Najmanje petoro ljudi pogođeno je danas iz vatrenog oružja u školi u švedskom gradu Erebro, javlja švedski portal Aftonbladet.
U toku je velika policijska akcija ispred škole Risbergs, a stanje upucanih nije poznato.
Na licu mjesta su policija, spasilačke službe i hitna pomoć.
Osobe u školi su zatvorene i pozvane su da ostanu unutra, dok je javnost upozorena da se ne približava tom području.
Prema informacijama koje je prenio Aftonbladet, tokom akcije pucano je i na policiju, prenosi Tanjug.
Premijer Mađarske, Viktor Orban, izjavio je da Evropsku uniju čekaju “teški mjeseci”, ali da je njegova zemlja bila spremna na povratak predsjednika SAD Donalda Trampa i da su u toku stalni pregovori sa novom američkom administracijom.
“Spremni smo za povratak predsjednika Trampa i u pregovorima smo sa SAD kako bismo postigli dobar dogovor” naveo je Orban u objavi na Facebooku, prenio je “MTI”.
Govoreći o prvom samitu EU nakon Trampove inauguracije, koji je održan u Briselu, Orban je rekao da je to bila “čudna sjednica” i da većina u Briselu misli da mogu da “izbjegnu Trampa”, ali to, kako je istakao, “nije moguće”.
Orban je istakao da je Tramp “preokrenuo svijet” kroz mjere koje je preduzeo u prvim danima svog mandata, naglasivši da u SAD više nema “panično razmatranje rodnih pitanja”, finansiranje organizacija koje podržava Džordž Soroš, kao ni podrške ilegalnoj migraciji ili ratu između Rusije i Ukrajine.
“Svi pokušaji koje su birokrate iz Brisela pokušale da nam nametnu u posljednjim godinama su gotovi” rekao je Orban i dodao da će pravila svjetske trgovine biti promijenjena i da će Tramp štititi interese SAD, čak i na štetu Evrope.
Orban je naglasio da je neophodno da se postigne dogovor kako bi se očuvale ekonomske veze sa SAD i dodao je da dobar dogovor može da bude postignut samo između onih koji se međusobno poštuju, prenosi “24Sedam”.
Američki predsjednik se požalio da SAD pružaju Ukrajini više ekonomske i vojne pomoći od Еvrope.
Američki predsjednik je u ponedjeljak rekao da Ukrajina treba da obezbijedi rijetke minerale Sjedinjenim Državama u zamjenu za pomoć Vašingtona u ratu protiv Rusije, prenijela je Anadolu.
Donald Tramp je novinarima u Ovalnom kabinetu Bijele kuće rekao da su Vašington i Kijev u pregovorima.
“Trenutno radimo na nekim sporazumima, imamo određene garancije i neke druge stvari da nastavimo dalje sa čitavom situacijom“, rekao je Tramp.
Američki predsjednik se požalio da SAD pružaju Ukrajini više ekonomske i vojne pomoći nego Еvropa i rekao da je Kijev otvoren za njegov prijedlog.
„Govorimo Ukrajini da imaju veoma dragocjenu zemlju. Želimo garancije. Dajemo im novac sa gubitkom. Želimo da obezbijedimo rijetke minerale. Dajemo im stotine milijardi dolara. Imaju rijetke minerale i želim da ih obezbijedim i oni su voljni da to urade“, rekao je Tramp.
Tramp je više puta predlagao okončanje rata Rusije protiv Ukrajine i okrivio je i ruske i ukrajinske predsjednike Vladimira Putina i Vladimira Zelenskog.
Ukrajina leži na ogromnim rezervama rijetkih minerala. Prema izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma, Ukrajina ima pet odsto svjetskih rezervi mineralnih sirovina.
Salvador je pristao da prihvati deportovane iz Sjedinjenih Država bez obzira na njihovu nacionalnost, uključujući nasilne kriminalce koji su američki državljani i koji su trenutno u zatvoru, u sporazumu bez presedana koji je izazvao zabrinutost među kritičarima i grupama za ljudska prava, javio je CNN.
Američki državni sekretar Marko Rubio najavio je sporazum u ponedeljak nakon sastanka sa predsjednikom Salvadora Nedžibom Bukeleom, tokom njegove posjete nekoliko zemalja Centralne Amerike radi sprovođenja agende Trampove administracije o migracijama.
“U činu izuzetnog prijateljstva prema našoj zemlji… (Salvador) je pristao na najneviđeniji i izvanredan sporazum o migraciji bilo gdje u svijetu”, rekao je Rubio novinarima.
Prihvatanje deportovanih
On je dodao da će zemlja nastaviti da prima deportovane građane Salvadora koji su ilegalno ušli u SAD.
Takođe će “prihvatiti za deportaciju svakog ilegalnog stranca u Sjedinjenim Državama koji je kriminalac, bez obzira na nacionalnost, bilo da su članovi MS-13 ili Trena de Aragua i smjestiti ih u svoje zatvore” rekao je on, misleći na dva člana zloglasne bande.
“Pored toga, Bukele je u svojim zatvorima ponudio smještaj za opasne američke kriminalce koji se nalaze u pritvoru u našoj zemlji, uključujući i one sa američkim državljanstvom i legalnim prebivalištem”, naveo je Rubio.
Bukele je potvrdio sporazum na platformi “X”, napisavši: “Spremni smo primiti isključivo osuđene kriminalce (uključujući osuđene američke državljane) u našu mega-zatvorsku ustanovu (CECOT) u zamjenu za naknadu”.
“Ova naknada bi bila relativno niska za SAD, ali značajna za nas, čineći cio naš zatvorski sistem finansijski održivim”, dodao je on.
Demokratsko nazadovanje
Prije nego što je sporazum objavljen, kritičari su upozoravali da bi takav plan mogao biti dio demokratskog nazadovanja.
“SAD u suštini predlažu da se ljudi šalju u zemlju koja nije njihova zemlja porijekla ili nužno zemlja kroz koju su prošli”, rekla je Mneša Gelman, stručnjak za međunarodnu politiku i profesor na Emerson koledžu.
“Riječ je o bizarnom i prijedlogu bez presedana koji dolazi od dvojice autoritarnih, populističkih lidera desnice, koji traže transakcijski odnos. Ovo nema uporište u bilo kojem pravnom okviru i vjerovatno krši niz međunarodnih zakona koji se odnose na prava migranata”, rekla je Gelman za CNN.
CNN je kontaktirao salvadorske zvaničnike za dodatne informacije.
Visoka stopa zatvaranja
Jedan od najupečatljivijih aspekata sporazuma je činjenica da salvadorski zakon ne pravi razliku između navodnih članova bande i pojedinaca sa pravosnažnim krivičnim presudama.
Prema drakonskom vanrednom stanju koje je na snazi u toj centralnoameričkoj zemlji od 2022. godine, vlasti mogu da privedu bilo koga samo zbog sumnje da je član bande.
Bukele je reklamirao visoku stopu zatvaranja kao recept za bezbjednost, dok Salvador sada ima najveću zatvorsku populaciju na svijetu, ali grupe za ljudska prava, kao što je Amnesty International, tvrde da su mnogi od više od 80.000 pritvorenih pod vanrednim stanjem zapravo nevini, prenosi “Avaz”.
Portparolka Bijele kuće Kerolajn Levit predstavila je javnosti neke od projekata američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) za koje nova administracija smatra da su, kako se navodi “sumanuti i zlonamjerni”.
Kao jedan od primjera, kako se u saopštenju navodi, “zloupotrebe i beskorisnog trošenja novca”, Levit je navela milon i po dolara za programe promovisanja različitosti, pravičnosti i inkuluzije (DEI) na radnim mjestima u Srbiji.
Ona nije precizirala o kojim se tačno programima u Srbiji radi, dok je navodila i koliko se novca izdvajalo za konkretne programe u drugim zemljama.
– Agencija Sjedinjenih Država za međunarodni razvoj (USAID) nije bila odgovorna decenija prema poreskim obveznicima jer daje ogromne sume novca sumantim i u mnogim slučajevima, zlonamjernim projektima birokrata, uz gotovo nikakav nadzor – navodi se u saopštenju Bele kuće.
Kao slična “bespotrebna trošenja i zloupotrebe” navedeno je dva i po miliona dolara za električna vozila u Vijetnamu, dva miliona dolara za promjene pola i LGBT aktivizam u Gvatemali, šest miliona dolara za turizam u Egiptu, 70 hiljada dolara za DEI mjuzikl u Irskoj, 47 hiljada dolara za transrodnu operu u Kolumbiji i 32 hiljade dolara za transrodni strip u Peruu.
– Ne znam za vas, ali kao američki poreski obveznik, ne želim da moj novac ide na ove gluposti, a znam da to ni ne želi američki narod -navela je Levit u obraćanju medijima.
Pod predsjednikom Trampom, ovo trošenje i zloupotreba biće obustavljena odmah, navodi se u saopštenju Bijele kuće.
Američki predsjednik Donald Tramp uveo je carine na robu iz Kine, u iznosu od 10 odsto, dok su prethodno potpisane uredbe o taksama na proizvode iz Meksika i Kanade – u iznosu od 25 odsto – odložene za najmanje mjesec dana.
Carine su najavljene i za Evropsku uniju, dok se razmatra da li će u kalkulaciji biti i Ujedinjeno Kraljevstvo.
Tramp vjeruje da će svojevrsni trgovinski rat Sjedinjenih Država ojačati američku ekonomiju.
Lideri Meksika i Kanade su poslije višečasovnih razgovora sa liderom Bijele kuće izdejestvovali odlaganje odluke o uvođenju carina, ali je primjena uvođenja taksi na svu robu iz Kine dodatno zaoštrila odnose dvije najveće ekonomije svijeta.
U slučaju Pekinga, SAD je ukinuo pravila izuzeća za proizvode čija je vrednost niža od 800 dolara, što je bilo pogodno za kineske trgovce na malo, poput Temua.
Iako carine za kinesku robu stupaju na snagu, Vašington je najavio da će Tramp u toku nedjelje razgovarati sa vlastima u Pekingu. Predsjednik Kine Si Đinping najavio je kontramejre i tužbu Svetskoj trgovinskoj organizaciji ako mjere Amerike ostanu na snazi.
Za to vreme, a posle razgovora sa predsjednicom Meksika Klaudijom Šejnbaum, kao i odlazećim premijerom Kanade DŽastinom Tridoom, Tramp je odložio slične mjere za susjedne države.
U slučaju Meksika, istakao je da je predsjednica ove zemlje pristala da na meksičko-američku granicu odmah pošalje 10.000 meksičkih vojnika, koji bi trebalo da spriječavaju nelegalne migracije u Ameriku.
Trido je, sa druge strane, dobio odlaganje odluke obećanjem da će Kanada odmah početi sa sprovođenjem plana vrijednog 1,3 milijardi dolara u vezi sa zaštitom granice od ilegalnih migracija i trgovine narkoticima, što je formalno i bio razlog za uvođenje carina.
Američki i svjetski ekonomisti vjeruju da će Trampove mjere najviše štetiti američkim građanima i da će ih zbog toga predsjednik SAD brzo povući.
Za sada, Tramp insistira da su carine i takse na inostranu robu “veom
U skladu sa našim savezničkim obavezama… Rusija je spremna da pruži Minsku neophodnu podršku i preduzme mjere za zaštitu našeg zajedničkog odbrambenog prostora – rekao je Poliščuk, šef Drugog odeljenja Zajednice nezavisnih država u Ministarstvu spoljnih poslova Rusije u intervjuu novinskoj agenciji TASS.
On je istakao da će, u skladu sa dogovorom između lidera dvije zemlje, ruske balističke rakete srednjeg dometa “orešnik” takođe biti raspoređene u Bjelorusiji.
Poliščuk je rekao i da je na teritoriji Bjelorusije već raspoređena zajednička regionalna grupa vojnih trupa i da su raspoređeni savremeni ruski odbrambeni sistemi i nestrateško nuklearno oružje.
Krajem januara bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko najavio je da će ruski hipersonični sistem “orešnik” biti dostavljen toj zemlji “svakog dana“ i da bi mogao da bude raspoređen bliže Smolenskoj oblasti, navodi TASS.
Izaslanik za specijalne misije predsjednika SAD Ričard Grenel izjavio je danas da vlada premijera privremenih prištinskih institucija Aljbina Kurtija nije ulivala povjerenje za vrijeme prvog mandata predsjednika SAD Donalda Trampa, kao ni za vreme administracije bivšeg predsjednika SAD Džozefa Bajdena, dodajući da su i republikanci i demokrate kritikovale Kurtija zbog povlačenja jednostranih poteza koje su imale za cilj destabilizaciju regiona.
„(Kurtija su kritikovali) i EU i NATO. Međunarodna zajednica je ujedinjena protiv Kurtija”, napisao je Grenel na mreži X, prenosi Tanjug.
On je naveo da je Trampova administracija u prošlosti dobro sarađivala i da će nastaviti da to čini sa svima na Balkanu, ali da su za to potrebni partneri koji ulivaju povjerenje.
“Američke kompanije se šire u Albaniji i Srbiji, ali se ne šire na Kosovo zbog Kurtija”, istakao je Grenel i dodao da se ‘Kurti takođe protivio svim idejama koje su predlagali predsjednici SAD Bil Klinton, Džorž Buš, Barak Obama, Džozef Bajden i Donald Tramp.
“Retorika koju Kurti sada koristi tvrdeći da je blizak SAD i da je vlada na čijem je čelu bolja od svih drugih vlada Kosova, apsolutno je lažna. Ne dajte se zavarati”, istakao je Grenel.
Njemački kancelar Olaf Šolc izjavio je danas da je Evropska unija dovoljno jaka da reaguje na bilo kakve carine koje bi joj uvele SAD, ali je poručio da bi cilj trebalo da bude saradnja između trgovinskih partnera.
– Јasno je da kao snažna ekonomska oblast možemo da oblikujemo sopstvenu budućnost i reagujemo na tarifne politike… Ali perspektiva i cilj treba da bude da stvari rezultiraju saradnjom – rekao je Šolc po dolasku na neformalni sastanak lidera EU u Briselu, nakon što je američki predsjednik Donald Tramp najavio da će uskoro uvesti carine na robu koja se uvozi u SAD iz EU.
Novi belgijski premijer Bart De Vever ocijenio je, po dolasku na sastanak posvećen evropskoj odbrani, da bi bilo pogrešno misliti da Evropa može sama da se brani i poručio da Evropa treba da nastavi savezništvo NATO sa SAD.
On je obećao da će njegova vlada povećati izdvajanja za odbranu, prenosi Rojters.
– Nadamo se da ćemo vojnu potrošnju povećati na dva odsto BDP-a, a razgovori o većem cilju su za kasnije – poručio je on.
Rumunski predsjednik Klaus Јohanis rekao je da Evropa mora da preuzme veću odgovornost za sopstvenu odbranu kako bi ojačala svoju stratešku otpornost.
Tokom sastanka u Briselu lideri EU bi trebalo da razgovaraju o vojnim sposobnostima i evropskoj odbrambenoj industriji, a Јohanis je u tom smislu naglasio da je potrebno adekvatno finansiranje, koje se ne posmatra samo kao veće izdavanje novca, već i kao efikasna upotreba postojećih alata.
Govoreći o odbrani, ukazao je na potrebu komplementarnosti između EU i NATO, navodi Ađerpres.
U Briselu se danas održava neformalni sastanak lidera EU tokom kojeg će fokus biti na evropskoj odbrani i jačanju odbrambenih kapaciteta.
Američki predsjednik Donald Tramp prethodno je najavio da će uskoro uvesti carine na robu koja se uvozi u SAD iz Evropske unije, a nije isključio takvu mjeru ni protiv Velike Britanije.
Ruski predsjednik Vladimir Putin je, za razliku od Brisela, uvijek ispunjavao svoja obećanja – Mađarska može da vjeruje Moskvi u budućnosti, izjavio je mađarski premijer Viktor Orban.
– Kada sam bio na korak od povratka na vlast 2009. godine, sastao sam se sa njim i dogovorio se da ćemo se usredsrediti na budućnost. Bilo mi je jasno da su dobri odnosi sa Moskvom i bliska ekonomska saradnja u geopolitičkom interesu Mađarske. Sklopili smo mnoge sporazume. Putin je uvijek držao riječ. Iskustvo proteklih 15 godina pokazuje da Mađarska može da vjeruje Rusiji – rekao je on u intervjuu švajcarskom listu Noje Cirher cajtung.
Orban je objasnio da se Mađarska istorijski nalazi u trouglu Moskva-Berlin-Istanbul i da je imala negativna iskustva sa svakom od ovih država.
– Međutim, dogovorio sam se sa Putinom da istoriju naše dvije zemlje prepustim istoričarima. Ne želim da bilo koja država okupira Mađarsku. Nijedna velika sila nema pravo da govori Mađarima kako da žive. Danas Rusija ne ugrožava ni našu slobodu, ni naš suverenitet – naglasio je Orban.
Orban je ranije rekao da je, u izvjesnom smislu, Brisel najveća prijetnja Mađarskoj. Kako je naveo, lako je postići racionalan dogovor sa Rusijom, dok je to gotovo nemoguće sa ljudima u Briselu.