VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Mirovni sporazum Rusije i Ukrajine već u martu?

    Mirovni sporazum Rusije i Ukrajine već u martu?

    Sjedinjene Države i Ukrajina su razmatrali mogućnost postizanja mirovnog sporazuma između Moskve i Kijeva već u martu, objavio je Rojters, pozivajući se na izvore.

    – Američki i ukrajinski pregovarači su diskutovali o ambicioznom cilju, da mirovni sporazum između Rusije i Ukrajine bude postignut do marta – navodi se u članku.

    Kako se navodi, teritorijalno pitanje i dalje nije riješeno i prepreka je za postizanje mirovnog sporazuma.

    Prema planu, bilo kakav sporazum o okončanju sukoba biće iznijet na referendum.

    Referendum će biti održan u isto vrijeme kada i izbori u Ukrajini.

    Specijalni izaslanik američkog predsjednika Stiven Vitkof i DŽared Kušner preneli su pregovaračima iz Kijeva da očekuju od Ukrajine da što prije bude referendum i izbori.

    Oni su, takođe, prenijeli ukrajinskoj strani da će se američki predsjednik sve više fokusirati na unutrašnja pitanja jer predstoje izbori za Kongres u novembru.

    Kako se navodi u članku Rojtersa, Kijev odbija da prihvati sporazum dok ne dobije garancije bezbjednosti od SAD i drugih država.

    – Zelenski i dalje vjeruje da može da dobije izbore u Ukrajini ukoliko budu održani – navodi britanska agencija.

  • Kremlj: Datum i mjesto naredne runde pregovora o Ukrajini još nisu poznati

    Kremlj: Datum i mjesto naredne runde pregovora o Ukrajini još nisu poznati

    Nova runda pregovora o ukrajinskom rješenju u Sjedinjenim Državama nije planirana i nije bilo razgovora o tome, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, prenose RIA Novosti.

    Odgovarajući na pitanje RIA Novosti o tome da li bi nova runda pregovora o Ukrajini mogla biti održana u Sjedinjenim Državama, on je odgovorio “da nije”, prenio je RT Balkan.

    Peskov je najavio da će nova runda pregovora o ukrajinskom rješenju održati uskoro, ali tačan datum i mjesto, nije precizirao.

    – Јoš nema tačnog datuma. Ali biće uskoro – rekao je Peskov.

    U četvrtak su u Abu Dabiju završeni trilateralni pregovori o Ukrajini. Portparol Kremlja je opisao trilateralne razgovore u Abu Dabiju kao “konstruktivan i složen rad” koji će se nastaviti i potvrdio da je tema budućnosti Novog START sporazuma tada pokrenuta.

    Kako je istakao specijalni izaslanik američkog predsjednika Stiv Vitkof, danas su delegacije Sjedinjenih Američkih Država, Ukrajine i Rusije postigle dogovor o razmjeni 314 zarobljenika– što je prva takva razmjena u posljednjih pet meseci.

  • Primjena EES sistema počinje u aprilu, očekuju se gužve na prelazima

    Primjena EES sistema počinje u aprilu, očekuju se gužve na prelazima

    Iz nadležnih institucija navode da je jedina moguća obustava predviđena tek nakon što sistem u potpunosti zaživi, i to u situacijama većih gužvi na granicama, kada će svaka država imati pravo da privremeno suspenduje njegovu primjenu na određeni vremenski period.

    Turističke organizacije zemalja regiona upozoravaju da se tokom prvih praznika očekuju značajne gužve na graničnim prelazima, te ističu da EES, prema njihovim iskustvima, još nije u potpunosti funkcionalan kako su to ranije predstavljali iz Evropske unije.

    Predstavnici turističkog sektora navode da bi primjena novog sistema mogla dodatno usporiti protok putnika i izazvati duža zadržavanja, posebno u danima pojačanog saobraćaja.

    Za narednu sedmicu najavljen je nastavak pregovora sa prevoznicima, koji su takođe ukazali na tehničke i organizacione poteškoće u vezi sa primjenom EES sistema.

    Nadležne službe poručuju da se očekuje postepena stabilizacija rada sistema, uz prilagođavanje procedura na graničnim prelazima.

  • Lavrov o situaciji u Ukrajini, odnosima sa Evropom i sankcijama SAD: Naše strpljenje nije bezgranično

    Lavrov o situaciji u Ukrajini, odnosima sa Evropom i sankcijama SAD: Naše strpljenje nije bezgranično

    Ministar spoljnih poslova Ruske Federacije Sergej Lavrov rekao je u intervjuu za RT sa Rikom Sančezom da je ključno pitanje kakvu Ukrajinu je Rusija spremna da vidi kao svog susjeda na duga vremena i ukazao da to mora biti prijateljska Ukrajina, ne nužno saveznik, ali neutralna i dobronamjerna.

     

    Evropa je upala u sopstvenu zamku. Zauzeli su beskompromisnu poziciju – da Ukrajina ne sme da bude poražena, a da Rusija ne smije da pobijedi, inače će Evropa izgubiti obraz. Sve što sada rade jeste sprečavanje i osujećivanje pregovora koji su na neki način počeli između nas i Amerikanaca, a sada im se pridružuju i ukrajinski predstavnici. Ne vidim da Evropa ima bilo kakav stav, izjavio je ministar spoljnih poslova Ruske Federacije Sergej Lavrov u intervjuu za RT sa Rikom Sančezom, povodom Dana diplomatskog radnika koji se obilježava 10. februara.

    On je rekao da je ruska strana potpuno izgubila poverenje u ljude, koji su se kleli da neće biti širenja NATO-a na istok, da neće biti nikakvog ugrožavanja Rusije, da će postojati jedinstvena teritorija od Lisabona do Vladivostoka i da će ceo taj ogromni kontinent biti kontinent mira i bezbednosti.

    – Sa njima smo formirali Savjet Rusija–NATO, u nastojanju da uspostavimo stalni dijalog i da povećamo povjerenje. Međutim, NATO je, kad je ostao bez smisla svog postojanja, taj smisao pronašao u Avganistanu, tamo je javno pogažen, pred očima čitavog svijeta, pa je bilo neophodno da se nakon toga malo saberu i da smisle kako da Rusija postane izopštenik, a da bi je isprovocirali, Ukrajina je bila idealan materijal za oblikovanje – podsjetio je Lavrov.

    On je ukazao da su Ukrajinu “hranili” još od devedesetih godina i da su na to potrošili milijarde dolara.

    – Ukrajina je postala nezavisna na osnovu svoje Deklaracije, u kojoj je navedeno da će uvijek biti neutralna, nenuklearna i vanblokovska država. Mi smo, kad smo 1991. godine priznali nezavisnost Ukrajine, priznali upravo takvu državu. Vanblokovsku, neutralnu i nenuklearnu. Zbog toga je nama danas savjest potpuno čista. Svi su je takvu priznali, uključujući i Zapad, a potom je Zapad počeo tu državu da pretvara u ono što je njemu bilo potrebno, da ne bude onakva kako je bilo napisano u Deklaraciji o nezavisnosti koju je usvojio ukrajinski narod – rekao je Sergej Lavrov.

    On je rekao da je ključno pitanje kakvu Ukrajinu je Rusija spremna da vidi kao svog susjeda na duga vremena i ukazao da to mora biti prijateljska Ukrajina, ne nužno saveznik, ali neutralna i dobronamjerna.

    “Moskva pokazala fleksibilnost, Zapad nije održao riječ”

    Šef ruske diplomatije je napomenuo da se čitava istorija ukrajinske krize, prema Zapadu, računa od sredine marta 2014. godine, kada je Krim održao referendum o ponovnom ujedinjenju s Rusijom i da je, po zapadnoj istoriografiji i sa stanovišta praktične zapadne politike, tu sve počelo, a da se ponašaju kao da je dotad sve bilo u redu.

    – Već tada smo bili razočarani što Zapad nije održao riječ. Poslije godinu dana, nakon dugotrajnih borbenih dejstava, sklopljeni su Minski sporazumi. Merkelova, Oland, Putin i Porošenko sedjeli su cijelu noć, radili 17 sati, potpisali su. Savjet bezbjednosti UN je sve odobrio, a onda Ukrajina nije ispunjavala ono što je potpisano. Stalno su se pozivali na kršenja s druge strane. Kao što i sada Zelenski to radi tokom SVO. Ali, mi smo im i tada vjerovali, a Merkelova i Oland su poslije nekoliko godina priznali da su Minski sporazumi bili potrebni samo da se kupi vrijeme i naoruža ukrajinska vojska – objasnio je Sergej Lavrov.

    On je istakao da je Moskva više puta pokazala fleksibilnost pri rješavanju ukrajinskog sukoba i poručio da njeno strpljenje nije bezgranično.

    Podsjetio je na inicijativu koja je dogovorena prošle godine u martu o prekidu vatre na energetskim objektima. Rusija se strogo pridržavala dogovora, dok ga je Kijev prekršio na stotine puta. Podsjetio je da su upravo Ukrajinci prvi počeli da gađaju energetske i druge civilne objekte, uključujući stambene zgrade i prodavnice.

    Osim toga, ukazao je na kršenje prava ruskog naroda na ukrajinskim teritorijama, poput ukidanja prava na korišćenje ruskog jezika. Ministar je upozorio da je ovo nešto o čemu nema pregovaranja. Budući da je Ukrajina članica UN, ona je u obavezi da osigura ovo pravo svim građanima, i ono ne može biti razmatrano kao predmet “ustupaka”.

    On je naglasio da Ukrajina koja potpiše sporazume “ne smije kršiti međunarodno pravo ili ukrajinski Ustav, koji garantuje prava nacionalnih manjina”.

    Ministar je ukazao na brojne primjere fleksibilnosti Rusije u proteklih desetak godina. Zatim se osvrnuo i na plan američkog predsjednika Donalda Trampa za rješavanje sukoba i podsjetio da je ruska strana bila spremna da prihvati prijedloge SAD, “uzevši u obzir kompromise”.

    Zatim je, nakon Enkoridža, dugo čekala da objave da su se strane dogovorile i kakva odluka je donesena, ali sve do sada se ta verzija plana “prepravlja”.

    On je istakao da Ukrajina bez SAD, kao i Evropa bez SAD, bez oružja koje SAD prodaju Evropi, bez obavještajnih podataka, bez satelitskog određivanja ciljeva, ne bi mogla da se bori.

  • Bil i Hilari Klinton pred Kongresom zbog veza sa Epstinom, otvoreno pitanje formata saslušanja

    Bil i Hilari Klinton pred Kongresom zbog veza sa Epstinom, otvoreno pitanje formata saslušanja

    Bivši predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Bil Klinton i bivša državna sekretarka Hilari Klinton pristali su da svjedoče pred Nadzornim odborom Predstavničkog doma u okviru istrage o njihovim kontaktima sa osuđenim seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstinom, ali uslovi i format saslušanja još nisu konačno dogovoreni.

    Predsjednik Odbora, republikanac Džejms Komer, u ponedjeljak je pokrenuo postupak za nepoštovanje Kongresa protiv oboje Klintonovih, navodeći da su odbili da se odazovu na ranije upućene sudske pozive. Kako je rekao, advokati Klintonovih su naknadno obavijestili Odbor da su spremni da se pojave „u međusobno prihvatljivim terminima“.

    „Nemamo ništa u pisanom obliku“, izjavio je Komer novinarima, dodajući da je otvoren za dogovor, ali da će sve „zavisiti od onoga što kažu“.

    Advokati bivšeg predsjednika i bivše državne sekretarke zatražili su da se obustavi postupak za nepoštovanje Kongresa, koji bi mogao rezultirati visokim novčanim kaznama, pa čak i zatvorskom kaznom ukoliko ga potvrdi Predstavnički dom i procesuira Ministarstvo pravosuđa. Komer je poručio da za sada ne planira povlačenje optužbi.

    Istovremeno, Hilari Klinton je zatražila da saslušanje bude javno i prenošeno uživo, navodeći da je potpuna transparentnost jedini način da se uklone sumnje u političku zloupotrebu istrage. Klintonovi insistiraju na prisustvu medija i direktnom televizijskom prenosu.

    Republikanci, s druge strane, predlažu da se iskazi daju iza zatvorenih vrata, uz snimanje i naknadno objavljivanje transkripta, tvrdeći da je to uobičajena praksa u osjetljivim istragama. Demokrate smatraju da bi takav pristup ostavio prostor za selektivno tumačenje izjava.

    Klintonovi su mjesecima osporavali zakonitost sudskih poziva, ocjenjujući ih politički motivisanim. Međutim, nakon što su pojedini demokratski članovi Odbora podržali republikansku inicijativu za pokretanje postupka zbog nepoštovanja Kongresa, pristali su da se odazovu i svjedoče.

    Svjedočenje bivšeg predsjednika pred Kongresom predstavlja izuzetno rijedak događaj u američkoj političkoj praksi. Prema dostupnim podacima, posljednji bivši predsjednik koji je svjedočio bio je Džerald Ford 1983. godine.

    Istraga se odnosi na kontakte sa Džefrijem Epstinom, finansijerom osuđenim za seksualne zločine koji je preminuo u zatvoru 2019. godine. Njegove veze sa brojnim uticajnim ličnostima godinama su predmet javnih polemika i istraga.

    Bil Klinton je ranije priznao da je poznavao Epstina, ali tvrdi da nikada nije posjetio njegovo privatno ostrvo i da je prekinuo kontakt prije više od dvije decenije. Evidencije, međutim, pokazuju da je četiri puta letio Epstajnovim privatnim avionom tokom 2002. i 2003. godine. Iako protiv njega nije utvrđena direktna nezakonitost, ti kontakti i dalje izazivaju političke rasprave.

    U narednim danima očekuje se odluka o tome da li će saslušanje biti javno ili zatvoreno za javnost, kao i eventualna objava transkripata. Bez obzira na format, slučaj Klintonovih i njihovog odnosa sa Epstinom ostaje u fokusu američke i međunarodne javnosti.

  • Ukrajinci sve bliži predaji teritorija

    Ukrajinci sve bliži predaji teritorija

    Dok se u Abu Dabiju vode ključni pregovori oko okončanja najvećeg sukoba u Evropi od Drugog svjetskog rata, a Donald Tramp pritiska Kijev da preda Rusiji teritoriju kao zalog mira, sve je više Ukrajinaca koji sada razmatraju nezamislivo – da predaju zemlju.

    ako se većina njih i dalje protivi predaji teritorije u Donbasu u zamjenu za mir, raste broj onih koji bi je dali, ukoliko bi to okončalo rat.

    Ovakvi stavovi su značajna promjena među ukrajinskom populacijom, umornom od četiri godine rata. Davanje teritorije Rusiji – dijela veličine Šumadije u Donjecku koji još nije uspjela vojno da osvoji – dugo se smatralo crvenom linijom i za zvanični Kijev i za obične Ukrajince.

    Ali, sada ono što je izgledalo nemoguće djeluje izglednije, dok Moskva insistira da će pregovori oko mira napredovati samo ako Ukrajina ustupi ostatak Donjecke oblasti, čime bi Rusija dobila kontrolu nad čitavim regionom Donbas. Jer, Lugansk već kontroliše 100%, dok u Donjecku drži oko 77%.

    Većina Ukrajinaca protiv predaje teritorije

    Ipak, većina Ukrajinaca i dalje se protivi predaji teritorije zarad mira, dok je, kako piše “Kijev post”, sve veći broj onih koji su spremni da se bore protiv ruskih snaga “koliko god je potrebno”. Prema velikoj anketi među 1.003 ispitanika sprovedenoj od 23-29. januara na teritorijama pod ukrajinskom kontrolom, koju je u ponedjeljak objavio Kijevski istraživački institut sociologije (KIIS):

    – 52% ispitanika “kategorički odbacuje” ideju o prenosu kontrole nad Donbasom Rusiji u zamjenu za bezbjednosne garancije

    – 40% je spremno da to razmotri

    – Preovlađujuće mišljenje u ukrajinskom društvu jeste da zemlja ne bi postala bezbjednija ako prepusti Kremlju oblasti Lugansk i Donjeck – otprilike 20% teritorije i stanovništva Ukrajine – gdje je linija fronta stabilna i nije se mijenjala mjesecima – naveo je u saopštenju izvršni direktor KIIS‑a Anton Hrušecki.

    Trampov pritisak

    Trampova Bijela kuća pritiska ukrajinskog predsjednika Vladomira Zelenskog da Rusiji ustupi suverenitet na Donbasom u mirovnom sporazumu koji bi nalikovao dogovoru o nekretninama, piše “Kijev post”.

    Zelenski je do sada rekao da je to nemoguće ispuniti jer njihov Ustav to brani i Ukrajinci ne bi pristali na to. On je u četvrtak, kad su direktni pregovori sa ruskom delegacijom u Abu Dabiju ušli u drugi dan, rekao da očekuje postizanje mira u ratu sa Rusijom za manje od godinu dana i naglasio da bi poraz Ukrajine značio gubitak nezavisnosti.

    – Gubitak suvereniteta i moguća apsorpcija od strane Rusije bila katastrofa za Ukrajince – rekao je Zelenski, dodajući da se nada da će se rat okončati diplomatskim putem.

    Kad bi rat mogao da se okonča?

    Anketirani Ukrajinci nisu optimistični da će rat skoro da završi:

    Svega 20% njih očekuje mir sa Rusijom u prvoj polovini 2026.

    Oko 18% u drugoj polovini 2026.

    Većina od 43% predviđa da će se to dogoditi tek 2027. ili kasnije.

    Tokom sedmodnevnog istraživanja javnosti, Rusija je pokrenula četiri velika napada na ukrajinsku energetsku infrastrukturu, šaljući ukupno 22 rakete i preko 750 kamikaza-dronova na Kijev, Harkov, Černigov, Dnjepar, Odesu i Zaporožje. U napadima je stradalo najmanje troje ljudi dok je preko tri miliona ostalo bez struje ili grijanja, u nekim slučajevima danima, pod izrazito niskim temperaturama.

    Kijev 4. februara

    Prema anketi, najmanje 88% Ukrajinaca vjeruje da Rusija takvim napadima na energetski sektor pokušava da ih ostavi bez struje i grijanja i tako primora na predaju, dok 90% ispitanika smatra da Ukrajina treba da uzvrati napadima na rusku teritoriju.

    Predaji teritorija najviše se protive Kijevljani

    Nespremnost da se prihvate zahtjevi Kremlja i Bele kuće u vezi sa statusom Donbasa najizraženija je među stanovnicima Kijeva, gdje 59% ispitanika to odbacuje. Ipak, većina građana u svim dijelovima zemlje protivi se prenosu teritorije, čak i u istočnoj Ukrajini, gdje pretežno živi rusko jezično stanovništvo, navodi “Kijev post”.

    Još veći dio Ukrajinaca – 65% – spremno je da izdrži rat “onoliko dugo koliko bude potrebno”. Ta spremnost je bila nešto niža u istraživanjima sprovedenim ranije, u septembru i decembru 2025. – 62%, navodi “Kijev post”.

    Najveći procenat građana odlučnih da nastave otpor ruskoj invaziji zabilježen je u Kijevu (72%), ali spremnost na dalju borbu ostaje visoka širom zemlje: na zapadu 66%, na sjeveru 64%, na jugu 64%, na istoku 58%.

    Ipak, značajnih 17% Ukrajinaca reklo je da bi bili spremni da razmotre značajne ustupke Rusiji ako rat ne bi bio okončan za manje od godinu dana.

    “Raste broj onih koji bi predali Donbas za mir”

    Prema “Njujork tajmsu”, broj Ukrajinaca koji smatraju da bi trebalo predati ostatak Donbasa Rusiji je sve veći.

    – Za mene je mir prioritet i ako definitivno neće biti rata nakon što predamo Donbas, bila bih spremna da ga napustim – rekla je listu Kristina Jurčenko koja živi u regionu.

    Dodala je da bi podržala predaju zemlje samo ukoliko bi saveznici Kijeva ponudili snažne garancije za poslijeratnu bezbjednost Ukrajine.

    Budućnost Donbasa jedno je od najosjetljivijih pitanja na pregovorima u Abu Dabiju. Ukrajina je 2014. godinama utvrđivala gradove u Donbasu i izgubila veliki broj vojnika braneći ovaj industrijski region. Za one koji smatraju da bi Donbas eventualno mogao da se prepusti, ključne su bezbjednosne garancije, ističu analitičari. Ukoliko bi Ukrajina povukla svoje trupe bez takvih garancija, mnogi strahuju da bi malo toga spriječilo Rusiju da se ponovo pregrupiše i iskoristi taj Donbas kao lansirno mjesto za nove napade prema otvorenim nizinama izvan utvrđenih donbaskih gradova.

  • U planu zabrana društvenih mreža mlađim od 16 godina

    U planu zabrana društvenih mreža mlađim od 16 godina

    Vladajuća Hrišćansko-demokratska unija Njemačke na predstojećem kongresu trebalo bi da razmatra prijedlog zakona kojim bi se zabranilo korištenje društvenih mreža licima mlađim od 16 godina, saopšteno je iz ove stranke.

    U saopštenju se navodi da bi stroga starosna ograničenja za korištenje društvenih mreža mogla efikasno zaštititi djecu i tinejdžere od štetnog sadržaja na internetu.

    Ukoliko novi zakon bude usvojen u Bundestagu, korisnici će morati da verifikuju svoje godine.

    U dokumentu se navodi da bi se zabrana za maloljetne odnosila na korištenje platformi kao što su “Instagram”, “Fejsbuk” i “TikTok”.

    Iz Hrišćansko-demokratske unije napominju da slična zabrana već uvedena u Australiji.

  • Medvedev: EU je sama sebe uhvatila u zamku odbijajući isporuke ruskih energenata

    Medvedev: EU je sama sebe uhvatila u zamku odbijajući isporuke ruskih energenata

    Evropa je sama sebe uvukla u monstruoznu zamku i našla se kritično zavisnom od Sjedinjenih Američkih Država odbijajući ruske isporuke energenata, izjavio je danas zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev.

    – U svojoj antiruskoj pomami, Evropska unija čak ni ne shvata u kakvu je monstruoznu zamku upala. Na kraju krajeva, Vašington, koji trenutno preziru, nesumnjivo će učvrstiti svoju ulogu spasioca, snabdijevajući je energijom. Ali ulog za proširenje pomoći biće neuporedivo veći od samog novca – napisao je on na mreži Maks.

    Evropa, “kritično zavisna od američkog gasa”, uradiće sve što joj Vašington kaže, uvjeren je Medvedev.

    Savjet EU je 26. januara odobrio potpunu zabranu isporuke ruskog tečnog prirodnog gasa (TPG) u EU od 1. januara 2027. godine, i gasa iz gasovoda od 30. septembra 2027. godine.

  • Pokušaj atentata na visokog zvaničnika ruskog Ministarstva odbrane u Moskvi

    Pokušaj atentata na visokog zvaničnika ruskog Ministarstva odbrane u Moskvi

    U Moskvi je izvršen pokušaj atentata na general-potpukovnika Vladimira Aleksejeva, zvaničnika Ministarstva odbrane, saopštila je portparolka Istražnog komiteta Rusije Svetlana Petrenko za RIA Novosti.Prema izvještaju, 6. februara, u stambenoj zgradi na Volokolamskom auto-putu, nepoznata osoba je ispalila nekoliko hitaca na Aleksejeva i pobjegla sa mjesta događaja.

    General je hospitalizovan u gradskoj bolnici, dok potraga za napadačem i dalje traje.

    Istražitelji i forenzičari pregledaju snimke nadzornih kamera i ispituju očevice.

    Pokrenut je krivični postupak zbog pokušaja ubistva i nedozvoljene trgovine vatrenim oružjem.

    Moskovsko tužilaštvo preuzelo je kontrolu nad istragom.

  • Simulacija: NATO bi mogao pasti za nekoliko dana

    Simulacija: NATO bi mogao pasti za nekoliko dana

    Evropske države užurbano jačaju odbrambene kapacitete zbog sve većih napetosti s Rusijom, ali rezultati jedne nedavne ratne simulacije ukazuju na ozbiljan problem.

    Kontinent možda nema dovoljno vremena. Prema tom scenariju, potencijalni ruski napad mogao bi dovesti do brzog sloma odbrane, znatno prije nego što bi Evropa uspjela reagovati.

    Kako navodi The Wall Street Journal, vjerovatnoća ruskog udara na zemlje NATO-a i Evropske unije porasla je zbog pogoršanih odnosa između evropskih saveznika i administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa, ali i činjenice da je Moskva u potpunosti prešla na ratnu ekonomiju.

    Sigurnosni analitičari sve češće naglašavaju da se pitanje više ne postavlja u smislu da li će doći do krize, već kada. Procjene koje su ranije govorile da Rusija neće biti sposobna ozbiljno ugroziti NATO prije 2029. godine sada se dovode u pitanje, jer se smatra da bi kritični trenutak mogao nastupiti mnogo ranije.

    Posebnu pažnju izazvala je simulacija ruskog upada u Litvaniju, održana u decembru, koju su organizovali njemački list Die Welt i Univerzitet Helmut-Schmidt, povezan s njemačkim oružanim snagama. U vježbi je učestvovalo 16 bivših visokorangiranih NATO zvaničnika i vojnih stručnjaka.

    U zamišljenom scenariju, Rusija koristi navodnu „humanitarnu krizu“ u Kaliningradu kao izgovor za zauzimanje litvanskog grada Marijampole, strateški važnog dijela Suwalki koridora koji povezuje Baltičke zemlje s ostatkom NATO teritorije.

    Takav narativ bio je dovoljan da Sjedinjene Američke Države odbiju aktivirati Član 5 NATO-a, koji predviđa kolektivnu odbranu.

    Njemačka se u simulaciji pokazala neodlučnom, dok je Poljska mobilizovala snage, ali ih nije uputila preko granice. Njemačka brigada raspoređena u Litvaniji ostala je blokirana nakon što su ruski dronovi minirali izlaze iz baze.

    Ishod vježbe bio je porazan po Zapad – Rusija je, sa svega 15.000 vojnika, u roku od nekoliko dana uspjela potkopati kredibilitet NATO-a i uspostaviti kontrolu nad Baltičkim regionom.

    Vojni analitičar Franz-Stefan Gady, koji je u simulaciji imao ulogu šefa ruskog Generalštaba, istakao je da je ključ pobjede bila procjena političke volje Zapada, a ne vojna snaga. „Znali smo da će Njemačka oklijevati – i to je bilo dovoljno“, rekao je.

    Upozorenja stižu i od zvaničnika. Nizozemski ministar odbrane Ruben Brekelmans naveo je da Rusija ubrzano gomila strateške rezerve i jača vojno prisustvo uz granice NATO-a. Prema njegovim riječima, Moskva bi mogla biti spremna za veće vojne operacije već u roku od godinu dana.

    Iako dio analitičara ukazuje na spor napredak Rusije u Ukrajini i velike gubitke, procjenjuje se da bi Moskva u kratkom roku mogla osloboditi i do 200.000 iskusnih vojnika, samo promjenom taktike na postojećem frontu – više nego što je korišteno u početnoj fazi invazije 2022. godine.

    Simulacija je pokazala da je najveći problem Zapada nedostatak odlučnosti. Rusija je u scenariju vješto koristila hibridne metode i informacione manipulacije kako bi paralizirala reakciju saveznika.

    Poljski sigurnosni analitičar Bartłomiej Kot naglasio je da zapadne vlade često instinktivno teže deeskalaciji, čak i kada se suoče s agresivnim potezima Moskve.

    Iako Litvanija tvrdi da bi se branila bez oklijevanja i da bi Rusija u stvarnom sukobu rizikovala gubitak Kaliningrada, neizvjesnost oko američke uloge dodatno pojačava zabrinutost u Evropi.

    Zaključak vježbe je jasan: Kremlju za postizanje strateških ciljeva ne treba masovna invazija.

    Dovoljni su ograničeni vojni potezi, dobra procjena trenutka i kratko oklijevanje Zapada kako bi se ozbiljno narušilo jedinstvo NATO-a i dovela u pitanje njegova vjerodostojnost.