VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Lavrov: Evropa proijmenila retoriku o “strateškom porazu” Rusije, shvatili da to nije moguće

    Lavrov: Evropa proijmenila retoriku o “strateškom porazu” Rusije, shvatili da to nije moguće

    Evropski političari danas su odustali od retorike koja se tiče pobjede nad Rusijom jer su uvidjeli da je tako nešto nemoguće, rekao je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov.

     

    – Donedavno su svi uglas zahteijvali čvrstinu, da ne slabi podrška i isporuka oružja Ukrajini, da se finansiranje Ukrajine nastavi dok Rusija ne doživi “strateški poraz” na frontu. Onda, kada su shvatili da su to sve iluzije – promijenili su retorik – rekao je ruski ministar u intervjuu Riku Sančezu za televizijski kanal RT povodom Dana diplomatskog radnika.

    Nejasni planovi francuskog predsjednika Emanuela Makrona da pozove ruskog predsjednika Vladimira Putina su “žalosna diplomatija”, ali ruski lider je uvijek otvoren za suštinske diskusije, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

    On je rekao da će ozbiljni prijedlozi dobiti odgovarajući odgovor.

    – Makron je ponovo najavio, prije oko dvije sedmice, da bi mogao nekada da pozove Putina. Znate, to nije ozbiljno. Ukoliko želite da pozovete i vodite pravi razgovor, samo pozovite. Putin će se uvijek javiti na telefon – rekao je Lavrov Riku Sančezu tokom intervjua za “Raša tudej”.

    On je naglasio da će Putin uvijek saslušati svaki prijedlog.

    – Ukoliko su ozbiljni prijedlozi na stolu, uvjeravam vas da neće proći bez ozbiljnog, konkretnog, praktičnog odgovora – istakao je Lavrov.

    Rusija želi da vidi Ukrajinu kao neutralnog i prijateljskog susjeda, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

    On je tokom intervjua za “Raša tudej”, koji je vodio Rik Sančez, naglasio da to ne mora da bude savezništvo, ali da Ukrajina mora da bude prijateljska, neutralna i dobronamjerna prema Rusiji.

    – To, naravno, ne podrazumijeva samo poštovanje prava ljudi koji žive na teritoriji koja će ostati ukrajinska, ne samo poštovanje njihovog pristupa grijanju, hrani ili vodi, već i poštovanje njihovih osnovnih ljudskih prava, uključujući pravo na jezik, obrazovanje i vjeroispovijest – rekao je Lavrov.

    Prema njegovim riječima, nije prihvatljivo da se kijevskom režimu daju bilo kakve bezbjednosne garancije dok su na snazi nacistički zakoni koji su diskriminišući prema ruskom jeziku.

    – Što se tiče poziva na primirje, znate da je histerija sada nastala zbog tvrdnji da mi nehumano prekidamo isporuku struje gradovima, da se ljudi smrzavaju i pate, te da Rusija napada energetske objekte. Mi nikada to nismo prvi radili – naglasio je Lavrov, uz napomenu da su Ukrajinci prvi napadali ruske energetske objekte i druge civilne mete, uključujući stambene zgrade, prodavnice i bolnice.

    Lavrov je podsjetio da je prošle godine raznesen ruski putnički voz koji nije imao nijednu vojnu komponentu.

  • Tramp poručio da će SAD „nasilno i žestoko“ štititi hrišćane, u Vašingtonu i predstavnici Srpske

    Tramp poručio da će SAD „nasilno i žestoko“ štititi hrišćane, u Vašingtonu i predstavnici Srpske

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp obratio se učesnicima Nacionalnog molitvenog doručka u Vašingtonu, poručivši da će SAD odlučno reagovati na napade na hrišćane. Događaju je prisustvovala i delegacija Republike Srpske koju su činili srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, vršilac dužnosti predsjednika Srpske Ana Trišić Babić i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.

    Govoreći o bezbjednosti vjernika, Tramp je istakao da će odgovor njegove administracije biti snažan. „Oni koji napadaju hrišćane znaju da će ih predsjednik Tramp kao odgovor napasti nasilno i žestoko. Znam da nije lijepo reći, ali tako je“, naveo je Tramp.

    Osvrnuo se i na svoj aktuelni mandat, ocijenivši da će nadmašiti rezultate iz prvog perioda na čelu SAD. „Imali smo sjajan prvi mandat. Imali smo najveću ekonomiju u istoriji, ali ovaj mandat će to ostaviti iza sebe“, rekao je.

    Tramp je kritikovao stanje u Evropi, posebno u vezi sa migracijama i energetskom politikom. Prema njegovim riječima, imigracija je mnoge zemlje učinila „neprepoznatljivim“, te je dodao da će im biti teško da uskoro poprave situaciju.

    Govoreći o spoljnopolitičkim pitanjima, predsjednik SAD je naveo da je rješenje sukoba u Ukrajini blizu. „Napor­no radimo na okončanju cijelog tog rata između Rusije i Ukrajine. Gotovo smo na cilju“, poručio je tokom obraćanja.

    Na marginama skupa, delegacija Srpske sastala se sa sekretarom za odbranu SAD Pitom Hegsetom. Dodik je naveo da je riječ o susretu sa zvaničnikom koji razumije značaj očuvanja hrišćanskih vrijednosti.

    „Tokom Molitvenog doručka imao sam priliku da se sretnem s Pitom Hegsetom, čovjekom koji jasno razumije koliko su snaga, principijelnost i odbrana vrijednosti hrišćanskog svijeta važni za očuvanje slobode i dostojanstva naroda širom svijeta“, napisao je Dodik na Iksu.

    Cvijanovićeva je takođe istakla zadovoljstvo susretom. „Veoma počastvovani susretom i razgovorom sa sekretarom za odbranu u administraciji predsjednika Trampa Pitom Hegsetom“, navela je u objavi, dodajući da je čast prisustvovati događaju kojem prisustvuje i američki predsjednik.

    Prema dostupnim podacima, ovogodišnjem Molitvenom doručku prisustvovalo je više od 3.000 zvanica iz više od 100 zemalja, čime je još jednom potvrđen njegov međunarodni karakter. Skup je protekao u znaku obraćanja američkog predsjednika i susreta političkih delegacija iz različitih dijelova svijeta.

  • Putin proglasio početak Godine jedinstva naroda

    Putin proglasio početak Godine jedinstva naroda

    Beskrajno poštovanje među narodima koji čine Rusiju bilo je od najveće važnosti u stvaranju multinacionalne zemlje, izjavio je predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin.

     

    – Ruski narod je još mlad, strastven, gleda ka budućnosti – istakao je Putin, napomenuvši da je na tim osnovama građena država, piše RT Balkan.

    Rusija se kao multinacionalna zemlja postepeno gradila, a najvažnije je bilo beskonačno poštovanje među narodima koji žive u Rusiji, kao i njihovim duhovnim i kulturnim vrednostima, dodao je on.

    – Spolja se svakako razlikuju jedni od drugih – i to je veoma važno, to je dobro, to se mora podržati – ali osnovne vrednosti su zajedničke – istakao je ruski predsjednik na svečanosti povodom početka Godine jedinstva naroda Ruske Federacije.

    Ruski vojnici u zoni SVO, uprkos različitom porijeklu i religiji, jedni drugima se obraćaju sa “brat”, rekao je predsjednik.

    – Naši borci, naši heroji na frontu, u zoni Specijalne vojne operacije, uprkos različitom etničkom poreklu, čak i razlikama u veroispovesti, obraćaju se jedni drugima sa “brate”, i to je veoma vredno. To je ono što ističe naše nepobjedivo jedinstvo – rekao je Putin.

    Kroz istoriju, vojskama koje su pokušavale da osvoje Rusiju bila je zajednička želja za pljačkom i otimanjem – dok je Rusiju ujedinjavala težnja da sve sačuva, izjavio je Putin.

    – Tako je bilo i tokom invazija Napoleona i Hitlera. Na kraju krajeva, i tada su ka nama išle vojske različitih plemena, ali su postojale, bile su i ujedinjene, ali njihovo ujedinjenje je bilo zasnovano na sasvim drugačijim principima. Njih je ujedinjavala želja za profitom, želja da nam nešto “otmu”, da osvoje, da unište, da zauzmu. Ali nas je ujedinjavala želja da sačuvamo sve – našu zajedničku zemlju, našu porodicu, našu kulturu, naše tradicije – rekao je šef države.

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov je ranije najavio da će Putin govoriti na svečanosti povodom početka Godine jedinstva naroda Ruske Federacije.

    Ceremonija se održava u Nacionalnom centru “Rusija”.

  • Tačka pucanja je 2027?

    Tačka pucanja je 2027?

    Nedavni događaji na frontu, kao i ono što objavljuju ruski izveštaji, ukazuju na to da ruske snage počinju da opsedaju već gradove u Ukrajini s ciljem da se rat nastavi i u 2027. godini.

    Kako je preneo grčki portal pronews.gr, čini se da je prvi region na udaru Rusa Zaporožje, kojer snage ruske federadije žele odmah da zauzmu, a zatim u bliskoj budućnosti udariće najjače što mogu na oblasti Sumi, Odesa, Harkov i Dnjepar.

    S obzirom na to da se pritisak Rusa povećava, posebno usred zime, može se zaključiti, navodi se dalje u tekstu, da Moskva želi da u proleće i leto postignu velike strateške uspehe.

    Podseća se da su u Abu Dabiju danas trilateralni pregovori, odnosno drugi tan, a da su prethodnog dana, u sredu, ukrajinski pregovarači odbili predlog da se oružane snage Kijeva potpuno povuku iz Donbasa.

    Ukrajinci veruju da će na proleće moći da nastave borbe jer dobijaju novac, oružje i municiju od EU i Britanije. Međutim, nedostaje im vojno osoblje i problem regrutacije.

    Ukrajinska strana u pregovorima, navodi dalje pronews.gr. stoga veruje da će izdržati i prihvatiti ništa više od prekida neprijateljstava bez priznavanja ruskog vlasništva nad teritorija ma koje su okupirale moskovske snage.

    Rusi su, kako se navodi, već počeli sa žestokim udarima na Zaporožje, a telegram kanali povezani s Moskvom, šire vesti da će Rusi zauzeti i druge veće gradove.

    Ovaj “ambiciozni” plan navodno je već započet i to sa velikim gradom Zaporožjem, koji ima 800.000 stanovnika, što je dvostruko veće od Mariupolja – oko kog su se “lomila koplja” mesecima.

    Međutim, u iznenadnom potezu, ruske vojne snage su uspele da pređu zaleđenu reku Dnjepar jugozapadno od Zaporožja i uđu u predgrađe grada, glavnog grada istoimenog regiona.

    To je prvi put da su ruske snage uspele da “zaključaju” grad, koji je treći najveći grad u koji su ušle u ovom ratu, posle Kijeva i Harkova, a koje su ruske trupe napustile nakon sporazuma iz marta 2022. godine.

    Trenutno Rusija želi da blokira glavne ukrajinske gradove kako bi ih sprečila da snabdevaju jedinice na prvoj liniji fronta.

    Ali, da bi se oni okupirali, potrebna je mnogo veća vojna snaga, koja trenutno nije dostupna Rusima.

    Trebalo bi sprovesti široku mobilizaciju, koja će ponovo biti zasnovana na ugovorima, odnosno na front bi bili poslati dobrovoljci.

    Rusi navodno aktivno koriste 600.000 vojnika protiv 700.000 Ukrajinaca i potrebno im je još toliko za ove planove o osvajanju.

    Takođe, zna se da Rusi mogu da pronađu rezerve i pronalaze ih, dok su Ukrajinci, s druge strane, iscrpeli svoje mogućnosti regrutovanja novog vojnog osoblja.

    Tačka iscrpljenosti za Ukrajince, prema rečima ruskog predsednika Vladimira Putina, smatra se 2027. godina, a tada on veruje da će doći kraj rata.

  • NATO traži odgovornost

    NATO traži odgovornost

    NATO je u četvrtak pozvao na “odgovornost i suzdržanost” nakon isteka novog START sporazuma između Sjedinjenih Država i Rusije kojim se nameću ograničenja njihovih nuklearnih arsenala, što je izazvalo strahove od nove trke u naoružavanju.

    “Suzdržanost i odgovornost u nuklearnom području ključni su za globalnu sigurnost”, rekao je zvaničnik vojnog saveza, pod uslovom anonimnosti.

    Novi START, potpisan tokom toplijeg perioda odnosa, završio je u četvrtak, a predsjednik Donald Tramp nije odgovorio na prijedlog ruskog kolege Vladimira Putina o produženju ograničenja sporazuma za godinu dana.

    Glavni sekretar Ujedinjenih nacija, Antonio Gutereš, nazvao je to “teškim trenutkom za međunarodni mir i sigurnost” i pozvao Vašington i Moskvu da brzo sjednu za pregovarački sto.

    Svijet prvi put u pola vijeka bez nuklearnih ograničenja
    “Prvi put u više od pola vijeka suočavamo se sa svijetom bez ikakvih obavezujućih ograničenja strateških nuklearnih arsenala Ruske Federacije i Sjedinjenih Američkih Država”, rekao je Gutereš u izjavi.

    Zvaničnik NATO-a rekao je da Rusija i Kina pojačavaju svoje nuklearne sposobnosti i da će savez “nastaviti preduzimati potrebne korake” kako bi osigurao vlastitu odbranu.

    “Neodgovorna nuklearna retorika Rusije i prisilne nuklearne signalizacije pokazuju stav strateškog zastrašivanja”, rekao je zvaničnik, prenosi “HurriyetDailyNews”.

    Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nal

  • Zelenski iznio podatak koliko je Ukrajina izgubila vojnika

    Zelenski iznio podatak koliko je Ukrajina izgubila vojnika

    Volodimir Zelenski, predsjednik Ukrajine, rekao je za francuske medije da je u ratu s Rusijom poginulo 55 hiljada ukrajinskih vojnika, a da se veliki broj vodi kao nestalo.

    “U Ukrajini, zvanično, broj vojnika poginulih na ratištu – bilo profesionalaca ili mobilisanih – iznosi 55.000”, rekao je Zelenski u snimljenom intervjuu za televiziju France 2.

    Ukrajinski lider nije naveo tačan broj onih koji se i dalje smatraju nestalima.

    Zelenski je ranije naveo broj poginulih ukrajinskih vojnika u intervjuu za američku televizijsku mrežu NBC u februaru 2025. godine, kada je rekao da je na ratištu poginulo više od 46.000 pripadnika ukrajinskih oružanih snaga.

    Sredinom 2025. godine, Centar za strateške i međunarodne studije u Vašingtonu procijenio je da je od početka rata gotovo 400.000 ukrajinskih vojnika poginulo ili ranjeno. Ako se uzme standardni omjer da je na svakog poginulog troje ranjeno, može se, prema ovoj procjeni, iznijeti podatak da je Ukrajina u stvarnosti izgubila oko 110 hiljada vojnika.

    Ruski gubici procjenjuju se na više od milion poginulih i ranjenih, što bi značilo da je poginulo nešto više od 300 hiljada vojnika.

    Imajući u vidu da je Rusija veći dio rata provela u napadu, kao i da prema tradicionalnoj vojnoj računici napadač trpi tri puta više gubitaka od vojnika u odbrani, ovi podaci bi se mogli smatrati realnim, mada se tačna cifra neće saznati dok ne budu sprovedena nezavisna istraživanja kada rat bude završen.

  • Lavrov: Američke priče o saradnji ne idu uz sankcije

    Lavrov: Američke priče o saradnji ne idu uz sankcije

    Izjave Sjedinjenih Američkih Država o perspektivama ekonomske saradnje sa Rusijom ne uklapaju se baš najbolje sa sankcionom politikom Vašingtona, izjavio je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov.

    – Prvi put su uvedene nove, veoma oštre sankcije, protiv naših najvećih naftnih kompanija Lukoil i Rosnjeft. To se dogodilo dvije do tri nedjelje nakon sastanka u Enkoridžu. Predsjednik Rusije bio je iznenađen – iz Enkoridža smo se razišli uz dogovor da je Rusija podržala prijedlog Sjedinjenih Država o sveobuhvatnom rješavanju ukrajinske krize – ukazao je Lavrov.

    Prema njegovim riječima, nakon susreta ruskog predsjednika Vladimira Putina i predsjednika SAD Donalda Trampa, Rusija je očekivala da će Amerikanci sazvati konferenciju povodom postignutih dogovora.

    – Ali se dogodilo nešto sasvim drugo – sankcije protiv Lukoila i Rosnjefta. Štaviše, sada se istovremeno uvode i carine protiv zemalja koje kupuju energente iz Rusije – rekao je Lavrov u intervjuu za Raša tudej, povodom Dana diplomatskog radnika.

    Kako je podsjetio šef ruske diplomatije, nedavno je usvojen dokument o Kubi kojim se proglašava vanredno stanje zbog prijetnje koju, kako tvrde u Vašingtonu, Kuba navodno predstavlja za interese SAD u Karipskom moru, između ostalog i zbog navodne “neprijateljske i zlonamjerne politike Rusije”.

    – Nekako se sve to u vezi sa svijetlom budućnošću našeg ekonomskog i investicionog partnerstva ne uklapa baš najbolje sa tim – naglasio je Lavrov.

    Napomenuo je i da se Indiji zabranjuje da kupuje rusku naftu.

    – Bar je tako saopšteno. Ali u suštini svima se zabranjuje da je kupuju – i naftu i gas. I svuda se govori da će rusku naftu i ruski gas zamijeniti američka nafta i američki tečni prirodni gas – istakao je šef ruske diplomatije.

    Predsjednik SAD Donald Tramp saopštio je 2. februara da je, navodno, premijer Indije Narendra Modi pristao da odustane od kupovine ruske nafte i da poveća uvoz iz Sjedinjenih Država. Indijski premijer, međutim, po okončanju razgovora sa Trampom nije komentarisao te tvrdnje o navodnom odustajanju Nju Delhija od ruske nafte.

    Takođe, Rusija vidi kako se, nakon događaja u Venecueli, ruske kompanije potiskuju iz te zemlje.

  • Epstin trese Britaniju

    Epstin trese Britaniju

    Iako britanski premijer Kir Starmer (Keir Starmer) nikada nije bio povezan sa Dežrijem Epstajnom (Jeffreyjem Epsteinom), u ozbiljnoj je opasnosti da zbog njega izgubi posao, dok d druge strane, predsjednik SAD Donald Tramp, čije se ime spominje više hiljada puta u spisima o osramoćenom finansijeru, nema takvih briga.

    Dok se politička kriza na istočnoj strani Atlantika produbljuje, Epstajnove žrtve u Vašingtonu bore se protiv inercije u potrazi za pravdom. Ta razlika odražava relativnu političku snagu Trampa i moguću egzistencijalnu slabost Starmera, ali i naglašava ogromne razmjere skandala koji se nastavlja širiti gotovo sedam godina nakon smrti njegovog začetnika, a čiji krakovi sada dosežu i do Norveške i Poljske, piše CNN.

    Tramp je siguran

    Pritisak ne osjeća samo Starmer. Javno zgražanje zbog veza s Epstajnom u Ujedinjenom Kraljevstvu toliko je snažno da je kralj Čarls  (Charles III.) oduzeo kraljevske titule vlastitom bratu i Epstajnovom prijatelju, bivšem princu Endrjuu, te ga prisilio da napusti svoju rezidenciju na imanju dvorca Windsor.

    U Sjedinjenim Državama nije bilo sličnog uklanjanja s javne scene za bilo koga povezanog s Epstajnom, za kojeg su istražitelji utvrdili da je 2019. počinio samoubistvo u zatvoru prije suđenja za trgovinu ljudima i zlostavljanje maloljetnih djevojaka. Najistaknutija osoba koja se suočila s posljedicama zbog prijateljstva s Epstajnom možda je bivši američki ministar financija Lari Samers (Larry Summers).

    Nekadašnji predsjednik Univerziteta Harvard povukao se iz javnosti prošle godine, izjavivši da se “duboko stidi” nakon što su e-mailovi s Epstajnom otkrili njegove seksističke primjedbe i traženje ljubavnih savjeta.

    U međuvremenu, Tramp pokušava ostaviti bijes iza sebe nakon što je Ministarstvo pravosuđa insistiralo da neće biti daljih krivičnih progona.

    Nema jasnih dokaza o bilo kakvom Trampovom nedjelu, a vlasti nisu podigle optužnice protiv njega niti bilo koga drugog spomenutog u novoobjavljenim spisima.

    Iako su neke reference na Trampa u Epstajnovim dokumentima bezazlene, druge uključuju novootkrivene i neprovjerene optužbe za seksualni napad, kao i svježe detalje o tome kako su neke Epstajnove žrtve opisale svoje interakcije s budućim predsjednikom.

    Međutim, Tramp je ove sedmice za CNN rekao: “Stvarno je vrijeme da se zemlja posveti nečemu drugom.”

    Starmer u krizi

    Starmer bi zasigurno volio da je takav scenarij moguć i u Ujedinjenom Kraljevstvu. Njegov premijerski položaj visio je o niti u četvrtak ujutro nakon pobune zastupnika u njegovoj Laburističkoj stranci, što je dodatno naštetilo vladi u Downing Streetu koja ionako tetura iz krize u krizu. Premijer je bio prisiljen priznati tokom žestoke sjednice s pitanjima premijeru u srijedu da je znao za prijateljstvo između bivšeg ministra Pitera Mendelsona i Epstajna, ali ga je svejedno imenovao ambasadorom u Vašingtonu.

    Starmer je smijenio Mendelsona prošle godine nakon ranijeg objavljivanja Epstajnovih spisa koji su pokazali da je nastavio podržavati prijatelja čak i nakon što je ovaj 2008. osuđen za seksualne prestupe na Floridi. Međutim, skandal se ponovno rasplamsao ove sedmice nakon što su novootkriveni spisi sugerisali da je Mendelson možda odavao tajne i tržišno osjetljive informacije Epstajnu na vrhuncu financijske krize 2008. godine. To bi bili neprocjenjivi podaci za Epstajna i njegovu ekipu s Wall Streeta.

    Mendelson se sada suočava s krivičnom istragom te je podnio ostavku u Domu lordova i Laburističkoj stranci.

    “Mandelson je izdao našu zemlju”

    “Mandelson je izdao našu zemlju, naš parlament i moju stranku”, rekao je Starmer u parlamentu. Bivši ambasador u Vašingtonu ispričao se zbog svog odnosa s Epstajnom u izjavi poslanoj BBC-ju prošlog mjeseca.

    “Pogriješio sam što sam mu vjerovao nakon njegove osude i što sam nastavio svoje druženje s njim. Bezuvjetno se ispričavam zbog toga ženama i djevojkama koje su patile”, rekao je Mandelson.

    Ove je sedmice izjavio da je podnio ostavku u Laburističkoj stranci kako bi je poštedio “daljeg sramoćenja”.

    Međutim, Starmerov bijes ne objašnjava zašto se čini da su posljedice Epstajnovog slučaja ozbiljnije u Britaniji nego u Vašingtonu.

    Objašnjenje leži u tome što oluja u Britaniji zapravo nije direktno povezana s Epstajnom, već je skandalozna nit koja pogoršava tri dugotrajne drame koje već dominiraju britanskom politikom i javnim životom.

    Prvo, ovo je priča o premijeru čija je politička budućnost ionako neizvjesna, manje od dvije godine nakon uvjerljive izborne pobjede.

    Drugo, saga o Epstajnu najnoviji je obrat u 30-godišnjoj političkoj tragediji katastrofama sklonog Mendelsona, političara izvanrednih vještina čiji nadimak “Princ tame” odražava i divljenje suvremenika i njegove spektakularne padove. Njegova fatalna mana – žudnja za društvom bogatih i slavnih – dovela ga je do skandala i na kraju do kobnog prijateljstva s Epstajnom.

    Treće, ovo je novo poglavlje u britanskoj drami oko kraljevske porodice, priči o prijateljstvu Endrjua Mauntbaten – Vindzora (Andrewa Mountbatten-Windsora) s Epstajnom koja godinama puni naslovnice.

    Tramp ima prednosti koje Starmeru nedostaju

    Do sada, previranja oko Epstajna nisu imala egzistencijalan uticaj na Trampa. Predsjednik nije optužen ni za kakve zločine, iako njegov prošli odnos s Epstajnom izaziva sumnje u njegov odabir prijatelja. Iako nije politički jak kao nekada, Tramp nije toliko ranjiv da bi mu prijetilo izbacivanje iz Ovalne kancelarije. Starmerova je nevolja mnogo ozbiljnija.

    Čini se da je Tramp u ovom trenutku gotovo imun na političku štetu po pitanju karaktera. Afera Epstajn samo je jedna od višestrukih, neprestanih političkih kriza i skandala. Njegova je tehnika preplaviti javni prostor tolikom bukom da se pojedinačne prijetnje njegovom položaju ne mogu čuti iznad kakofonije, piše CNN.

    Tramp drži republikance u šaci

    Za razliku od Starmera, Tramp je republikanski kongres pretvorio u poslušni instrument. Iako su Epstajnovi spisi objavljeni zbog pritiska dijela republikanaca, malo je vjerojatno da će se takav trenutak ponoviti, pogotovo jer Tramp može vršiti pritisak na članove stranke.

    Vodstvo republikanaca u Zastupničkom domu ne drži administraciju odgovornom. Predsjednik Odbora za nadzor Džejms Komer (James Comer) prisilio je bivšeg predsjednika Bila Klintona (Bill Clinton) i bivšu državnu sekretaricu Hilari Klinton (Hillary Clinton) da svjedoče pod prijetnjom sudskog poziva, ali nema želju pozvati Trampa, prenosi Index.hr.

  • Tramp: Ajatolah bi trebalo da bude zabrinut, vodimo razgovore i sa Kubom

    Tramp: Ajatolah bi trebalo da bude zabrinut, vodimo razgovore i sa Kubom

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je danas da bi iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei trebalo da bude “veoma zabrinut”, navodeći da su SAD spremne da ponovo upotrijebe silu ukoliko Teheran pokuša da obnovi svoj nuklearni program i dodao da Vašington vodi razgovore s Kubom “koja se nalazi u velikim problemima”.

     

    Tramp je, u intervjuu za En-Bi-Si njuz, rekao da Vašington istovremeno vodi pregovore sa Iranom, ali da ne isključuje vojne opcije.

    – Rekao bih da bi trebalo da bude veoma zabrinut. Oni pregovaraju sa nama – rekao je Tramp, dodajući da su američke snage već uništile iranska nuklearna postrojenja.

    On je naveo da je Iran, prije američke intervencije, bio na oko mjesec dana od razvoja nuklearnog oružja.

    – Da nismo uništili njihov nuklearni program, ne bi bilo mira na Bliskom istoku. Arapske zemlje su se plašile Irana, sada više ne – rekao je Tramp.

    Tramp je rekao da SAD raspolažu informacijama da Iran razmatra pokretanje novog nuklearnog postrojenja na drugoj lokaciji.

    – Ako to urade, vratićemo se i završiti posao – poručio je Tramp.

    Govoreći o Kubi, Tramp je ocijenio da se ta zemlja nalazi u “velikim problemima” i da će joj biti potrebna humanitarna pomoć, nakon što je, kako je naveo, ostala bez finansijske i energetske podrške iz Venecuele.

    On nije želio da procijeni da li će sadašnje kubansko rukovodstvo opstati do kraja njegovog mandata, ali je potvrdio da Vašington vodi razgovore sa Havanom.

    – Razgovaramo sa Kubom – rekao je Tramp, dodajući da bi kubansko-američkoj zajednici moglo biti omogućeno da posjećuje ostrvo i vidi članove porodice i prijatelje.

    Predsjednik SAD se osvrnuo i na američku vojnu operaciju u Venecueli, navodeći da je sprovedena bez gubitaka u ljudstvu i tehnici.

    Na kraju, Tramp se osvrnuo i na Dan nezavisnosti SAD 4. jula navodeći da bi američki građani trebalo da se osjećaju snažno i bezbjedno.

    – Želim da se Amerikanci osjećaju snažno, pobjednički i bezbjedno, da znaju da imaju sigurnu zemlju – rekao je Tramp, ističući da su Sjedinjene Države vojno snažnije nego ikada i da raspolažu “velikom i moćnom vojskom”.

  • Istekao posljednji nuklearni sporazum, Gutereš traži hitnu akciju

    Istekao posljednji nuklearni sporazum, Gutereš traži hitnu akciju

    Istek sporazuma Novi START ozbiljan je trenutak za međunarodni mir i sigurnost, a glavni sekretar Ujedinjenih naroda Antonio Gutereš (António Guterres) pozvao je Rusiju i Sjedinjene Američke Države da bez odgode započnu pregovore o novom okviru kontrole nuklearnog naoružanja.

    Sporazum Novi START, koji je istekao u ponoć sa srijede na četvrtak, ograničavao je broj strateških nuklearnih bojevih glava koje mogu rasporediti Rusija i Sjedinjene Američke Države, kao i broj projektila i bombardera s kopnenim i podmorničkim baziranjem namijenjenih njihovoj isporuci.

    Svijet bez ograničenja nuklearnog naoružanja

    “Po prvi put u više od pola vijeka suočavamo se sa svijetom bez ikakvih obvezujućih ograničenja strateških nuklearnih arsenala Ruske Federacije i Sjedinjenih Američkih Država, dviju država koje posjeduju veliku većinu globalnog nuklearnog naoružanja”, rekao je Gutereš u saopštenju.

    Upozorio je da se raspad decenija postignuća u kontroli naoružanja događa u trenutku kada je, kako je naveo, rizik od upotrebe nuklearnog oružja najveći u posljednjih nekoliko decenija

    Poziv na djelovanje

    Istovremeno je istakao da postoji prilika za “resetovanje” i stvaranje režima kontrole naoružanja prilagođenog promjenjivom globalnom okruženju te pozdravio izjave zvaničnika Rusije i SAD-a o potrebi sprečavanja povratka svijetu nekontrolisanog širenja nuklearnog oružja, prenosi Index.hr.

    “Svijet sada gleda prema Rusiji i Sjedinjenim Državama kako bi riječi pretočile u djela”, poručio je Gutereš, pozvavši obje zemlje da se bez odgode vrate za pregovarački stol i dogovore nasljedni sporazum koji bi obnovio provjerljiva ograničenja, smanjio rizike i ojačao zajedničku sigurnost.

    Podsjećamo, Sporazum START I, potpisan 1991. godine, dok se Sovjetski Savez raspadao, uveo je prva značajna ograničenja na američko i rusko strateško nuklearno naoružanje i uspostavio režim inspekcija koji će postati obrazac za kontrolu naoružanja nakon hladnog rata.

    Novi START ograničio broj bojevih glava

    Nakon kratkog prekida, sporazum je na kraju zamijenio Novi START, koji je potpisan 2010, a produžen 2021. godine. Njime je broj nuklearnih bojevih glava, koje svaka zemlja ima raspoređene, ograničen na 1.550 – i dalje više nego dovoljno da se međusobno uništi i razori veliki dio svijeta, piše “Financial Times”.

    Novi START je takođe omogućio detaljan proces verifikacije i obavještavanja, osmišljen da smanji rizik od nesporazuma koji mogu brzo da eskaliraju u nuklearnu krizu.

    “Stvarna vrijednost sporazuma o kontroli naoružanja ogleda se u njihovoj primjeni, a to uključuje inspekcije, razmjenu podataka i obavještenja, kojih je bilo na hiljade”, rekao je za “Financial Times” Semjuel Čarap, viši politički naučnik u RAND korporaciji.

    Rusija je spremna za novu realnost svijeta bez ograničenja kontrole nuklearnog naoružanja između SAD i Rusije nakon što sporazum Novi START istekne ove sedmice, rekao je glavni moskovski predstavnik za kontrolu naoružanja.