Kategorija: Svijet

Britanski tabloid “Dejli mejl” tvrdi da je takozvani “mirovni plan Trampa” za Ukrajinu procurio na internet. Pozivajući se na ovu informaciju, list piše da će sukob biti okončan do 9. maja ove godine.

Prema navodima “Dejli mejla”, u prvoj polovini februara trebalo bi da se održi prvi telefonski razgovor između Vladimira Putina i Donalda Trampa. U isto vreme planiran je i telefonski razgovor između ruskog predsednika i ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog.

Do kraja februara ili početkom marta moglo bi da dođe i do ličnog susreta Putina i Zelenskog, moguće uz prisustvo Trampa. Tokom ovog sastanka, prema izveštaju, biće usaglašeni ključni uslovi mirovnog sporazuma i postignut dogovor o prekidu borbenih dejstava.

Prema ovom planu, prekid vatre bi stupio na snagu 20. aprila, čime bi se zaustavilo daljnje napredovanje ruskih snaga. Takođe, ukrajinska vojska bi morala da se povuče iz Kurske oblasti, gde je prošlog avgusta pokrenula kontranapad.

Još jedan ključni deo predloga odnosi se na zabranu pridruživanja Ukrajine NATO-u, uz obavezu Kijeva da prizna suverenitet Rusije nad određenim teritorijama, navodi britanski tabloid Daily Mail.

9. maja – otkrivanje mirovnog sporazuma i ukidanje ratnog stanja u Ukrajini
Prema procurilim informacijama, 9. maja bi svi mirovni dogovori bili objavljeni pred svetskom javnošću. Tada bi Ukrajina ukinula ratno stanje i mobilizaciju, a istovremeno bi bila zakazana predsednička i parlamentarna izborna procedura.

Trampov tajni plan je procurio: 9. maja…
Glavni uslovi Trampovog mirovnog plana
Prema izveštaju Daily Mail-a, ključne tačke Trampovog plana uključuju:

Stvaranje demilitarizovane zone u Ukrajini, koju bi obezbeđivale evropske, a moguće i britanske snage, dok bi američka vojska izbegla bilo kakvu direktnu ulogu.
Zabranu pridruživanja Ukrajine NATO-u, ali dozvolu za nastavak evropskih integracija i pridruživanje EU.
Kijev bi bio obavezan da prizna Donbas i teritorije Nove Rusije kao deo Ruske Federacije.
Jedan od najzanimljivijih aspekata ovog plana jeste pitanje obnove Ukrajine. Prema Daily Mail-u, troškovi rekonstrukcije Ukrajine pali bi na teret Evropske unije, koja bi u narednih 10 godina morala da izdvoji 486 milijardi dolara za obnovu zemlje.

Trampov plan – u suprotnosti sa interesima Rusije?
Iako “Dejli mejl” iznosi pojedinosti koje deluju u korist Moskve, neki aspekti plana se ne poklapaju sa ruskim interesima.

Pre svega, postavlja se pitanje ko bi kontrolisao demilitarizovanu zonu, kao i da li bi Evropska unija zaista bila spremna da snosi tako veliki finansijski teret obnove Ukrajine.

Za sada, nema zvanične potvrde o autentičnosti ovog plana, ali sama vest o njegovom postojanju dolazi u trenutku sve češćih spekulacija o Trampovoj inicijativi za okončanje rata u Ukrajini, a uzimajući u obzir dosadašnje delovanje britanskih službi očekivano je da ovakve spekulacije čitamo u njihovoj žutoj štampi.

Mađarski premijer Viktor Orban rekao je danas da će njegova vlada preduzeti odlučne mjere protiv mreža koje financiraju strane organizacije kako bi služile njihovim interesima.

Govoreći na državnom radiju, Orban je pozdravio “transparentnost koju je donijela administracija američkog predsjednika Donalda Trampa objavljivanjem detalja o financijskim doprinosima stranim subjektima, uključujući mađarske organizacije”, prenosi Index.

“Ono što sada vidimo je poplava informacija koje potvrđuju ono što smo već sumnjali”, rekao je, optužujući strane aktere, uključujući nevladine organizacije koje podržava Brisel i milijardera Georgea Soroša, da rade na potkopavanju mađarske vlade.

“Oni dobijaju novac iz više izvora: američke vlade, Soroševe mreže i fondova EU. A za šta se taj novac koristi? Za jačanje ljevičarskih snaga i pokušaj svrgavanja naše vlade”, rekao je.

Naglasio je da će njegova vlada preduzeti odlučne mjere kao odgovor.

“Moramo očistiti te mreže iz Mađarske. Njihov cilj je jasan, žele vlade u ovoj regiji koje služe njihovim interesima, a ne interesima njihovog naroda”, naglasio je Orban.

Ponovio je svoje stajalište o ilegalnim migracijama, istaknuvši da Mađarska već dugo upozorava na opasnosti nekontrolisanih migracija. Prema njegovom mišljenju, trenutni migracijski okvir EU-a je “temeljno manjkav”.

“Jedini način da se to promijeni je kroz otpor. Poljska je suspendirala pakt o migracijama, a sada čak i Njemačka raspravlja o tome. Više mora uslijediti”, zaključio je Orban.

Američki predsjednik Donald Tramp je još prošle jeseni izjavio da je moguće zaključiti mirovni sporazum o Ukrajini koji će biti “dobar” po Moskvu i Kijev, izjavio je specijalni izaslanik Trampa za Ukrajinu Kit Kelog u intervjuu Njujork postu.

– Nakon sastanka sa šefom ukrajinskog režima Volodimirom Zelenskim u septembru, Tramp je razmotrio činjenično stanje oko pregovora Ukrajine i Rusije, istakavši da je došlo vrijeme za mirovni sporazum i da je moguće zaključiti sporazum koji će biti dobar po obje strane – istakao je Kelog.

Prema njegovim riječima, Tramp želi da zaustavi krvoproliće prije početka pregovora o rješavanju sukoba.

Takođe je naglasio da je cilj aktuelne administracije SAD ukrajinski pravac spoljne politike, kao i da pregovori moraju biti fokusirani na “izuzetno složena” postkonfliktna pitanja.

Prema njegovoj procjeni, Vašington “ima nekoliko mogućnosti” za pomoć u regulisanju sukoba.

Kelog je još istakao da se sukob neće završiti bez pregovora Moskve i Kijeva, kao i da će obje strane morati da pristanu na kompromise u cilju rješavanja situacije.

Prema njegovoj procjeni, sporazum vjerovatno neće biti prihvatljiv za sve strane niti će sve strane biti zadovoljne njime, ali je neophodno pokušati naći balans.

Kelog je dodao i da cijela administracija Trampa učestvuje u traženju rješenja za regulisanje sukoba.

On je kazao da je američki predsjednik prošle nedjelje održao sastanak sa cijelim svojim timom za nacionalnu bezbjednost kako bi diskutovali o angažovanju svih elemenata državne vlasti za rješavanje sukoba.

Pored toga, Kelog je konstatovao da Trampova administracija smatra da su sankcije koje se odnose na rusku naftu nedovoljne i razmatra mogućnost njihovog jačanja.

Ranije su ukrajinski mediji objavili, pozivajući se na svoje izvore da bi Kelog mogao da posjeti Kijev 20. februara u slučaju da ne bude izmjena u njegovom rasporedu.

Ranije je Volstrit džurnal pisao da je američki predsjednik Donald Tramp zadužio svog specijalnog izaslanika za Ukrajinu Kita Keloga da okonča ukrajinski sukob u roku od 100 dana. Prema pisanju lista, ocjenjuje da će sklapanje dogovora sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom biti mnogo teži zadatak nego što je Tramp predstavljao tokom predizborne kampanje, kada je rekao da će okončati sukob prije stupanja na dužnost kao predsjednika.

Tramp je 7. januara priznao da bi rješavanje sukoba u Ukrajini moglo da potraje duže od 24 sata koje je naveo tokom predizborne kampanje. Kelog je, sa svoje strane, rekao da bi želio da završi zadatak u roku od 100 dana.

Moskva je više puta isticala da je spremna za pregovore, ali je Kijev za njih uveo zakonsku zabranu. U oktobru 2022. godine Zelenski je potpisao ukaz o zabrani pregovora sa ruskim rukovodstvom.

Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je danas da Pojas Gaze trenutno “nije useljiv”, zbog opasnosti kao što su neeksplodirana ubojna sredstva, i da je potrebno da ljudi žive negdje drugdje dok se oblast obnavlja.

Rubio je, odgovarajući na pitanje novinara tokom posjete Dominikanskoj Republici, ohrabrio i druge zemlje da istupe i ponude pomoć u obnovi Gaze, prenio je Rojters.

“Mislim da je to samo realistična realnost, da bi se popravilo takvo mjesto, ljudi će morati da žive negdje drugde u međuvremenu”, rekao je Rubio.

On nije rekao da li bi Palestinci mogli da se vrate u tu oblast, povodom prijedloga američkog predsjednika Donalda Trampa da SAD preuzmu i razviju pojas Gaze.

Tramp je u utorak izjavio da će SAD “preuzeti” Pojas Gaze i pretvoriti je u “Rivijeru Bliskog istoka”.

On je ponovio svoj predlog o trajnom raseljavanju Palestinaca, naglašavajući da bi oni trebalo da se presele u druge arapske zemlje, kao što su Jordan i Egipat jer je Gaza trenutno “samo ruševina”.

Trampov plan naišao je na oštre kritike svjetskih zvaničnika, prenosi Tanjug.

Izaslanik predsjednika SAD za specijalne misije Ričard Grenel ocijenio je danas da izjave premijera privremenih prištinskih institucija Aljbina Kurtija da su odnosi Vašingtona i Prištine “jači nego ikada”, pokazuju da je on “u zabludi” budući da su, prema riječima američkog zvaničnika, oni na veoma niskom nivou.

“Odnosi nikad nisu bili na nižem nivou. Kurtija je osuđivala prva administracija predsjednika SAD Donalda Trampa, Bajdenova administracija, NATO, EU, Ambasada SAD, bivši američki državni sekretar Entoni Blinken i drugi”, naveo je Grenel na mreži “X”.

On je uz tu izjavu postavio i objavu dijela Kurtijevog intervju za prištinske medije u kojem tvrdi da su odnosi Prištine i Vašingtona trenutno na najboljem nivou.

Kurti je takođe iznio tvrdnju da su pod njegovim rukovodstvom odnosi samoproglašenog Kosova i SAD ojačali ne samo diplomatski, već i u oblasti bezbjednosti i energetike.

Grenel je prije nekoliko dana takođe izjavio da Kurtijeva vlada nije ulivala povjerenje za vrijeme prvog mandata predsjednika SAD Donalda Trampa, kao ni za vrijeme administracije bivšeg predsjednika SAD

Džozefa Bajdena, dodajući da su i republikanci i demokrate kritikovale Kurtija zbog povlačenja jednostranih poteza koje su imale za cilj destabilizaciju regiona.

“(Kurtija su kritikovali) i EU i NATO. Međunarodna zajednica je ujedinjena protiv Kurtija”, napisao je Grenel na mreži “X”.

On je naveo da je Trampova administracija u prošlosti dobro sarađivala i da će nastaviti da to čini sa svima na Balkanu, ali da su za to potrebni partneri koji ulivaju povjerenje, prenosi Tanjug.

Ministarstvo pravde SAD pod predsjednikom Donaldom Trampom raspustilo je radnu grupu koja je imala za cilj da sprovodi sankcije protiv Rusije i sankcioniše oligarhе bliske Kremlju.

Memorandumom javne tužiteljke Pem Bondi, koji je izdat juče kada je potpisala niz naredbi tokom prvog dana na funkciji, radna grupa Task Force KleptoCapture je promijenila fokus djelovanja i sredstava upućena njoj će biti preusmjerena ka borbi protiv narko kartela i međunarodnih bandi, prenio je “Reuters”.

“Ova politika zahtijeva temeljnu promjenu u načinu razmišljanja i pristupu”, napisala je Bondi u direktivi, dodajući da će resursi koji su sada posvećeni sprovođenju sankcija i oduzimanju imovine oligarha biti preusmjereni na borbu protiv kartela.

Inicijativa pokrenuta tokom administracije bivšeg predsjednika SAD Džozefa Bajdena, bila je uspostavljena da bi opteretila finansije bogatih saradnika predsjednika Rusije Vladimira Putina i kaznila one koji olakšavaju kršenje sankcija i nadzora izvoza.

Radna grupa podnijela je optužnice protiv magnata aluminijuma Olega Deripaske i TV tajkuna Konstantina Malofeeva zbog navodnog kršenja sankcija i zaplijenila jahte koje su pripadale sankcionisanim oligarhama Sulejmanu Kerimovu i Viktoru Vekselbergu.

Tužioci dodijeljeni radnoj grupi vratiće se na svoje prethodne pozicije, promjene će biti na snazi najmanje 90 dana i mogle bi biti obnovljene ili postati trajne, navedeno je u direktivi.

Tramp je govorio o poboljšanju odnosa sa Moskvom, prethodno obećavši da će okončati rat u Ukrajini, iako nije objavio detaljan plan o tome, prenijela je agencija.

Naglasak na narko kartelima dolazi nakon što je Tramp mnoge takve grupe označio kao terorističke organizacije i dio borbe protiv ilegalne imigracije i trgovine fentanilom.

Ova promjena, takođe, uključuje sprovođenje američkog zakona o stranom podmićivanju, koji je doveo do otkrivanja nekih od najvećih korporativnih slučajeva Ministarstva pravde u posljednjoj deceniji.

Jedinca koja sprovodi taj zakon, poznat kao Zakon o strani koruptivnoj praksi, sada će davati prioritet istragama o podmićivanju vezanim za kartele, prema memorandumu, prenosi “b92”.

Predsjednik SAD Donald Tramp potpisao je izvršnu uredbu kojom se sankcioniše Međunarodni krivični sud u Hagu, optužujući ga za “nelegitimne i neosnovane akcije usmjerene na Ameriku i našeg bliskog saveznika Izraela”.

Ova mjera postavlja finansijska i vizna ograničenja za pojedince i njihove porodice koji pomažu u istragama MKS-a američkih državljana ili saveznika. Tramp je tu mjeru potpisao dok je izraelski premijer Benjamin Netanjahu bio u pojseti Vašingtonu.

Prošlog novembra, MKS je izdao nalog za hapšenje Netanjahua zbog navodnih ratnih zločina u Gazi, što Izrael negira. ICC je takođe izdao nalog za komandantom Hamasa.

Holandija, koja je domaćin suda, rekla je da “žali” zbog Trampovog naloga.

“Rad suda je od suštinskog značaja u borbi protiv nekažnjivosti”, rekao je holandski ministar spoljnih poslova Kaspar Veldkamp na društvenoj mreži “X”.

Memorandum Bijele kuće koji je kružio u četvrtak optužuje Međunarodni krivični sud sa sjedištem u Hagu da stvara “sramnu moralnu ekvivalentnost” između Hamasa i Izraela izdavanjem naloga u isto vrijeme.

U Trampovoj izvršnoj naredbi navodi se da su nedavne akcije MKS-a “postavile opasan presedan” koji je ugrozio Amerikance izlažući ih “uznemiravanju, zlostavljanju i mogućem hapšenju”.

“Ovo zlonamerno ponašanje zauzvrat prijeti da naruši suverenitet Sjedinjenih Država i podriva kritičnu nacionalnu bezbjednost i spoljnopolitički rad vlade Sjedinjenih Država i naših saveznika, uključujući Izrael”, navodi se u naredbi.

Međunarodni krivični sud: Šta je i šta radi?
SAD nisu član MKS-a i više puta su odbacile bilo kakvu nadležnost tog tijela nad američkim zvaničnicima ili građanima.

Bijela kuća je optužila Međunarodni krivični sud da ograničava pravo Izraela na samoodbranu, ignorišući Iran i antiizraelske grupe.

Tokom svog prvog mandata, Tramp je uveo sankcije zvaničnicima MKS-a koji su istraživali da li su američke snage počinile ratne zločine u Avganistanu. Te sankcije je ukinula administracija predsjednika Džoa Bajdena. Prošlog mjeseca, Predstavnički dom SAD glasao je za sankcionisanje MKS-a, ali je predlog zakona propao u Senatu.

Više od 120 zemalja su članovi suda, uključujući mnoge evropske nacije, ali SAD ni Izrael nisu. MKS je krajnja instanca i treba da interveniše samo kada nacionalne vlasti ne mogu ili ne žele da krivično gone.

Trampova izvršna naredba kaže da su “obje nacije (SAD i Izrael) uspješne demokratije sa vojskama koje se striktno pridržavaju zakona rata”.

Tokom posljednjih sedmica na funkciji, predsjednik Bajden je takođe kritikovao nalog MKS-a za Netanjahuom, nazvavši taj potez “nečuvenim” i rekavši da nema ekvivalentnosti između Izraela i Hamasa.

Trampovo potpisivanje njegove najnovije izvršne naredbe uslijedilo je nakon njegove najave tokom zajedničke konferencije za novinare sa izraelskim premijerom u utorak o planu da SAD “preuzmu” Gazu, presele palestinsko stanovništvo i pretvore teritoriju u “Bliskoistočnu rivijeru”.

Nakon što su arapski lideri i UN osudili tu ideju, američki predsjednik je to ponovio na svojoj platformi za društvene mreže Truth Social u četvrtak.

“Izrael bi po završetku borbi predao pojas Gaze Sjedinjenim Državama”, napisao je Tramp, misleći na rat između Izraela i Hamasa koji je trenutno pod prekidom vatre.

On je ponovio da će plan uključivati preseljenje Palestinaca i da neće biti raspoređeni američki vojnici.

Njegov post nije jasno dao do znanja da li će dva miliona stanovnika palestinske teritorije biti pozvani da se vrate, ostavljajući zvaničnike da se trude da objasne.

Sekretar za štampu Bijele kuće Karolin Livit rekla je u srijedu da bi svako raseljavanje bilo privremeno. Državni sekretar Marko Rubio rekao je da će Gazani otići na “privremeni” period dok se rekonstrukcija odvija.

Netanjahu je pohvalio Trampov “izvanredan” plan da ponovo napravi Gazu.

Izraelski ministar odbrane Izrael Kac naredio je u četvrtak vojsci da se pripremi za “dobrovoljni odlazak” stanovnika Gaze. On je rekao da će plan uključivati odlaske kopnom, morem i vazduhom.

Tramp je potpisao naredbu dok je Netanjahu nastavio posjetu Vašingtonu, susrevši se sa poslanicima iz republikanske i demokratske stranke na Kapitol Hilu, prenosi Telegraf.rs.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp poručio je danas na Molitvenom doručku u hotelu Hilton u Vašingtonu, da sada počinje “zlatno doba Amerike” i da će njegova zaostavština biti mir.
On je okupljenima rekao da je srećan što poslije “četiri duge i mračne godine” ponovo prisustvuje takvom skupu.

Tramp je istakao da su temelj Amerike tri jednostavne riječi: “u Boga vjerujemo”, piše Bi-Bi-Si.

On je govorio o atentatu na njega u Pensilvaniji prošle godine tokom preizborne kampanje, rekavši da je taj događaj “promijenio nešto u njemu” i da sad ima “snažnija osjećanja” u vezi svoje vjere.

– To je promijenilo nešto u meni. Osjećam se mnogo jače. Vjerujem u Boga, ali osjećam se mnogo snažnije u vezi sa tim. Nešto se desilo – rekao je Tramp.

On je najavio da će naredna godina biti posebna, jer će SAD biti domaćin Svjetskog prvenstva u fudbalu i obilježiće 250 godina postojanja, dodajući da će tom prilikom biti priređena “velika proslava”.

– Zlatno doba Amerike je zvanično počelo. Optimizam raste, nada se vraća – naglasio je Tramp.

Govoreći o situaciji na Bliskom istoku, Tramp je preuzeo zasluge za prekid vatre između Izraela i Hamasa koji je stupio na snagu 19. januara.

Izrazio je želju da njegova najveća politička zaostavština bude poznata po “miru i jedinstvu”.

– Kada sam napustio Bijelu kuću, nije bilo ratova. Kada sam se vratio, izbili su sukobi između Rusije i Ukrajine, a Bliski istok je eksplodirao – rekao je Tramp.

Tom prilikom, Tramp je zamolio članove porodica izraelskih talaca u publici da ustanu i poručio im da ih SAD “drži u svojim srcima” i da kao predsjednik, neće spavati dok se svaki talac ne vrati svojoj porodici.

Tramp nije pominjao svoje ranije izjave o planovima SAD za “preuzimanje” Gaze.

Nakon govora, napustio je skup uz aplauz prisutnih.

Vjerovatnoća da se ruski i američki predsjednici Vladimir Putin i Donald Tramp sastanu je stopostotna, i do sastanka će doći uskoro, izjavio je danas šef komiteta ruske Državne dume za međunarodne poslove Leonid Slucki.

“Vjerovatnoća ovih kontakata je 100 odsto, lideri dvije najveće sile na planeti treba da rade u bliskoj budućnosti jedan s drugim”, rekao je Slucki, prenosi RIA.

On je dodao da kontakti moraju da budu uspostavljeni, i da ne bi trebalo da bude “iznenađenja”.

“Rad na tome zahtjeva ozbiljnu pripremu, koja je, ne odajem tajnu, u poodmakloj fazi”, rekao je Slucki, prenosi Tanjug.

On smatra da će uskoro biti preciznijih informacija o sastanku koji će, kako je ocijenio, imati “konstruktivne posljedice”.

“Za najhitnija, aktuelna pitanja svjetske politike. Za Ukrajinu, Bliski istok”, rekao je on.

Naveo je da je ne treba nagađati kad će doći do sastanaka.

“Februar ili mart, hajde da se ne igramo pogađanja, i da damo priliku liderima da se za to sveobuhvatno pripreme, ali to će biti uskoro”, rekao je Slucki.