Kategorija: Svijet

Administracija predsjednika SAD Donalda Trampa obustavila je proces odlučivanja o zahtjevima za azil nakon oružanog napada na dva vojnika Nacionalne garde u Vašingtonu, rekao je direktor Službe za državljanstvo i imigraciju DŽozef Edlou.

Edlou je rekao da će pauza biti na snazi dok ne budu mogli da osiguraju da svaki stranac bude provjeren u najvećoj mogućoj mjeri.

Objava je uslijedila nekoliko časova nakon što je Tramp obećao da će trajno obustaviti migracije u SAD iz svih zemalja trećeg svijeta, prenio je Bi-Bi-Si.

Tramp je ranije saopštio da je pripadnica Nacionalne garde SAD preminula od povreda zadobijenih nakon pucnjave u srijedu, 26. novembra, za koju je okrivljen državljanin Avganistana.

Službenici USCIS-a, ogranka Ministarstva za nacionalnu bezbjednost, dobili su instrukcije da se uzdrže od odobravanja, odbijanja ili zatvaranja zahtjeva za azil koje je agencija primila, bez obzira na državljanstvo podnosioca, javio je Si-Bi-Es.

Prema smjernicama, službenici mogu da nastave rad na zahtjevima za azil i preispituju slučajeve do tačke donošenja odluke, ali se proces tada obustavlja.

Pripadnica Nacionalne garde Zapadne Virdžinije Sara Bekstrom, ranjena u pucnjavi nedaleko od Bijele kuće, preminula je od zadobijenih povreda, saopštio je ranije američki predsjednik. Drugi gardista, koji je takođe ranjen u napadu, nalazi se u kritičnom stanju.

Dvadesetogodišnja Sara Bekstrom stupila je u službu u junu 2023. i bila je dio 863. čete vojne policije.

Mnogobrojne avio-kompanije uključujući IziDŽet, Britiš ervejz, Er Lingus, Lufthansa, Amerikan erlajns, Delta i Viz er, pogođene su softevrskim problemom aviona serije A320 kompanije Erbas, dok određene kompanije poput kolumbijske Avianse privremeno obustavljaju prodaju karata zbog ažuriranja.

Portparol Erbasa je ranije za Skaj njuz rekao je da će neophodna softverska izmjena uticati na do 6.000 aviona.

Popravka uglavnom podrazumeva vraćanje softvera na prethodnu verziju, ali mora biti izvedena prije nego što avion ponovo preveze putnike, prenio je sinoć Skaj njuz.

Za većinu pogođenih aviona, ažuriranje traje dva-tri sata, dok će neki modeli zahtijevati i novu opremu, što će produžiti vrijeme nedostupnosti.

Problem se odnosi na modele A319, A320 i A321 koji su u upotrebi, dok avioni koji tek treba da budu isporučeni nisu pogođeni.

Britanska uprava civilnog vazduhoplovstva (CAA) upozorila je da je moguće odlaganje i otkazivanje letova, dok stručnjaci ističu da avio-saobraćaj ostaje na visokom nivou bezbjednosti, ali da putnici možda neće imati pravo na novčanu naknadu jer se smatra da je problem izvan kontrole avio-kompanija.

IziDŽet je saopštio da će putnike direktno obaveijstiti o promjenama u letovima i da će učiniti sve da minimalizuje uticaj.

Amerikan erlajns očekuje da će softverska promjena uticati na 340 aviona i da može doći do manjih kašnjenja, dok Viz er upozorava da bi neki letovi tokom vikenda mogli biti pogođeni, prenose agencije.

Indigo, indijska avio-kompanija sa više od 150 A320 u floti, najavila je da aktivno sprovodi neophodne softverske nadogradnje, dok Britiš ervejz i Er Lingus navode da je pogođen samo manji broj aviona i da se popravke izvode noću kako bi se izbjegli veći poremećaji.

Erbas je zatražio od Evropske agencije za bezbjednost avijacije (EASA) izdavanje direktive o vazduhoplovnoj podobnosti za pogođene avione.

Portparol Erbasa rekao je da će potrebna promjena softvera uticati na do 6.000 aviona.

Kompanija je saopštila da analiza nedavnog incidenta pokazuje da intenzivno solarno zračenje može oštetiti podatke ključne za funkcionisanje sistema za upravljanje letom.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski objavio je danas da je šef njegovog kabineta Andrij Jermak podnio ostavku.

Zelenski je naveo da ne želi da iko postavlja pitanja o Ukrajini, te da će stoga danas biti donesene neke interne odluke.

“Prvo: Kabinet predsjednika Ukrajine na svoje čelo postaviće novog čovjeka – šef kancelarije, Andrij Jermak, potpisao je ostavku”, rekao je Zelenski u svom večernjem obraćanju, prenosi Interfaks Ukrajina.

Zelenski je zahvalio Jermaku na dosadašnjem radu i rekao da će sutra obaviti konsultacije o tome ko bi mogao biti novi šef njegovog kabineta, prenosi Unian.

Ukrajinske vlasti za borbu protiv korupcije izvršile su jutros pretres u kući Andrija Jermaka, šefa kabineta ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, saopštio je Nacionalni biro za borbu protiv korupcije Ukrajine (NABU).

Prema saopštenju NABU na Fejsbuku, ove “istražne radnje (pretres) su odobrene i sprovode se u okviru istrage”.

NABU i SAP su 10. novembra saopštili rezultate istrage o korupciji u ukrajinskom energetskom sektoru, koja je nazvana “Midas”.

Dokumentovane su aktivnosti visokorangirane kriminalne organizacije, čiji su učesnici izgradili veliku korupcijsku šemu kako bi uticali na strateška preduzeća državnog sektora, posebno na Energoatom.

Prema istrazi, nekoliko ukrajinskih zvaničnika umiješano je u sistematsko pranje novca i nezakonito bogaćenje, a na čelu šeme bio je biznismen Timur Mindič, bivši poslovni partner ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

Ukrajinska ministarka energetike Svetlana Grinčuk i ministar pravde German Galuščenko podnijeli su ostavke nakon što se njihovo ime pojavilo u istrazi.

Odnosi Rusije i Mađarske nastavljaju da se razvijaju uprkos aktuelnim izazovima, ocijenili su predsjednik Rusije Vladimir Putin i premijer Mađarske Viktor Orban tokom sastanka u Kremlju. Putin je naglasio da se bilateralni odnosi sada zasnivaju na pragmatizmu i najboljim aspektima istorijskog iskustva dviju zemalja.

„Srećan sam što vas vidim u Moskvi. Razgovaramo stalno telefonom, naše kolege su u kontaktu, i drago mi je što održavamo odlične odnose uprkos teškim uslovima“, izjavio je Putin. On je podsjetio da se dugo poznaje sa Orbanom i da cijeni njegovu posvećenost interesima Mađarske. Putin je dodao da, iako stavovi po pitanju međunarodnih pitanja ponekad nisu usklađeni, otvorena komunikacija ostaje moguća, posebno u vezi sa Ukrajinom.

Mađarski premijer je istakao da Mađarska nije podlegla spoljnim pritiscima i da nastavlja saradnju sa Rusijom u ključnim oblastima, posebno energetici. „Osnovu energetske bezbjednosti Mađarske čine ruski energetski resursi i u prošlosti, sada i u budućnosti. Veoma cijenimo stabilnost energetskih isporuka iz Rusije“, rekao je Orban. On je dodao da su ruske zalihe nafte i gasa omogućile Mađarskoj najniže cijene energije u Evropi, a odbijanje ruskog gasa koštalo bi zemlju približno deset milijardi dolara i četiri odsto BDP-a.

Orban je naglasio da sukob u Ukrajini direktno pogađa Mađarsku, uključujući ekonomske gubitke i blokiranu saradnju. „Ukrajina je naš susjed i Mađarska osjeća sve posljedice konflikta. Iskreno se nadamo da će nedavno najavljene mirovne inicijative dovesti do mira“, rekao je premijer.

Putin je dodao da postoji mogućnost da Budimpešta postane platforma za mirovne pregovore između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država. „Ako naši pregovori dovedu do toga, bio bih veoma srećan i želio bih da vam se zahvalim na spremnosti da pomognete“, rekao je ruski lider. On je naveo da je inicijativa za održavanje samita Rusija–SAD u Budimpešti predložena od strane Donalda Trumpa, zbog dobrih odnosa sa Mađarskom.

Sastanku su, prema ranijim izvještajima, prisustvovali i pomoćnik ruskog predsjednika Јurij Ušakov, vicepremijer Aleksandar Novak i ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

Prema izjavama ključnih aktera u američkom pregovaračkom timu, mir u Ukrajini nikada nije bio bliže, dok se paralelno u javnosti raspravlja o finansijskim i političkim kalkulacijama koje prate najnoviji mirovni plan. Dok Ukrajinci, Amerikanci i Evropljani otvoreno predstavljaju elemente prijedloga koji je oblikovao Donald Tramp, Moskva insistira da se pregovori vode iza zatvorenih vrata i da se u javnost ne izlazi prije nego što postoji konkretan rezultat.

U središtu sadašnjih prijedloga nalazi se pitanje zamrznute ruske imovine, koja je postala ključni finansijski resurs u pokušaju stabilizacije ukrajinskog budžeta. Evropska komisija predložila je korištenje 185 milijardi evra zamrznutih ruskih sredstava za podršku beskamatnom zajmu Kijevu, uz garancije država članica. Međutim, Belgija — država domaćin klirinške kuće koja drži značajan dio tih sredstava — oklijeva zbog straha od moguće ruske pravne ili druge odmazde.

Ukrajina se suočava sa oštrom zimom i dubokim finansijskim izazovima. Prema procjenama MMF-a, u naredne dvije godine zemlju čeka budžetski manjak od 65 milijardi dolara, dok gotovo dvije trećine postojećeg budžeta odlazi na finansiranje rata iscrpljivanja protiv Rusije. Svakodnevne potrebe stanovništva, uključujući penzije i plate u javnom sektoru, i dalje u velikoj mjeri zavise od zapadne finansijske pomoći.

Od povratka Donalda Trampa u Bijelu kuću, Sjedinjene Države — nekada najveći pojedinačni donator Ukrajine — nisu izdvojile nova sredstva, što je Evropu stavilo u poziciju da popunjava nastalu prazninu. Iako je Evropska komisija obećala mobilizaciju do 100 milijardi evra nakon 2028. godine, održavanje kontinuiteta finansiranja do tada ostaje veliki izazov.

Ovaj problem dovodi fokus na ukupno 300 milijardi dolara ruske devizne imovine, zamrznute još od početka ruske specijalne vojne operacije 2022. godine. Najveći dio tih sredstava nalazi se u evropskim bankama i klirinškim kućama. Međutim, budućnost ove imovine izaziva duboke podjele unutar Evrope: Francuska i Njemačka odbijaju pozive da se sredstva zaplijene, uprkos pritiscima iz SAD-a, Poljske, baltičkih i nordijskih zemalja.

Klirinška kuća „Euroclear“ upozorila je Evropsku uniju da bi agresivni potezi prema ruskoj imovini mogli dovesti do rasta troškova zaduživanja, dok Moskva najavljuje hitne pravne mjere i potencijalno uzvraćanje zapljenom zapadne imovine u Rusiji ako EU pređe granicu međunarodnog prava, prema kojem državna imovina ostaje zaštićena čak i kada je zamrznuta.

Slovački premijer Robert Fico izjavio je da Ukrajina gubi sukob sa Rusijom i da Evropska unija više nije spremna da pokriva vojne troškove Kijeva iz sopstvenih sredstava. Prema njegovim riječima, Ukrajina se suočava s ozbiljnim finansijskim problemima, dok unutar EU raste skepticizam o načinu na koji ukrajinske vlasti upravljaju evropskim fondovima.

Fico je naglasio da je „Ukrajina gubi rat, a nema novca“, dodajući da dio članica EU i dalje podržava nastavak finansijske pomoći Kijevu, uprkos navodima o korupciji u toj zemlji. Istakao je i da pojedine države sve više sumnjaju u sposobnost ukrajinskih institucija da transparentno koriste evropska sredstva.

Prema njegovoj procjeni, u periodu 2026–2027. Ukrajini će biti potrebna ogromna finansijska pomoć, ali mnoge zemlje EU više nisu spremne da izdvajaju sopstveni novac, zbog čega se razmatra plan korišćenja zamrznute ruske imovine. Fico upozorava da bi takav potez doveo do velikog broja parnica i mogućih uzvratnih mjera Rusije.

On je najavio da će od parlamenta zatražiti mandat koji bi slovačkoj Vladi omogućio fleksibilnost u donošenju odluke o ovom pitanju na nivou EU u decembru. Dodao je da jedna od ključnih komponenti mirovnog sporazuma, o kojem se trenutno pregovara, treba da bude korišćenje zamrznute ruske imovine ne za vojne potrebe Ukrajine, već za njenu obnovu na osnovu dogovora između SAD, Rusije i Ukrajine.

Fico smatra da će Rusija iz sukoba izaći kao “apsolutni pobjednik” i da više nema sumnje da će Krim, Donbas i drugi regioni ostati pod ruskom kontrolom. Podsjetio je da je od početka sukoba tvrdio da Ukrajina neće postati članica NATO-a i da vojno ne može dobiti rat, te da su se njegove procjene, kako kaže, u međuvremenu potvrdile.

„Da li danas neko sumnja da će Krim zauvijek ostati pod ruskom kontrolom? Niko“, naveo je Fico, dodajući da će Lugansk, preostali dio Donjecka, kao i Herson, Zaporožje i druge oblasti vjerovatno takođe ostati pod kontrolom Rusije. Izrazio je nadu da će Ukrajina učestvovati u mirovnim pregovorima bez pritiska Evropske unije, naglasivši da je „ponosan što su bili u pravu od početka sukoba“.

Mađarska snažno podržava proširenje Evropske unije na zemlje koje će, kako smatra šef diplomatije Peter Sijarto, doprinijeti njenoj snazi, a među njima posebno Zapadni Balkan. U Dnevniku plus Sijarto je izjavio da je „šala“ tvrdnja evropskih lidera da je Ukrajina spremnija za članstvo od država regiona.

„To mora da je šala, jer svi znaju da su se zemlje Zapadnog Balkana koje čekaju to članstvo 15, 16 ili 17 i više godina bolje spremile nego Ukrajina“, rekao je Sijarto i istakao da je region brzo napredovao, provodio reforme i može značajno ojačati sigurnost i ekonomiju EU.

Naglasio je da bi, za razliku od zemalja Zapadnog Balkana, prijem Ukrajine u EU donio „veliki broj opasnosti kao što je rat, ukrajinska mafija i druge stvari“. Prema njegovim riječima, Mađarska se tokom svog predsjedavanja zalagala za ubrzanje evropskog puta regiona i, kao susjedna zemlja, dobro razumije njegov značaj.

Govoreći o ratu u Ukrajini, Sijarto je ocijenio da se sukob ne može riješiti na ratištu, te da je EU „produbila sukob“ svojim političkim odlukama. „Više od 100 milijardi evra i naoružanje koje je poslato u Ukrajinu doveli su do eskalacije i produžili rat“, rekao je on. Dodao je da su evropski lideri već 2022. mogli podržati rješenje, ali da su umjesto toga napravili nove greške i „doveli Ukrajinu u zabludu“.

Smatra da evropski lideri pogrešno vjeruju da je ovo njihov rat i da Evropa štiti Ukrajinu. „Ukrajina štiti samo sebe. Da li to rade herojski? Apsolutno. Ali Evropa nema obavezu da troši dodatni novac ili šalje dodatno naoružanje“, rekao je Sijarto.

U razgovoru se osvrnuo i na počasni doktorat Univerziteta u Banjaluci, ocijenivši ga velikom čašću. Istakao je da priznanje posvećuje svima koji su učestvovali u jačanju odnosa između Mađarske i Republike Srpske. „Ova veza je zasnovana na uzajamnom poštovanju i prijateljstvu i ima za cilj uzajamne koristi“, rekao je Sijarto.

Naglasio je da Mađarska provodi politiku „odgovornog susjedstva“ kojom podržava stabilnost, bezbjednost i mir na Zapadnom Balkanu. Podsjetio je da je region posebno važan jer se na istočnim granicama Mađarske vodi rat i da bi svaki poremećaj na jugu bio ozbiljan izazov.

Posebno je izdvojio značaj Republike Srpske, ističući da je stabilnost ovog dijela Balkana od vitalnog interesa. Govoreći o energetici, upozorio je na ranjivost država koje zavise od jednog naftovoda, navodeći kao primjer trenutnu situaciju u Srbiji. „Ako zavisite od jednog cjevovoda, neko ima monopol nad vama. Borimo se protiv Brisela da zadržimo suvereno pravo odlučivanja o energentima“, rekao je Sijarto i dodao da Mađarska pruža punu podršku Srbiji.

Američki predsjednik Donald Tramp (Trump) poručio je da se SAD pripremaju za novu fazu operacija protiv navodnih mreža za krijumčarenje droge u Venecueli, potvrđujući da će napadi na kopnu početi “veoma brzo”.

Tokom razgovora sa pripadnicima oružanih snaga povodom Dana zahvalnosti, Tramp je jasno stavio do znanja da je donio odluku o daljim koracima.

“Posljednjih nedjelja radili ste na odvraćanju venecuelanskih trgovaca drogom, kojih ima mnogo. Naravno, više ih gotovo i nema da dolaze morskim putem..

Vjerovatno ste primijetili da ljudi više ne žele isporučivati morskim putem, a mi ćemo ih početi zaustavljati i kopnenim putem. Kopno je lakše — i to će početi veoma brzo”, rekao je Tramp vojnicima, prenosi CNN

Tramp je zatim poslao upozorenje vlastima u Karakasu:

“Upozoravamo ih: Prestanite slati otrov u našu zemlju.”

Pritisak na Madurov režim
Njegovi komentari dolaze nakon niza sastanaka na visokom nivou i sve intenzivnijeg američkog vojnog prisustva u tom regionu.

Ove sedmice Tramp je predsjednika Venecuele Nikolasa Madura i njegove najbliže saradnike proglasio članovima strane terorističke organizacije.

Kao stranu terorističku organizaciju formalno je označio i takozvani “Kartel de los Soles”. U pitanju je termin koji stručnjaci opisuju kao naziv za grupu korumpiranih državnih funkcionera, a ne klasičan narko-kartel. Takva oznaka daje Trampu široka ovlaštenja da uvodi dodatne sankcije usmjerene na Madurovu imovinu i infrastrukturu — ali, prema pravnim stručnjacima, ne daje pravo na upotrebu smrtonosne sile.

Najveća američka sila u regionu u posljednjim decenijama

SAD su u okviru operacije koju je Pentagon nazvao “Operacija Južno koplje” rasporedile više od deset ratnih brodova i oko 15.000 američkih vojnika u Karipskom bazenu. Među brodovima je i USS Gerald Ford, najveći nosač aviona ikada izgrađen.

U napadima na plovila za koje se sumnja da prevoze drogu američke snage su usmrtile više od 80 osoba, što ovu kampanju čini jednom od najagresivnijih protiv krijumčarenja droge u posljednje vrijeme.

Zasad bez pravnog osnova za udare unutar Venecuele
CNN je ranije objavio da su zvaničnici administracije na zatvorenom sastanku rekli američkim zakonodavcima da SAD trenutno nemaju pravno opravdanje za napade na kopnene ciljeve unutar Venecuele. Interno pravno mišljenje Ministarstva pravde — koje pokriva napade na sumnjiva plovila — ne odobrava udare na teritoriji Venecuele niti bilo koje druge države, potvrdila su četiri izvora.

Ipak, prema jednom od učesnika sastanka, zvaničnici nisu isključili buduće akcije.

Administracija je, u većini slučajeva, pokušavala da izbjegne uključivanje Kongresa u širenje svoje vojne kampanje širom Latinske Amerike. Visoki funkcioner Ministarstva pravde izjavio je u novembru da američka vojska može nastaviti sa smrtonosnim udarima na navodne krijumčare droge bez odobrenja Kongresa, uz objašnjenje da administracija ne smatra da je vezana starim zakonom o ratnim ovlaštenjima.