Kategorija: Svijet

  • Fico dobio doživotno obezbjeđenje

    Fico dobio doživotno obezbjeđenje

    Vlada Slovačke odobrila je paket mjera za osiguranje bezbjednosti vladinih zvaničnika, uključujući doživotnu ličnu bezbjednost bivših predsjednika, premijera i predsjednika parlamenta, poslije nedavnog atentata na premijera Roberta Fica.

    “Po završetku svojih funkcija, policija će osigurati doživotnu ličnu bezbjednost predsjednicima Slovačke, kao i predsjednicima parlamenata i šefovima vlada, koji su obavljali svoje funkcije najmanje dva puna mandata”, navodi se u relevantnom dokumentu.

    Osim toga, nove mjere zabranjuju masovne demonstracije u blizini kancelarije predsjednika, zgrada u kojima se održavaju sjednice vlade i privatnih rezidencija slovačkih političara. U dokumentu se navodi da će, takođe, biti pojačane mjere bezbjednosti lidera opozicionih frakcija u slovačkom parlamentu, prenosi Srna.

    Fico je napadnut 15. maja kada je naoružani muškarac u njega ispalio više metaka iz neposredne blizine dok je pozdravljao pristalice nakon sastanka kabineta u gradu Handlova.

    Naoružani napadač je optužen za pokušaj ubistva s predumišljajem. Slovački političari opisali su napad kao “politički motivisan” pokušaj ubistva.

  • Tuča u italijanskom parlamentu, poslanika izveli u kolicima

    Tuča u italijanskom parlamentu, poslanika izveli u kolicima

    Opozicioni poslanik juče je u kolicima izveden iz italijanskog parlamenta nakon svađe i tuče tokom rasprave o većoj autonomiji regija.

    Leonarda Dona iz populističkog Pokreta pet zvijezda su prvo gurali pa oborili na pod, kako tvrde italijanski mediji.

    Razlog je rasprava o diferenciranoj autonomiji regija čime bi se veća ovlašćenja dala regijama, a opozicija se oštro tome usprotivila.

    Dio opozicije je pjevao himnu i istakao zastave te zemlje, a kada je Dono pokušao dati zastavu jednom od ministara, došlo je do naguravanja.

    Još uvijek nije jasno da li je pao sam ili ga je neko gurnuo. Prenosi se i da je povrijeđen jedan od stražara koji je pokušao intervenisati da se sukob prekine.

    Nikola Fratoiani, jedan od poslanika je rekao kako su udarili Dona više puta šakom u glavu zbog čega je on pao na tlo.

    Njemu je tada pozlilo te je bila potrebna intervencija doktora koji su ga odveli u invalidskim kolicima.

    Sjednica je prekinuta, a trenutno se pregledaju snimci zbog eventualnih mjera nakon ovog incidenta.

  • Moskovska berza prestaje da trguje američkim dolarom i evrom zbog sankcija SAD

    Moskovska berza prestaje da trguje američkim dolarom i evrom zbog sankcija SAD

    Moskovska berza od 13. juna prestaje da trguje američkim dolarima i evrima zbog američkih sankcija, navodi se u saopštenju berze.

    Prethodno, Ministarstvo finansija Sjedinjenih Američkih Država objavilo je osmi paket antiruskih sankcija, uvrstivši na sankcioni spisak više od 30 osoba i 200 organizacija iz Rusije, ali i Kine.

    Sankcije se odnose i na rusku finansijsku infrastrukturu, uključujući Moskovsku berzu, Nacionalni klirinški centar, osiguravajuće društvo SOGAZ i drugo.

  • Hamas pristao na rezoluciju o prekidu vatre u Gazi

    Hamas pristao na rezoluciju o prekidu vatre u Gazi

    Novinska agencija Rojters izvještava da je Hamas pristao na rezoluciju o prekidu vatre koju je juče usvojio Savjet bezbjednosti UN, izjavio je visoki funkcioner grupe Sami Abu Zuhri.

    Dodao je da je na Vašingtonu da osigura da ga se Izrael pridržava, prenose Vijesti.ba.

    Hamas je u ponedjeljak brzo pozdravio rezoluciju.

    U saopštenju nakon glasanja, Hamas je rekao da je spreman sarađivati ​​s posrednicima i ući u indirektne pregovore o implementaciji principa sporazuma.

  • Stoltenberg: Unutar NATO-a postoje neslaganja u vezi sa Ukrajinom

    Stoltenberg: Unutar NATO-a postoje neslaganja u vezi sa Ukrajinom

    Unutar NATO-a postoje neslaganja u vezi sa ulogom Alijanse u pomoći Ukrajini, a očekuje se da će zajedničko rješenje biti postignuto tokom predstojećeg samita u SAD, izjavio je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.

    “Postoje različiti stavovi unutar Alijanse dok se pripremamo za nove važne odluke na samitu u Vašingtonu”, rekao je Stoltenberg na konferenciji za novinare.

    On je izrazio uvjerenje da će članice Alijanse uspjeti da se dogovore o tačnom okviru podrške Ukrajini, prenosi Srna.

    Samit NATO-a biće održan od 9. do 11. jula u Vašingtonu.

  • Njemački list: Zelenski razoračan neučešćem Kine

    Njemački list: Zelenski razoračan neučešćem Kine

    Ukrajinski lider Vladimir Zelenski, kao i njemačka Vlada, navodno su razočarani što je Kina odlučila da ne prisustvuje takozvanoj mirovnoj konferenciji u Švajcarskoj, piše list “Špigl”.

    Berlin je ranije lobirao da Peking učestvuje u događaju.

    Konferencija koju sponzoriše Kijev trebalo bi da bude održana tokom predstojećeg vikenda u odmaralištu Burgenstok u Švajcarskoj i biće posvećena diskusijama oko “formule mira” Zelenskog u 10 koraka za Ukrajinu, koja, između ostalog, zahtijeva potpuno povlačenje ruskih snaga sa teritorija na koje Kijev polaže pravo, i predviđa reparacije i međunarodni tribunal za rusko rukovodstvo, prenosi Srna.

    Više od 160 delegacija, uključujući one iz G7, G20 i zemalja BRIKS-a, pozvano je na događaj čiji je domaćin Švajcarska. Moskva, međutim, nije dobila takav poziv i nagovijestila je da, čak i da jeste pozvana, ne bi prisustvovala, nazivajući plan Zelenskog “neprihvatljivim” i opisujući “apsurdnu” konferenciju kao “potpuno bez perspektive”, podsjeća “Raša tudej”.

    Krajem prošlog mjeseca, Kina je isto potvrdila da neće prisustvovati samitu, a njen ministar spoljnih poslova Vang Ji naglasio je da takvom sastanku nedostaju “tri važna elementa” – priznanje događaja od Moskve i Kijeva, ravnopravno učešće svih strana i poštena rasprava o svim mirovnim prijedlozima.

    Pozivajući se na visokog neimenovanog vladinog zvaničnika u Berlinu, list navodi da su “jasnoću i tajming” odluke Pekinga da preskoči događaj Zelenski i NJemačka protumačili kao čudne i neprijateljske.

    List je naveo da kad bi Kina barem poslala specijalnog izaslanika, to bi samitu dalo “znatno veću težinu”, ali čini se da “globalni jug” nije uključen u sve to nakon što su se pojedine zemlje, kao što su Saudijska Arabija, Pakistan i Brazil, takođe povukle sa ovog događaja.

    Učešće je odbilo i nekoliko drugih latinoameričkih zemalja, uključujući Argentinu i Meksiko, koje zahtijevaju pregovore koji bi omogućili učešće obje strane u sukobu.

    Nikaragva je čak samit Zelenskog nazvala “političkom farsom” čiji cilj nije pronalaženje puta ka miru.

    U međuvremenu, ruski predsjednik Vladimir Putin ponovio je da je Moskva spremna da traži diplomatsko rješenje krize, ali je naglasio da fantazije ne mogu poslužiti kao osnova za bilo kakve mirovne pregovore.

    “Svi pregovori su zasnovani ili na vojnom porazu ili na vojnoj pobjedi. Naravno, pobijedićemo”, rekao je Putin prošle sedmice.

  • Zelenski poručio da nema kompromisa s Putinom: Okončaćemo rat pod našim uslovima

    Zelenski poručio da nema kompromisa s Putinom: Okončaćemo rat pod našim uslovima

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obećao je danas da neće biti kompromisa s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom kada je riječ o okončanju rata koji je počeo u februaru 2022.

    “Vrijeme za kompromis je prošlo. Bilo je gotovo kada je Putin odabrao ubijanje umjesto sporazuma. Ruska vlada ostavlja iza sebe desetine grobalja. Okončaćemo ovaj rat pod našim uslovima”, rekao je Zelenski na posebnoj sjednici njemačkog parlamenta, prenosi N1.

    Istakao je da je cilj Ukrajine da postane punopravna članica Evropske unije i da je u njihovom “zajedničkom interesu da Putin na kraju izgubi”.

    Ukrajina je podnijela zahtjev za članstvo u EU u februaru 2022. godine, a u junu joj je dodijeljen status kandidata. U decembru prošle godine, lideri EU dali su zeleno svjetlo za otvaranje pregovora o članstvu.

    Obraćanje ukrajinskog predsjednika bojkotovalo je nekoliko poslanika krajnje desničarske stranke Alternativa za Njemačku (AfD) i nove populističke stranke Buendnis Sahra Wagenknecht (BSW).

    Zelenski u Njemačkoj prisustvuje dvodnevnoj konferenciji o oporavku Ukrajine, na kojoj se lideri i šefovi diplomatija iz više od 60 zemalja fokusiraju na mobilizaciju međunarodne podrške za ekonomsku stabilizaciju, oporavak i reforme te zemlje.

  • Bajdenov sin proglašen krivim

    Bajdenov sin proglašen krivim

    Sin Džoa Bajdena proglašen je krivim za ilegalnu kupovinu pištolja nakon što je sakrio svoju upotrebu droge, javlja Sky News.

    Hanter Bajden (54) osuđen je za tri optužbe vezane za vatreno oružje u prvom krivičnom gonjenju sina aktuelnog predsjednika SAD.

    Tužioci su rekli da je lagao na formularu prilikom kupovine revolvera “kolt kobra” u oktobru 2018. godine, navodeći da nije korisnik droge niti zavisnik, uprkos problemu sa krekom, prenosi “Telegraf”.

    Hanter Bajden se izjasnio da nije kriv po optužbama za krivična djela koje uključuju laganje o svojoj zavisnosti kada je ispunjavao vladin dokument za provjeru prilikom kupovine revolvera i ilegalno posjedovanje oružja tokom 11 dana.

    Presude su donesene nakon što je porota vijećala oko tri sata.

    Njegov advokat, Ejb Louel, rekao je porotnicima da njegov klijent nije pokušavao da obmane jer je bio čist kada je kupio pištolj i tada se nije smatrao korisnikom droge.

    Hanter Bajden nije svjedočio na suđenju.

    Slučaj je uslijedio nakon još jednog istorijskog presedana prošlog mjeseca, kada je Donald Tramp postao prvi bivši predsjednik SAD koji je osuđen za krivično djelo.

  • Makron: Neću podnijeti ostavku bez obzira na rezultat izbora u Francuskoj

    Makron: Neću podnijeti ostavku bez obzira na rezultat izbora u Francuskoj

    Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je danas da neće podnijeti ostavku bez obzira na rezultat predstojećih parlamentarnih izbora u Francuskoj.

    Makron, koji je najavio raspisivanje parlamentarnih izbora nakon teškog poraza njegove stranke Preporod na izborima za Evropski parlament u Francuskoj i pobjede krajnje desničarske stranke Nacionalno okupljanje, rekao je da “nije Nacionalno okupljanje to koje piše Ustav”.

    – Institucije su jasne, kao i mjesto predsejdnika bez obzira na rezultat – rekao je Makron za francuski Figaro, prenosi Politiko.

    Makron je u nedjelju raspustio francuski parlament i najavio parlamentarne izbore za 30. jun i 7. jul.

  • Samit o Ukrajini: Ko neće učestvovati

    Samit o Ukrajini: Ko neće učestvovati

    Maksimum 80 predstavnika raznih zemalja doći će na samit o Ukrajini u Švajarskoj, koji se održava 15. i 16. juna u planinskom odmaralištu su blizini Lucerna, ali velike države poput Kine ili Indije neće učestvovati, a ni delegacija SAD neće učestvovati na predsjedničkom nivou.

    Neće doći ni neki lideri zemalja tzv. globalnog Juga, koji su za organizatore bili važni s obzirom da održavaju dobre odnose s Rusijom, zbog čega bi Moskva izgledala još izolovanije.

    Rusija na samit nije ni pozvana što je i bio jedan od glavnih razloga nedolaska brojnih državnika, koji ne vide previše smisla u razgovoru o miru u Ukrajini bez učešća ruskih predstavnika – navodi “Geopolitika”, prenosi Srna.

    Ukrajinski lider Vladimir Zelenski najavljivao je učešće više od 100 zemlja, ali od toga nema ništa. On je skratio i svoj prijedlog mirovnog rješenja sa deset na tri tačke, ne pominjući više teritorije koje drže Rusi, sve u želji da privuče više učesnika.

    Uz predstavnike država, na samitu će biti i predstavnici još deset međunarodnih organizacija, uključujući i UN.

    Ranije je Kancelarija Zelenskog tvrdila da su predstavnici 107 zemalja potvrdili svoje učešće na samitu.

    Rusija nije pozvana na sastanak, međutim, kako je navela švajcarska vlada, svrha konferencije je “zajednička mapa puta” koja bi dodatno uključila Moskvu i Kijev u mirovni proces.

    Na samitu će se raspravljati o pitanjima poput potrebe za nuklearnom i prehrambenom bezbjednosti, slobodi plovidbe, kao i humanitarnim pitanjima, uključujući ona vezana uz ratne zarobljenike.

    Zelenski je lično zvao i rukovodioce zemalja Zajednice Nezavisnih Država – da dođu na konferenciju, ali su svi odbili. Riječ je o državama nastalim nakon raspada SSSR-a.