Kategorija: Svijet

Američkim državljanima upućen je apel da napuste Iran, pri čemu je naglašeno da bi plan evakuacije trebali napraviti samostalno, bez pomoći Ambasade Sjedinjenih Američkih Država. Ako odlazak iz zemlje nije moguć, preporučeno im je da potraže sigurno mjesto ili zgradu.

Takođe je savjetovano da imaju zalihe hrane, vode i lijekova te da prate lokalne medije radi najnovijih vijesti.

Užurbano akumuliranje američkih vojnih snaga na Bliskom istoku znatno je povećalo rizik od rata koji bi zahvatio Iran i regiju, s dalekosežnim regionalnim i globalnim posljedicama.

Iranski ministar vanjskih poslova izjavio je da njegova zemlja ulazi u diplomatiju otvorenih očiju i sa “čvrstim sjećanjem na proteklu godinu” uoči razgovora sa SAD-om u Omanu koji će biti održani danas.

Iz perspektive SAD, povoljan sporazum bi zahtijevao od Irana da uništi svoj program obogaćivanja urana i kapacitete balističkih raketa, a istovremeno smanji svoj regionalni utjecaj.

Međutim, Teheran tumači maksimalističke zahtjeve SAD kao potencijalnu prijetnju promjenom režima.

Oko dva miliona barela venecuelanske teške sirove nafte isporučuje se u rafinerije španske naftne kompanije “Repsol”, prema rasporedima isporuke u koje je uvid imao Rojters.

Nafta je kupljena preko trgovačke kuće “Trafigura”. “Trafigura” i “Vitol” su prošlog meseca dobile američke licence za izvoz miliona barela venecuelanske nafte u SAD i druge destinacije.

Od tada kompanije skladište naftu u karipskim terminalima i prodaju teret rafinerijama u SAD i Evropi.

“Repsol” je odbio da komentariše, a “Trafigura” nije odgovorila na zahtev za komentar.

Španija nije uvozila venecuelansku sirovu naftu od prvog kvartala prošle godine, kada je američki predsednik Donald Tramp povukao ovlašćenja stranim kompanijama za prijem i transport nafte iz zemlje pod američkim sankcijama.

 

Državni sekretar Sjedinjenih Američkih Država Marko Rubio podnio je ostavku na mjesto vršioca dužnosti šefa Nacionalnog arhiva SAD, saopštila je Nacionalna uprava za arhive i evidenciju (NARA).

On se povukao sa funkcije u skladu sa Zakonom o reformi federalnih upražnjenih radnih mjesta, koji ograničava trajanje vršilaca dužnosti, a svoja ovlašćenja u Nacionalnom arhivu delegirao je Džejmsu Bajronu, višem savjetniku arhivara.

Nacionalni arhivista je odgovoran za nadzor vladinih evidencija i rukovođenje Nacionalnim arhivom, agencijom koju je američki predsjednik Donald Tramp kritikovao zbog rukovanja povjerljivim dokumentima 2022. godine, prenio je Rojters.

Rubio je imenovan za vršioca dužnosti šefa arhiva nakon što je Tramp otpustio tadašnju arhivistkinju Kolin Šogan.

Nacionalni arhiv ranije je tražio dokumenta koja su uklonjena iz Bijele kuće tokom Trampovog prvog mandata, što je dovelo do racije FBI-a na imanju Mar-a-Lago 2022. Godine, prenosi Tanjug.

Norveška policijska jedinica za ekonomski kriminal, Oekokrim saopštila je da je pokrenula istragu protiv bivšeg premijera te zemlje i predsjednika Norveškog Nobelovog komiteta Torbjerna Jaglanda zbog sumnje na tešku korupciju.

U saopštenju se navodi da je odluka o istrazi protiv Jaglanda, koji je i bivši generalni sekretar Savjeta Evrope, zasnovana na informacijama koje su otkrivene u dokumentima vezanim za pokojnog američkog seksualnog prestupnika Džefrija Epstina, koje je objavilo američko Ministarstvo pravde, prenosi Rojters.

Norveška policija pokrenula istragu protiv Torbjerna Jaglanda

“Smatramo da postoje razumni razlozi za istragu, s obzirom na to da je obavljao funkcije predsjednika Nobelovog komiteta i generalnog sekretara Savjeta Evrope tokom perioda koji pokrivaju objavljeni dokumenti”, rekao je direktor Oekokroma Pal Loeset u saopštenju, prenosi Tanjug.

Jagland nije optužen ni za jedan zločin, a istraga će, između ostalog, obuhvatiti da li je on poklone, putovanja i kredite primao povezano sa njegovom pozicijom.

Policija je zatražila da se Jaglandu ukine imunitet zbog njegove pozicije bivšeg šefa međunarodne organizacije, što je zahtjev koji je odobrilo Ministarstvo spoljnih poslova.

“Važno je da se činjenice ovog slučaja iznesu na vidjelo. Stoga sam odlučio da će Norveška podnijeti prijedlog Komitetu ministara Savjeta Evrope da se Jaglandu ukine imunitet”,  rekao je norveški ministar spoljnih poslova Espen Bart Eide.

Advokat Torbjerna Jaglanda rekao je da pozdravlja činjenicu da je policija otvorila istragu i da će njegov klijent u potpunosti doprinijeti njoj.

Jagland je jedna od nekoliko istaknutih norveških ličnosti koje se suočavaju sa istragom zbog svojih veza sa Epstinom, zajedno sa prestolonasljednicom Mete-Marit, koja je rekla da je pokazala loše rasuđivanje u održavanju veza sa Epstinom, nakon što je on bio osuđen.

Novi dokumenti otkrili spornu komunikaciju

Istraga je uslijedila nakon što je američko Ministarstvo pravosuđa prošle sedmice objavilo novu zbirku od gotovo tri miliona dokumenata povezanih s Epstinom. Razmjena poruka između Jaglanda i Epstina izazvala je buru u Norveškoj.

“Bio sam u Tirani, izvanredne djevojke”, napisao je Jagland u poruci Epstinu u maju 2012. godine. U drugoj poruci iz januara 2013. naveo je: “Ne mogu nastaviti samo s mladim ženama, kao što znate”. Jagland je u nedjelju za dnevni list Aftenposten priznao da je pokazao “lošu prosudbu” održavanjem veza s Epstinom.

Pretraga imena “Jagland” u Epstinovoj arhivi daje 2.250 rezultata datiranih između 2011. i 2018. godine. Mnoge poruke odnose se na praktične dogovore i piše ih Epstinova sekretarica. Brojni su mailovi o sastancima i sporazumima, naročito tokom 2013. i 2014. godine.

Epstin je 2008. osuđen za seksualno zlostavljanje djece.

Jagland se u porukama često potpisuje s “T” ili “TJ”, što upućuje na to da je njegov odnos s Epstinom u tom periodu postao prilično ličan.

U martu 2014. mnogi mailovi bave se praktičnim detaljima odlaska cijele porodice Jagland s djecom na Epstinovo ostrvo.

“Ako ste provjerili polaske letova i pronašli nešto što vam odgovara, samo nam javite”, napisala je Epstinova asistentica u jednoj poruci.

“Tvoj prijatelj”

U mailu od 8. septembra 2013. Jagland piše: “Je li moguće posjetiti tvoje ostrvo za Božić ili Uskrs? Što tebi više odgovara?” Poruku potpisuje s “tvoj prijatelj”.

U poruci poslanoj 28. septembra 2014. Jagland spominje mogući stan u Oslu te navodi da može dobiti kredit do 7.5 miliona kruna (oko 650.000 evra).

Zatim od Epstina traži pomoć za preostali iznos. Jagland smatra da mu je za dobar stan potrebno 10 miliona kruna, ali traži da mu posudi 2.5 miliona kruna (oko 215.000 evra).

“Ne želim imati previše dugova kad odem u penziju”, napisao je bivši norveški premijer, prenosi Index.hr.

Kremlj je poručio da nema namjeru da troši vrijeme na komentarisanje neprovjerenih tvrdnji koje se pojavljuju u zapadnim medijima i izjava poljskog premijera Donalda Tuska, prema kojima je pokojni seksualni prestupnik Džefri Epstin navodno bio povezan sa ruskim obavještajnim službama.

Poljski premijer je u utorak izjavio da Varšava planira da pokrene istragu o, kako je naveo, mogućim vezama Epstina sa ruskom obavještajnom službom, kao i o potencijalnom uticaju tih veza na Poljsku. Međutim, Tusk nije iznio nijedan dokaz koji bi potkrijepio te tvrdnje, iako su pojedini zapadni mediji posljednjih dana spekulisali da je Epstin mogao biti ruski agent koji je prikupljao kompromitujući materijal o bogatim i moćnim ljudima.

Komentarišući za agenciju “Reuters” izjave Donalda Tuska i napise zapadnih medija, portparol Kremlja, Dmitrij Peskov, rekao je da ne vidi nikakav smisao u raspravi o takvim verzijama.

“Mogao bih da se našalim na račun takvih tvrdnji, ali nemojmo gubiti vrijeme” izjavio je Peskov.

U Moskvi smatraju da se priče o navodnoj povezanosti Epstina sa ruskim specijalnim službama namjerno plasiraju u javnost kako bi se skrenula pažnja sa samog skandala, koji je, prema ocjenama ruskih zvaničnika, razotkrio licemjerje uticajnih i moćnih ljudi u Sjedinjenim Američkim Državama i Evropi.

U dokumentima o slučaju Džefrija Epstina, koje je objavilo američko Ministarstvo pravde, Rusija se pominje više hiljada puta. U tim materijalima navodi se i da su među mladim ženama sa kojima je Epstin bio u kontaktu bile i državljanke Rusije, uključujući 26-godišnju ženu koju je, prema navodima, pokušao da upozna sa Endruom Mauntbaten-Vindzorom, mlađim bratom britanskog kralja Čarlsa Trećeg.

Pored toga, pojedini mediji i blogeri iznosili su i pretpostavke da je Epstin mogao sarađivati sa izraelskom obavještajnom službom Mosad ili sa Centralnom obavještajnom agencijom Sjedinjenih Američkih Država. Ipak, do sada nijedan relevantan medij nije objavio konačne ili pouzdane dokaze koji bi potvrdili da je Epstin radio za bilo koju obavještajnu službu.

Kremlj je ovom reakcijom još jednom stavio do znanja da optužbe zasnovane na spekulacijama ne smatra vrijednim komentarisanja, dok se priča o Epstinu i dalje koristi kao političko i medijsko oružje u međunarodnim odnosima, prenosi “24Sedam”.

Evropski političari danas su odustali od retorike koja se tiče pobjede nad Rusijom jer su uvidjeli da je tako nešto nemoguće, rekao je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov.

 

– Donedavno su svi uglas zahteijvali čvrstinu, da ne slabi podrška i isporuka oružja Ukrajini, da se finansiranje Ukrajine nastavi dok Rusija ne doživi “strateški poraz” na frontu. Onda, kada su shvatili da su to sve iluzije – promijenili su retorik – rekao je ruski ministar u intervjuu Riku Sančezu za televizijski kanal RT povodom Dana diplomatskog radnika.

Nejasni planovi francuskog predsjednika Emanuela Makrona da pozove ruskog predsjednika Vladimira Putina su “žalosna diplomatija”, ali ruski lider je uvijek otvoren za suštinske diskusije, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

On je rekao da će ozbiljni prijedlozi dobiti odgovarajući odgovor.

– Makron je ponovo najavio, prije oko dvije sedmice, da bi mogao nekada da pozove Putina. Znate, to nije ozbiljno. Ukoliko želite da pozovete i vodite pravi razgovor, samo pozovite. Putin će se uvijek javiti na telefon – rekao je Lavrov Riku Sančezu tokom intervjua za “Raša tudej”.

On je naglasio da će Putin uvijek saslušati svaki prijedlog.

– Ukoliko su ozbiljni prijedlozi na stolu, uvjeravam vas da neće proći bez ozbiljnog, konkretnog, praktičnog odgovora – istakao je Lavrov.

Rusija želi da vidi Ukrajinu kao neutralnog i prijateljskog susjeda, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

On je tokom intervjua za “Raša tudej”, koji je vodio Rik Sančez, naglasio da to ne mora da bude savezništvo, ali da Ukrajina mora da bude prijateljska, neutralna i dobronamjerna prema Rusiji.

– To, naravno, ne podrazumijeva samo poštovanje prava ljudi koji žive na teritoriji koja će ostati ukrajinska, ne samo poštovanje njihovog pristupa grijanju, hrani ili vodi, već i poštovanje njihovih osnovnih ljudskih prava, uključujući pravo na jezik, obrazovanje i vjeroispovijest – rekao je Lavrov.

Prema njegovim riječima, nije prihvatljivo da se kijevskom režimu daju bilo kakve bezbjednosne garancije dok su na snazi nacistički zakoni koji su diskriminišući prema ruskom jeziku.

– Što se tiče poziva na primirje, znate da je histerija sada nastala zbog tvrdnji da mi nehumano prekidamo isporuku struje gradovima, da se ljudi smrzavaju i pate, te da Rusija napada energetske objekte. Mi nikada to nismo prvi radili – naglasio je Lavrov, uz napomenu da su Ukrajinci prvi napadali ruske energetske objekte i druge civilne mete, uključujući stambene zgrade, prodavnice i bolnice.

Lavrov je podsjetio da je prošle godine raznesen ruski putnički voz koji nije imao nijednu vojnu komponentu.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp obratio se učesnicima Nacionalnog molitvenog doručka u Vašingtonu, poručivši da će SAD odlučno reagovati na napade na hrišćane. Događaju je prisustvovala i delegacija Republike Srpske koju su činili srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, vršilac dužnosti predsjednika Srpske Ana Trišić Babić i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.

Govoreći o bezbjednosti vjernika, Tramp je istakao da će odgovor njegove administracije biti snažan. „Oni koji napadaju hrišćane znaju da će ih predsjednik Tramp kao odgovor napasti nasilno i žestoko. Znam da nije lijepo reći, ali tako je“, naveo je Tramp.

Osvrnuo se i na svoj aktuelni mandat, ocijenivši da će nadmašiti rezultate iz prvog perioda na čelu SAD. „Imali smo sjajan prvi mandat. Imali smo najveću ekonomiju u istoriji, ali ovaj mandat će to ostaviti iza sebe“, rekao je.

Tramp je kritikovao stanje u Evropi, posebno u vezi sa migracijama i energetskom politikom. Prema njegovim riječima, imigracija je mnoge zemlje učinila „neprepoznatljivim“, te je dodao da će im biti teško da uskoro poprave situaciju.

Govoreći o spoljnopolitičkim pitanjima, predsjednik SAD je naveo da je rješenje sukoba u Ukrajini blizu. „Napor­no radimo na okončanju cijelog tog rata između Rusije i Ukrajine. Gotovo smo na cilju“, poručio je tokom obraćanja.

Na marginama skupa, delegacija Srpske sastala se sa sekretarom za odbranu SAD Pitom Hegsetom. Dodik je naveo da je riječ o susretu sa zvaničnikom koji razumije značaj očuvanja hrišćanskih vrijednosti.

„Tokom Molitvenog doručka imao sam priliku da se sretnem s Pitom Hegsetom, čovjekom koji jasno razumije koliko su snaga, principijelnost i odbrana vrijednosti hrišćanskog svijeta važni za očuvanje slobode i dostojanstva naroda širom svijeta“, napisao je Dodik na Iksu.

Cvijanovićeva je takođe istakla zadovoljstvo susretom. „Veoma počastvovani susretom i razgovorom sa sekretarom za odbranu u administraciji predsjednika Trampa Pitom Hegsetom“, navela je u objavi, dodajući da je čast prisustvovati događaju kojem prisustvuje i američki predsjednik.

Prema dostupnim podacima, ovogodišnjem Molitvenom doručku prisustvovalo je više od 3.000 zvanica iz više od 100 zemalja, čime je još jednom potvrđen njegov međunarodni karakter. Skup je protekao u znaku obraćanja američkog predsjednika i susreta političkih delegacija iz različitih dijelova svijeta.

Beskrajno poštovanje među narodima koji čine Rusiju bilo je od najveće važnosti u stvaranju multinacionalne zemlje, izjavio je predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin.

 

– Ruski narod je još mlad, strastven, gleda ka budućnosti – istakao je Putin, napomenuvši da je na tim osnovama građena država, piše RT Balkan.

Rusija se kao multinacionalna zemlja postepeno gradila, a najvažnije je bilo beskonačno poštovanje među narodima koji žive u Rusiji, kao i njihovim duhovnim i kulturnim vrednostima, dodao je on.

– Spolja se svakako razlikuju jedni od drugih – i to je veoma važno, to je dobro, to se mora podržati – ali osnovne vrednosti su zajedničke – istakao je ruski predsjednik na svečanosti povodom početka Godine jedinstva naroda Ruske Federacije.

Ruski vojnici u zoni SVO, uprkos različitom porijeklu i religiji, jedni drugima se obraćaju sa “brat”, rekao je predsjednik.

– Naši borci, naši heroji na frontu, u zoni Specijalne vojne operacije, uprkos različitom etničkom poreklu, čak i razlikama u veroispovesti, obraćaju se jedni drugima sa “brate”, i to je veoma vredno. To je ono što ističe naše nepobjedivo jedinstvo – rekao je Putin.

Kroz istoriju, vojskama koje su pokušavale da osvoje Rusiju bila je zajednička želja za pljačkom i otimanjem – dok je Rusiju ujedinjavala težnja da sve sačuva, izjavio je Putin.

– Tako je bilo i tokom invazija Napoleona i Hitlera. Na kraju krajeva, i tada su ka nama išle vojske različitih plemena, ali su postojale, bile su i ujedinjene, ali njihovo ujedinjenje je bilo zasnovano na sasvim drugačijim principima. Njih je ujedinjavala želja za profitom, želja da nam nešto “otmu”, da osvoje, da unište, da zauzmu. Ali nas je ujedinjavala želja da sačuvamo sve – našu zajedničku zemlju, našu porodicu, našu kulturu, naše tradicije – rekao je šef države.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov je ranije najavio da će Putin govoriti na svečanosti povodom početka Godine jedinstva naroda Ruske Federacije.

Ceremonija se održava u Nacionalnom centru “Rusija”.

Nedavni događaji na frontu, kao i ono što objavljuju ruski izveštaji, ukazuju na to da ruske snage počinju da opsedaju već gradove u Ukrajini s ciljem da se rat nastavi i u 2027. godini.

Kako je preneo grčki portal pronews.gr, čini se da je prvi region na udaru Rusa Zaporožje, kojer snage ruske federadije žele odmah da zauzmu, a zatim u bliskoj budućnosti udariće najjače što mogu na oblasti Sumi, Odesa, Harkov i Dnjepar.

S obzirom na to da se pritisak Rusa povećava, posebno usred zime, može se zaključiti, navodi se dalje u tekstu, da Moskva želi da u proleće i leto postignu velike strateške uspehe.

Podseća se da su u Abu Dabiju danas trilateralni pregovori, odnosno drugi tan, a da su prethodnog dana, u sredu, ukrajinski pregovarači odbili predlog da se oružane snage Kijeva potpuno povuku iz Donbasa.

Ukrajinci veruju da će na proleće moći da nastave borbe jer dobijaju novac, oružje i municiju od EU i Britanije. Međutim, nedostaje im vojno osoblje i problem regrutacije.

Ukrajinska strana u pregovorima, navodi dalje pronews.gr. stoga veruje da će izdržati i prihvatiti ništa više od prekida neprijateljstava bez priznavanja ruskog vlasništva nad teritorija ma koje su okupirale moskovske snage.

Rusi su, kako se navodi, već počeli sa žestokim udarima na Zaporožje, a telegram kanali povezani s Moskvom, šire vesti da će Rusi zauzeti i druge veće gradove.

Ovaj “ambiciozni” plan navodno je već započet i to sa velikim gradom Zaporožjem, koji ima 800.000 stanovnika, što je dvostruko veće od Mariupolja – oko kog su se “lomila koplja” mesecima.

Međutim, u iznenadnom potezu, ruske vojne snage su uspele da pređu zaleđenu reku Dnjepar jugozapadno od Zaporožja i uđu u predgrađe grada, glavnog grada istoimenog regiona.

To je prvi put da su ruske snage uspele da “zaključaju” grad, koji je treći najveći grad u koji su ušle u ovom ratu, posle Kijeva i Harkova, a koje su ruske trupe napustile nakon sporazuma iz marta 2022. godine.

Trenutno Rusija želi da blokira glavne ukrajinske gradove kako bi ih sprečila da snabdevaju jedinice na prvoj liniji fronta.

Ali, da bi se oni okupirali, potrebna je mnogo veća vojna snaga, koja trenutno nije dostupna Rusima.

Trebalo bi sprovesti široku mobilizaciju, koja će ponovo biti zasnovana na ugovorima, odnosno na front bi bili poslati dobrovoljci.

Rusi navodno aktivno koriste 600.000 vojnika protiv 700.000 Ukrajinaca i potrebno im je još toliko za ove planove o osvajanju.

Takođe, zna se da Rusi mogu da pronađu rezerve i pronalaze ih, dok su Ukrajinci, s druge strane, iscrpeli svoje mogućnosti regrutovanja novog vojnog osoblja.

Tačka iscrpljenosti za Ukrajince, prema rečima ruskog predsednika Vladimira Putina, smatra se 2027. godina, a tada on veruje da će doći kraj rata.

NATO je u četvrtak pozvao na “odgovornost i suzdržanost” nakon isteka novog START sporazuma između Sjedinjenih Država i Rusije kojim se nameću ograničenja njihovih nuklearnih arsenala, što je izazvalo strahove od nove trke u naoružavanju.

“Suzdržanost i odgovornost u nuklearnom području ključni su za globalnu sigurnost”, rekao je zvaničnik vojnog saveza, pod uslovom anonimnosti.

Novi START, potpisan tokom toplijeg perioda odnosa, završio je u četvrtak, a predsjednik Donald Tramp nije odgovorio na prijedlog ruskog kolege Vladimira Putina o produženju ograničenja sporazuma za godinu dana.

Glavni sekretar Ujedinjenih nacija, Antonio Gutereš, nazvao je to “teškim trenutkom za međunarodni mir i sigurnost” i pozvao Vašington i Moskvu da brzo sjednu za pregovarački sto.

Svijet prvi put u pola vijeka bez nuklearnih ograničenja
“Prvi put u više od pola vijeka suočavamo se sa svijetom bez ikakvih obavezujućih ograničenja strateških nuklearnih arsenala Ruske Federacije i Sjedinjenih Američkih Država”, rekao je Gutereš u izjavi.

Zvaničnik NATO-a rekao je da Rusija i Kina pojačavaju svoje nuklearne sposobnosti i da će savez “nastaviti preduzimati potrebne korake” kako bi osigurao vlastitu odbranu.

“Neodgovorna nuklearna retorika Rusije i prisilne nuklearne signalizacije pokazuju stav strateškog zastrašivanja”, rekao je zvaničnik, prenosi “HurriyetDailyNews”.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nal