koje čine njegovu široku koaliciju, a svaka od njih se složila oko niza trnovitih pitanja, uključujući uvođenje kovid pasoša.

    Njegova vlada je spasila program vakcinacije u zemlji, oživjela ekonomiju i usvojila izvodljive mjere za suzbijanje infekcije virusom korona.

    Povrh toga, Dragi je uspio da progura osporavanu reformu pravosudnog sistema, što je bio zahtjev Italiji kako bi obezbijedila lavovski dio fonda Evropske unije za oporavak od pandemije.

    “Stvari moraju da se urade zato što moraju, a ne kako bi imale trenutni rezultat, čak i ako su nepopularne”, rekao je Dragi ranije u septembru.

    Pragmatičan, smiren, odlučan, ne plaši se da kaže ono što jeste. Dragi je poštovan u inostranstvu, isto kao i kod kuće, a za one bliske njemu, on je najpouzdanija osoba da popuni Merkeline cipele kao “de fakto lider Evrope”.

    “Imamo najugledniju ličnost, to je Dragi”, rekao je Đankarlo Đorđeti, italijanski ministar ekonomije.

    Olaf Šolc
    Evropska politika nije imala gotovo nikakvu ulogu u njemačkoj izbornooj kampanji. To vjerovatno ima puno veze sa činjenicom da, uprkos razlikama u politikama između partija koje se bore za poziciju u post-Merkelinoj vladi, svaka velika partija u Evropi je manje ili više na istoj stranici: Njemačkoj je potrebna EU više nego što je EU potrebna Njemačka.

    Ukoliko Olaf Šolc uspješno sastavi koalicionu vladu i postane kancelar, neće se puno šta promijeniti.

    Njegova uloga kao ministra finansija za vreme Merkelove – odgovornog za dalji rast ekonomije – i njegov centralni doprinos u uspostavljanju EU fonda za oporavak od virusa korona u iznosu od 750 milijardi evra, pojačao je njegovu posveć́enost bloku, kao i njegovu težnju kao strateškog, iako ne uzbudljivog donosioca odluka.

    Fond je nazvao “jasnim znakom evropske solidarnosti i snage”, u isto vrijeme kada je domaćoj publici poslao poruku da je snažan oporavak u Evropi ključni preduslov za osiguranje njemačkog ekonomskog prosperiteta.

    Šolc će biti pod pritiskom da preuzme vodeću ulogu u pitanjima kao što je kreiranje izbjegličke politike zasnovane na solidarnosti – nešto što Merkelova nije uspjela da postigne. Jedan od izazova za njega biće i pokretanja reforme životne sredine i njenog povezivanja sa ekonomskim rastom. On je više pragmatičar nego vizionar, ali to ć́e više uvjeriti njegove buduće kolege, nego što će ih odbiti, prenosi Guardian.

    Emanuel Makron
    Makron je svoju viziju Evrope iznosio od izbora, ponavljajuć́i više puta od svog velikog govora na Sorboni 2017. godine da EU mora da se pozabavi svojim propustima: prema njegovim riječima, “preslab, prespor, previše neefikasan”.

    Njegovi prijedlozi – integrisana EU odbrana, reforma evrozone, zajednička politika azila, digitalni porez – doživjeli su mali napredak, djelimično ometeni paralizovanom njemačkom koalicijom i opreznim, konsenzualnim instinktom Merkel.

    Međutim, nekoliko posmatrača vjeruju da će odlazak kancelarke otvoriti put ambicioznom, nestrpljivom i ponekad arogantnom predsjedniku Francuske da stane pravo na njeno mjesto: nijedan lider, kaže već́ina, neć́e parirati uticaju Merkel na njenom vrhuncu.

    Uslijed ovomjesečne krize sa SAD-om, Australijom i Velikom Britanijom oko bezbjednosnog sporazuma Aukus, koji je Francusku koštao višemilionskog ugovora o podmornici, on je još jednom pozvao na već́u evropsku autonomiju kako se Kina diže, a SAD preusmjeravaju na Aziju.

    Nakon haotičnog povlačenja zapadnih trupa iz Avganistana i debakla Aukusa, više lidera EU sada bi moglo biti spremno da se složi da EU mora manje da zavisi od Vašingtona – ali malo ko želi da rizikuje nanošenje štete transatlantskim odnosima, a vojska EU je još daleko.

    Koliko ć́e Makron uspjeti da unaprijedi svoju agendu, u velikoj mjeri ć́e zavisiti od uspjeha šestomjesečnog predsjedavanja Francuske EU, koje počinje u januaru, i, naravno, od toga da li će Makron uspjeti da obezbijedi reizbor na predsjedničkim izborima u aprilu sljedeć́e godine, prenosi Telegraf.

  • Pau Gasol završio košarkašku karijeru

    Legendarni španski košarkaš Pau Gasol, na zakazanoj konferenciji za medije, zvanično je objavio da je njegovoj karijeri došao kraj.

    Gasol je tokom posljednje sezone odigrao nekoliko mjeseci u dresu Barselone sa kojom je poražen u finalu Evrolige, prenosi Telegraf.

    Ovaj 41-godišnji Španac je tokom svoje karijere osvajao NBA šampionat, dok je sa reprezentacijom bio prvak svijeta 2006. i Evrope tri puta.

    Tokom NBA karijere igrao je za Memfis, Lejkerse, Čikago Bulse i San Antonio Sparse uz kratku epizodu u Milvoki Baksima.