Kategorija: Svijet

Iako se to u ovom trenutku ne primjećuje u potpunosti, u regionu Balkana dešavaju se tektonske geostrateške promjene, koje će imati uticaj na geopolitičku orjentaciju zemalja u regionu u decenijama koje dolaze.

Iako je uvođenje američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije, koja se nalazi u većinski ruskom vlasništvu, dovelo do kratkoročnih štetnih efekata za Srbiju, jer ostaje bez važnog energetskog igrača, ipak se dugoročno pokazalo da rusko vlasništvo nije značajno spustilo cijene energenata, a otpao je i najvažniji argument koji su prethodne srpske vlade navodili zašto je odlučeno da se državne akcije NIS-a prodaju po nižim cijenama – uvođenje Južnog toka.

Naime, Srbija se nadala da će ruski projekat Južni tok od Srbije napraviti važno regionalno energetsko čvorište, što se takođe nije desilo. EU je, u skladu s Trećim energetskim paketom, insistirala da svaki novi infrastrukturni energetski projekt mora biti dostupan svim snabdjevačima, dok je Gazprom insistirao da ako on napravi gasnu infrastrukturu prema Evropi, jedini ima pravo da je koristi. Pravila EU podrazumijevaju da gasni tokovi moraju imati dvosmjernu liniju snabdjevanja, dok je Gasprom htio da gas ide samo u jednom smjeru – iz Rusije ka Evropi. Osim toga, EU insistira da proizvođači i distributeri ne mogu imati istog vlasnika, dok je Gazprom preduzeće koje proizvodi i distribuiše gas.

Iz svega navedenog, očigledno je da Srbija nije ostvarila svoje strateške interese, a samo je postala ovisnija od Rusije, ne samo u energetskom, nego i u svakom drugom smislu.

Energetski stručnjaci u Srbiji tvrde da potrošači neće plaćati skuplji dizel ili benzin na pumpama jer se cijene formiraju u skladu s evropskim berzama, što je do sada činio i NIS.

Slična situacija je i s Sjevernom Makedonijom, i Bugarskom, koje su takođe svoju energetsku politiku prilagodile Rusiji. Međutim, ove dvije zemlje su, uz pomoć EU, diverzifikovale svoje izvore snabdijevanja, što im je pomoglo da manje osjete sankcije u odnosu na Srbiju, koja je takođe počela s diverzifikacijom, ali zaostaje za susjedima.

Čini se da je ključni moment koji je označio početak istiskivanja ruskog interesa s Balkana neuspjela početna faza intervencije u Ukrajini. Kremlj se očigledno nadao da će brzom akcijom u trajanju od nekoliko dana svrgnuti ukrajinsku vlast na čelu s predsjednikom Volodimirom Zelenskim, i postaviti marionetsku vlast koja će biti bliska Rusiji. Time bi Rusija Evropu i Ameriku dovela pred svršen čin, kao što je to bilo u slučaju veoma uspješne ruske aneksije Krima. Kao i tada, i u slučaju uspostavljanja pune kontrole nad Ukrajinom Rusija bi namamila Evropu jeftinim energentima i pomogla smirivanju odnosa, a ruski energetski interesi na Balkanu bili bi zaštićeni.

Paradoksalno je da je ključni udarac Rusiji zadao Donald Tramp, kojeg se do sada smatralo bliskim Vladimiru Putinu, predsjedniku Rusije, a ne Džo Bajden, koji je važio kao neprijatelj Kremlja. Tramp je Rusiji uveo ključne energetske sankcije i prisilio Rusiju da ili proda svoje energetske dragulje u Evropi, ili da ih pusti da propadnu. Bugarska je praktično preuzela mimo volje vlasniak Lukoil na svojoj teritoriji, ali Srbija se nije usudila da uradi isto s NIS-om jer se boji da će ostati uskraćena jeftinog ruskog gasa koji im sad treba pred zimu.

Konačni udarac ruskim interesima na Balkanu zadao je Skot Besent, američki ministar finansija, koji je po Trampovom nalogu objavio da se SAD pridružuje EU i Velikoj Britaniji u sankcijama protiv Rosnefta i Lukoila, kao razlog navevši “Putinovo odbijanje da rat”.

Kako piše hrvatski Index, u Bugarskoj, gdje Lukoil posjeduje najveću rafineriju i više od 200 benzinskih pumpi, sankcije bi imale razoran efekt na cijelo gospodarstvo. Kako bi to izbjegla, bugarska vlada preuzela je kontrolu nad kompanijom i imenovala Rumena Spetsova, bivšeg šefa porezne uprave i prvaka u bodybuildingu, za posebnog administratora. SAD je Lukoilu i administratoru dao rok od šest mjeseci da pronađu novog, neruskog kupca.

Ruslan Stefanov, glavni ekonomist sofijskog Centra za proučavanje demokratije, smatra da je Lukoil krunski dragulj ruskog utjecaja u Bugarskoj.

“Čak i ako dođe do mira u Ukrajini, dugoročna politika Rusije je ići protiv Evrope. Zato ne možemo nastaviti poslovati s njima. Odvajanje je ključno”, smatra on.

Bugarska, nekad toliko bliska Moskvi da je tražila pripajanje Sovjetskom Savezu, duboko je podijeljena između proruskih i antiruskih političkih snaga. Proruski predsjednik Rumen Radev pokušao je blokirati državno preuzimanje, ali parlamentarci su nadglasali njegov veto, signalizirajući moguću promjenu političke dinamike.

“Vučić nastoji izbjeći otvoreni sukob. Posljedice će biti guranje Srbije prema Zapadu”, smatra Stefanov, smatrajući da će Beograd morati konačno odabrati stranu.

Iako je ovo veliki udarac za Rusiju, ipak to ne znači da će on potpuno nestati jer će Rusija moći prilagoditi svoje poslovanje i nastaviti prodavati naftu u Evropi pod drugim imenom.

Naime, sankcije se odnose na konkretna pravna lica, pa će Rusija nastojati osnovati treće pravne subjekte, na sličan način kao što sada koristi “flotu tankera u sjeni” kojima prebacuje naftu i naftne derivate kupcima širom svijeta.

“Podaci Kplera pokazuju da se obim ruske nafte koju prodaju nepoznati subjekti više nego utrostručio između oktobara i novembra, dosegnuvši rekordnih više od milion barela dnevno. Time su nepoznati prodavači na putu da prestignu Rosneft kao najvećeg prodavača ruske nafte”, piše Index.

Donald Tramp je najavio da će Amerika uskoro započeti napade na ciljeve unutar Venecuele, prebacujući fokus borbe protiv droge sa mora na kopno.

Ova izjava dolazi u trenutku kada se region suočava sa rastućim tenzijama, a kampanja protiv krijumčara droge ulazi u novu fazu eskalacijom napetosti u Latinskoj Americi, prenosi Blic.

Trampova najava označava značajnu promenu u američkoj strategiji borbe protiv krijumčarenja droge. Do sada su napadi bili usmereni na brodove za koje se sumnjalo da prevoze drogu, ali prelazak na kopnene ciljeve u Venecueli može dovesti do ozbiljnijih posledica, uključujući potencijalne sukobe sa lokalnim vlastima.

Ovaj potez dodatno komplikuje odnose SAD-a sa zemljama Latinske Amerike, posebno sa Kolumbijom.

“Napade nećemo ograničiti samo na Venecuelu”

“Počećemo te napade i na kopnu. Znamo gde žive. Znamo gde su loši momci i uskoro ćemo početi”, izjavio je Tramp tokom sednice kabineta.

Dodao je da napadi možda neće biti ograničeni samo na Venecuelu, već će ciljati svakoga ko proizvodi ili prodaje drogu koja završava u SAD.

“Svako ko proizvodi drogu ili je prodaje našoj zemlji mogao bi biti meta”, rekao je američki predsednik, dodajući da je čuo da u Kolumbiji postoje tvornice kokaina.

Američki ministar odbrane Pit Hegset rekao je danas, tokom sednice američke vlade, da će Pentagon nastaviti operacije protiv navodnih “narko-čamaca”, uključujući slučaj broda koji je, kako je Bela kuća potvrdila, pogođen dvaput dodajući da administracija u potpunosti podržava komandate na terenu.

Hegset: Narko-teroriste šaljemo na dno okeana

“Kao što sam rekao i ponoviću, tek smo počeli da potapamo ‘narko-čamce’ i šaljemo ‘narko-teroriste’ na dno okeana. Oni truju američki narod, a (bivši američki predsednik) Džo Bajden pokušavao je da im priđe blagonaklono”, rekao je Hegset, prenosi CBS njuz.

Hegset je naveo da je uživo posmatrao prenos napada na plovilo koje je navodno prevozilo drogu, i istakao da ”nije video da je bilo preživelih” pre nego što je pokrenud drugi napad na plovilo.

Međutim, američko Ministarstvo odbrane suočilo se sa kritikama zbog prethodnih napada na brodove osumnjičene za krijumčarenje droge iz Venezuele, a kritike su se pojačale nakon što je otkriveno da je izveden drugi napad na brod nakon što u početnom napadu nisu ubijeni svi na brodu.

Specijalni plan Madura

S druge starne, predsednik Venecuele Nikolas Maduro najavio je prošle nedelje specijalne mere za povratak državljana te zemlje pogođenih odlukom Trampa da vazdušni prostor oko Venecuele treba smatrati zatvorenim.

Maduro je naredio primenu specijalnog plana za povratak Venecuelanaca koji se nalaze u drugim zemljama, kao i olakšavanje prilikom nalaženja maršruta za odlazak građana koji moraju da otputuju iz zemlje.

Rusi hitno preusmeravaju avione i turiste

Zbog potencijalne pretnje po bezbednost civilnih aviona u vazdušnom prostoru Venecuele usled konflikta sa SAD, ruski turoperater prebacuje putnike ka obližnjoj Kubi.

“Zbog potencijalne pretnje bezbednosti civilnih aviona u vazdušnom prostoru Venecuele usled konflikta sa SAD, turoperator PEGAS Touristik će preusmeriti putnike najbližeg leta sa ostrva Margarita u Varadero na Kubi”, navodi se u saopštenju.

Evropski savjet saopštio je danas, 3. decembra, da je postignut dogovor sa Evropskim parlamentom o postepenom ukidanju uvoza ruskog gasa do 2027. godine, kao dio nastojanja da se okonča energetska zavisnost od Rusije.

Sporazum predviđa pravno obaveznu zabranu uvoza tečnog prirodnog gasa i gasa iz cjevovoda iz Rusije, sa potpunom zabranom krajem 2026. godine, odnosno u jesen 2027. godine, prenio je Rojters.

Udio ruskog gasa u uvozu EU iznosio je 12 odsto u oktobru, znatno manje u odnosu na oko 45 odsto prije izbijanja rata u Ukrajini 2022. godine.

Mađarska, Francuska i Belgija ostaju među državama članicama koje i dalje uvoze ruski gas.

Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je da je glavna tačka spora u pregovorima o okončanju sukoba u Ukrajini dio teritorije takozvane Donjecke Narodne Republike (DNR), odnosno oko 20 odsto Donjecke oblasti koji su pod kontrolom Kijeva.

U intervjuu za Foks njuz, Rubio je rekao da se pregovori trenutno fokusiraju na područje široko 30 do 50 kilometara, uz ocjenu da je ostvaren izvijestan napredak u procjeni onoga što bi Ukrajina mogla da prihvati kao garanciju bezbjednosti u budućnosti.

Rubio je naveo da je sukob težak za rješavanje uprkos očekivanjima da bi to mogao da bude “najlakši mirovni sporazum”.

Prema njegovim riječima, niko zapravo ne dobija taj rat u tradicionalnom smislu pobjede, prenosi Tanjug.

7.000 ruskih vojnika umire nedjeljno

“Rusi – 7.000 ruskih vojnika umire nedjeljno. U redu, 7.000 je više nego što smo izgubili u nekim ratovima koje smo vodili u cjelini. Gube 7.000 vojnika nedjeljno samo na ruskoj strani, a da ne pominjemo razaranja na ukrajinskoj strani”, rekao je on, prenosi b92.

Istakao je da je cilj pregovora sprečavanje budućih napada na Ukrajinu, obnova njene ekonomije i dugoročno očuvanje suvereniteta.

“Teoretski, radeći prave stvari, za 10 godina BDP Ukrajine bi mogao biti veci od ruskog”, rekao je Rubio.

On je naglasio da Sjedinjene Američke Države mogu da razgovaraju sa obje strane, dodajući da je predsjednik SAD Donald Tramp posvetio značajno vrijeme pokušajima da se “premosti jaz izmedju Moskve i Kijeva”.

“Angažovani smo jer smo jedini koji to mogu. Evropske zemlje – nema nikoga drugog na svijetu ko to može. Kinezi to ne mogu. Jedini lider na svijetu koji može da razgovara sa objema stranama i postigne dogovor, ako je dogovor moguć, jeste predsjednik (SAD Donald) Tramp. I on je bio veoma strpljiv”, istakao je državni sekretar.

Rubio je ocijenio da nije realno da rat traje godinama, kao ni da se nastavi neograničeno finansiranje Ukrajine.

“To nije realno. To nije stvarnost. I to se neće dogoditi. To govorimo već dugo: ne možete da održite razmjere i obim toga. Takođe, ne mislim da je realno da Rusija nastavi ovaj rat četiri ili pet godina”, ocijenio je on.

Govoreći o situaciji na terenu, podsjetio je da je Rusija ranije kontrolisala veću teritoriju, ali da su je ukrajinske snage potisnule.

Rat iscrpljivanja

Međutim, ocijenio je da je sukob prerastao u rat iscrpljivanja, uz rusku spremnost na velike gubitke.

“Ukrajinci su gurnuli Rusi daleko iza mjesta gdje su bili. Dakle, već su postigli ogromne stvari zahvaljujući svojoj hrabrosti, odvažnosti i tome koliko su se borili. Ali postoji i realnost da je ovo sada postao rat iscrpljivanja, i nažalost, Rusi su pokazali spremnost da žrtvuju 7.000 vojnika nedjeljno”, rekao je Rubio.

Rubio: Konačnu odluku donosi Putin

Rubio je naveo da konačnu odluku o okončanju rata na ruskoj strani može donijeti samo predsjednik Rusije Vladimir Putin.

Prema njegovim riječima, pregovori se vode već deset mjeseci, ostvaren je izvijestan napredak, ali dvije strane još nisu dovoljno blizu dogovoru.

“Pokušacemo da okupimo obje strane i vidimo koje prijedloge bismo mogli da smislimo, a sa kojima bi obje strane mogle da žive. Učinićemo sve što možemo da to funkcioniše. To je ono što radimo već 10 mjeseci. To je bio naš cilj i naša svrha sve vrijeme. Mislim da smo postigli izvijestan napredak”, zaključio je Rubio.

Stavovi Rusije i Sjedinjenih Država o okončanju rata u Ukrajini nisu se približili nakon petočasovnog sastanka ruskog predsjednika Vladimira Putina i američkih izaslanika Stiva Vitkofa i Džareda Kušnera.

”Kompromisno rješenje još nije pronađeno”, rekao je Putinov pomoćnik Jurij Ušakov, navodeći da neke odredbe američkog plana za okončanje rata u Ukrajini naprosto ne odgovaraju ruskim interesima.

Sjedinjene Države su se, definisanjem plana u 28 tačaka i jasnom porukom državnog sekretara Marka Rubija da rusko-ukrajinski sukob ”nije američki rat”, nadale da će postaviti osnove za skori prekid rata, u kojem su od 2022. godine stradale desetine hiljada ljudi, prenosi RTS.

Pod kupolama Kremlja
”Još nismo postigli kompromisno rješenje”, rekao je Ušakov poslije pet sati razgovora u Kremlju, navodeći da se o nekim američkim prijedlozima, ipak, može dalje raspravljati.

Iako je moskovski susret Putina sa Trampovim izaslanicima završen bez opipljivih rezultata, diplomate smatraju da riječ ”najznačajniji”, koju je Ušakov upotrijebio uz komentar o toku razgovora, uliva nadu da bi kraj rata u Ukrajini mogao biti bliži nego prije ovog sastanka.

Osnovu za novu rundu pregovora predstavlja američki plan u 28 tačaka, koji su Ukrajinci i dobar dio Evropske unije ocijenili kao pretjerano proruski, jer pretpostavlja da će se Kijev odreći određenih teritorija u zamjenu za mir, dok će Rusiji, istovremeno, biti ukinuti sve međunarodne sankcije.

Amerika, prema ovom planu, računa na ”kompenzaciju” u zamjenu za bezbjednosne garanciji Ukrajine. Iako ni jedna strana nije preterano obrazlagala ovaj dio plana, Trampova administracija je još ranije izrazila ozbiljan interes za ukrajinske rijetke minerale.

”Složili smo se oko nekih stvari. Neke su izazvale kritike. Predsjednik nije krio naš kritički i čak negativan stav oko brojnih tačaka prijedloga”, najdalje je što je Ušakov otišao objašnjavajući tok pregovora.

Dijelu razgovora prisustvovao je i šef ruskog fonda za direktna ulaganja Kiril Dmitrijev, čije se ime u složenoj računica koja prati proces zaustavljanja ovog rata pojavilo još u februaru, kada su diplomate iz SAD i Rusije počele da raspravljaju o budućim zajedničkim ulaganjima.

Zelenski pod pritiskom
Rusija tvrdi da su američke kompanije, od uvođenja sankcija Rusiji zbog upada u Ukrajinu, izgubile oko 350 milijardi dolara, što se kako se čini, predstavlja ključni Trampov motiv za pokretanje mirovne inicijative.

Plan Evropske unije da Ukrajini omogući kredit od 140 milijardi evra, potpomognut zamrznutom ruskom imovinom, naišao je na ozbiljnu prepreku.

Evropska centralna banka (ECB) odbila je da obezbijedi zaštitnu mjeru za isplatu Ukrajini od 140 milijardi evra, što dodatno otežava plan Evropske unije da prikupi “kredit za reparacije” koristeći zamrznutu rusku imovinu, objavio je Fajnenšel tajms (FT).

Prema izvorima FT-a, ECB je zaključila da prijedlog Evropske komisije nije u skladu sa njenim mandatom, čime je Briselu dodatno otežano prikupljanje sredstava iz imovine ruske centralne banke koja je deponovana kod belgijskog depozitara hartija od vrijednosti, “Euroclear”-a, prenio je Rojters.

Prema planu Evropske komisije, rizik otplate zajma podijelile bi zemlje članice EU kroz državne garancije. Međutim, funkcioneri Komisije izrazili su bojazan da države ne bi mogle dovoljno brzo prikupiti gotovinu u hitnom slučaju, što bi moglo stvoriti pritisak na tržišta, prenosi Index.hr.

Stoga su pitali ESB može li djelovati kao zajmodavac u krajnjoj nuždi za Euroclear Bank, kreditni ogranak belgijske institucije, kako bi se izbjegla kriza likvidnosti. Odgovor je bio negativan.

Interna analiza ESB-a zaključila je da bi takav potez bio jednak direktnom financiranju vlada, jer bi centralna banka pokrivala finansijske obaveze država članica. Takva praksa, poznata kao ‘monetarno finansiranje’, zabranjena je ugovorima EU-a jer dokazano dovodi do visoke inflacije i gubitka vjerodostojnosti centralne banke.

Iz ESB-a su poručili: “Takav prijedlog nije u razmatranju jer bi vjerovatno prekršio pravo EU ugovora koje zabranjuje monetarno finansiranje”.

Šta je alternativa?

Nakon odbijenice ESB-a, Komisija je počela raditi na alternativnim prijedlozima koji bi osigurali privremenu likvidnost za podršku zajmu od 140 milijardi evra. Portparol Komisije izjavio je da su “u bliskom kontaktu s ESB-om” od kraja oktobra te da je centralna banka “aktivno učestvovala u svim raspravama” o prijedlogu.

“Obezbjeđivanje potrebne likvidnosti za moguće obaveze povrata imovine ruskoj centralnoj banci važan je dio mogućeg zajma za reparacije”, dodao je portparol. “To je neophodno kako bi se osiguralo da EU, njene države članice i privatna tijela uvijek mogu ispuniti svoje međunarodne obaveze. Razmišljanja o tome kako detaljno obezbijediti tu likvidnost su u toku.” Euroclear je odbio da komentiše.

EU zamrznula oko 210 milijardi evra ruske imovine

Podsjetimo, Evropska unija je 2022. godine zamrznula oko 210 milijardi evra ruske imovine. Belgija se protivi zajmu Kijevu, strahujući da Euroclear ne bi mogao odmah vratiti novac Moskvi u slučaju odmrzavanja ruske imovine.

Belgijski premijer Bart De Wever ocijenio je plan EU “temeljno pogrešnim” i zatražio da se ostalih 26 država članica obaveže na “pravno obavezujuće, bezuslovne, neopozive, na zahtjev, zajedničke i solidarne garancije” kako bi se podijelio rizik otplate. On insistira na takvoj obavezi prije samita čelnika EU koji je zakazan za 18. decembar, a na kojem bi se trebalo odlučiti o daljnjem finansiranju Kijeva.

De Wever tvrdi da su garancije država članica i neki oblik podrške nužni u slučaju da se sankcije koje drže rusku imovinu zamrznutom iznenada ukinu.

Sankcije se moraju jednoglasno produžavati svakih šest mjeseci, a neke zemlje, poput Mađarske, već su se protivile njihovoj obnovi. Dodatnu zabrinutost u EU izazivaju američki pritisak za mirovnim sporazumom između Rusije i Ukrajine te alternativni prijedlozi Trampove administracije o korištenju imovine Moskve.

Belgija je posebno zabrinuta da bi potencijalni mirovni sporazum između Vašingtona i Moskve mogao poništiti sankcije EU-a i prisiliti Euroclear na trenutnu isplatu Rusiji. Prema prijedlogu Komisije, Ukrajina bi novac morala vratiti samo ako bi Rusija pristala platiti reparacije Kijevu.