Kategorija: Svijet

Odluka da administracija Donalda Trampa suspenduje pomoć za nevladine organizacije odjeklnula je širom svijeta, a bez finansijske podrške ostaće i brojne nevladine organizacije u BiH.

Novi predsjednik SAD potpisao je uredbu kojom se suspenduje finansijska pomoć nevladinom sektoru, a prema procjenama nekih analitičara, u Sarajevu je aktivno više od 25.000 nevladinih organizacija koje zavise od finansija iz Amerike.

Prema procjenama koje se ovih dama pominju i medijima, od 2020. do kraja 2024. godine, Vašington je usmjerio nevjerovatnih 1,7 milijardi dolara na Zapadni Balkan, “podržavajući organizacije civilnog društva i državne institucije i projekte u rasponu od ljudskih prava i medija do energetske efikasnosti”.

Sada su svi projekti zaustavljeni dok se ne završi period evaluacije. Troškovi do 27. januara biće pokriveni, a sve poslije toga mora da se prekine.

Širom zapadnog Balkana, USAID, za koju se smatra da je paravan CIA-e, predvodi Nacionalnu zadužbinu za demokratiju, Fondacije za otvoreno društvo DŽordža Soroša i mnoštvo nevladinih organizacija i medija.

Nakon građanskog rata 1992-1995 , BiH je transformisana u koloniju EU i SAD, sa svim osnovnim funkcijama države koje su oteli strani interesi. Ipak, sada se čini da će oni koji su godinama bili na američkom platnom spisku morati na “biro”.

Spisak nekih od udruženja koja su dobijala američku pomoć možete pogledati OVDЈE.

Radnicima FBI u nedjelju je naređeno da odgovore na upitnik o bilo kakvom poslu koji su možda obavili na krivičnim slučajevima povezanim s napadom na američki Kapitol 6. januara 2021. godine, raspirujući strah od novih otkaza u agenciji za sprovođenje zakona.

Popis pitanja u dopisu, u koji je Reuters imao uvid, nalaže radnicima da navedu svoje radno mjesto, bilo koju ulogu koju su imali u istragama o neredima pristalica predsjednika Donalda Trampa 6. januara i jesu li pomogli u nadzoru takvih istraga.

“Znam da ja i drugi koji primaju ovaj upitnik imamo mnogo pitanja i nedoumica, na kojima naporno radim da dobijem odgovore”, napisao je Čed Jarbrou, pomoćnik direktora Odjela za kriminalističke istrage u sjedištu FBI, u e-poruci od vikenda koju je vidio Reuters.

Jarbrou je rekao radnicima da odgovore čekaju u ponedjeljak do 15 sati po istočnoameričkom vremenu.

Portparol FBI odbio je komentarisati upitnik.

Demokrate i drugi kritičari rekli su da Trampov tim provodi čistku zvaničnika FBI-ja i ministarstva pravde koji su imali ulogu u krivičnim slučajevima protiv Trampa i izgrednika u neredima 6. januara.

Tramp je prvi dan svog preuzimanja dužnosti 20. januara ublažio kazne za 14 osoba u vezi s napadom na Kapitol, a ostale je pomilovao – uključujući one koji su napali policajce.

Vršilac dužnosti zamjenika državnog tužioca Emil Bouv u petak je zahtijevao da mu FBI do utorka u podne preda popis svih zaposlenika koji su radili na slučajevima 6. januara, kao i popis onih koji su radili na krivičnom postupku podignutom prošle godine protiv vođa militantne grupe Hamas u vezi s ratom u Gazi.

Takođe je otpustio osam viših zvaničnika FBI iz sjedišta agencije, kao i šefove terenskih ureda u Majamiju i Vašingtonu.

Bouv je prošle sedmice otpustio desetak tužilaca ministarstva pravde koji su radili na dva sada odbačena krivična slučaja koje je pokrenuo specijalni tužilac Džek Smit protiv Trampa. Jedan je slučaj uključivao postupke preduzete kako bi se pokušali poništiti izborni rezultati 2020., a drugi je uključivao povjerljive vladine dokumente.

Mark Zaid, advokat koji se specijalizovao za nacionalnu bezbjednost, napisao je u pismu Bouvu da se čini da njegovi postupci predstavljaju kršenje propisanog postupka i da bi, kad bi informacije o pojedincima bile javne, mogle ugroziti njihovu bezbjednost.

“Ako nastavite s otkazima i/ili javnim izlaganjem identiteta otpuštenih radnika, spremni smo braniti njihova prava svim raspoloživim pravnim sredstvima”, stoji u pismu koje je Zaid objavio na X-u, prenosi Jutarnji.

Vršilac dužnosti direktora FBI-ja Brajan Driskol, u elektronskoj poruci osoblju u petak, najavljujući pojedinosti o Bouvovom nalogu, rekao je da zahtjev “obuhvata hiljade zaposlenika širom zemlje koji su podržali ove istražne napore”.

“Ja sam jedan od tih radnika, kao i vršilac dužnosti zamjenika direktora (Robert) Kisan”, istakao je Driskol.

Uprkos izvještajima o drugim otpuštanjima u uredu, Reuters je imao uvid u elektronske poruke Udruženja agenata FBI i Džejmsa Denehija, pomoćnika direktora FBI-ja zaduženog za kancelariju u Njujorku, i jasno je da nikome drugom nije naloženo da podnese ostavku.

Uprkos tome, neki su radnici u petak počeli raspremati svoje stolove zbog zabrinutosti da bi oni mogli biti sljedeći, prema elektronskoj poruci Udruženja agenata FBI u koju je Reuters imao uvid.

“Danas se nalazimo usred vlastite bitke, jer dobre ljude izbacuju iz FBI, a drugi su na meti jer su radili svoj posao u skladu sa zakonom i politikom FBI”, napisao je Denehi u petak, rekavši da odaje priznanje Driskolu i Kisanu za “borbu za ovu organizaciju”.

Denehi je dodao da, osim odabrane grupe ljudi imenovanih u Bouvovom dopisu, “nikome nije rečeno da će biti uklonjen u ovom trenutku”.

Zemlje NATO-a moraju se pripremiti za rat i povećati izdvajanja za odbranu, inače bi Rusija mogla preduzeti korake slične onima u Ukrajini, upozorio je generalni sekretar NATO-a Mark Rutte, prenosi Welt.

“Moramo biti spremni za rat – to je najbolji način da ga izbjegnemo”, poručio je Rutte.

Naglasio je da Evropa ne smije pokazati slabost pred Rusijom, jer bi to moglo podstaći slične poteze kao u Ukrajini.

Prema njegovim riječima, prijetnja ne dolazi samo iz Rusije. Istakao je da je Kina značajno unaprijedila svoje vojne kapacitete.

Rutte je posebno ukazao na Njemačku, naglasivši da ta zemlja treba više ulagati u odbranu i povećati proizvodnju, te dosljedno nastaviti kurs koji je odabrala u podršci Evropi i Ukrajini.

Priznao je da je Njemačka učinila mnogo od početka ruskog rata u Ukrajini, ali je dodao da NATO očekuje još veći doprinos, s obzirom na veličinu njene ekonomije.

Ovo nije prvi put da Rutte govori o ratu u Ukrajini i potencijalnoj prijetnji zapadnim zemljama. Nedavno je istakao da NATO saveznici moraju pojačati podršku Ukrajini, jer bi to moglo uticati na dalji razvoj sukoba.

Takođe je naglasio da globalna sigurnost zavisi od ishoda rata u Ukrajini i predložio da Evropska unija finansira kupovinu oružja za Kijev iz Sjedinjenih Država.

Pomoćnik Volodimira Zelenskog, Dmitro Litvin, ocijenio je da američki prijedlog za izbore poslije primirja s Rusijom neće uspjeti bez dodatnih odredbi.

Dmitro Litvin, pomoćnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog ocijenio je danas da američki predlog Ukrajini da organizuje izbore nakon postizanja primirja sa Rusijom neće imati uspjeha ako ne bude podrazumijevao još neke odredbe.

Najviši američki zvaničnik zadužen za Ukrajinu, Kit Kelog, izjavio je ranije za “Reuters” da SAD žele da se u Ukrajini održe izbori, možda i prije kraja ove godine, posebno u slučaju da zvanični Kijev u narednim mjesecima postigne primirje sa Rusijom.

“Nismo vidjeli cijeli intervju gospodina Keloga, već samo nekoliko navoda o izborima, tako da je teško u potpunosti procijeniti njegov stav. Međutim, ako se njegov plan zasniva samo na primirju i izborima, to je propao plan jer se Putin neće uplašiti samo ove dvije stvari”, rekao je Litvin na mreži X.

On je dodao da Moskva nastavlja da povećava proizvodnju projektila i municije, kao i da pronalazi nove načine da zaobiđe sankcije i zaradi od nafte.

“I jasno je da svo ovo oružje nije stvoreno iz poštovanja prema demokratskim susjedima”, naveo je.

Zvanični Kijev je više puta naglašavao da ne želi primirje bez dobijanja bezbjednosnih garancija koje bi spriječile Moskvu da obnovi svoje vojne snage i pokrene novu invaziju u budućnosti, podsjeća “Reuters”.

Održavanje izbora u Ukrajini je trenutno nemoguće zbog ratnog stanja koje je na snazi od izbijanja sukoba 2022. godine, prenosi “b92“.

Snažna eksplozija odjeknula je u elitnom stambenom kompleksu „Grimizna jedra“ u sjeverozapadnom dijelu Moskve, usmrtivši najmanje jednu osobu i povrijedivši nekoliko drugih, prenose ruski mediji.

Prema prvim informacijama, detonacija se dogodila u jednoj od luksuznih zgrada na obali rijeke Moskve, a istraga o uzrocima i mogućim motivima incidenta je u toku.

Prema nezvaničnim informacijama koje prenose ruski Telegram kanali Shot i Baza, među žrtvama je i osoba visokog profila (VIP), koja je u trenutku eksplozije bila u pratnji tjelohranitelja. Mediji takođe navode da je najmanje pet osoba povrijeđeno u incidentu. Iako tačni identiteti žrtava nisu potvrđeni, spekulacije u vezi sa mogućim metama napada kruže u javnosti.

Dok su prvi izvještaji sugerisali da je uzrok eksplozije ručna granata, kasniji podaci ukazuju na mogućnost da je korišćena improvizovana eksplozivna naprava. Kanal Baza navodi da je detonacija odjeknula na ulazu u stambeni kompleks u ulici Aviacionaja, dok kanal 112 tvrdi da je eksploziju izazvala granata. Zvaničnih potvrda o uzroku još uvijek nema, a istraga je u toku.

Policija i forenzički timovi nalaze se na mjestu događaja, prikupljajući dokaze i analizirajući okolnosti incidenta. Državna novinska agencija TASS izvijestila je da su vlasti pokrenule istragu, ali zvaničnih izjava o počiniocima ili motivima još uvijek nema. Očekuje se da će ruske bezbjednosne službe u narednim satima izaći sa konkretnijim informacijama.

„Grimizna jedra“ je jedan od najekskluzivnijih stambenih kompleksa u Moskvi, poznat po vrhunskom obezbjeđenju i luksuznim stanovima sa pogledom na rijeku. Incident je izazvao uznemirenost među stanarima i širom javnosti, pogotovo zbog spekulacija o mogućem ciljanom napadu.

Ovo nije prvi slučaj eksplozije u Moskvi u posljednjih nekoliko godina, ali zbog visokog profila lokacije i potencijalnih meta, ovaj incident izaziva posebnu pažnju javnosti. Očekuje se da će u narednim satima ruske vlasti izaći sa dodatnim informacijama.

Američki poziv Ukrajini da održi izbore nakon dogovora o prekidu vatre sa Rusijom izgleda kao propao plan, ako je to sve od čega se sastoji, rekao je savjetnik ukrajinskog predsjednika Dmitrij Litvin.

Američki izaslanik za pitanja Ukrajine Kit Kelog rekao je Rojtersu da SAD žele da se u Ukrajini održe izbori, potencijalno do kraja godine, posebno ako Kijev uspije da dogovori primirje sa Rusijom u narednim mjesecima.

“Nismo vidjeli cijeli intervju gospodina Keloga, samo nekoliko citata o izborima, tako da je teško u potpunosti procijeniti njegovu poziciju”, rekao je Litvin, prenosi Srna.

On je dodao da ako je njegov plan samo prekid vatre i izbori, to je propao plan.

“(Ruski predsjednik Vladimir) Putin se neće uplašiti samo od te dvije stvari”, naveo je Litvin u pisanoj izjavi, prenosi Srna.

Iz Kijeva je više puta rečeno da ne žele prekid vatre bez dobijanja bezbjednosnih garancija koje bi spriječile Moskvu da regeneriše svoje snage i pokrene još jednu invaziju u budućnosti.

Izbori su trenutno zabranjeni zbog vanrednog stanja koje je Ukrajina uvela nakon početka ruske specijalne vojne operacije 2022. godine.

Litvin je rekao da bi Ukrajina više voljela da vidi “dublji pristup zvaničnika iz zemalja ključnih partnera”.

“Veoma je važno da timovi počnu da rade na konkretnom planu za okončanje rata i osiguranje trajnog mira”, rekao je Litvin.

Gotovo tri godine od početka sukoba, ruske trupe napreduju u istočnoj Ukrajini, dok kijevske snage drže mali dio zapadnog ruskog regiona.

Američki milijarder koji se odnedavno nalazi i u timu za efikasnost američke Vlade, Ilon Mask, objavio je na društvenoj mreži Iks tvit u kome navodi da je USAID kriminalna organizacija i da je “vrijeme da umre”.

Stejt Department je 24. januara odlučio da zamrzne izdvajanje sredstava za skoro svu američku pomoć u inostranstvu na 90 dana,a ova odluka odnosila se i na rad USAID.

Nakon toga je objavljeno da predsjednik SAD Donald Tramp i njegov tim nameravaju da stave Agenciju SAD za međunarodni razvoj (USAID) pod kontrolu Stejt Departmenta, što bi značilo da ta agencija više ne bi imala autonomiju u donošenju odluka.