VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Sastanak Putina sa američkim izaslanikom trajao pet sati, oglasila se Moskva

    Sastanak Putina sa američkim izaslanikom trajao pet sati, oglasila se Moskva

    Stavovi Rusije i Sjedinjenih Država o okončanju rata u Ukrajini nisu se približili nakon petočasovnog sastanka ruskog predsjednika Vladimira Putina i američkih izaslanika Stiva Vitkofa i Džareda Kušnera.

    ”Kompromisno rješenje još nije pronađeno”, rekao je Putinov pomoćnik Jurij Ušakov, navodeći da neke odredbe američkog plana za okončanje rata u Ukrajini naprosto ne odgovaraju ruskim interesima.

    Sjedinjene Države su se, definisanjem plana u 28 tačaka i jasnom porukom državnog sekretara Marka Rubija da rusko-ukrajinski sukob ”nije američki rat”, nadale da će postaviti osnove za skori prekid rata, u kojem su od 2022. godine stradale desetine hiljada ljudi, prenosi RTS.

    Pod kupolama Kremlja
    ”Još nismo postigli kompromisno rješenje”, rekao je Ušakov poslije pet sati razgovora u Kremlju, navodeći da se o nekim američkim prijedlozima, ipak, može dalje raspravljati.

    Iako je moskovski susret Putina sa Trampovim izaslanicima završen bez opipljivih rezultata, diplomate smatraju da riječ ”najznačajniji”, koju je Ušakov upotrijebio uz komentar o toku razgovora, uliva nadu da bi kraj rata u Ukrajini mogao biti bliži nego prije ovog sastanka.

    Osnovu za novu rundu pregovora predstavlja američki plan u 28 tačaka, koji su Ukrajinci i dobar dio Evropske unije ocijenili kao pretjerano proruski, jer pretpostavlja da će se Kijev odreći određenih teritorija u zamjenu za mir, dok će Rusiji, istovremeno, biti ukinuti sve međunarodne sankcije.

    Amerika, prema ovom planu, računa na ”kompenzaciju” u zamjenu za bezbjednosne garanciji Ukrajine. Iako ni jedna strana nije preterano obrazlagala ovaj dio plana, Trampova administracija je još ranije izrazila ozbiljan interes za ukrajinske rijetke minerale.

    ”Složili smo se oko nekih stvari. Neke su izazvale kritike. Predsjednik nije krio naš kritički i čak negativan stav oko brojnih tačaka prijedloga”, najdalje je što je Ušakov otišao objašnjavajući tok pregovora.

    Dijelu razgovora prisustvovao je i šef ruskog fonda za direktna ulaganja Kiril Dmitrijev, čije se ime u složenoj računica koja prati proces zaustavljanja ovog rata pojavilo još u februaru, kada su diplomate iz SAD i Rusije počele da raspravljaju o budućim zajedničkim ulaganjima.

    Zelenski pod pritiskom
    Rusija tvrdi da su američke kompanije, od uvođenja sankcija Rusiji zbog upada u Ukrajinu, izgubile oko 350 milijardi dolara, što se kako se čini, predstavlja ključni Trampov motiv za pokretanje mirovne inicijative.

  • Propao plan EU da Ukrajini obezbijedi ogroman novac od ruske imovine, šta slijedi

    Propao plan EU da Ukrajini obezbijedi ogroman novac od ruske imovine, šta slijedi

    Plan Evropske unije da Ukrajini omogući kredit od 140 milijardi evra, potpomognut zamrznutom ruskom imovinom, naišao je na ozbiljnu prepreku.

    Evropska centralna banka (ECB) odbila je da obezbijedi zaštitnu mjeru za isplatu Ukrajini od 140 milijardi evra, što dodatno otežava plan Evropske unije da prikupi “kredit za reparacije” koristeći zamrznutu rusku imovinu, objavio je Fajnenšel tajms (FT).

    Prema izvorima FT-a, ECB je zaključila da prijedlog Evropske komisije nije u skladu sa njenim mandatom, čime je Briselu dodatno otežano prikupljanje sredstava iz imovine ruske centralne banke koja je deponovana kod belgijskog depozitara hartija od vrijednosti, “Euroclear”-a, prenio je Rojters.

    Prema planu Evropske komisije, rizik otplate zajma podijelile bi zemlje članice EU kroz državne garancije. Međutim, funkcioneri Komisije izrazili su bojazan da države ne bi mogle dovoljno brzo prikupiti gotovinu u hitnom slučaju, što bi moglo stvoriti pritisak na tržišta, prenosi Index.hr.

    Stoga su pitali ESB može li djelovati kao zajmodavac u krajnjoj nuždi za Euroclear Bank, kreditni ogranak belgijske institucije, kako bi se izbjegla kriza likvidnosti. Odgovor je bio negativan.

    Interna analiza ESB-a zaključila je da bi takav potez bio jednak direktnom financiranju vlada, jer bi centralna banka pokrivala finansijske obaveze država članica. Takva praksa, poznata kao ‘monetarno finansiranje’, zabranjena je ugovorima EU-a jer dokazano dovodi do visoke inflacije i gubitka vjerodostojnosti centralne banke.

    Iz ESB-a su poručili: “Takav prijedlog nije u razmatranju jer bi vjerovatno prekršio pravo EU ugovora koje zabranjuje monetarno finansiranje”.

    Šta je alternativa?

    Nakon odbijenice ESB-a, Komisija je počela raditi na alternativnim prijedlozima koji bi osigurali privremenu likvidnost za podršku zajmu od 140 milijardi evra. Portparol Komisije izjavio je da su “u bliskom kontaktu s ESB-om” od kraja oktobra te da je centralna banka “aktivno učestvovala u svim raspravama” o prijedlogu.

    “Obezbjeđivanje potrebne likvidnosti za moguće obaveze povrata imovine ruskoj centralnoj banci važan je dio mogućeg zajma za reparacije”, dodao je portparol. “To je neophodno kako bi se osiguralo da EU, njene države članice i privatna tijela uvijek mogu ispuniti svoje međunarodne obaveze. Razmišljanja o tome kako detaljno obezbijediti tu likvidnost su u toku.” Euroclear je odbio da komentiše.

    EU zamrznula oko 210 milijardi evra ruske imovine

    Podsjetimo, Evropska unija je 2022. godine zamrznula oko 210 milijardi evra ruske imovine. Belgija se protivi zajmu Kijevu, strahujući da Euroclear ne bi mogao odmah vratiti novac Moskvi u slučaju odmrzavanja ruske imovine.

    Belgijski premijer Bart De Wever ocijenio je plan EU “temeljno pogrešnim” i zatražio da se ostalih 26 država članica obaveže na “pravno obavezujuće, bezuslovne, neopozive, na zahtjev, zajedničke i solidarne garancije” kako bi se podijelio rizik otplate. On insistira na takvoj obavezi prije samita čelnika EU koji je zakazan za 18. decembar, a na kojem bi se trebalo odlučiti o daljnjem finansiranju Kijeva.

    De Wever tvrdi da su garancije država članica i neki oblik podrške nužni u slučaju da se sankcije koje drže rusku imovinu zamrznutom iznenada ukinu.

    Sankcije se moraju jednoglasno produžavati svakih šest mjeseci, a neke zemlje, poput Mađarske, već su se protivile njihovoj obnovi. Dodatnu zabrinutost u EU izazivaju američki pritisak za mirovnim sporazumom između Rusije i Ukrajine te alternativni prijedlozi Trampove administracije o korištenju imovine Moskve.

    Belgija je posebno zabrinuta da bi potencijalni mirovni sporazum između Vašingtona i Moskve mogao poništiti sankcije EU-a i prisiliti Euroclear na trenutnu isplatu Rusiji. Prema prijedlogu Komisije, Ukrajina bi novac morala vratiti samo ako bi Rusija pristala platiti reparacije Kijevu.

  • Peskov: Rusija ostaje otvorena za mirovne pregovore, Evropa ne želi da sluša

    Peskov: Rusija ostaje otvorena za mirovne pregovore, Evropa ne želi da sluša

    Portparol ruskog predsjednika Dmitrij Peskov izjavio je danas da je Rusija otvorena za mirovne pregovore, ali da mora da ostvari postavljene ciljeve.

    – Rusija ostaje otvorena za mirovne pregovore, ali kroz mirovne pregovore moramo da ostvarimo naše ciljeve postavljene u okviru specijalne vojne operacije – rekao je Peskov na brifingu za indijske medije, prenosi RIA Novosti.

    On je ocijenio da je problem “to što Evropljani ne žele da slušaju Rusiju po pitanju Ukrajine”.

    – Ne komuniciramo sa Evropljanima. Nemamo dijalog, ni jednu riječ. Pa kako možete da znate stavove svojih kolega o tako složenom pitanju ako ne komunicirate jedni sa drugima? To je naš najveći problem – rekao je on.

    Peskov je naglasio da se Rusija protivi želji Ukrajine da rasporedi trupe NATO-a na svojoj teritoriji, jer bi to, kako je naveo, predstavljalo prijetnju za Rusiju.

    – Dakle, šta će da se desi sa budućnošću Ukrajine? Hoće li Ukrajina da nastavi da teži članstvu u NATO-u? Mi smo protiv toga, jer bi to predstavljalo opasnost za našu zemlju. Da li će Ukrajina tražiti raspoređivanje stranih trupa ili snaga NATO-a na svojoj teritoriji, blizu naših granica? Ne, mi smo protiv toga i postoji mnogo drugih pitanja koja treba riješiti tokom mirovnih pregovora – rekao je Peskov i ocenio da je ovo “veoma složeno pitanje”.

    Prema njegovim riječima, Sjedinjene Američke Države su dvije nedjelje intenzivno radile sa ukrajinskom stranom na razvijanju mirovnog plana predsjednika SAD Donalda Trampa.

    Peskov je izrazio nadu da će američka inicijativa za rješavanje ukrajinskog sukoba biti uspješna. On je upozorio da EU “želi da potroši ukradenu rusku imovinu kako bi podržala vojnu mašineriju Kijeva”.

    – Evropske zemlje govore o ratu. Evropske zemlje govore o vođenju rata do posljednjeg Ukrajinca. Pokušavaju da pronađu način da obezbijede finansiranje za Ukrajinu kako bi nastavila rat…Plan predsjednika SAD Donalda Trampa za Ukrajinu je dobra osnova za rad ka mirnom rješenju – istakao je on i dodao da Rusija visoko cijeni napore Trampove administracije u rješavanju ukrajinskog sukoba.

    Peskov je izjave evropskih zvaničnika o “ruskoj prijetnji” nazvao “besmislicama”.

    – Kažu da Rusija predstavlja prijetnju Evropi, ali to su besmislice… Nažalost, oni žele da nastave konfrontaciju. Kažu da se plaše Rusije – istakao je Peskov.

    Kako je naveo, ruski predsjednik Vladimir Putin i specijalni izaslanik predsjednika SAD Stiv Vitkof razgovaraće na današnjem sastanku u Moskvi o dogovorima koje su postigli Vašington i Kijev.

  • Zaharova o izjavi o preventivnim napadima na Rusiju: NATO je izuzetno neodgovoran korak

    Zaharova o izjavi o preventivnim napadima na Rusiju: NATO je izuzetno neodgovoran korak

    Izjave predstavnika NATO-a o mogućem pokretanju preventivnih napada na Rusiju predstavljaju izuzetno neodgovoran korak i svjedoče o spremnosti Alijanse za dalju eskalaciju, izjavila je Marija Zaharova, portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova.

     Smatramo izjavu Đuzepea Kava Dragonea (predsjednika Vojnog komiteta Alijanse) o mogućem pokretanju preventivnih udara protiv Rusije izuzetno neodgovornim korakom koji svjedoči o spremnosti Alijanse da nastavi kretanje u pravcu eskalacije… Svi koji daju takve izjave moraju biti svjesni rizika i mogućih posljedica koje iz njih proizilaze, uključujući i one za same članice Alijanse – naglasila je ona.

    Prema riječima Zaharove, takve izjave predstavljaju namjerni pokušaj potkopavanja napora za rješavanje ukrajinske krize.

    – NATO je odavno prestao da krije svoje prave namjere. Istovremeno, rukovodstvo Alijanse ipak optužuje Rusiju za “retoriku nuklearnog rata”, zastrašivanje i navodne hibridne napade, bez ikakvih dokaza o našoj krivici – dodala je ona.

    Kako je navela, takve akcije konačno ruše mit o “isključivo odbrambenom karakteru NATO-a”.

    – U Briselu stalno ponavljaju da je NATO “isključivo odbrambeni” savez. Međutim, izjave predsjednika Vojnog komiteta Đuzepea Kava Dragonea o “preventivnim udarima” opovrgavaju ovu priču – zaključila je Zaharova.

    Dragon je ranije za Fajnenšel tajms rekao da bi NATO mogao da razmotri izvođenje preventivnog udara na Rusiju, objašnjavajući da bi to bila “odbrambena akcija”.

    Podsjetimo se da je Rusija posljednjih godina primijetila neviđene aktivnosti NATO-a duž svojih zapadnih granica. Alijansa proširuje svoje inicijative i naziva ih “obuzdavanjem ruske agresije”.

    Ruske vlasti su više puta izrazile zabrinutost zbog vojno-političkog gomilanja bloka u Evropi. Kremlj je izjavio da Rusija ne predstavlja prijetnju nikome, ali da neće ignorisati akcije koje su potencijalno opasne po njene interese.

  • Sastanak Putina i Vitkofa 2. decembra

    Sastanak Putina i Vitkofa 2. decembra

    ​Sastanak ruskog predsjednika Vladimira Putina i specijalnog izaslanika američkog predsjednika Donalda Trampa Stiva Vitkofa održaće se u Moskvi u utorak, 2. decembra, potvrdio je danas portparol ruskog predsjednika Dmitrij Peskov.

    Peskov je istakao i da je sastanak planiran za utorak poslije podne po lokalnom vremenu, prenose RIA Novosti.

    Prema njegovim riječima Putin danas radi i učestvuje na sastancima bez javnosti u pripremi za sutrašnji razgovor sa specijalnim izaslanikom Stivom Vitkofom, prenosi Tanjug.

    “Predsjednik danas takođe ima sastanke bez javnosti u pripremi za sutrašnje rusko-američke kontakte”, rekao je Peskov novinarima, dodajući da je danas Putin veoma zauzet.

    Istovremeno, Kremlj nije isključio mogućnost davanja izjava medijima nakon sastanka, a Peskov je najavio da će biti prikazan snimak početka razgovora Putina i Vitkofa.

    “Videćemo šta će biti sa izjavom. Biće snimak sa početka sastanka”, dodao je portparol predsjednika.

  • Širom SAD otkazane stotine letova zbog snežne oluje i problema sa softverom

    Širom SAD otkazane stotine letova zbog snežne oluje i problema sa softverom

    Zbog jake snježne oluje i problema sa softverom širom Sjedinjenih Američkih Država prijavljeno je 1.815 kašnjenja dolaznih i odlaznih letova, dok je otkazano 490 letova, saopštila je sinoć američka multinacionalna kompanija koja pruža podatke za praćenje letova u realnom vremenu Flajt aver (FlightAware).

    Najviše kašnjenja i otkazivanja letova bilo je na aerodromima u Čikagu, Njujorku, Bostonu, Mineapolisu i Detroitu, prenosi CBS.

    Avio-kompanije su, takođe, prijavile poremećaje u rasporedu letenja tokom vikenda nakon što je Federalna uprava za vazduhoplovstvo (FAA) naložila da hiljade aviona Erbas A320 širom svijeta moraju da ažuriraju softver.

    Kompanija DžetBlu je danas otkazala 74 letova, zbog ažuriranja softvera na dijelu svojih modela Erbas A320 i A321, koja je naložila FAA.

    Jaka snežna oluja u regionima Srednjeg zapada i Velikih jezera prvobitno je prekinula vazdušni saobraćaj za neke nakon praznika prošle nedjelje.

    Nacionalna meteorološka služba izdala je za nedjelju niz upozorenja i savjeta zbog zimskih oluja, koje su najavljene od Montane do Ohaja.

    Do noći između subote i nedelje više od 1.400 letova je bilo otkazano na aerodromima u Čikagu, gdje se očekivalo da će zimska oluja donijeti čak 25 centimetara snijega, a aerodromi u Detroitu su imali više od 300 kašnjenja letova i desetine otkazivanja, dok se oluja kretala preko tog područja.

  • Evropska Komisija upozorila Trampa

    Evropska Komisija upozorila Trampa

    Napori američkog predsjednika Donalda Trampa sa ciljem postizanja mira u Ukrajini ne smiju da dovedu do toga da ruski predsjednik Vladimir Putin izbjegne odgovornost za ratne zločine, upozorio je danas evropski komesar za pravosuđe i demokratiju Majkl Mekgrat.

    “Pregovarači moraju da obezbijede da težnja ka prekidu vatre ne rezultira time da Rusija izbjegne krivično gonjenje”, istakao je evropski komesar Mekgrat u intervjuu za briselski Politiko, postavljajući novu “crvenu liniju” za mirovni sporazum.

    Njegove izjave, ocjenjuje Politiko, odražavaju zabrinutost brojnih država članica Evropske unije da je prvobitni američki nacrt sporazuma uključivao “punu amnestiju za djela počinjena tokom rata”, uz planove za reintegraciju Rusije u svjetsku ekonomiju, prenosi Tanjug.

    Stav Evropske unije u pregovorima
    “Ne vjerujem da će istorija blagonaklono gledati na bilo kakav pokušaj brisanja ruskih zločina u Ukrajini. Moraju biti pozvani na odgovornost, i to će biti stav EU u svim razgovorima”, naglasio je Mekgrat.

    Dodao je da bi amnestiranje takvih djela “posijejalo sjeme nove agresije i nove invazije”, ocjenjujući da bi to bila “istorijska greška ogromnih razmera”.

    Ukrajinske vlasti navode da su pokrenule istrage o više od 178.000 navodnih ruskih zločina od početka rata.

    Komisija Ujedinjenih nacija je prošlog mjeseca utvrdila da su ruske vlasti počinile zločine protiv čovječnosti napadima bespilotnim letjelicama na civile, kao i, kako tvrdi, prisilnim premještanjem i deportacijom stanovništva.

    Nacrt mirovnog plana
    Nacrt mirovnog plana od 28 tačaka, koji je Trampov tim prošle nedjelje podijelio saveznicima, predviđa reintegraciju Rusije u globalnu ekonomiju i poziv da se ponovo priključi grupi G8.

    Dokument navodi da će SAD zaključiti dugoročni sporazum o ekonomskoj saradnji sa Rusijom u oblastima energetike, infrastrukture, veštačke inteligencije i eksploatacije rijetkih metala na Arktiku.

    Američki plan predviđa i postepeno ukidanje sankcija, mada evropski lideri poručuju da će o ukidanju sankcija EU odlučivati isključivo oni.

    U međuvremenu, nakon pregovora američke i ukrajinske delegacije u Ženevi, plan je sveden na 19 tačaka.

  • Tramp: Postoji velika šansa da postignemo dogovor o završetku rata u Ukrajini

    Tramp: Postoji velika šansa da postignemo dogovor o završetku rata u Ukrajini

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je sinoć, nakon pregovora američke i ukrajinske delegacije na Floridi, da postoji “velika šansa” da se postigne sporazum kojim bi se okončao ruski rat u Ukrajini.

    Tramp je novinarima u predsjedničkom avionu rekao da pregovori “idu napred, idu dobro”, prenosi Si-En-En.

    – Želimo da spriječimo da ljudi budu ubijeni. Mislim da postoji velika šansa da postignemo dogovor – rekao je Tramp.

    Dodao je da je do tog zaključka došao nakon razgovora sa američkim državnim sekretarom Markom Rubiom i specijalnim izaslanikom Stivom Vitkofom, nakon njihovih razgovora sa ukrajinskim zvaničnicima juče popodne.

    – Razgovarao sam sa njima i dobro im ide. Ukrajina ima nekih teških problema, ali mislim da bi Rusija volela da se to završi – rekao je Tramp tokom povratka u Vašington iz Floride.

    Na pitanje kakve “teške probleme” ima Ukrajina, Tramp je ukazao na slučajeve protiv korupcije najviših zvaničnika te zemlje koji su u toku, što kako je kazao “nije od pomoći”.

    Trampovi komentari o korupciji u Ukrajini usledili su nekoliko dana nakon što je glavni pomoćnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, Andrij Јermak, podnio ostavku nakon pretresa koji je izvršen u njegovoj kući zbog sumnje na umiješanost u korupciju u energetskom sektoru, čime je Ukrajina ostala bez jednog od ključnih pregovarača.

  • Rubio: Veoma produktivan sastanak, ali ima još posla

    Rubio: Veoma produktivan sastanak, ali ima još posla

    Američki državni sekretar Marko Rubio rekao je da je sastanak između visokih američkih i ukrajinskih zvaničnika bio “veoma produktivan”, kao i da je “postignut dodatni napredak”, ali da je pred njima još posla.

    – Nastavljamo da budemo realni u pogledu toga koliko je ovo teško, ali kako smo napredovali, mislim da postoji zajednička vizija da se ne radi samo o okončanju rata, što je veoma važno,već o obezbeđivanju budućnosti Ukrajine, budućnosti za koju se nadamo da će biti prosperitetnija nego ikada ranije – rekao je Rubio u kratkom obraćanju nakon sastanka koji je trajao više sati.

    Najviši američki diplomata rekao je da timovi ne rade samo na uslovima koji će okončati sukobe između Ukrajine i Rusije, već i na “uslovima koji će Ukrajini obezbijediti dugoročni prosperitet”.

    Ukazao je da su dvije strane počele da postavljaju temelje za to prošle nedjelje u Ženevi, kao i da su nastavile komunikaciju tokom cele nedjelje.

    – Danas smo ponovo nadogradili to, ali ima još posla – naglsio je Rubio.

    Umerov: Produktivan i uspješan sastanak, naš cilj je jaka Ukrajina

    Šef ukrajinske delegacije Rustem Umerov rekao je da je sastanak na Floridi sa visokim američkim zvaničnicima bio “produktivan i uspješan”.

    – Naš cilj je prosperitetna, jaka Ukrajina. Razgovarali smo o svim pitanjima koja su važna za Ukrajinu, SAD su bile izuzetna podrška – dodao je Umerov i dodao je ovaj sastanak nastavak prethodnih razgovora SAD i Ukrajine u Ženevi.

  • Da li je Tramp poništavanjem Bajdenovih odluka ukinuo i sankcije NIS-u?

    Da li je Tramp poništavanjem Bajdenovih odluka ukinuo i sankcije NIS-u?

    Vrlo je vjerovatno da su i sankcije Naftnoj industriji Srbije uvedene u vrijeme kad je Bajden koristio autopen i vjerovatno i te sankcije potpadaju pod Trampovo poništavanje odluka prethodnog predsjednika potpisanih na taj način, kaže za Sputnjik advokat Branko Pavlović.

    To bi svakako trebalo proučiti i vidjeti da li je to tako, jer bi onda mnogo toga bilo riješeno samo od sebe, ističe Pavlović povodom odluke Donalda Trampa da poništi sva dokumenta koje je Bajden potpisao pomoću autopena, mehaničkog uređaja koji replicira potpis.

    „Ono što bi naša diplomatija trebalo da uradi, jeste da sada veoma pažljivo kontaktira, prati i utvrdi da li su možda i ove sankcije NIS-u deo onoga što Donald Tramp misli da poništi.“

    Pavlović ocenjuje da će Trampova odluka da poništi sva dokumenta koja je Bajden autpenom potpisao napraviti haos u pravnom poretku Sjedinjenih Američkih Država.

    Jer kad se budu poništavale te odluke, postavljaće se sudsko pitanje da li je to ništavno i da li se ima smatrati da te uredbe nisu važile od trenutka njihovog donošenja ili od trenutka kad ih je Tramp poništio, pa unazad, dodaje sagovornik Sputnjika.