Kategorija: Svijet

Istek sporazuma Novi START ozbiljan je trenutak za međunarodni mir i sigurnost, a glavni sekretar Ujedinjenih naroda Antonio Gutereš (António Guterres) pozvao je Rusiju i Sjedinjene Američke Države da bez odgode započnu pregovore o novom okviru kontrole nuklearnog naoružanja.

Sporazum Novi START, koji je istekao u ponoć sa srijede na četvrtak, ograničavao je broj strateških nuklearnih bojevih glava koje mogu rasporediti Rusija i Sjedinjene Američke Države, kao i broj projektila i bombardera s kopnenim i podmorničkim baziranjem namijenjenih njihovoj isporuci.

Svijet bez ograničenja nuklearnog naoružanja

“Po prvi put u više od pola vijeka suočavamo se sa svijetom bez ikakvih obvezujućih ograničenja strateških nuklearnih arsenala Ruske Federacije i Sjedinjenih Američkih Država, dviju država koje posjeduju veliku većinu globalnog nuklearnog naoružanja”, rekao je Gutereš u saopštenju.

Upozorio je da se raspad decenija postignuća u kontroli naoružanja događa u trenutku kada je, kako je naveo, rizik od upotrebe nuklearnog oružja najveći u posljednjih nekoliko decenija

Poziv na djelovanje

Istovremeno je istakao da postoji prilika za “resetovanje” i stvaranje režima kontrole naoružanja prilagođenog promjenjivom globalnom okruženju te pozdravio izjave zvaničnika Rusije i SAD-a o potrebi sprečavanja povratka svijetu nekontrolisanog širenja nuklearnog oružja, prenosi Index.hr.

“Svijet sada gleda prema Rusiji i Sjedinjenim Državama kako bi riječi pretočile u djela”, poručio je Gutereš, pozvavši obje zemlje da se bez odgode vrate za pregovarački stol i dogovore nasljedni sporazum koji bi obnovio provjerljiva ograničenja, smanjio rizike i ojačao zajedničku sigurnost.

Podsjećamo, Sporazum START I, potpisan 1991. godine, dok se Sovjetski Savez raspadao, uveo je prva značajna ograničenja na američko i rusko strateško nuklearno naoružanje i uspostavio režim inspekcija koji će postati obrazac za kontrolu naoružanja nakon hladnog rata.

Novi START ograničio broj bojevih glava

Nakon kratkog prekida, sporazum je na kraju zamijenio Novi START, koji je potpisan 2010, a produžen 2021. godine. Njime je broj nuklearnih bojevih glava, koje svaka zemlja ima raspoređene, ograničen na 1.550 – i dalje više nego dovoljno da se međusobno uništi i razori veliki dio svijeta, piše “Financial Times”.

Novi START je takođe omogućio detaljan proces verifikacije i obavještavanja, osmišljen da smanji rizik od nesporazuma koji mogu brzo da eskaliraju u nuklearnu krizu.

“Stvarna vrijednost sporazuma o kontroli naoružanja ogleda se u njihovoj primjeni, a to uključuje inspekcije, razmjenu podataka i obavještenja, kojih je bilo na hiljade”, rekao je za “Financial Times” Semjuel Čarap, viši politički naučnik u RAND korporaciji.

Rusija je spremna za novu realnost svijeta bez ograničenja kontrole nuklearnog naoružanja između SAD i Rusije nakon što sporazum Novi START istekne ove sedmice, rekao je glavni moskovski predstavnik za kontrolu naoružanja.

Francuska, čak i prije nego što je Poljska i Njemačka prestignu, kao najjača vojska u Evropskoj uniji, namjerava nastaviti ulagati u svoje oružane snage i jačati saradnju s partnerima. Emanuel Makron najavio je značajno povećanje odbrambenih izdataka, koji će u nadolazećim godinama premašiti dva odsto BDP-a.

Francuska planira izdvojiti 413 milijardi evra za odbranu između 2024. i 2030., s ciljem prilagođavanja zemlje i Evrope rastućim globalnim prijetnjama. To predstavlja znatno povećanje u poređenju s prethodnim periodom, kada je Francuska potrošila 295 milijardi evra između 2019. i 2025. Ovaj rast trebao bi se sprovesti kroz godišnje povećanje odbrambenog budžeta, što je primjer budžeta za 2026., koji bi trebao dostići 57.2 milijarde evra.

Makron je istakao da je trenutni nivo odbrambenih izdataka u Evropi preniska u poređenju s drugim globalnim silama. Sjedinjene Države troše oko 3.5 odsto svog BDP-a na odbranu, dok je Kina povećala svoj vojni budžet za 7.2 procenta u protekloj godini. U tom kontekstu, Poljska, koja troši preko četiri odsto BDP-a, i Litvanija, koja planira premašiti pet procenata, jasno nadmašuju zapadne saveznike na Starom kontinentu.

Trenutno je u Evropi u upotrebi više od 180 različitih sistema naoružanja, što rezultira neučinkovitošću i visokim troškovima. Makron je najavio potrebu za pojednostavljenjem postupaka i fokusiranjem na takozvane “evropske šampione” (fr. “champions européens”), što znači kompanije sposobne postati lideri u odbrambenom sektoru. Ključna područja uključuju vještačku inteligenciju, dronove, kibernetičku sigurnost i svemirske tehnologije.

Obim i ograničenja francuske podrške Ukrajini
Nadalje, prema izvještajima iz druge polovine 2025., procjenjuje se da je ukupna francuska vojna i finansijska pomoć Ukrajini od 2022. dostigla 8.6 milijardi evra, od čega 5.9 milijardi evra predstavlja vojnu pomoć. Makron je naglasio da Ukrajina trenutno igra ulogu “čuvara evropske sigurnosti”. Dalja podrška Francuske namijenjena je omogućavanju Ukrajini da se učinkovito brani i izgradi poziciju snage prije nadolazećih mirovnih pregovora.

Međutim, kako sami francuski stručnjaci naglašavaju, doprinos Francuske je značajan, ali ne i presudan. Iznosi samo 0.3 odsto BDP-a, dok čak i Njemačka izdvaja otprilike dvostruko više. Ako bi Francuska trošila proporcionalno koliko i neke države istočnog krila – poput Poljske, Finske ili Švedske – iznos bi mogao premašiti 30 milijardi evra. Francuska sebi i dalje može priuštiti više.

Takođe ne treba zaboraviti da je Francuska, zajedno s Italijom, u decembru na sastanku Evropskog savjeta blokirala plan korištenja zamrznute ruske imovine za pružanje finansijske podrške Ukrajini. Sličan skepticizam prema rizičnim akcijama izrazila je francuska vojska u prvim mjesecima rata, protiveći se transferu oružja iz zabrinutosti zbog gubitka vrijednih zaliha. Uprkos Makronovoj retorici, Francuska nije bila – i još uvijek nije – pravi lider u podršci Kijevu.

Mobilizacija društva i rezerve
Šef države takođe je skrenuo pažnju na potrebu povećanja broja rezervista. Cilj je do 2035. godine dostići 100.000 “uspavanih” rezervista – odnosno jednog oficira na svaka dva profesionalna vojnika. Trenutno francuska rezerva broji oko 40.000 pripadnika. Očekuje se da će svake godine otprilike 800.000 mladih francuskih građana učestvovati u Danu odbrane i građanstva, od kojih će se neki moći prijaviti za službu u rezervi.

Predsjednik Republike takođe polaže velike nade u pokretanje nacionalne službe 2026. godine (fr. “Le service national”), namijenjene mladim Francuzima starosti od 18 do 25 godina. Ove godine očekuje se da će 3.000 pojedinaca dobrovoljno, plaćeno, devetomjesečno služiti u oružanim snagama, a prethodiće im mjesec dana vojne obuke, s ambicijom da se taj broj poveća na 50.000 do 2035. godine. Program je namijenjen proširenju rezervnog sastava, podršci operativnim sposobnostima oružanih snaga i jačanju spremnosti društva za potencijalni sukob.

Makron takođe je najavio dalje akcije za jačanje evropskog stuba NATO-a, koji će služiti kao temelj evropske strateške autonomije. Evropa sebi ne može priuštiti da ostane ovisna o stranim dobavljačima oružja i tehnologija, uključujući Sjedinjene Države.

Za Francusku – a možda čak i više za njenog predsjednika – uloga evropskog sigurnosnog lidera ostaje ključna. Trenutno postoji pritisak da Evropska unija podrži odbrambena ulaganja država članica. Makron takođe nije odustao od svoje ideje o raspoređivanju trupa u Ukrajini.

Unutrašnja kriza Francuske se nastavlja
Makronov temeljni problem, koji mora odmah riješiti – ali čini se da to ne priznaje – jeste paraliza države i ponovni rizik od raspada vlade. Neupravljivi parlament, formiran 2024. na njegov vlastiti zahtjev, ostaje njegovo najveće prokletstvo. Podijeljen u tri sukobljena bloka, mjesecima je sprečavao donošenje budžeta za 2026., kao i sprovođenje potrebnih reformi usmjerenih na smanjenje deficita.

U konačnici, Francuska je usvojila odbrambeni budžet za 2026. Umjesto najavljenih 6.7 milijardi evra, francuske oružane snage primiće dodatnih 6.5 milijardi evra u poređenju s 2025. godinom.

Mnogo toga ukazuje na to da će se politički zastoj, koji sada traje već godinu i po, nastaviti do kraja Makronovog mandata u aprilu 2027. To znači da će neki ambiciozni planovi i reforme morati pričekati stabilnija vremena.

Međutim, njihov dolazak sve je vjerovatnije povezan s dolaskom na vlast istorijski proruskog Nacionalnog okupljanja na čelu s Marin Le Pen, koje i dalje vodi u anketama javnog mnijenja, potencijalno dovodeći u pitanje smjer promjena koje su u toku od 2022. godine.

Trenutno Francuska želi biti jaka, predsjednik Makron nezavisan, a vojska što bolje opremljena. Kao što kaže francuska poslovica – Qui trop embrasse, mal étreint – “ko previše grabi, gubi kontrolu”, a možda i moć, prenosi “Defence24”.

Sjedinjene Američke Države odbile su zahtev Irana za promenu mesta i formata pregovora, što bi moglo da ugrozi diplomatsko rešenje i podstakne američkog predsednika Donalda Trampa na vojnu opciju.

Tu su informaciju danas potvrdila dva američka zvaničnika, prenosi Axios.

Prema prvobitnom dogovoru, predstavnici SAD i Irana su trebali da se sastanu u petak u Istanbulu, uz učešće drugih zemalja Bliskog istoka u ulozi posmatrača. Međutim, iranska strana u utorak je zatražila da se pregovori premeste u Oman i održe isključivo bilateralno.

Time su želeli da osiguraju da se razgovori fokusiraju samo na nuklearna pitanja, a ne i na druge teme poput raketnog programa, što je prioritet za SAD i zemlje u regionu.

Američki zvaničnici razmotrili su iranski zahtev, ali su danas odlučili da ga odbiju.

“Rekli smo im – ili ovako ili nikako. Odgovorili su: ‘Dobro, onda nikako'”, izjavio je visoki američki zvaničnik.

Isti zvaničnik dodao je da su Sjedinjene Države spremne da se sastanu sa iranskim predstavnicima ove ili sledeće nedelje, ali samo ako se vrate na prvobitno dogovoreni format.

“Želimo brzo da postignemo pravi dogovor, inače će se razmotriti i druge opcije”, upozorio je, aludirajući na ponovljene Trampove pretnje vojnom akcijom.

U međuvremenu, izaslanik Bele kuće Stiv Vitkof i Trampov zet i savetnik Džared Kušner u četvrtak bi trebalo da otputuju u Katar na razgovore o Iranu sa tamošnjim premijerom. Prema trenutnom planu, nakon toga se vraćaju u Majami, umesto da nastave put ka sastanku sa iranskim predstavnicima.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas (4. februara) da je imao “odličan” telefonski razgovor sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom, i naveo da se raduje putovanju u Kinu planiranom za april.

“Bio je to dug i temeljan poziv, tokom kojeg su razmatrane mnoge važne teme, uključujući trgovinu, vojsku, putovanje u Kinu u aprilu (kojem se veoma radujem)”, kazao je Tramp u objavi na društvenoj mreži Truth Social.

Tramp je rekao da je sa kineskim predsjednikom razgovarao i o Tajvanu, ratu između Rusije i Ukrajine, trenutnoj situaciji sa Iranom.

Kako je naveo, bilo je riječi i o tome da Kina kupuje naftu i gas od Sjedinjenih Država, kao i o razmatranju Kine o kupovini dodatnih poljoprivrednih proizvoda iz SAD, “uključujući povećanje količine soje na 20 miliona tona za tekuću sezonu”.

Tramp je dodao da se Kina obavezala na kupovinu 25 miliona tona “za sljedeću sezonu”.

Naveo je i da je sa Sijem razgovarao o “isporukama avionskih motora i brojnih drugih temama”, za koje je rekao da su “sve veoma pozitivne”.

“Odnos sa Kinom, i moj lični odnos sa predsjednikom Sijem, je izuzetno dobar, i obojica smo svjesni koliko je važno da tako i ostane. Vjerujem da će biti postignuto mnogo pozitivnih rezultata tokom naredne tri godine mog predsjedništva, koji se tiču predsjednika Sija i Narodne Republike Kine”, zaključio je Tramp.

U Abu Dabiju, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, završen je današnji krug mirovnih pregovora na kojima učestvuju delegacije Ukrajine, Sjedinjenih Američkih Država i Rusije, saopštila je portparolka šefa ukrajinske delegacije Dijana Davitjan.

“Za danas su pregovori završeni”, rekla je Davitjan novinarima, preneo je Ukrinform.

Ona je dodala da će uskoro biti objavljene zvanične informacije o toku razgovora, koje će saopštiti šef ukrajinske delegacije i sekretar Saveta za nacionalnu bezbednost i odbranu Rustem Umerov.

Očekuje se da se pregovori nastave u četvrtak, 5. februara. Kako je ranije preneo Ukrinform, predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski odobrio je okvir razgovora i konkretne zadatke za ukrajinski pregovarački tim uoči novog kruga trilateralnih sastanaka u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Prethodni trilateralni sastanak Ukrajine, SAD i Rusije u Abu Dabiju održan je 23. i 24. januara, a na njemu se razgovaralo o parametrima okončanja rata, kao i o listi pitanja za naredne susrete, piše Tanjug.

Rusija je arktička država, za razliku od većine zemalja Evropske unije i otvorena je za saradnju na Arktiku, izjavio je portparol predsjednika Ruske Federacije, Dmitrij Peskov.

“To je naš region. Mi smo arktička država, za razliku od ogromne većine zemalja Evropske unije. Otvoreni smo za saradnju i zajedničko djelovanje”, rekao je Peskov novinarima.

Ukoliko politika Evropske unije bude usmjerena na saradnju na Arktiku, Rusija će to pozdraviti.

“Ako predstavnici Evropske unije imaju u vidu novu politiku usmjerenu na međunarodnu saradnju, to se može pozdraviti. Ukoliko se, pak, misli na konfrontaciju, što je trenutno veoma moderno u Briselu, onda to, naravno, teško da možemo pozdraviti i teško da će imati bilo kakav pozitivan efekat”, rekao je Peskov.

Prema njegovim riječima, Rusija ima velike interese na Arktiku i braniće ih, uz upotrebu čitavog arsenala međunarodnog prava.

Ranije je Kaja Kalas, šefica evropske diplomatije, na konferenciji u Norveškoj izjavila da je Evropskoj uniji potrebna nova bezbjednosna politika na Arktiku, prenosi “b92”.

Izvršni direktor Tesle i Iksa, Ilon Mask, kritikovao je odluku Španije da zabrani korištenje društvenih mreža osobama mlađim od 16 godina i da ograniči sadržaj koji promoviše mržnju.

Mask je na X-u napisao da je Sančez „tiranin i izdajnik naroda Španije“, a kasnije je dodao da je „pravi fašistički totalitarac“.

Premijer Španije, Pedro Sančez, prethodno je izjavio da je cilj zaštititi djecu od „digitalnog divljeg zapada“ i naglasio je odgovornost tehnoloških kompanija za štetni sadržaj, prenosi „Gardijan“. Predložene mjere uključuju roditeljsku podršku za postavljanje ograničenja, regulaciju štetnog sadržaja i zabranu društvenih mreža za mlađe od 16 godina.

Slične inicijative razmatraju Grčka, Francuska i Velika Britanija, dok je Australija već zabranila pristup društvenim mrežama djeci mlađoj od 16 godina.

Sančez je istakao da su djeca izložena rizicima digitalnog okruženja i najavio koordinaciju sa drugim evropskim zemljama radi sprovođenja prekogranične regulative. Predlog zakona bio bi sproveden kroz izmjene postojećeg zakona o digitalnoj zaštiti maloletnika.

Prema anketi Ipsosa iz avgusta 2025. godine, 82 odsto Španaca podržava zabranu društvenih mreža za djecu mlađu od 14 godina, što predstavlja porast u odnosu na 73 odsto iz 2024. godine.