VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Putin objavio uslov za kraj rata u Ukrajini

    Putin objavio uslov za kraj rata u Ukrajini

    Ruski predsjednik Vladimir Putin poručio je da će prekinuti rat u Ukrajini samo ako se Kijev povuče sa teritorija koje Moskva smatra svojim, inače će ih ruska vojska zauzeti silom.

    Ova oštra poruka dolazi u trenutku dok ruske snage polako napreduju istočnom Ukrajinom, piše AFP.

    U međuvremenu, Vašington je obnovio diplomatske napore za okončanje rata koji traje gotovo četiri godine, predstavivši novi plan o kojem planira da pregovara sa Moskvom i Kijevom.

    “Ako ukrajinske snage napuste teritorije koje drže, tada ćemo zaustaviti borbene operacije”, rekao je Putin tokom posjete Kirgistanu. “Ako ne, tada ćemo to postići vojnim sredstvima”, dodao je, prenosi Index.hr.

    Rusija trenutno kontroliše oko petine ukrajinskih teritorija. Pitanje teritorija jedna je od najvećih prepreka u mirovnom procesu.

    Drugo ključno pitanje su zapadne bezbjednosne garancije za Ukrajinu, koje Kijev smatra neophodnim.

    Izvorni plan Vašingtona i Moskve, izrađen bez konsultacija s evropskim saveznicima, predviđao je povlačenje Kijeva iz istočne regije Donjeck i de facto američko priznanje regija Donjeck, Krim i Luhansk kao ruskih. Nakon oštrih kritika iz Kijeva i Evrope, SAD je ublažio prijedlog, ali nova verzija još nije javno objavljena.

    Putin, koji je upoznat sa novim planom, izjavio je da bi on mogao poslužiti kao početak pregovora. “Generalno, slažemo se da bi to moglo činiti osnovu za buduće sporazume”, rekao je o najnovijem nacrtu.

    Putin je u svom obraćanju ponovio tvrdnju da je ruska vojska opkolila ukrajinske snage u Pokrovsku i Mirnogradu u regiji Donjeck, ključnom cilju moskovskih snaga.

    “Krasnoarmejsk i Dimitrov su potpuno opkoljeni”, rekao je, koristeći ruska imena za gradove. Dodao je i da je Moskva napredovala kod Vovčanska i Siverska te se približila važnom logističkom čvorištu Guljajpolje.

    Rusku ofanzivu “praktično je nemoguće zaustaviti, tako da se malo toga može učiniti po tom pitanju”, zaključio je Putin. S druge strane, Ukrajina je demantovala da su Pokrovsk i Mirnograd opkoljeni.

    Putin je, takođe, doveo u pitanje legitimitet ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, rekavši da bi potpisivanje bilo kakvog sporazuma s njim bilo pravno “gotovo nemoguće”.

    Prema podacima Američkog instituta za proučavanje rata (ISW) koje je analizirao AFP, ruske snage su tokom 2025. godine osvajale prosječno 467 kvadratnih kilometara mjesečno, što je porast u odnosu na 2024. godinu.

  • Evorpska odmazda Rusiji

    Evorpska odmazda Rusiji

    Ruski dronovi i agenti izvode napade širom zemalja NATO-a, a Evropa sada radi ono što bi se prije samo nekoliko godina činilo neobičnim: planira kako uzvratiti udarac.

    Ideje se kreću od zajedničkih ofanzivnih kibernetičkih operacija protiv Rusije i bržeg i koordinisanijeg pripisivanja hibridnih napada brzim upiranjem prsta u Moskvu, do iznenadnih vojnih vježbi pod vođstvom NATO-a, prema riječima dva visoka evropska vladina zvaničnika i tri diplomate EU.

    “Rusi stalno testiraju granice – kakav je odgovor, koliko daleko možemo ići?” primijetila je latvijska ministarka vanjskih poslova Baiba Braže u intervjuu. “Potreban je proaktivniji odgovor”, rekla je za “Politico”. “I ne govori se ono što šalje signal – to se radi.”

    Hibridni napadi nisu novost
    Ruski dronovi su posljednjih sedmica i mjeseci preletjeli Poljsku i Rumuniju, dok su misteriozni dronovi izazvali haos na aerodromima i vojnim bazama širom kontinenta. Ostali incidenti uključuju ometanje GPS-a, upade borbenih aviona i ratnih brodova te eksploziju na ključnoj poljskoj željezničkoj vezi koja prevozi vojnu pomoć Ukrajini.

    “Generalno, Evropa i savez moraju se zapitati koliko dugo smo spremni tolerisati ovu vrstu hibridnog ratovanja… i trebamo li i sami razmisliti o tome da postanemo aktivniji u ovom području”, rekao je prošle sedmice za “Welt TV” njemački državni sekretar za odbranu Florian Han.

    Hibridni napadi nisu ništa novo. Rusija je posljednjih godina slala ubice da ubiju političke neprijatelje u Velikoj Britaniji, optužena je za dizanje u vazduh skladišta oružja u srednjoj Evropi, pokušala je destabilizovati EU finansiranjem krajnje desničarskih političkih stranaka, učestvovala je u ratovanju na društvenim mrežama i pokušala preokrenuti izbore u zemljama poput Rumunije i Moldavije.

    Ali sam obim i učestalost trenutnih napada su neviđeni. Globsec, praški think tank, izračunao je da je između januara i jula u Evropi, uglavnom u Poljskoj i Francuskoj, izvršeno više od 110 sabotaža i pokušaja napada od strane ljudi povezanih s Moskvom.

    “Ne možemo sebi dopustiti da se bojimo i da imamo veliku želju za eskalacijom”
    “Današnji svijet nudi puno otvoreniji – zaista, moglo bi se reći kreativniji – prostor za vanjsku politiku”, rekao je ruski čelnik Vladimir Putin tokom oktobarske konferencije Valdai, dodajući: “Pomno pratimo rastuću militarizaciju Evrope. Je li to samo retorika ili je vrijeme da odgovorimo?”

    Rusija možda vidi EU i NATO kao suparnike ili čak neprijatelje – bivši ruski predsjednik i sadašnji zamjenik šefa Savjeta sigurnosti Kremlja, Dmitrij Medvedev, prošlog je mjeseca rekao: “SAD su naš protivnik.” Međutim, Evropa ne želi rat s Rusijom naoružanom nuklearnim oružjem i stoga mora smisliti kako odgovoriti na način koji odvraća Moskvu, ali ne prelazi crvene linije Kremlja koje bi mogle dovesti do otvorenog rata.

    To ne znači povlačenje, prema riječima švedskog načelnika odbrane, generala Mihaela Klaesona. “Ne možemo sebi dopustiti da se bojimo i da imamo veliku želju za eskalacijom”, rekao je u intervjuu. “Moramo biti čvrsti.”

    Do sada je odgovor bio jačanje odbrane. Nakon što su ruski ratni dronovi oboreni iznad Poljske, NATO je rekao da će pojačati savezničku odbranu od dronova i protivvazdušnu odbranu na njegovom istočnom krilu – poziv koji je ponovila i EU.

    Čak i to razbješnjava Moskvu.

    Evropljani “trebaju se bojati i drhtati poput nijemih životinja u krdu koje se tjera na klanje”, rekao je Medvedev. “Trebali bi se uprljati strahom, osjećajući svoj skori i mučni kraj.”

    Promjena smjera
    Česte ruske provokacije mijenjaju ton u evropskim prestonicama.

    Nakon što je rasporedio 10.000 vojnika kako bi zaštitio kritičnu infrastrukturu Poljske nakon sabotaže željezničke pruge koja povezuje Varšavu i Kijev, poljski premijer Donald Tusk u petak je optužio Moskvu za učestvovanje u “državnom terorizmu”.

    Nakon incidenta, šefica EU za vanjsku politiku Kaja Kalas izjavila je da takve prijetnje predstavljaju “ekstremnu opasnost” za blok, tvrdeći da mora “imati snažan odgovor” na napade.

    Prošle sedmice, italijanski ministar odbrane Gvido Kroseto oštro je kritikovao “inerciju” kontinenta suočenu s rastućim hibridnim napadima i predstavio plan od 125 stranica za odmazdu. U njemu je predložio osnivanje Evropskog centra za suzbijanje hibridnog ratovanja, kibernetičkih snaga od 1500 vojnika, kao i vojnog osoblja specijalizovanog za vještačku inteligenciju.

    “Svi trebaju revidirati svoje sigurnosne postupke”, dodao je u četvrtak poljski ministar vanjskih poslova Radoslav Sikorski. “Rusija očito eskalira svoj hibridni rat protiv građana EU.”

    Hodajte po planu
    Uprkos sve žešćoj retorici, još uvijek je otvoreno pitanje šta znači snažniji odgovor.

    Dio toga se svodi na razliku između Moskve i Brisela – potonji je više ograničen djelovanjem unutar pravila, prema Kevinu Limonieru, profesoru i zamjeniku direktora pariškog think tanka GEODE.

    “To postavlja etičko i filozofsko pitanje: Mogu li sebi države kojima vlada vladavina prava priuštiti korištenje istih alata… i istih strategija kao Rusi?” upitao je.

    Zasad zemlje poput Njemačke i Rumunije pooštravaju pravila koja bi vlastima omogućila obaranje dronova koji lete iznad aerodroma i vojno osjetljivih objekata.

    S druge strane, nacionalne sigurnosne službe mogu djelovati u pravnoj sivoj zoni. Saveznici od Danske do Češke već dopuštaju ofanzivne kibernetičke operacije. Ujedinjeno Kraljevstvo je navodno hakovalo mreže ISIL-a kako bi dobilo informacije o programu dronova u ranoj fazi terorističke grupe 2017. godine.

    Saveznici moraju “biti proaktivniji u kibernetičkoj ofenzivi”, rekao je Braže, i fokusirati se na “povećanje situacijske svijesti – udruživanje i koordinaciju sigurnosnih i obavještajnih službi”.

    U praksi, zemlje bi mogle koristiti kibernetičke metode za ciljanje sistema ključnih za ruske ratne napore, poput ekonomske zone Alabuga u Tatarstanu u istočno-centralnoj Rusiji, gdje Moskva proizvodi dronove Shahed, kao i energetske objekte ili vozove koji prevoze oružje, rekao je Filip Brujka, politolog i stručnjak za hibridne prijetnje na Poljskoj akademiji nauka. “Mogli bismo napasti sistem i poremetiti njihovo funkcionisanje”, rekao je.

    Evropa takođe mora shvatiti kako odgovoriti na ruske kampanje dezinformisanja velikih razmjera vlastitim naporima unutar zemlje.

    “Rusko javno mnijenje… je donekle nedostupno”, rekao je jedan visoki vojni zvaničnik. “Moramo sarađivati ​​sa saveznicima koji imaju prilično detaljno razumijevanje ruskog razmišljanja – to znači da se saradnja mora uspostaviti i na području informacionog ratovanja.”

    Ipak, sve nove mjere “moraju imati uvjerljivu mogućnost poricanja”, rekao je jedan diplomata EU-a.

    Demonstracija sile
    NATO je, sa svoje strane, odbrambena organizacija i stoga je sumnjičav prema ofanzivnim operacijama. “Asimetrični odgovori važan su dio razgovora”, rekao je jedan diplomata NATO-a, ali “nećemo se spustiti na istu taktiku kao Rusija.”

    Umjesto toga, savez bi trebao dati prioritet demonstracijama sile koje ilustruju snagu i jedinstvo, rekla je Oana Lungesku, bivša portparolka NATO-a i saradnica londonskog think tanka Royal United Services Institute. U praksi to znači brzo objavljivanje stoji li Moskva iza hibridnog napada i sprovođenje vojnih vježbi “bez najave” na ruskoj granici s Litvanijom ili Estonijom.

    U međuvremenu, Centar izvrsnosti za hibridne prijetnje u Helsinkiju, koji podržava NATO, a okuplja savezničke zvaničnike, takođe “pruža stručnost i obuku” te izrađuje “politike za suprotstavljanje tim prijetnjama”, rekao je Marten ten Volde, viši analitičar u organizaciji, prenosi “Politico”.

    “Nesumnjivo, trebalo bi učiniti više na hibridnom području”, rekao je jedan viši diplomat NATO-a, uključujući povećanje kolektivne odgovornosti nakon napada i osiguravanje da se “raznim sredstvima pokaže da obraćamo pažnju i da možemo fleksibilno premještati sredstva”.

  • Lukašenko se obratio Zelenskom: Sada imaš Odesu i Nikolajev, a možeš ih uskoro izgubiti

    Lukašenko se obratio Zelenskom: Sada imaš Odesu i Nikolajev, a možeš ih uskoro izgubiti

    Mirovni plan američkog predsjednika Donalda Trampa sastavljen je na brzinu, rekao je bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko na marginama ODKB-a u Kirgiziji. On se tom prilikom obratio i Vladimiru Zelenskom.

    – Želim odmah da kažem – i nadam se da se Trampov tim neće uvrijediti – sastavljen je na brzinu. Ne želim da kažem da je sastavljen preko koljena, ali jeste na brzinu. Mora biti predstavljen u razmljivom obliku. Sve mora biti razrađeno do metra, kilometra, do posljednjeg detalja – rekao je Lukašenko.

    Kako je istakao, u srijedu je razgovarao o američkom mirovnom planu za Ukrajinu sa svojim ruskim kolegom, Vladimirom Putinom. Prema njegovim riječima, Putin mu je predstavio dvije verzije plana.

    – Vladimir Vladimirovič mi je predstavio prvu verziju i drugu verziju, koja je bila podijeljena na dijelove – rekao je predsjednik Bjelorusije.

    Po njegovim riječima, u ukrajinskom sukobu nema pobjednika, a ako ih i bude, to neće biti Evropska unija.

    – Moramo da okončamo ovaj rat. Bojim se da u ovom ratu neće biti pobjednika: on je katastrofa. Znate zašto, ako ga ne bude. Ali ako bude pobjednik, to neće biti Evropska unija ako ih Amerika napusti – rekao je on.

    On se obratio šefu kijevskog režima Vladimiru Zelenskom.

    – Ako želite da zadržite Ukrajinu u njenim sadašnjim granicama, morate pregovarati, a ne torpedovati pregovore – poručio je Lukašenko.

    – Razmisli, polazeći iz realne situacije, kako da sačuvaš ono što imaš. Imaš izlaz na more – i Odesu koja je tvoja, i Nikolajev, a to u jednom trenutku može da nestane. Zato je potrebno sve dobro izmjeriti i donijeti promišljenu odluku – dodao je bjeloruski lider.

    On je izrazio uvjerenje da je sukob u Ukrajini blizu završetka.

  • Vučić: Zahtijevam da nam Amerika dodijeli licencu za NIS – Srbija će živjeti šta god da odlučite!

    Vučić: Zahtijevam da nam Amerika dodijeli licencu za NIS – Srbija će živjeti šta god da odlučite!

     Molim da nam Amerika dodijeli licencu za NIS kako bi mogao da radi dok traju pregovori o vlasništvu – nismo vam ništa loše učinili, djelovali smo i uradili sve što jedna mala, ponosna zemlja može da uradi – rekao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

    – Sudite kako želite, Srbija će živjeti i mi ćemo živjeti jer smo uspjeli da obezbijedimo dovoljne rezerve – rekao je Vučić na mitingu u Mionici.

    Naglasio je da Srbija neće uzimati tuđu imovinu.

    – Evo još 50 dana, molim vas, napravite dogovor. Možemo da izdržimo 100 dana bez kapi nafte. Pokazali smo šta je dostojanstvo, nismo uništili politiku u teškim vremenima. Ne uništavamo naša prijateljstva kada je teško. Bićemo fer i prema onima koji su uveli sankcije i prema onima od kojih smo mogli da uzmemo, ali ne oduzimamo imovinu – rekao je predsjednik Srbije.

    Dodao je da je prošlo skoro 50 dana otkako je kap nafte ušla u našu zemlju kroz naftovod iz Hrvatske, i da su Hrvati prvog dana isključili mogućnost da nafta teče ka Srbiji

  • Tramp: Napad na Gardu je terorizam i zločin protiv čovječnosti

    Tramp: Napad na Gardu je terorizam i zločin protiv čovječnosti

    Američki predsjednik Donald Tramp ocijenio je da je napad na pripadnike Nacionalne garde u Vašingtonu „čin terorizma i zločin protiv čovječnosti“, poručivši da je riječ o „užasnom napadu ispunjenom zlom i mržnjom“. U pucnjavi, koja se dogodila nedaleko od Bijele kuće, dvojica ranjenih pripadnika Garde podlegla su povredama u bolnici.

    Američki zvaničnici naveli su da je napadač uhapšen, dok mediji pišu da je riječ o državljaninu Avganistana koji je u Sjedinjene Države ušao 2021. godine.

    Nakon napada, američki ministar rata Pit Hegset izjavio je da je predsjednik Tramp zatražio raspoređivanje dodatnih 500 pripadnika Nacionalne garde u Vašingtonu. „Ovo se dogodilo na samo nekoliko koraka od Bijele kuće i zato me je predsjednik Tramp zamolio da pošaljemo pojačanje“, rekao je Hegset.

  • Dva gardista ubijena u pucnjavi kod Bijele kuće, osumnjičeni avganistanski veteran uhapšen

    Dva gardista ubijena u pucnjavi kod Bijele kuće, osumnjičeni avganistanski veteran uhapšen

    Dva pripadnika Nacionalne garde, ranjena u pucnjavi nedaleko od Bijele kuće, podlegla su povredama u bolnici, saopštio je guverner Zapadne Virdžinije Patrik Morisi. Policija je saopštila da je osumnjičeni za napad uhapšen, dok su ranije nadležni navodili da su gardisti bili u kritičnom stanju.

    Predsjednik SAD Donald Tramp ranije je izjavio da Bijela kuća “aktivno prati situaciju”, a napadača je nazvao “životinjom” koja će “platiti veoma visoku cijenu”. Portparolka Bijele kuće Kerolajn Livit potvrdila je da se pucnjava dogodila samo nekoliko blokova od sjedišta američkog predsjednika.

    FBI je uključen u istragu, rekao je direktor biroa Keš Patel. Glavna tužiteljka SAD Pem Bondaj objavila je da su federalni agenti stigli na lice mjesta, dok policija navodi da je područje oko Bijele kuće blokirano i da su pojačane mjere bezbjednosti.

    Prema preliminarnim informacijama, osumnjičeni Rahmanulah Lakanval (29) otvorio je vatru u srijedu oko 14.15 časova, teško ranivši dvojicu pripadnika Nacionalne garde koji su bili u patroli. U pucnjavi je i sam ranjen i prebačen u bolnicu, a zvaničnici navode da je napad bio ciljan.

    Rođak osumnjičenog izjavio je da je Lakanval deset godina služio u avganistanskoj vojsci, uključujući i bazu u Kandaharu, gdje je sarađivao sa američkim specijalnim snagama. U SAD je došao u septembru 2021. godine u okviru programa administracije Džoa Bajdena “Dobrodošli saveznici”. Živio je u državi Vašington sa suprugom i petoro djece i radio za Amazon, a rođak ističe da “ne može da vjeruje” da bi mogao da počini ovakav napad.

    Tramp je nakon identifikacije osumnjičenog pozvao na ponovno ispitivanje svih Avganistanaca koji su ušli u SAD tokom prethodne administracije, poručivši da napadač mora da “plati najveću moguću cijenu”. Organizacija “AfganEvak” reagovala je saopštivši da avganistanski saradnici prolaze detaljne provjere i da pojedinačni slučaj “ne može definisati cijelu zajednicu”.

    Kasno sinoć, Služba za državljanstvo i imigraciju obustavila je obradu svih zahtjeva avganistanskih državljana dok se ne izvrši dodatna bezbjednosna revizija. Načelnik vašingtonske policije Džef Kerol potvrdio je da su ranjeni gardisti bili u kritičnom stanju prije nego što je kasnije objavljeno da su preminuli od zadobijenih povreda.

  • Sijarto poslao poruku: Koga će podržati pri ulasku u EU

    Sijarto poslao poruku: Koga će podržati pri ulasku u EU

    – Da članstvu Srbije u EU. Ne članstvu Ukrajine u EU. To je stav Mađarske – poručio je ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto.

    On je tako na Iksu sumirao današnju posjetu Srbiji.Najavio je da će kompanija MOL dva i po puta povećati izvoz nafte u Srbiju i poručio da će Mađarska upotrebiti sva raspoloživa sredstva kako bi pomogla našoj zemlji u snadbijevanju naftom.

    Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je poslije sastanka sa Sijartom da je “Vlada Srbije zajedno sa predsjednikom pružila dodatna uvjeravanja SAD da će Rusija izaći iz vlasništva kompanije Naftne industrije Srbije (NIS) i dodala da se i dalje čeka odgovor američke strane”.

  • U požaru u stambenom kompleksu u Honkongu stradale 44 osobe, 65 hospitalizovano

    U požaru u stambenom kompleksu u Honkongu stradale 44 osobe, 65 hospitalizovano

    Broj žrtava u požaru koji je zahvatio stambeni kompleks u Hongkongu porastao je na 44, uključujući pripadnike vatrogasne službe, kao nestale se vode više od 270 osoba, 65 ljudi je hospitalizovano, od kojih je 16 kritično, a 25 ima ozbiljne povrede.

    U saopštenju se navodi da su uhapšene tri osobe starosti između 52 i 68 godina zbog sumnje da su počinili ubistvo iz nehata.

    Kako je policija navela, uhapšeni muškarci su dva direktora i konusltat izvođača radova.

    U četiri od sedam zgrada požar je stavljen pod kontrolu, a vatra je pristuna na gornjim spratovima još tri stambene zgrade, navodi Saut Čajna Morning Post.

    Spasilačke akcije su u toku, a žrtve se i dalje izvlače iz objekata.

    Požar je izbio sredinom popodneva po lokalnom vremenu i brzo je podignut na četvrti stepen ozbiljnosti, drugi najviši nivo u hongkonškom sistemu klasifikacije, saopštila je vatrogasna služba.

    Požar se proširio na bambusove skele postavljene oko spoljne fasade solitera, a vatrogasci su pokušavali da obuzdaju plamen.

    Bambusove skele, iako tradicionalne i široko korišćene u Hongkongu, biće postepeno povučene sa javnih projekata iz bezbjednosnih razloga, saopštila je vlada ranije ove godine.

    Predsjednik Kine Si Đinping porodicama žrtava izrazio je saučešće i pozvao da se spasilačke akcije ubrzaju i požari ugase kako bi se žrtve svele na minimum.

  • Evropski parlament podvlači granicu: Predlaže se minimalna dob od 16 godina za korištenje društvenih mreža

    Evropski parlament podvlači granicu: Predlaže se minimalna dob od 16 godina za korištenje društvenih mreža

    Evropski parlament je u srijedu usvojio rezoluciju kojom se poziva na uvođenje minimalne dobi od 16 godina za pristup društvenim mrežama, s ciljem osiguranja “primjerenog online okruženja za maloljetnike”.

    U nacrtu objavljenom u oktobru navodi se zahtjev za “uspostavljanje usklađene evropske digitalne starosne granice od 16 godina kao osnovnog praga ispod kojeg pristup društvenim mrežama ne bi bio dozvoljen, osim ukoliko roditelji ili staratelji ne daju posebnu saglasnost”.

    Rezolucija također predlaže i jedinstvenu donju granicu od 13 godina, ispod koje nijednom maloljetniku ne bi bio dopušten pristup društvenim mrežama, kao i starosni prag od 13 godina za korištenje servisa za dijeljenje videa te takozvanih “AI saputnika”.

    Iako je usvojena većinom glasova, rezolucija Evropskog parlamenta nije pravno obavezujuća i sama po sebi ne postavlja politiku, ali predstavlja politički signal državama članicama i Evropskoj komisiji o potrebi veće zaštite djece na internetu.

  • Zaharova: EU je zaplijenila rusku imovinu koju sada naziva zamrznutom

    Zaharova: EU je zaplijenila rusku imovinu koju sada naziva zamrznutom

    Ruska sredstva, za koja francuski predsjednik Emanuel Makron navodno tvrdi da Evropa može da ih kontroliše, zapravo su zaplijenili predstavnici zemalja EU, izjavila je danas portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

     Razmislite šta taj čovjek govori. Izjavio je da samo Evropljani imaju pravo da raspolažu ruskom imovinom, istim onim sredstvima koja su sada na računima koje su zaplijenili predstavnici zemalja Evropske unije – rekla je Zaharova, prenosi agencija RIA.

    Makron je tokom jučerašnjeg obraćanja na video-konferenciji ‘koalicije voljnih’ izrazio spremnost EU da upotrebi rusku zamrznutu imovinu za finansijsku pomoć Ukrajini, a isto je učinio i britanski premijer Kir Starmer.

    Rusko Ministarstvo spoljnih poslova je više puta nazvalo zamrzavanje ruske imovine u Evropi krađom, uz ocjenu da EU cilja ne samo privatna sredstva već i rusku državnu imovinu.

    Od početka rata u Ukrajini, zemlje EU i G7 zamrznule su skoro polovinu ruskih zlatnih i deviznih rezervi, čija vrijednost iznosi približno 300 milijardi evra.