Kategorija: Svijet

Predsjednik Venecuele Nikolas Maduro optužio je Sjedinjene Američke Države da pokušavaju da postave marionetski režim u toj državi kako bi preuzele njene prirodne resurse.

“Razvijen je imperijalni plan za promjenu režima u Venecueli kako bi se instalirala marionetska vlada Sjedinjenih Država i ukrale naše najveće rezerve nafte na svijetu, četvrte najveće rezerve gasa na svijetu i prve rezerve zlata”, rekao je Maduro na televizijskom kanalu Venezolana de Television.

On je dodao da su Sjedinjene Države u te svrhe koncentrisale ratne brodove i nuklearnu podmornicu na Karibima i da iznose lažne optužbe protiv Venecuele, prenosi TASS.

Naglasio je da su “Ujedinjene nacije, Evropska unija, Svjetska carinska organizacija i Američka agencija za suzbijanje droga (DEA) već odbacile optužbe Venecuele (za trgovinu drogom)”, prenosi Tanjug.

Maduro je naveo da “niko ne vjeruje lažima koje se iznose o meni i Venecueli”.

On je saopštio i da Vašington neće postići svoj cilj, te da će Venecuela ostati “nezavisna, slobodna i mirna zemlja”.

Prema njegovim riječima, Nacionalne bolivarske oružane snage sprovode trodnevne manevre “Karipski suverenitet 200” u teritorijalnim vodama Venecuele.

“Narodi Kariba i Južne Amerike imaju pravo na mir i ništa ne smije da krši njihov suverenitet”, naglasio je Maduro.

Venecuelanski predsjednik je više puta rekao da se zemlja suočava sa najozbiljnijom prijetnjom invazije od strane Sjedinjenih Država u posljednjih 100 godina, navodi TASS.

Kako su ranije mediji izvijestili, 19. avgusta su tri razarača američke mornarice poslata u južne Karibe, uz obalu Venecuele “da bi sproveli operacije protiv narko-kartela”.

Sjedinjene Države su, takođe, rasporedile nuklearnu podmornicu, raketnu krstaricu, amfibijske brodove i 4.500 vojnika u regionu.

Predsjednik SAD Donald Tramp je 15. septembra izjavio da su tri člana narko-kartela, navodno iz Venecuele, eliminisana u međunarodnim vodama.

Prema njegovim riječima, napad je izveden u vrijeme kada su narko-teroristi iz Venecuele ilegalno prevozili drogu u Sjedinjene Države.

Prije toga, 2. septembra Tramp je izjavio da je američka vojska eliminisala 11 članova venecuelanskog narko-kartela tokom operacije u međunarodnim vodama.

Vašington je optužio Madura da pripada narko-kartelu “Kartel de los Soles”, čije postojanje Karakas kategorično poriče, navodi TASS.

Francuski predsjednik Emanuel Makron optužio je danas Izrael da održava “trajni rat” u Pojasu Gaze i najavio debatu u Francuskoj o ekonomskim sankcijama Izraelu ukoliko ta zemlja ne okonča rat u Pojasu Gaze.

On je ocjenio da Izrael nanosi štetu svom imidžu u svijetu, uprkos dobroj reakciji na napad Hamasa na jug Izraela 7. oktobra 2023, prenosi francuski “Kanal 12”.

Ponovio je da je glavni prioritet Francuske po tom pitanju oslobađanje talaca i poručio da Izrael “ima pravo da se brani”.

“Izrael je imao toliko uspjeha u Gazi. Sada je vrijeme za novu fazu”, rekao je on.

Makron je naveo da Francuska želi da prizna državu Palestinu kako bi “izolovala Hamas” i pokrenula niz novih obaveza.

Na pitanje o mogućnosti da Izrael anektira delove okupirane Zapadne obale kao odgovor na priznanje, Makron je istakao da “Zapadna obala nema nikakve veze sa Hamasom” i da se takve ideje nastoje da unište mogućnost dvije države, prenosi “b92”.

Potpredsjednik SAD DŽejms Dejvid Vens izjavio je da je moguće da je više ljudi bilo uključeno u ubistvo američkog konzervativnog komentatora i aktiviste Čarlija Kirka.

– Moglo bi da se ispostavi da su brojni ljudi pomagali tom čovjeku da izvrši atentat. Јednostavno moramo sve da istražimo do kraja – rekao je Vens za “Foks njuz”.

Kirk, koji je bio blizak saveznik predsjednika SAD Donalda Trampa, ubijen je tokom govora u na univerzitetu u Јuti 10. septembra.

On je, između ostalog, bio poznat po oštrom protivljenju kontroli oružja, LGBT pokretu, abortusu i slanju američke pomoći Ukrajini.

Za ubistvo Kirka optužen je dvadesetdvogodišnji Tajler Robinson. Ukoliko bude proglašen krivim, Robinson bi mogao da bude osuđen na doživotnu ili čak smrtnu kaznu.

Institut za proučavanje rata objavio da je otpušten Dmitrij Kozak, zamenik načelnika kabineta predsednika Rusije, kao i da bi to moglo da znači da Putin želi nastavak rata jer se Kozak tome protivio.

Kozak, blizak saradnik “vladara Rusije, kako zapadni mediji nazivaju Putina, javno je na sastancima izražavao svoje neslaganje sa mišljenjima predsednika, tvrdi ISW i dodaje da je čak insistirao na pregovorima sa Ukrajinom.

Stoga, kako navodi Institut, odluka o njegovoj smeni ukazuje na želju ruskog predsednika da nastavi da vodi rat sa Ukrajinom.

“Visoki zvaničnici Kremlja, verovatno uz odobrenje Putina, smenili su zamenika načelnika kabineta Dmitrija Kozaka sa njegove najviše funkcije u Kremlju nakon godina neslaganja sa Putinovom politikom o ratu u Ukrajini”, navodi ISW.

Dalje, navodi se da ova smena ukazuje i na to da se Putin i njegovi savetnici udružuju oko posvećenosti maksimalističkim vojnim zahtevima.

Pozivajući se na objave u ruskim medijima, ISW smatra da izveštaji o Kozakovim ponovljenim neslaganjima sa ruskim predsednikom ukazuju na to da su Putin i drugi zvaničnici Kremlja, poput zamenika šefa ruske predsedničke administracije Sergeja Kirijenka, smenili Kozaka sa njegove funkcije ili ga primorali da sam “podnese ostavku”.

Tako su 17. septembra ruski mediji, pozivajući se na dva poznata izvora, izjavili da je Kozak “podneo ostavku” na svoju funkciju prošlog vikenda (13-14. septembra) i da on sada navodno razmatra različite predloge za prelazak u biznis.

Ukrajinska Pravda piše da je Kozak bio jedini učesnik sastanka Saveta bezbednosti 21. februara 2022. godine, koji se protivio pokretanju invazije na Ukrajinu u punom obimu.

Takođe, posredovao je u postizanju sporazuma sa Ukrajinom na početku rata koji bi sprečio pridruživanje Ukrajine NATO-u, ali je Putin navodno odbio sporazum jer je želeo da anektira ukrajinsku tertoriju.

Ranije su zapadni i ruski izvori ukazivali na to da je Kozak izgubio uticaj u Kremlju nakon što je u proteklih nekoliko meseci savetovao Putinu da odmah prekine neprijateljstva u Ukrajini, započne mirovne pregovore i smanji uticaj ruskih bezbednosnih službi.

Kozak je ranije bio jedan od najbližih Putinovih savetnika i nadgledao je strategiju Kremlja u Ukrajini pre nego što je Kremlj tu odgovornost predao Kirijenku 2022. godine.

Poljska i NATO raspoređuju oko 30.000 vojnika u sklopu najvećih vojnih vježbi u zemlji ove godine, izvijestila je u srijedu poljska televizija “TVP World”.

Poljske oružane snage takođe okupljaju preko 600 tenkova, aviona i raketnih sistema.

Vježbe, kodnog naziva “Željezna vrata”, održavaju se na poligonu u Orzizu, samo 100 kilometara od strateškog Suvalskog prolaza, uskog pojasa zemlje u blizini ruske enklave Kalinjingrad.

Navodno su namijenjene demonstraciji jedinstva saveza usred rastućih napetosti s Rusijom, prenosi “Anadolija”.

Američka delegacija istražuje rudnike titanijuma, cirkonijuma i hafnijuma u centralnoj Ukrajini kako bi pokrenula prve projekte u okviru novog sporazuma o mineralima između Kijeva i Vašingtona.

Predstavnici Američke korporacije za međunarodni razvoj (DFC) zajedno sa ukrajinskim ministrom ekonomije, životne sredine i poljoprivrede Oleksijem Soboljevim posjetili su Birzulivski rudarsko-prerađivački kombinat i nalazište Likarivske u Kirovogradskoj oblasti.

Obje lokacije pripadaju ukrajinskom proizvođaču titanijuma Velta, koji već više od 14 godina eksploatiše rudu titanijuma u regionu.

Velta planira da pored titanijuma proizvodi i cirkonijum i hafnijum – metale koji se koriste u nuklearnoj industriji – dok bi sa istog nalazišta trebalo da se dobijaju i građevinski materijali, poput gline i pijeska, prenosi “Kyiv independent”.

“Naša sposobnost da ponudimo alternativni izvor kritičnih sirovina van Kine važna je za američke partnere, dok će naši dodatni proizvodi biti ključni za obnovu Ukrajine”, izjavio je direktor kompanije Andrij Brodski.

Titanijum je jedan od 34 kritična materijala sa liste Evropske unije i ima široku primjenu u odbrambenoj, vazduhoplovnoj i tehnološkoj industriji.

Vrijednost tržišta ovog metala procjenjuje se na više od 53 milijarde dolara do 2034. godine, a globalna potražnja raste nakon poremećaja izazvanih ratom u Ukrajini i sankcijama Moskvi.

Prije rata, Rusija je pokrivala gotovo trećinu američkih potreba za titanijumskim poluproizvodima, dok je sada Vašington u potrazi za novim izvorima snabdijevanja.

Sporazum o mineralima, potpisan 30. aprila, daje Sjedinjenim Američkim Državama poseban pristup investicionim projektima u Ukrajini, od prirodnih resursa do prateće infrastrukture i odbrambenih programa, prenosi “b92”.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp objavio je da će lijevi pokret Antifa biti proglašen za „veliku terorističku organizaciju“.

Ovu odluku Tramp je saopštio na svojoj mreži Truth Social, u ranim jutarnjim satima po britanskom vremenu, gdje se predsjednik SAD trenutno nalazi.

„Zadovoljstvo mi je da obavijestim naše mnogobrojne patriote u SAD da proglašavam Antifu, bolesnu, opasnu, radikalno lijevu katastrofu, za veliku terorističku organizaciju. Takođe ću snažno preporučiti da se svi koji finansiraju Antifu detaljno ispitaju u skladu sa najvišim pravnim standardima i praksama. Hvala na pažnji!“, napisao je Tramp.

Nejasan mehanizam i struktura pokreta

Nije odmah bilo jasno kojim pravnim mehanizmom Tramp planira da sprovede ovu odluku, s obzirom na to da Antifa nema centralizovanu strukturu ni formalno rukovodstvo. Zbog toga ostaje nejasno ko bi tačno mogao biti meta zvanične oznake.

Jedan zvaničnik Bijele kuće rekao je za CNN da je ovo samo jedna u nizu mjera koje će predsjednik preduzeti protiv „lijevih organizacija koje podstiču političko nasilje“.

Povezano s ubistvom konzervativnog aktiviste

Tramp, koji se trenutno nalazi u inostranstvu u okviru zvanične državne posjete, ranije ove sedmice je nagovijestio ovakav potez tokom obraćanja iz Ovalnog kabineta, nakon ubistva konzervativnog aktiviste Čarlija Kirka.

Smrt Kirka izazvala je talas reakcija u američkoj politici. Zvaničnici Trampove administracije poručili su da će se sada usmjeriti na, kako tvrde, „koordinisane napore ljevice da podstiče nasilje“. Ovaj pristup naišao je na kritike demokrata, koji tvrde da Tramp time stvara izgovor za gušenje opozicionih stavova.

Pravna dilema

Tokom prvog mandata, Tramp je takođe obećavao da će Antifu označiti kao terorističku organizaciju. Tadašnji državni tužilac Vilijam Bar ocijenio je aktivnosti Antife kao „domaći terorizam“. Međutim, problem leži u tome što je Antifa pokret bez formalne organizacije – prije društveni fenomen nego klasična grupa.

Američki zakon jasno reguliše zabranu podrške stranim terorističkim organizacijama, ali ne postoji ekvivalent za domaće pokrete. Zato je neizvjesno kakve će praktične posljedice imati ova Trampova odluka.

Šta je zapravo Antifa?

Sam termin „Antifa“ odnosi se na širok spektar ljudi sa izrazito lijevim političkim uvjerenjima, često radikalnijim od Demokratske partije. Pokret nema vođstvo ni centralu, iako određene lokalne grupe u pojedinim državama SAD redovno održavaju sastanke i aktivnosti.

Najava daljih mjera protiv ljevice

Pored proglašavanja Antife terorističkom organizacijom, Tramp je ove sedmice najavio i mogućnost ukidanja poreskih olakšica liberalnim neprofitnim organizacijama. Njegova administracija razmatra i krivične prijave protiv pojedinaca i grupa za koje tvrdi da finansiraju ljevičarske agitacije.

„Antifa je užasna. Ima i drugih grupa. Imamo radikalne organizacije koje su se izvukle s ubistvima“, izjavio je Tramp u Ovalnom kabinetu, ne iznijevši pritom nikakve dokaze.

On je dodao da razgovara sa državnom tužiteljkom Pam Bondi o mogućnosti pokretanja RICO procesa (zakon o borbi protiv organizovanog kriminala) protiv ljevičarskih grupa.

„Zatražio sam od Pam da razmotri RICO optužnice. Ti ljudi bi trebalo da završe u zatvoru, jer ono što rade ovoj zemlji je zaista subverzivno“, zaključio je predsjednik Tramp.

Velika Britanija će formalno priznati palestinsku državu ovog vikenda, nakon što američki predsjednik Donald Tramp, koji se protivi toj odluci, bude otputovao iz te zemlje nakon državne posjete, piše danas Tajms, pozivajući se na izvore.

Tajms navodi da će Velika Britanija saopštiti odluku o priznavanju države Palestine nakon što se Tramp bude vratio u Vašington u četvrtak.

Britanski premijer Kir Starmer prethodno je najavio da će Velika Britanija priznati državu Palestinu na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija sljedeće sedmice, osim ako Izrael ne preduzme suštinske korake da ublaži situaciju u Gazi, prenosi Tanjug.

Tramp je u julu rekao da mu ne bi smetalo ako Velika Britanija prizna Palestinu, nakon čega su se Sjedinjene Američke Države protivile sličnim najavama drugih evropskih saveznika.

Tramp je trenutno u zvaničnoj posjeti Velikoj Britaniji, prvoj u ovom mandatu.

Tramp je u London stigao u utorak uveče kada je izjavio da voli što je ponovo u Britaniji, koju je nazvao “veoma posebnim mjestom”, kao i da je kralj Čarls njegov dugogodišnji prijatelj koga veoma poštuje, kao i da je poziv da dođe u dvorac Vindzor “izuzetno velika čast”.

Tokom Trampove posjete ispred dvorca Vindzor gdje se sastanak održava organizovani su protest protiv Trama i propalestinski protesti.

Rusija nikada ne napada civile niti civilnu infrastrukturu, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

“Svaki put kada Ukrajina i njeni evropski gospodari u nastupu bijesa počnu da optužuju Rusiju za uništavanje civilnih ciljeva i civila, vidimo da Sekretarijat UN podržava takve izjave i, zajedno sa Zapadom i Kijevom, zahtijeva da Rusija bude na neki način kažnjena”, rekao je Lavrov, komentarišući odgovor Sekretarijata UN na optužbe Kijeva protiv Rusije.

Lavrov je tokom okruglog stola o ukrajinskoj krizi istakao da ruska vojska nikada ne dejstvuje niti napada civilne objekte ili civile, a da UN zatvara oči pred postupcima Kijeva.

“UN zatvaraju oči pred postupcima Kijeva koji predstavljaju kršenje međunarodnog humanitarnog prava”, napomenuo je Lavrov, prenosi Srna.

Izraelska vojska nastavila je danas veliku kopnenu ofanzivu na grad Gazu, najveći urbani centar Pojasa Gaze, uz intenzivno bombardovanje i rušenje civilne infrastrukture.

Operacija pod nazivom „Gideonove kočije II“ ulazi u novu fazu, a izraelski generalštab najavljuje da će grad uskoro biti potpuno opkoljen.

Prema saopštenju Izraelskih odbrambenih snaga (IDF), u Gazu su iz različitih pravaca ušle dvije divizije, dok se u narednim danima očekuje dolazak još jedne, 36. divizije. Cilj je da se zauzme centralno područje grada za koje izraelska vojska tvrdi da se u njemu nalazi glavno sjedište Hamasa, uključujući i vojne komandante skrivene u tunelima.

Humanitarna kriza: stotine hiljada bježe pred ofanzivom

U proteklim danima, prema izraelskim izvorima, oko 400.000 Palestinaca napustilo je Gazu i uputilo se prema jugu, u takozvane „humanitarne zone“. Procjenjuje se da je prije početka ofanzive u gradu živjelo oko milion ljudi. Masovni egzodus izazvao je gužve i haotične scene na jedinoj dozvoljenoj ruti za evakuaciju – priobalnom putu Rašid, zbog čega je IDF otvorio i drugu evakuacionu liniju, preko glavne saobraćajnice Salah al-Din.

Međutim, izvještaji iz Gaze govore da bombardovanje ne prestaje ni na rubovima grada ni u njegovom centru. Prema lokalnim izvorima, pogođena su stambena naselja, bolnice i osnovna infrastruktura, što dodatno otežava evakuaciju.

Beduini zapalili kuće koje im Izrael želi srušiti

Veliki oblaci dima nadvili su se nad sjeverom pustinje Negev dok beduini demonstriraju protiv rušenja kuća za koje izraelske vlasti kažu da su izgrađene bez dozvole u As-Siru, selu južno od Beeršebe koje izraelska vlada ne priznaje.

Velike policijske snage djeluju u tom području “kako bi pomogle Upravi za zemljište u provođenju sudskog naloga o rušenju, nakon višestrukih pokušaja da se rušenje provede putem dijaloga”, navodi policija.

Prema tvrdnjama policije, desetine lokalnih stanovnika počeli su protestovati kada su policajci stigli, paleći gume i kuće koje Izrael želi srušiti. Policija je, prema riječima demonstranata, koristila šok-bombe i suzavac kako bi ih rastjerala. Na snimcima se vide manji sukobi između policajaca u opremi za razbijanje nereda i stanovnika.

Međunarodne reakcije i rastući pritisci

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je da ga je američki predsjednik Donald Tramp pozvao u Bijelu kuću krajem mjeseca, neposredno nakon njegovog govora u Ujedinjenim nacijama. Ovaj sastanak već izaziva kritike dijela međunarodne zajednice koja smatra da Vašington podržava izraelsku vojnu operaciju bez ozbiljnog pritiska na postizanje primirja.

Sa druge strane, Evropska unija priprema oštre sankcije protiv Izraela. Diplomatski izvori navode da bi one mogle uključivati ograničenja u trgovini oružjem, zamrzavanje sredstava i zabrane putovanja izraelskim zvaničnicima. Nekoliko evropskih država već je otvoreno kritikovalo razmjere izraelske akcije i upozorilo na „humanitarnu katastrofu nezapamćenih razmjera“.

Protesti i unutrašnji pritisak na Netanjahua

Dok rat bjesni u Gazi, u samom Izraelu raste nezadovoljstvo zbog sudbine talaca koje Hamas još uvijek drži. Demonstranti, među kojima su porodice otetih, okupili su se ispred Netanjahuove rezidencije u Jerusalimu, zahtijevajući postizanje sveobuhvatnog sporazuma o razmjeni zarobljenika. Policija je rastjerala okupljene nakon više od 24 sata protesta, što je dodatno rasplamsalo unutrašnje podjele u izraelskom društvu.

Moguće posljedice: regionalna eskalacija i novi talas migracija

Stručnjaci upozoravaju da bi izraelska ofanziva mogla imati dalekosežne posljedice. Pored humanitarne katastrofe u Gazi, postoji rizik da se sukob prelije i na druga područja Bliskog istoka – prije svega Liban i Jemen, gdje su već zabilježeni izraelski napadi na luke pod kontrolom Huta.

Takođe, međunarodne humanitarne organizacije strahuju od novog talasa migracija prema Egiptu i Evropi, jer desetine hiljada ljudi ostaju bez krova nad glavom.

Uprkos svemu, izraelska vlada poručuje da operacija neće stati dok Hamas ne bude vojno poražen, dok palestinske vlasti tvrde da se radi o kolektivnom kažnjavanju naroda u Gazi.

Sukob tako ulazi u najopasniju fazu od početka rata, sa neizvjesnim ishodom i sve većim međunarodnim tenzijama.