Kategorija: Svijet

  • Ukrajinci sve bliži predaji teritorija

    Ukrajinci sve bliži predaji teritorija

    Dok se u Abu Dabiju vode ključni pregovori oko okončanja najvećeg sukoba u Evropi od Drugog svjetskog rata, a Donald Tramp pritiska Kijev da preda Rusiji teritoriju kao zalog mira, sve je više Ukrajinaca koji sada razmatraju nezamislivo – da predaju zemlju.

    ako se većina njih i dalje protivi predaji teritorije u Donbasu u zamjenu za mir, raste broj onih koji bi je dali, ukoliko bi to okončalo rat.

    Ovakvi stavovi su značajna promjena među ukrajinskom populacijom, umornom od četiri godine rata. Davanje teritorije Rusiji – dijela veličine Šumadije u Donjecku koji još nije uspjela vojno da osvoji – dugo se smatralo crvenom linijom i za zvanični Kijev i za obične Ukrajince.

    Ali, sada ono što je izgledalo nemoguće djeluje izglednije, dok Moskva insistira da će pregovori oko mira napredovati samo ako Ukrajina ustupi ostatak Donjecke oblasti, čime bi Rusija dobila kontrolu nad čitavim regionom Donbas. Jer, Lugansk već kontroliše 100%, dok u Donjecku drži oko 77%.

    Većina Ukrajinaca protiv predaje teritorije

    Ipak, većina Ukrajinaca i dalje se protivi predaji teritorije zarad mira, dok je, kako piše “Kijev post”, sve veći broj onih koji su spremni da se bore protiv ruskih snaga “koliko god je potrebno”. Prema velikoj anketi među 1.003 ispitanika sprovedenoj od 23-29. januara na teritorijama pod ukrajinskom kontrolom, koju je u ponedjeljak objavio Kijevski istraživački institut sociologije (KIIS):

    – 52% ispitanika “kategorički odbacuje” ideju o prenosu kontrole nad Donbasom Rusiji u zamjenu za bezbjednosne garancije

    – 40% je spremno da to razmotri

    – Preovlađujuće mišljenje u ukrajinskom društvu jeste da zemlja ne bi postala bezbjednija ako prepusti Kremlju oblasti Lugansk i Donjeck – otprilike 20% teritorije i stanovništva Ukrajine – gdje je linija fronta stabilna i nije se mijenjala mjesecima – naveo je u saopštenju izvršni direktor KIIS‑a Anton Hrušecki.

    Trampov pritisak

    Trampova Bijela kuća pritiska ukrajinskog predsjednika Vladomira Zelenskog da Rusiji ustupi suverenitet na Donbasom u mirovnom sporazumu koji bi nalikovao dogovoru o nekretninama, piše “Kijev post”.

    Zelenski je do sada rekao da je to nemoguće ispuniti jer njihov Ustav to brani i Ukrajinci ne bi pristali na to. On je u četvrtak, kad su direktni pregovori sa ruskom delegacijom u Abu Dabiju ušli u drugi dan, rekao da očekuje postizanje mira u ratu sa Rusijom za manje od godinu dana i naglasio da bi poraz Ukrajine značio gubitak nezavisnosti.

    – Gubitak suvereniteta i moguća apsorpcija od strane Rusije bila katastrofa za Ukrajince – rekao je Zelenski, dodajući da se nada da će se rat okončati diplomatskim putem.

    Kad bi rat mogao da se okonča?

    Anketirani Ukrajinci nisu optimistični da će rat skoro da završi:

    Svega 20% njih očekuje mir sa Rusijom u prvoj polovini 2026.

    Oko 18% u drugoj polovini 2026.

    Većina od 43% predviđa da će se to dogoditi tek 2027. ili kasnije.

    Tokom sedmodnevnog istraživanja javnosti, Rusija je pokrenula četiri velika napada na ukrajinsku energetsku infrastrukturu, šaljući ukupno 22 rakete i preko 750 kamikaza-dronova na Kijev, Harkov, Černigov, Dnjepar, Odesu i Zaporožje. U napadima je stradalo najmanje troje ljudi dok je preko tri miliona ostalo bez struje ili grijanja, u nekim slučajevima danima, pod izrazito niskim temperaturama.

    Kijev 4. februara

    Prema anketi, najmanje 88% Ukrajinaca vjeruje da Rusija takvim napadima na energetski sektor pokušava da ih ostavi bez struje i grijanja i tako primora na predaju, dok 90% ispitanika smatra da Ukrajina treba da uzvrati napadima na rusku teritoriju.

    Predaji teritorija najviše se protive Kijevljani

    Nespremnost da se prihvate zahtjevi Kremlja i Bele kuće u vezi sa statusom Donbasa najizraženija je među stanovnicima Kijeva, gdje 59% ispitanika to odbacuje. Ipak, većina građana u svim dijelovima zemlje protivi se prenosu teritorije, čak i u istočnoj Ukrajini, gdje pretežno živi rusko jezično stanovništvo, navodi “Kijev post”.

    Još veći dio Ukrajinaca – 65% – spremno je da izdrži rat “onoliko dugo koliko bude potrebno”. Ta spremnost je bila nešto niža u istraživanjima sprovedenim ranije, u septembru i decembru 2025. – 62%, navodi “Kijev post”.

    Najveći procenat građana odlučnih da nastave otpor ruskoj invaziji zabilježen je u Kijevu (72%), ali spremnost na dalju borbu ostaje visoka širom zemlje: na zapadu 66%, na sjeveru 64%, na jugu 64%, na istoku 58%.

    Ipak, značajnih 17% Ukrajinaca reklo je da bi bili spremni da razmotre značajne ustupke Rusiji ako rat ne bi bio okončan za manje od godinu dana.

    “Raste broj onih koji bi predali Donbas za mir”

    Prema “Njujork tajmsu”, broj Ukrajinaca koji smatraju da bi trebalo predati ostatak Donbasa Rusiji je sve veći.

    – Za mene je mir prioritet i ako definitivno neće biti rata nakon što predamo Donbas, bila bih spremna da ga napustim – rekla je listu Kristina Jurčenko koja živi u regionu.

    Dodala je da bi podržala predaju zemlje samo ukoliko bi saveznici Kijeva ponudili snažne garancije za poslijeratnu bezbjednost Ukrajine.

    Budućnost Donbasa jedno je od najosjetljivijih pitanja na pregovorima u Abu Dabiju. Ukrajina je 2014. godinama utvrđivala gradove u Donbasu i izgubila veliki broj vojnika braneći ovaj industrijski region. Za one koji smatraju da bi Donbas eventualno mogao da se prepusti, ključne su bezbjednosne garancije, ističu analitičari. Ukoliko bi Ukrajina povukla svoje trupe bez takvih garancija, mnogi strahuju da bi malo toga spriječilo Rusiju da se ponovo pregrupiše i iskoristi taj Donbas kao lansirno mjesto za nove napade prema otvorenim nizinama izvan utvrđenih donbaskih gradova.

  • U planu zabrana društvenih mreža mlađim od 16 godina

    U planu zabrana društvenih mreža mlađim od 16 godina

    Vladajuća Hrišćansko-demokratska unija Njemačke na predstojećem kongresu trebalo bi da razmatra prijedlog zakona kojim bi se zabranilo korištenje društvenih mreža licima mlađim od 16 godina, saopšteno je iz ove stranke.

    U saopštenju se navodi da bi stroga starosna ograničenja za korištenje društvenih mreža mogla efikasno zaštititi djecu i tinejdžere od štetnog sadržaja na internetu.

    Ukoliko novi zakon bude usvojen u Bundestagu, korisnici će morati da verifikuju svoje godine.

    U dokumentu se navodi da bi se zabrana za maloljetne odnosila na korištenje platformi kao što su “Instagram”, “Fejsbuk” i “TikTok”.

    Iz Hrišćansko-demokratske unije napominju da slična zabrana već uvedena u Australiji.

  • Medvedev: EU je sama sebe uhvatila u zamku odbijajući isporuke ruskih energenata

    Medvedev: EU je sama sebe uhvatila u zamku odbijajući isporuke ruskih energenata

    Evropa je sama sebe uvukla u monstruoznu zamku i našla se kritično zavisnom od Sjedinjenih Američkih Država odbijajući ruske isporuke energenata, izjavio je danas zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev.

    – U svojoj antiruskoj pomami, Evropska unija čak ni ne shvata u kakvu je monstruoznu zamku upala. Na kraju krajeva, Vašington, koji trenutno preziru, nesumnjivo će učvrstiti svoju ulogu spasioca, snabdijevajući je energijom. Ali ulog za proširenje pomoći biće neuporedivo veći od samog novca – napisao je on na mreži Maks.

    Evropa, “kritično zavisna od američkog gasa”, uradiće sve što joj Vašington kaže, uvjeren je Medvedev.

    Savjet EU je 26. januara odobrio potpunu zabranu isporuke ruskog tečnog prirodnog gasa (TPG) u EU od 1. januara 2027. godine, i gasa iz gasovoda od 30. septembra 2027. godine.

  • Pokušaj atentata na visokog zvaničnika ruskog Ministarstva odbrane u Moskvi

    Pokušaj atentata na visokog zvaničnika ruskog Ministarstva odbrane u Moskvi

    U Moskvi je izvršen pokušaj atentata na general-potpukovnika Vladimira Aleksejeva, zvaničnika Ministarstva odbrane, saopštila je portparolka Istražnog komiteta Rusije Svetlana Petrenko za RIA Novosti.Prema izvještaju, 6. februara, u stambenoj zgradi na Volokolamskom auto-putu, nepoznata osoba je ispalila nekoliko hitaca na Aleksejeva i pobjegla sa mjesta događaja.

    General je hospitalizovan u gradskoj bolnici, dok potraga za napadačem i dalje traje.

    Istražitelji i forenzičari pregledaju snimke nadzornih kamera i ispituju očevice.

    Pokrenut je krivični postupak zbog pokušaja ubistva i nedozvoljene trgovine vatrenim oružjem.

    Moskovsko tužilaštvo preuzelo je kontrolu nad istragom.

  • Simulacija: NATO bi mogao pasti za nekoliko dana

    Simulacija: NATO bi mogao pasti za nekoliko dana

    Evropske države užurbano jačaju odbrambene kapacitete zbog sve većih napetosti s Rusijom, ali rezultati jedne nedavne ratne simulacije ukazuju na ozbiljan problem.

    Kontinent možda nema dovoljno vremena. Prema tom scenariju, potencijalni ruski napad mogao bi dovesti do brzog sloma odbrane, znatno prije nego što bi Evropa uspjela reagovati.

    Kako navodi The Wall Street Journal, vjerovatnoća ruskog udara na zemlje NATO-a i Evropske unije porasla je zbog pogoršanih odnosa između evropskih saveznika i administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa, ali i činjenice da je Moskva u potpunosti prešla na ratnu ekonomiju.

    Sigurnosni analitičari sve češće naglašavaju da se pitanje više ne postavlja u smislu da li će doći do krize, već kada. Procjene koje su ranije govorile da Rusija neće biti sposobna ozbiljno ugroziti NATO prije 2029. godine sada se dovode u pitanje, jer se smatra da bi kritični trenutak mogao nastupiti mnogo ranije.

    Posebnu pažnju izazvala je simulacija ruskog upada u Litvaniju, održana u decembru, koju su organizovali njemački list Die Welt i Univerzitet Helmut-Schmidt, povezan s njemačkim oružanim snagama. U vježbi je učestvovalo 16 bivših visokorangiranih NATO zvaničnika i vojnih stručnjaka.

    U zamišljenom scenariju, Rusija koristi navodnu „humanitarnu krizu“ u Kaliningradu kao izgovor za zauzimanje litvanskog grada Marijampole, strateški važnog dijela Suwalki koridora koji povezuje Baltičke zemlje s ostatkom NATO teritorije.

    Takav narativ bio je dovoljan da Sjedinjene Američke Države odbiju aktivirati Član 5 NATO-a, koji predviđa kolektivnu odbranu.

    Njemačka se u simulaciji pokazala neodlučnom, dok je Poljska mobilizovala snage, ali ih nije uputila preko granice. Njemačka brigada raspoređena u Litvaniji ostala je blokirana nakon što su ruski dronovi minirali izlaze iz baze.

    Ishod vježbe bio je porazan po Zapad – Rusija je, sa svega 15.000 vojnika, u roku od nekoliko dana uspjela potkopati kredibilitet NATO-a i uspostaviti kontrolu nad Baltičkim regionom.

    Vojni analitičar Franz-Stefan Gady, koji je u simulaciji imao ulogu šefa ruskog Generalštaba, istakao je da je ključ pobjede bila procjena političke volje Zapada, a ne vojna snaga. „Znali smo da će Njemačka oklijevati – i to je bilo dovoljno“, rekao je.

    Upozorenja stižu i od zvaničnika. Nizozemski ministar odbrane Ruben Brekelmans naveo je da Rusija ubrzano gomila strateške rezerve i jača vojno prisustvo uz granice NATO-a. Prema njegovim riječima, Moskva bi mogla biti spremna za veće vojne operacije već u roku od godinu dana.

    Iako dio analitičara ukazuje na spor napredak Rusije u Ukrajini i velike gubitke, procjenjuje se da bi Moskva u kratkom roku mogla osloboditi i do 200.000 iskusnih vojnika, samo promjenom taktike na postojećem frontu – više nego što je korišteno u početnoj fazi invazije 2022. godine.

    Simulacija je pokazala da je najveći problem Zapada nedostatak odlučnosti. Rusija je u scenariju vješto koristila hibridne metode i informacione manipulacije kako bi paralizirala reakciju saveznika.

    Poljski sigurnosni analitičar Bartłomiej Kot naglasio je da zapadne vlade često instinktivno teže deeskalaciji, čak i kada se suoče s agresivnim potezima Moskve.

    Iako Litvanija tvrdi da bi se branila bez oklijevanja i da bi Rusija u stvarnom sukobu rizikovala gubitak Kaliningrada, neizvjesnost oko američke uloge dodatno pojačava zabrinutost u Evropi.

    Zaključak vježbe je jasan: Kremlju za postizanje strateških ciljeva ne treba masovna invazija.

    Dovoljni su ograničeni vojni potezi, dobra procjena trenutka i kratko oklijevanje Zapada kako bi se ozbiljno narušilo jedinstvo NATO-a i dovela u pitanje njegova vjerodostojnost.

  • Američki državljani pozvani da napuste Iran

    Američki državljani pozvani da napuste Iran

    Američkim državljanima upućen je apel da napuste Iran, pri čemu je naglašeno da bi plan evakuacije trebali napraviti samostalno, bez pomoći Ambasade Sjedinjenih Američkih Država. Ako odlazak iz zemlje nije moguć, preporučeno im je da potraže sigurno mjesto ili zgradu.

    Takođe je savjetovano da imaju zalihe hrane, vode i lijekova te da prate lokalne medije radi najnovijih vijesti.

    Užurbano akumuliranje američkih vojnih snaga na Bliskom istoku znatno je povećalo rizik od rata koji bi zahvatio Iran i regiju, s dalekosežnim regionalnim i globalnim posljedicama.

    Iranski ministar vanjskih poslova izjavio je da njegova zemlja ulazi u diplomatiju otvorenih očiju i sa “čvrstim sjećanjem na proteklu godinu” uoči razgovora sa SAD-om u Omanu koji će biti održani danas.

    Iz perspektive SAD, povoljan sporazum bi zahtijevao od Irana da uništi svoj program obogaćivanja urana i kapacitete balističkih raketa, a istovremeno smanji svoj regionalni utjecaj.

    Međutim, Teheran tumači maksimalističke zahtjeve SAD kao potencijalnu prijetnju promjenom režima.

  • Tramp popustio?

    Tramp popustio?

    Oko dva miliona barela venecuelanske teške sirove nafte isporučuje se u rafinerije španske naftne kompanije “Repsol”, prema rasporedima isporuke u koje je uvid imao Rojters.

    Nafta je kupljena preko trgovačke kuće “Trafigura”. “Trafigura” i “Vitol” su prošlog meseca dobile američke licence za izvoz miliona barela venecuelanske nafte u SAD i druge destinacije.

    Od tada kompanije skladište naftu u karipskim terminalima i prodaju teret rafinerijama u SAD i Evropi.

    “Repsol” je odbio da komentariše, a “Trafigura” nije odgovorila na zahtev za komentar.

    Španija nije uvozila venecuelansku sirovu naftu od prvog kvartala prošle godine, kada je američki predsednik Donald Tramp povukao ovlašćenja stranim kompanijama za prijem i transport nafte iz zemlje pod američkim sankcijama.

     

  • Marko Rubio podnio ostavku

    Marko Rubio podnio ostavku

    Državni sekretar Sjedinjenih Američkih Država Marko Rubio podnio je ostavku na mjesto vršioca dužnosti šefa Nacionalnog arhiva SAD, saopštila je Nacionalna uprava za arhive i evidenciju (NARA).

    On se povukao sa funkcije u skladu sa Zakonom o reformi federalnih upražnjenih radnih mjesta, koji ograničava trajanje vršilaca dužnosti, a svoja ovlašćenja u Nacionalnom arhivu delegirao je Džejmsu Bajronu, višem savjetniku arhivara.

    Nacionalni arhivista je odgovoran za nadzor vladinih evidencija i rukovođenje Nacionalnim arhivom, agencijom koju je američki predsjednik Donald Tramp kritikovao zbog rukovanja povjerljivim dokumentima 2022. godine, prenio je Rojters.

    Rubio je imenovan za vršioca dužnosti šefa arhiva nakon što je Tramp otpustio tadašnju arhivistkinju Kolin Šogan.

    Nacionalni arhiv ranije je tražio dokumenta koja su uklonjena iz Bijele kuće tokom Trampovog prvog mandata, što je dovelo do racije FBI-a na imanju Mar-a-Lago 2022. Godine, prenosi Tanjug.

  • Objavljene poruke bivšeg norveškog premijera i Epstina, pokrenuta istraga

    Objavljene poruke bivšeg norveškog premijera i Epstina, pokrenuta istraga

    Norveška policijska jedinica za ekonomski kriminal, Oekokrim saopštila je da je pokrenula istragu protiv bivšeg premijera te zemlje i predsjednika Norveškog Nobelovog komiteta Torbjerna Jaglanda zbog sumnje na tešku korupciju.

    U saopštenju se navodi da je odluka o istrazi protiv Jaglanda, koji je i bivši generalni sekretar Savjeta Evrope, zasnovana na informacijama koje su otkrivene u dokumentima vezanim za pokojnog američkog seksualnog prestupnika Džefrija Epstina, koje je objavilo američko Ministarstvo pravde, prenosi Rojters.

    Norveška policija pokrenula istragu protiv Torbjerna Jaglanda

    “Smatramo da postoje razumni razlozi za istragu, s obzirom na to da je obavljao funkcije predsjednika Nobelovog komiteta i generalnog sekretara Savjeta Evrope tokom perioda koji pokrivaju objavljeni dokumenti”, rekao je direktor Oekokroma Pal Loeset u saopštenju, prenosi Tanjug.

    Jagland nije optužen ni za jedan zločin, a istraga će, između ostalog, obuhvatiti da li je on poklone, putovanja i kredite primao povezano sa njegovom pozicijom.

    Policija je zatražila da se Jaglandu ukine imunitet zbog njegove pozicije bivšeg šefa međunarodne organizacije, što je zahtjev koji je odobrilo Ministarstvo spoljnih poslova.

    “Važno je da se činjenice ovog slučaja iznesu na vidjelo. Stoga sam odlučio da će Norveška podnijeti prijedlog Komitetu ministara Savjeta Evrope da se Jaglandu ukine imunitet”,  rekao je norveški ministar spoljnih poslova Espen Bart Eide.

    Advokat Torbjerna Jaglanda rekao je da pozdravlja činjenicu da je policija otvorila istragu i da će njegov klijent u potpunosti doprinijeti njoj.

    Jagland je jedna od nekoliko istaknutih norveških ličnosti koje se suočavaju sa istragom zbog svojih veza sa Epstinom, zajedno sa prestolonasljednicom Mete-Marit, koja je rekla da je pokazala loše rasuđivanje u održavanju veza sa Epstinom, nakon što je on bio osuđen.

    Novi dokumenti otkrili spornu komunikaciju

    Istraga je uslijedila nakon što je američko Ministarstvo pravosuđa prošle sedmice objavilo novu zbirku od gotovo tri miliona dokumenata povezanih s Epstinom. Razmjena poruka između Jaglanda i Epstina izazvala je buru u Norveškoj.

    “Bio sam u Tirani, izvanredne djevojke”, napisao je Jagland u poruci Epstinu u maju 2012. godine. U drugoj poruci iz januara 2013. naveo je: “Ne mogu nastaviti samo s mladim ženama, kao što znate”. Jagland je u nedjelju za dnevni list Aftenposten priznao da je pokazao “lošu prosudbu” održavanjem veza s Epstinom.

    Pretraga imena “Jagland” u Epstinovoj arhivi daje 2.250 rezultata datiranih između 2011. i 2018. godine. Mnoge poruke odnose se na praktične dogovore i piše ih Epstinova sekretarica. Brojni su mailovi o sastancima i sporazumima, naročito tokom 2013. i 2014. godine.

    Epstin je 2008. osuđen za seksualno zlostavljanje djece.

    Jagland se u porukama često potpisuje s “T” ili “TJ”, što upućuje na to da je njegov odnos s Epstinom u tom periodu postao prilično ličan.

    U martu 2014. mnogi mailovi bave se praktičnim detaljima odlaska cijele porodice Jagland s djecom na Epstinovo ostrvo.

    “Ako ste provjerili polaske letova i pronašli nešto što vam odgovara, samo nam javite”, napisala je Epstinova asistentica u jednoj poruci.

    “Tvoj prijatelj”

    U mailu od 8. septembra 2013. Jagland piše: “Je li moguće posjetiti tvoje ostrvo za Božić ili Uskrs? Što tebi više odgovara?” Poruku potpisuje s “tvoj prijatelj”.

    U poruci poslanoj 28. septembra 2014. Jagland spominje mogući stan u Oslu te navodi da može dobiti kredit do 7.5 miliona kruna (oko 650.000 evra).

    Zatim od Epstina traži pomoć za preostali iznos. Jagland smatra da mu je za dobar stan potrebno 10 miliona kruna, ali traži da mu posudi 2.5 miliona kruna (oko 215.000 evra).

    “Ne želim imati previše dugova kad odem u penziju”, napisao je bivši norveški premijer, prenosi Index.hr.

  • Epstin Putinov špijun?

    Epstin Putinov špijun?

    Kremlj je poručio da nema namjeru da troši vrijeme na komentarisanje neprovjerenih tvrdnji koje se pojavljuju u zapadnim medijima i izjava poljskog premijera Donalda Tuska, prema kojima je pokojni seksualni prestupnik Džefri Epstin navodno bio povezan sa ruskim obavještajnim službama.

    Poljski premijer je u utorak izjavio da Varšava planira da pokrene istragu o, kako je naveo, mogućim vezama Epstina sa ruskom obavještajnom službom, kao i o potencijalnom uticaju tih veza na Poljsku. Međutim, Tusk nije iznio nijedan dokaz koji bi potkrijepio te tvrdnje, iako su pojedini zapadni mediji posljednjih dana spekulisali da je Epstin mogao biti ruski agent koji je prikupljao kompromitujući materijal o bogatim i moćnim ljudima.

    Komentarišući za agenciju “Reuters” izjave Donalda Tuska i napise zapadnih medija, portparol Kremlja, Dmitrij Peskov, rekao je da ne vidi nikakav smisao u raspravi o takvim verzijama.

    “Mogao bih da se našalim na račun takvih tvrdnji, ali nemojmo gubiti vrijeme” izjavio je Peskov.

    U Moskvi smatraju da se priče o navodnoj povezanosti Epstina sa ruskim specijalnim službama namjerno plasiraju u javnost kako bi se skrenula pažnja sa samog skandala, koji je, prema ocjenama ruskih zvaničnika, razotkrio licemjerje uticajnih i moćnih ljudi u Sjedinjenim Američkim Državama i Evropi.

    U dokumentima o slučaju Džefrija Epstina, koje je objavilo američko Ministarstvo pravde, Rusija se pominje više hiljada puta. U tim materijalima navodi se i da su među mladim ženama sa kojima je Epstin bio u kontaktu bile i državljanke Rusije, uključujući 26-godišnju ženu koju je, prema navodima, pokušao da upozna sa Endruom Mauntbaten-Vindzorom, mlađim bratom britanskog kralja Čarlsa Trećeg.

    Pored toga, pojedini mediji i blogeri iznosili su i pretpostavke da je Epstin mogao sarađivati sa izraelskom obavještajnom službom Mosad ili sa Centralnom obavještajnom agencijom Sjedinjenih Američkih Država. Ipak, do sada nijedan relevantan medij nije objavio konačne ili pouzdane dokaze koji bi potvrdili da je Epstin radio za bilo koju obavještajnu službu.

    Kremlj je ovom reakcijom još jednom stavio do znanja da optužbe zasnovane na spekulacijama ne smatra vrijednim komentarisanja, dok se priča o Epstinu i dalje koristi kao političko i medijsko oružje u međunarodnim odnosima, prenosi “24Sedam”.