VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Zelenski iznio podatak koliko je Ukrajina izgubila vojnika

    Zelenski iznio podatak koliko je Ukrajina izgubila vojnika

    Volodimir Zelenski, predsjednik Ukrajine, rekao je za francuske medije da je u ratu s Rusijom poginulo 55 hiljada ukrajinskih vojnika, a da se veliki broj vodi kao nestalo.

    “U Ukrajini, zvanično, broj vojnika poginulih na ratištu – bilo profesionalaca ili mobilisanih – iznosi 55.000”, rekao je Zelenski u snimljenom intervjuu za televiziju France 2.

    Ukrajinski lider nije naveo tačan broj onih koji se i dalje smatraju nestalima.

    Zelenski je ranije naveo broj poginulih ukrajinskih vojnika u intervjuu za američku televizijsku mrežu NBC u februaru 2025. godine, kada je rekao da je na ratištu poginulo više od 46.000 pripadnika ukrajinskih oružanih snaga.

    Sredinom 2025. godine, Centar za strateške i međunarodne studije u Vašingtonu procijenio je da je od početka rata gotovo 400.000 ukrajinskih vojnika poginulo ili ranjeno. Ako se uzme standardni omjer da je na svakog poginulog troje ranjeno, može se, prema ovoj procjeni, iznijeti podatak da je Ukrajina u stvarnosti izgubila oko 110 hiljada vojnika.

    Ruski gubici procjenjuju se na više od milion poginulih i ranjenih, što bi značilo da je poginulo nešto više od 300 hiljada vojnika.

    Imajući u vidu da je Rusija veći dio rata provela u napadu, kao i da prema tradicionalnoj vojnoj računici napadač trpi tri puta više gubitaka od vojnika u odbrani, ovi podaci bi se mogli smatrati realnim, mada se tačna cifra neće saznati dok ne budu sprovedena nezavisna istraživanja kada rat bude završen.

  • Lavrov: Američke priče o saradnji ne idu uz sankcije

    Lavrov: Američke priče o saradnji ne idu uz sankcije

    Izjave Sjedinjenih Američkih Država o perspektivama ekonomske saradnje sa Rusijom ne uklapaju se baš najbolje sa sankcionom politikom Vašingtona, izjavio je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov.

    – Prvi put su uvedene nove, veoma oštre sankcije, protiv naših najvećih naftnih kompanija Lukoil i Rosnjeft. To se dogodilo dvije do tri nedjelje nakon sastanka u Enkoridžu. Predsjednik Rusije bio je iznenađen – iz Enkoridža smo se razišli uz dogovor da je Rusija podržala prijedlog Sjedinjenih Država o sveobuhvatnom rješavanju ukrajinske krize – ukazao je Lavrov.

    Prema njegovim riječima, nakon susreta ruskog predsjednika Vladimira Putina i predsjednika SAD Donalda Trampa, Rusija je očekivala da će Amerikanci sazvati konferenciju povodom postignutih dogovora.

    – Ali se dogodilo nešto sasvim drugo – sankcije protiv Lukoila i Rosnjefta. Štaviše, sada se istovremeno uvode i carine protiv zemalja koje kupuju energente iz Rusije – rekao je Lavrov u intervjuu za Raša tudej, povodom Dana diplomatskog radnika.

    Kako je podsjetio šef ruske diplomatije, nedavno je usvojen dokument o Kubi kojim se proglašava vanredno stanje zbog prijetnje koju, kako tvrde u Vašingtonu, Kuba navodno predstavlja za interese SAD u Karipskom moru, između ostalog i zbog navodne “neprijateljske i zlonamjerne politike Rusije”.

    – Nekako se sve to u vezi sa svijetlom budućnošću našeg ekonomskog i investicionog partnerstva ne uklapa baš najbolje sa tim – naglasio je Lavrov.

    Napomenuo je i da se Indiji zabranjuje da kupuje rusku naftu.

    – Bar je tako saopšteno. Ali u suštini svima se zabranjuje da je kupuju – i naftu i gas. I svuda se govori da će rusku naftu i ruski gas zamijeniti američka nafta i američki tečni prirodni gas – istakao je šef ruske diplomatije.

    Predsjednik SAD Donald Tramp saopštio je 2. februara da je, navodno, premijer Indije Narendra Modi pristao da odustane od kupovine ruske nafte i da poveća uvoz iz Sjedinjenih Država. Indijski premijer, međutim, po okončanju razgovora sa Trampom nije komentarisao te tvrdnje o navodnom odustajanju Nju Delhija od ruske nafte.

    Takođe, Rusija vidi kako se, nakon događaja u Venecueli, ruske kompanije potiskuju iz te zemlje.

  • Epstin trese Britaniju

    Epstin trese Britaniju

    Iako britanski premijer Kir Starmer (Keir Starmer) nikada nije bio povezan sa Dežrijem Epstajnom (Jeffreyjem Epsteinom), u ozbiljnoj je opasnosti da zbog njega izgubi posao, dok d druge strane, predsjednik SAD Donald Tramp, čije se ime spominje više hiljada puta u spisima o osramoćenom finansijeru, nema takvih briga.

    Dok se politička kriza na istočnoj strani Atlantika produbljuje, Epstajnove žrtve u Vašingtonu bore se protiv inercije u potrazi za pravdom. Ta razlika odražava relativnu političku snagu Trampa i moguću egzistencijalnu slabost Starmera, ali i naglašava ogromne razmjere skandala koji se nastavlja širiti gotovo sedam godina nakon smrti njegovog začetnika, a čiji krakovi sada dosežu i do Norveške i Poljske, piše CNN.

    Tramp je siguran

    Pritisak ne osjeća samo Starmer. Javno zgražanje zbog veza s Epstajnom u Ujedinjenom Kraljevstvu toliko je snažno da je kralj Čarls  (Charles III.) oduzeo kraljevske titule vlastitom bratu i Epstajnovom prijatelju, bivšem princu Endrjuu, te ga prisilio da napusti svoju rezidenciju na imanju dvorca Windsor.

    U Sjedinjenim Državama nije bilo sličnog uklanjanja s javne scene za bilo koga povezanog s Epstajnom, za kojeg su istražitelji utvrdili da je 2019. počinio samoubistvo u zatvoru prije suđenja za trgovinu ljudima i zlostavljanje maloljetnih djevojaka. Najistaknutija osoba koja se suočila s posljedicama zbog prijateljstva s Epstajnom možda je bivši američki ministar financija Lari Samers (Larry Summers).

    Nekadašnji predsjednik Univerziteta Harvard povukao se iz javnosti prošle godine, izjavivši da se “duboko stidi” nakon što su e-mailovi s Epstajnom otkrili njegove seksističke primjedbe i traženje ljubavnih savjeta.

    U međuvremenu, Tramp pokušava ostaviti bijes iza sebe nakon što je Ministarstvo pravosuđa insistiralo da neće biti daljih krivičnih progona.

    Nema jasnih dokaza o bilo kakvom Trampovom nedjelu, a vlasti nisu podigle optužnice protiv njega niti bilo koga drugog spomenutog u novoobjavljenim spisima.

    Iako su neke reference na Trampa u Epstajnovim dokumentima bezazlene, druge uključuju novootkrivene i neprovjerene optužbe za seksualni napad, kao i svježe detalje o tome kako su neke Epstajnove žrtve opisale svoje interakcije s budućim predsjednikom.

    Međutim, Tramp je ove sedmice za CNN rekao: “Stvarno je vrijeme da se zemlja posveti nečemu drugom.”

    Starmer u krizi

    Starmer bi zasigurno volio da je takav scenarij moguć i u Ujedinjenom Kraljevstvu. Njegov premijerski položaj visio je o niti u četvrtak ujutro nakon pobune zastupnika u njegovoj Laburističkoj stranci, što je dodatno naštetilo vladi u Downing Streetu koja ionako tetura iz krize u krizu. Premijer je bio prisiljen priznati tokom žestoke sjednice s pitanjima premijeru u srijedu da je znao za prijateljstvo između bivšeg ministra Pitera Mendelsona i Epstajna, ali ga je svejedno imenovao ambasadorom u Vašingtonu.

    Starmer je smijenio Mendelsona prošle godine nakon ranijeg objavljivanja Epstajnovih spisa koji su pokazali da je nastavio podržavati prijatelja čak i nakon što je ovaj 2008. osuđen za seksualne prestupe na Floridi. Međutim, skandal se ponovno rasplamsao ove sedmice nakon što su novootkriveni spisi sugerisali da je Mendelson možda odavao tajne i tržišno osjetljive informacije Epstajnu na vrhuncu financijske krize 2008. godine. To bi bili neprocjenjivi podaci za Epstajna i njegovu ekipu s Wall Streeta.

    Mendelson se sada suočava s krivičnom istragom te je podnio ostavku u Domu lordova i Laburističkoj stranci.

    “Mandelson je izdao našu zemlju”

    “Mandelson je izdao našu zemlju, naš parlament i moju stranku”, rekao je Starmer u parlamentu. Bivši ambasador u Vašingtonu ispričao se zbog svog odnosa s Epstajnom u izjavi poslanoj BBC-ju prošlog mjeseca.

    “Pogriješio sam što sam mu vjerovao nakon njegove osude i što sam nastavio svoje druženje s njim. Bezuvjetno se ispričavam zbog toga ženama i djevojkama koje su patile”, rekao je Mandelson.

    Ove je sedmice izjavio da je podnio ostavku u Laburističkoj stranci kako bi je poštedio “daljeg sramoćenja”.

    Međutim, Starmerov bijes ne objašnjava zašto se čini da su posljedice Epstajnovog slučaja ozbiljnije u Britaniji nego u Vašingtonu.

    Objašnjenje leži u tome što oluja u Britaniji zapravo nije direktno povezana s Epstajnom, već je skandalozna nit koja pogoršava tri dugotrajne drame koje već dominiraju britanskom politikom i javnim životom.

    Prvo, ovo je priča o premijeru čija je politička budućnost ionako neizvjesna, manje od dvije godine nakon uvjerljive izborne pobjede.

    Drugo, saga o Epstajnu najnoviji je obrat u 30-godišnjoj političkoj tragediji katastrofama sklonog Mendelsona, političara izvanrednih vještina čiji nadimak “Princ tame” odražava i divljenje suvremenika i njegove spektakularne padove. Njegova fatalna mana – žudnja za društvom bogatih i slavnih – dovela ga je do skandala i na kraju do kobnog prijateljstva s Epstajnom.

    Treće, ovo je novo poglavlje u britanskoj drami oko kraljevske porodice, priči o prijateljstvu Endrjua Mauntbaten – Vindzora (Andrewa Mountbatten-Windsora) s Epstajnom koja godinama puni naslovnice.

    Tramp ima prednosti koje Starmeru nedostaju

    Do sada, previranja oko Epstajna nisu imala egzistencijalan uticaj na Trampa. Predsjednik nije optužen ni za kakve zločine, iako njegov prošli odnos s Epstajnom izaziva sumnje u njegov odabir prijatelja. Iako nije politički jak kao nekada, Tramp nije toliko ranjiv da bi mu prijetilo izbacivanje iz Ovalne kancelarije. Starmerova je nevolja mnogo ozbiljnija.

    Čini se da je Tramp u ovom trenutku gotovo imun na političku štetu po pitanju karaktera. Afera Epstajn samo je jedna od višestrukih, neprestanih političkih kriza i skandala. Njegova je tehnika preplaviti javni prostor tolikom bukom da se pojedinačne prijetnje njegovom položaju ne mogu čuti iznad kakofonije, piše CNN.

    Tramp drži republikance u šaci

    Za razliku od Starmera, Tramp je republikanski kongres pretvorio u poslušni instrument. Iako su Epstajnovi spisi objavljeni zbog pritiska dijela republikanaca, malo je vjerojatno da će se takav trenutak ponoviti, pogotovo jer Tramp može vršiti pritisak na članove stranke.

    Vodstvo republikanaca u Zastupničkom domu ne drži administraciju odgovornom. Predsjednik Odbora za nadzor Džejms Komer (James Comer) prisilio je bivšeg predsjednika Bila Klintona (Bill Clinton) i bivšu državnu sekretaricu Hilari Klinton (Hillary Clinton) da svjedoče pod prijetnjom sudskog poziva, ali nema želju pozvati Trampa, prenosi Index.hr.

  • Tramp: Ajatolah bi trebalo da bude zabrinut, vodimo razgovore i sa Kubom

    Tramp: Ajatolah bi trebalo da bude zabrinut, vodimo razgovore i sa Kubom

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je danas da bi iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei trebalo da bude “veoma zabrinut”, navodeći da su SAD spremne da ponovo upotrijebe silu ukoliko Teheran pokuša da obnovi svoj nuklearni program i dodao da Vašington vodi razgovore s Kubom “koja se nalazi u velikim problemima”.

     

    Tramp je, u intervjuu za En-Bi-Si njuz, rekao da Vašington istovremeno vodi pregovore sa Iranom, ali da ne isključuje vojne opcije.

    – Rekao bih da bi trebalo da bude veoma zabrinut. Oni pregovaraju sa nama – rekao je Tramp, dodajući da su američke snage već uništile iranska nuklearna postrojenja.

    On je naveo da je Iran, prije američke intervencije, bio na oko mjesec dana od razvoja nuklearnog oružja.

    – Da nismo uništili njihov nuklearni program, ne bi bilo mira na Bliskom istoku. Arapske zemlje su se plašile Irana, sada više ne – rekao je Tramp.

    Tramp je rekao da SAD raspolažu informacijama da Iran razmatra pokretanje novog nuklearnog postrojenja na drugoj lokaciji.

    – Ako to urade, vratićemo se i završiti posao – poručio je Tramp.

    Govoreći o Kubi, Tramp je ocijenio da se ta zemlja nalazi u “velikim problemima” i da će joj biti potrebna humanitarna pomoć, nakon što je, kako je naveo, ostala bez finansijske i energetske podrške iz Venecuele.

    On nije želio da procijeni da li će sadašnje kubansko rukovodstvo opstati do kraja njegovog mandata, ali je potvrdio da Vašington vodi razgovore sa Havanom.

    – Razgovaramo sa Kubom – rekao je Tramp, dodajući da bi kubansko-američkoj zajednici moglo biti omogućeno da posjećuje ostrvo i vidi članove porodice i prijatelje.

    Predsjednik SAD se osvrnuo i na američku vojnu operaciju u Venecueli, navodeći da je sprovedena bez gubitaka u ljudstvu i tehnici.

    Na kraju, Tramp se osvrnuo i na Dan nezavisnosti SAD 4. jula navodeći da bi američki građani trebalo da se osjećaju snažno i bezbjedno.

    – Želim da se Amerikanci osjećaju snažno, pobjednički i bezbjedno, da znaju da imaju sigurnu zemlju – rekao je Tramp, ističući da su Sjedinjene Države vojno snažnije nego ikada i da raspolažu “velikom i moćnom vojskom”.

  • Istekao posljednji nuklearni sporazum, Gutereš traži hitnu akciju

    Istekao posljednji nuklearni sporazum, Gutereš traži hitnu akciju

    Istek sporazuma Novi START ozbiljan je trenutak za međunarodni mir i sigurnost, a glavni sekretar Ujedinjenih naroda Antonio Gutereš (António Guterres) pozvao je Rusiju i Sjedinjene Američke Države da bez odgode započnu pregovore o novom okviru kontrole nuklearnog naoružanja.

    Sporazum Novi START, koji je istekao u ponoć sa srijede na četvrtak, ograničavao je broj strateških nuklearnih bojevih glava koje mogu rasporediti Rusija i Sjedinjene Američke Države, kao i broj projektila i bombardera s kopnenim i podmorničkim baziranjem namijenjenih njihovoj isporuci.

    Svijet bez ograničenja nuklearnog naoružanja

    “Po prvi put u više od pola vijeka suočavamo se sa svijetom bez ikakvih obvezujućih ograničenja strateških nuklearnih arsenala Ruske Federacije i Sjedinjenih Američkih Država, dviju država koje posjeduju veliku većinu globalnog nuklearnog naoružanja”, rekao je Gutereš u saopštenju.

    Upozorio je da se raspad decenija postignuća u kontroli naoružanja događa u trenutku kada je, kako je naveo, rizik od upotrebe nuklearnog oružja najveći u posljednjih nekoliko decenija

    Poziv na djelovanje

    Istovremeno je istakao da postoji prilika za “resetovanje” i stvaranje režima kontrole naoružanja prilagođenog promjenjivom globalnom okruženju te pozdravio izjave zvaničnika Rusije i SAD-a o potrebi sprečavanja povratka svijetu nekontrolisanog širenja nuklearnog oružja, prenosi Index.hr.

    “Svijet sada gleda prema Rusiji i Sjedinjenim Državama kako bi riječi pretočile u djela”, poručio je Gutereš, pozvavši obje zemlje da se bez odgode vrate za pregovarački stol i dogovore nasljedni sporazum koji bi obnovio provjerljiva ograničenja, smanjio rizike i ojačao zajedničku sigurnost.

    Podsjećamo, Sporazum START I, potpisan 1991. godine, dok se Sovjetski Savez raspadao, uveo je prva značajna ograničenja na američko i rusko strateško nuklearno naoružanje i uspostavio režim inspekcija koji će postati obrazac za kontrolu naoružanja nakon hladnog rata.

    Novi START ograničio broj bojevih glava

    Nakon kratkog prekida, sporazum je na kraju zamijenio Novi START, koji je potpisan 2010, a produžen 2021. godine. Njime je broj nuklearnih bojevih glava, koje svaka zemlja ima raspoređene, ograničen na 1.550 – i dalje više nego dovoljno da se međusobno uništi i razori veliki dio svijeta, piše “Financial Times”.

    Novi START je takođe omogućio detaljan proces verifikacije i obavještavanja, osmišljen da smanji rizik od nesporazuma koji mogu brzo da eskaliraju u nuklearnu krizu.

    “Stvarna vrijednost sporazuma o kontroli naoružanja ogleda se u njihovoj primjeni, a to uključuje inspekcije, razmjenu podataka i obavještenja, kojih je bilo na hiljade”, rekao je za “Financial Times” Semjuel Čarap, viši politički naučnik u RAND korporaciji.

    Rusija je spremna za novu realnost svijeta bez ograničenja kontrole nuklearnog naoružanja između SAD i Rusije nakon što sporazum Novi START istekne ove sedmice, rekao je glavni moskovski predstavnik za kontrolu naoružanja.

  • Makron: Evropa mora povećati odbrambene izdatke

    Makron: Evropa mora povećati odbrambene izdatke

    Francuska, čak i prije nego što je Poljska i Njemačka prestignu, kao najjača vojska u Evropskoj uniji, namjerava nastaviti ulagati u svoje oružane snage i jačati saradnju s partnerima. Emanuel Makron najavio je značajno povećanje odbrambenih izdataka, koji će u nadolazećim godinama premašiti dva odsto BDP-a.

    Francuska planira izdvojiti 413 milijardi evra za odbranu između 2024. i 2030., s ciljem prilagođavanja zemlje i Evrope rastućim globalnim prijetnjama. To predstavlja znatno povećanje u poređenju s prethodnim periodom, kada je Francuska potrošila 295 milijardi evra između 2019. i 2025. Ovaj rast trebao bi se sprovesti kroz godišnje povećanje odbrambenog budžeta, što je primjer budžeta za 2026., koji bi trebao dostići 57.2 milijarde evra.

    Makron je istakao da je trenutni nivo odbrambenih izdataka u Evropi preniska u poređenju s drugim globalnim silama. Sjedinjene Države troše oko 3.5 odsto svog BDP-a na odbranu, dok je Kina povećala svoj vojni budžet za 7.2 procenta u protekloj godini. U tom kontekstu, Poljska, koja troši preko četiri odsto BDP-a, i Litvanija, koja planira premašiti pet procenata, jasno nadmašuju zapadne saveznike na Starom kontinentu.

    Trenutno je u Evropi u upotrebi više od 180 različitih sistema naoružanja, što rezultira neučinkovitošću i visokim troškovima. Makron je najavio potrebu za pojednostavljenjem postupaka i fokusiranjem na takozvane “evropske šampione” (fr. “champions européens”), što znači kompanije sposobne postati lideri u odbrambenom sektoru. Ključna područja uključuju vještačku inteligenciju, dronove, kibernetičku sigurnost i svemirske tehnologije.

    Obim i ograničenja francuske podrške Ukrajini
    Nadalje, prema izvještajima iz druge polovine 2025., procjenjuje se da je ukupna francuska vojna i finansijska pomoć Ukrajini od 2022. dostigla 8.6 milijardi evra, od čega 5.9 milijardi evra predstavlja vojnu pomoć. Makron je naglasio da Ukrajina trenutno igra ulogu “čuvara evropske sigurnosti”. Dalja podrška Francuske namijenjena je omogućavanju Ukrajini da se učinkovito brani i izgradi poziciju snage prije nadolazećih mirovnih pregovora.

    Međutim, kako sami francuski stručnjaci naglašavaju, doprinos Francuske je značajan, ali ne i presudan. Iznosi samo 0.3 odsto BDP-a, dok čak i Njemačka izdvaja otprilike dvostruko više. Ako bi Francuska trošila proporcionalno koliko i neke države istočnog krila – poput Poljske, Finske ili Švedske – iznos bi mogao premašiti 30 milijardi evra. Francuska sebi i dalje može priuštiti više.

    Takođe ne treba zaboraviti da je Francuska, zajedno s Italijom, u decembru na sastanku Evropskog savjeta blokirala plan korištenja zamrznute ruske imovine za pružanje finansijske podrške Ukrajini. Sličan skepticizam prema rizičnim akcijama izrazila je francuska vojska u prvim mjesecima rata, protiveći se transferu oružja iz zabrinutosti zbog gubitka vrijednih zaliha. Uprkos Makronovoj retorici, Francuska nije bila – i još uvijek nije – pravi lider u podršci Kijevu.

    Mobilizacija društva i rezerve
    Šef države takođe je skrenuo pažnju na potrebu povećanja broja rezervista. Cilj je do 2035. godine dostići 100.000 “uspavanih” rezervista – odnosno jednog oficira na svaka dva profesionalna vojnika. Trenutno francuska rezerva broji oko 40.000 pripadnika. Očekuje se da će svake godine otprilike 800.000 mladih francuskih građana učestvovati u Danu odbrane i građanstva, od kojih će se neki moći prijaviti za službu u rezervi.

    Predsjednik Republike takođe polaže velike nade u pokretanje nacionalne službe 2026. godine (fr. “Le service national”), namijenjene mladim Francuzima starosti od 18 do 25 godina. Ove godine očekuje se da će 3.000 pojedinaca dobrovoljno, plaćeno, devetomjesečno služiti u oružanim snagama, a prethodiće im mjesec dana vojne obuke, s ambicijom da se taj broj poveća na 50.000 do 2035. godine. Program je namijenjen proširenju rezervnog sastava, podršci operativnim sposobnostima oružanih snaga i jačanju spremnosti društva za potencijalni sukob.

    Makron takođe je najavio dalje akcije za jačanje evropskog stuba NATO-a, koji će služiti kao temelj evropske strateške autonomije. Evropa sebi ne može priuštiti da ostane ovisna o stranim dobavljačima oružja i tehnologija, uključujući Sjedinjene Države.

    Za Francusku – a možda čak i više za njenog predsjednika – uloga evropskog sigurnosnog lidera ostaje ključna. Trenutno postoji pritisak da Evropska unija podrži odbrambena ulaganja država članica. Makron takođe nije odustao od svoje ideje o raspoređivanju trupa u Ukrajini.

    Unutrašnja kriza Francuske se nastavlja
    Makronov temeljni problem, koji mora odmah riješiti – ali čini se da to ne priznaje – jeste paraliza države i ponovni rizik od raspada vlade. Neupravljivi parlament, formiran 2024. na njegov vlastiti zahtjev, ostaje njegovo najveće prokletstvo. Podijeljen u tri sukobljena bloka, mjesecima je sprečavao donošenje budžeta za 2026., kao i sprovođenje potrebnih reformi usmjerenih na smanjenje deficita.

    U konačnici, Francuska je usvojila odbrambeni budžet za 2026. Umjesto najavljenih 6.7 milijardi evra, francuske oružane snage primiće dodatnih 6.5 milijardi evra u poređenju s 2025. godinom.

    Mnogo toga ukazuje na to da će se politički zastoj, koji sada traje već godinu i po, nastaviti do kraja Makronovog mandata u aprilu 2027. To znači da će neki ambiciozni planovi i reforme morati pričekati stabilnija vremena.

    Međutim, njihov dolazak sve je vjerovatnije povezan s dolaskom na vlast istorijski proruskog Nacionalnog okupljanja na čelu s Marin Le Pen, koje i dalje vodi u anketama javnog mnijenja, potencijalno dovodeći u pitanje smjer promjena koje su u toku od 2022. godine.

    Trenutno Francuska želi biti jaka, predsjednik Makron nezavisan, a vojska što bolje opremljena. Kao što kaže francuska poslovica – Qui trop embrasse, mal étreint – “ko previše grabi, gubi kontrolu”, a možda i moć, prenosi “Defence24”.

  • Rubio: Nema sporazuma o atomskom oružju bez Kine

    Rubio: Nema sporazuma o atomskom oružju bez Kine

    Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je da za sada ne može da pruži nikakve nove informacije o sudbini Sporazuma o smanjenju strateškog naoružanja (START) sa Rusijom, koji ističe 5. februara.

    On je dodao da bi predsjednik SAD Donald Tramp mogao “kasnije da prokomentariše” predstojeći kraj Sporazuma.

    Prema njegovim riječima, Tramp je u više navrata rekao da “postizanje istinske kontrole naoružanja u XXI vijeku nije moguće bez učešća Kine, s obzirom na njene ogromne i brzo rastuće zalihe oružja”.

    Potpisan 2010. godine a produžen 2021, START (poznat u Rusiji kao SNV-3) je posljednji preživjeli sporazum o kontroli nuklearnog naoružanja.

    Prestanak važenja START-a će se negativno odraziti na bezbjednost u svijetu, izjavio je portparol predsjednika Ruske Federacije Dmitrij Peskov u utorak i dodao da je ruski prijedlog o obnovi sporazuma “i dalje na stolu”, ali da Moskva nije dobila odgovor od Vašingtona.

    Putin je ponudio da se Rusija i nakon 5. februara 2026. godine pridržava ograničenja u skladu sa odredbama START-a, u trajanju od godinu dana.

    Američki predsjednik Donald Tramp je u nedavnom intervjuu za “Njujork tajms” manje-više odbacio ruski prijedlog.

    – Ako istekne, istekao je – rekao je Tramp.

    On je ranije predlagao da se sporazum sa kraja Hladnog rata unaprijedi tako što bi obuhvatio i Kinu. Moskva je odgovorila da bi onda morao da se primijeni i na Veliku Britaniju i Francusku, koje su takođe nuklearne sile. London i Pariz su to odbili.

  • MSP Rusije o isteku sporazuma Novi START: Putin ponudio rješenje, nema odgovora američke strane

    MSP Rusije o isteku sporazuma Novi START: Putin ponudio rješenje, nema odgovora američke strane

    Ministarstva spoljnih poslova Rusije izrazilo je zabrinutost povodom isteka rusko-američkog Sporazuma o smanjenju strateškog naoružanja (Novi START).

    U saopštenju, ministarstvo podsjeća da je ugovor potpisan 8. aprila 2010. godine, da je stupio na snagu 5. februara 2011, a da je godinu dana kasnije produžen na još pet, na osnovu odgovarajuće jednokratne opcije predviđene samim sporazumom.

    Međutim, Ruska Federacija je suspendovala učešće u sporazumu Novi START, usled “nezadovoljavajućeg stanja u pogledu sprovođenja pojedinih aspekata sporazuma, kao i zbog apsolutno neprihvatljivih koraka Sjedinjenih Američkih Država koji su bili u suprotnosti sa osnovnim principima i dogovorima utvrđenim u preambuli sporazuma”, prenosi RT Balkan.

    – To je bila prinudna mjera i neizbježan odgovor ruske strane na izrazito neprijateljsku politiku administracije DŽozefa Bajdena, koja je dovela do suštinske promjene bezbjednosne situacije, kao i na niz nelegitimnih poteza koje je Vašington preduzeo u kontekstu pojedinih odredbi sporazuma Novi START – navodi se u saopštenju MSP Rusije.

    Među ključnim negativnim faktorima posebno se izdvajaju destabilišuće aktivnosti Sjedinjenih Američkih Država u oblasti protivraketne odbrane, koje su u suprotnosti sa neraskidivom povezanošću strateškog ofanzivnog i strateškog defanzivnog naoružanja, utvrđenom sporazumom Novi START, dodaje se.

    Tako su, napominje se, narušeni ciljevi saradnje u pogledu očuvanja ravnoteže snaga, zbog čega je Rusija morala da preduzme “kompenzacione mjere van okvira sporazuma Novi START”, radi očuvanja strateške ravnoteže.

    Uprkos pojedinim očiglednim problematičnim momentima, Novi START je u osnovi ispunjavao svoje ključne funkcije.

    “Njegovo zaključivanje i godine početno uspešne primene doprineli su obuzdavanju trke u strateškom naoružanju, omogućivši značajna smanjenja arsenala obeju strana”, stoji u saopštenju.

    Iako je ponašanje SAD učinilo da potpuno sprovođenje sporazuma od ruske strane bude kontraproduktivno u njegovoj završnoj fazi, u Rusiji su bili svesni da on ima pozitivnu ulogu u smanjenju rizika od daljeg podrivanja strateške stabilnosti.

    – Upravo zato je Ruska Federacija, paralelno sa suspenzijom sporazuma, objavila namjeru da dobrovoljno zadrži svoje obaveze u pogledu ključnih kvantitativnih ograničenja naoružanja regulisanih sporazumom Novi START, do isteka njegovog životnog ciklusa u februaru 2026. godine. U to vrijeme su i Sjedinjene Američke Države postupile na sličan način, objavivši spremnost da djeluju isto – navodi se dalje.

    Kako bi se zadržao pozitivan efekat mjera, zemlja je preduzela i dodatni konstruktivan korak.

    Predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin je 22. septembra 2025. godine javno predložio da se strane obavežu na dobrovoljna samoograničenja radi zadržavanja kvantitativnih gornjih granica za odgovarajuće vrste naoružanja utvrđene sporazumom Novi START najmanje godinu dana nakon njegovog isteka.

    – Međutim, nijedan formalni zvanični odgovor Sjedinjenih Američkih Država na ovu rusku inicijativu nije primljen putem bilateralnih kanala. Ni javni komentari američke strane ne daju osnova za zaključak da je Vašington spreman da slijedi kurs djelovanja u oblasti strateškog ofanzivnog naoružanja koji je predložila Ruska Federacija. U suštini, to znači da su naše ideje namjerno ostavljene bez odgovora. Takav pristup djeluje pogrešno i za žaljenje – apeluju iz Ministarstva spoljnih poslova.

    Zbog toga, Rusija će ove činjenice uzeti u obzir prilikom određivanja dalje politike u ovoj oblasti.

    – U postojećim okolnostima polazimo od toga da strane sporazuma Novi START više nisu vezane nikakvim obavezama ili simetričnim deklaracijama u okviru ovog sporazuma, uključujući i njegove ključne odredbe, te su u principu slobodne da same biraju svoje naredne korake. Pri tome, Ruska Federacija namjerava da djeluje odgovorno i uravnoteženo, razvijajući svoju politiku u oblasti strateškog ofanzivnog naoružanja na osnovu temeljne analize vojne politike Sjedinjenih Američkih Država i ukupne situacije u strateškoj sferi – navodi se u saopštenju.

    Ruska Federacija ostaje spremna da preduzme odlučne vojno-tehničke mere radi suprotstavljanja potencijalnim dodatnim prijetnjama nacionalnoj bezbednosti.

    – Istovremeno, naša zemlja ostaje otvorena za traženje političkih i diplomatskih načina sveobuhvatne stabilizacije strateške situacije, na osnovu ravnopravnih i uzajamno korisnih dijaloških rješenja, ukoliko se stvore odgovarajući uslovi za takvu saradnju – zaključuje se u saopštenju.

  • Zaharova: Priština nakon izbora forsira čišćenje Kosova i Metohije od Srba

    Zaharova: Priština nakon izbora forsira čišćenje Kosova i Metohije od Srba

    Portparol Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova upozorila je da prištinska administracija, koristeći uspjeh na nedavnim parlamentarnim izborima forsira čišćenje Kosova i Metohije od srpskog stanovništva.

    – Tako se zove ono što se tamo dešava. Srpskoj listi su bukvalno uzeli jedan mandat da bi ga dali marionetskom aktivisti koji će u skupštini, kobajagi, predstavljati srpsko stanovništvo – navela je ona.

    U osvrtu na najavu primjene Zakona o strancima, Zaharova je rekla da se premijer u tehničkom mandatu Aljbin Kurti, koga je “razmazio Zapad”, ponaša kao da mu je sve dozvoljeno.

    – U toku je sprdanje sa pravima Srba. Ekstremni nacionalista Kurti, kojeg je Zapad razmazio, bolje reći iskvario time što mu je sve dozvolio, najavio je da će 15. marta primjeniti takozvani zakon o strancima koji zabranjuje boravak u pokrajini duži od tri dana svima koji nemaju, kako je rekao, kosovsko državljanstvo ili nekakvu dozvolu – navela je ona.

    Zaharova je pojasnila da je na taj način Srbi koji žive na svojim istorijskim teritorijama, rade i školuju se faktički se proglašavaju tuđincima.

    Ona je prokomentarisala i Zakon o vozilima koji, kako kaže, udara po cijelom srpskom voznom parku, pa i medicinskih i obrazovnih institucija, prenosi “Sputnjik”.

    – Gdje ste vidjeli takvu demokratiju? Gdje je taj kolektivni Brisel koji je toliko toga obećao Beogradu, ocrtao evropsku perspektivu, da ne vidi probleme koji se stvaraju srpskom narodu – rekla je ona.

  • Pregovori propali – rat je neizbježan?

    Pregovori propali – rat je neizbježan?

    Sjedinjene Američke Države odbile su zahtev Irana za promenu mesta i formata pregovora, što bi moglo da ugrozi diplomatsko rešenje i podstakne američkog predsednika Donalda Trampa na vojnu opciju.

    Tu su informaciju danas potvrdila dva američka zvaničnika, prenosi Axios.

    Prema prvobitnom dogovoru, predstavnici SAD i Irana su trebali da se sastanu u petak u Istanbulu, uz učešće drugih zemalja Bliskog istoka u ulozi posmatrača. Međutim, iranska strana u utorak je zatražila da se pregovori premeste u Oman i održe isključivo bilateralno.

    Time su želeli da osiguraju da se razgovori fokusiraju samo na nuklearna pitanja, a ne i na druge teme poput raketnog programa, što je prioritet za SAD i zemlje u regionu.

    Američki zvaničnici razmotrili su iranski zahtev, ali su danas odlučili da ga odbiju.

    “Rekli smo im – ili ovako ili nikako. Odgovorili su: ‘Dobro, onda nikako'”, izjavio je visoki američki zvaničnik.

    Isti zvaničnik dodao je da su Sjedinjene Države spremne da se sastanu sa iranskim predstavnicima ove ili sledeće nedelje, ali samo ako se vrate na prvobitno dogovoreni format.

    “Želimo brzo da postignemo pravi dogovor, inače će se razmotriti i druge opcije”, upozorio je, aludirajući na ponovljene Trampove pretnje vojnom akcijom.

    U međuvremenu, izaslanik Bele kuće Stiv Vitkof i Trampov zet i savetnik Džared Kušner u četvrtak bi trebalo da otputuju u Katar na razgovore o Iranu sa tamošnjim premijerom. Prema trenutnom planu, nakon toga se vraćaju u Majami, umesto da nastave put ka sastanku sa iranskim predstavnicima.