VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Mađarska podržala odluku poljskog Ustavnog suda o EU

    Mađarska podržala odluku poljskog Ustavnog suda o EU

    Mađarski premijer Viktor Orban potpisao je danas rezoluciju kojom se pozdravlja odluka Ustavnog suda Poljske, koji je osporio prvenstvo zakona Evropske unije nad nacionalnim zakonima, i optužio institucije EU da su previše proširile ovlašćenja.

    U rezoluciji, mađarska vlada poziva institucije EU da poštuju suverenitet zemalja evropskog bloka, izjavio je Orbanov portparol Bertalan Havasi za mađarski MTI.

    Objava mađarskog stava došla je nakon zajedničke izjave njemačkih i francuskih ministara spoljnih poslova, koji su rekli da Poljska ima moralnu i pravnu obavezu da poštuje zakone Evropske unije, u kojoj se nalazi od 2004. godine, podsjeća AP.

    “Članstvo u EU ide sa potpunom i neograničnom odanošću zajedničkim vrijednostima i pravilima”, rekao je francuski ministar Žan-Iv le Drijan u petak uveče.

    On je dodao da poštovanje i pridržavanje mjera moraju važiti za svaku članicu, a to važi i za Poljsku.

    “To nije samo moralna obaveza, već i pravna”, rekli su ministri, kao odgovor na odluku poljskog Ustavnog suda.

    Mađarska rezolucija naglašava da “loša praksa institucija EU kojom se zanemaruje princip delegiranja ovlašćenja natjerala poljski sud da razmotri pitanje pravnog prvenstva”.

    “Prvenstvo zakona EU bi trebalo da se primjeni samo u oblastima gdje EU ima nadležnost i radni okvir za tako nešto je određen u sporazumima o osnivačkim ugovorima”, navodi se u mađarskom dokumentu.

  • Predstavljena prva ruska ultralaka raketa “Irkut”

    Predstavljena prva ruska ultralaka raketa “Irkut”

    Ministarstvo odbrane Rusije predstavilo je tehničke karakteristike nove ruske ultralake rakete-nosača “Irkut”.

    Materijal je objavljen u novom broju časopisa “Kosmička tehnika i tehnologije”, koji izdaje Raketno-kosmička korporacija “Energia”, prenosi RIA Novosti.

    Planirano je da nova raketa bude lansirana sa kosmodroma Pleseck, a pretpostavlja se da će postojati dva tipa rakete – za jednokratnu i za višekratnu upotrebu.

    Lansirna masa rakete za jednokratnu upotrebu biće 23,6 tona i ona će moći da iznese 584 kilograma tereta u Zemljinu orbitu (200 kilometara).

    Raketa za višekratnu upotrebu bicće teška 25 tona i moći će da iznese 398 kilograma tereta u orbitu Zemlje.

    Prvo lansiranje oba tipa rakete planirano je za 2024. godinu.

  • Brisel šokiran odlukom Varšave: Poljski udar na proširenje EU

    Brisel šokiran odlukom Varšave: Poljski udar na proširenje EU

    Odluka Ustavnog suda Poljske da dio evropskog zakonodavstva nije kompatibilan sa zakonima Poljske u značajnoj mjeri će uticati na već ionako urušeni proces proširenja EU na zapadni Balkan, kao i implementaciju 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o kandidaturi BiH za članstvo.

    Ako bude prihvaćena, ona će otežati posao i Kancelarije EU u BiH, čiji je primarni zadatak pomoći BiH da primijeni evropsko zakonodavstvo kroz potrebne reforme.

    Naime, u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, koji je BiH potpisala sa EU i koji zasad predstavlja jedini pravni obavezujući dokument pristupa BiH ka EU, u članu 70. navedeno je da je BiH u obavezi da implementira zakon EU, i to na način da prvo počne s implementacijom pravne stečevine u vezi s unutrašnjim tržištem EU, a da onda nastavi s ostalim odredbama, dok su vladavina prava, demokratija i slobode temelj evropskih zakona i uslov za započinjanje razgovora o proširenju. Osim toga, Evropska komisija je u Mišljenju na bh. kandidaturu u EU iz 2019. godine u četvrtoj preporuci navela da BiH mora uspostaviti privremeni mehanizam koji bi državnom nivou dao autoritet da ostali nivoi vlasti pravilno primjenjuju zakone EU. Ovaj mehanizam bio bi privremenog karaktera dok BiH ne promijeni Ustav i ne uspostavi mehanizam primjene zakona EU u zemlji, ali on eksplicitno pokazuje da EU očekuje da BiH usvoji i primjeni sav zakon EU.

    Ana Pisonero, portparolka u Evropskoj komisiji, na naše pitanje kako će se ova odluka odraziti na proširenje, za “Nezavisne novine” rekla je da priprema zemalja za proširenje znači da one moraju ukorporirati i primijeniti pravnu stečevinu EU u trenutku kada postanu članica.

    “Komisija će nastaviti da podržava sve partnere na zapadnom Balkanu u ključnim političkim, institucionalnim, socijalnim i ekonomskim reformama kako bi im pomogla da primijene pravnu stečevinu EU i njene standarde”, rekla nam je ona. I Evropska komisija u zvaničnom tvitu naglasila je da zakon EU ima primat u odnosu na nacionalno zakonodavstvo. “Sve odluke Evropskog suda obavezujuće su za sve zemlje članice, uključujući i nacionalne sudove”, naglasili su oni.

    Faris Kočan, analitičar iz Slovenije i ekspert za EU i pitanje proširenja, mišljenja je da ovom odlukom Poljska pokušava natjerati EU da popusti pod zahtjevima suverenista u EU koji žele da umanje centralni nivo u Briselu u odnosu na zemlje članice.

    “Ja ovdje vidim jedan veliki presedan za države zapadnog Balkana, da i one relativiziraju prenos pravila i zakona EU, koji su potrebni tokom proširenja. I ako se to desi, procjenjujem da će se EU još više okrenuti sebi”, rekao je Kočan za “Nezavisne novine”.

    Procjenjuje da EU neće biti popustljiva prema Poljskoj, kao što je bila u slučaju Ujedinjenog Kraljevstva, jer je ono značajnija zemlja. Osim toga, on ne misli da će Poljska napustiti EU, jer od nje jako ovisi u svom ekonomskom napretku.

    Poljska vlada pozdravila je ovu odluku, ali i naglasila da ona ne znači izlazak Poljske iz EU, već samo to da ustavni zakon ima primarnu snagu. Mateuš Moravicki, premijer Poljske, naglasio je da je Poljska privržena EU i da značajan dio njenog stanovništva želi da ostane članica.

    Prve reakcije iz Brisela na ovu poljsku odluku su veoma oštre, a neki od funkcionera već najavljuju mogućnost da Poljska bude primorana da napusti EU. Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije, najavila je da će EU iskoristiti “svu svoju moć” da implementira zakon EU, a Vlada Njemačke najavila je punu podršku Evropskoj komisiji. David Sasoli, predsjednik Evropskog parlamenta, rekao je da ova odluka Poljske neće ostati bez posljedica i pozvao Evropsku komisiju da djeluje.

    Klement Boan, francuski ministar za EU, ovu odluku nazvao je napadom na EU te rekao da Poljska rizikuje izlazak iz bloka, dok je Ženon Leners, portparol Evropskog narodnjačkog bloka, saveza stranaka desnog centra u EU kojem pripada i poljska vladajuća stranka PIS, rekao da ova odluka znači da se Poljska kreće u smjeru izlaska iz EU.

  • “Ovo je kriza vlade, ali ne i države” Predsjednik Austrije o istrazi koja je uzdrmala iz temelja Kurcovu vladu

    “Ovo je kriza vlade, ali ne i države” Predsjednik Austrije o istrazi koja je uzdrmala iz temelja Kurcovu vladu

    Predsjednik Austrije Aleksander van der Belen obratio se večeras građanima povodom istrage tužilaštva o pronevjeri i mitu, kojom je obuhvaćen i kancelar Sebastija Kurc, ističući da se radi o krizi vlade, a ne krizi države.

    Ovo što vidimo je kriza vlade, ali ne i državna kriza. Država i njena administarcija funkcionišu, i to se vidi. Osnove pravne države su netaknute, podjela vlasti funkcioniše, a to se pokazalo i posljednjih dana i tako će biti i ubuduće – objasnio je on.

    Van der Belen je podsjetio da će se uvijek građanima obratiti u teškim vremenima i transparentno ih informisati o situaciji.

    Građanima je rekao da su u srijedu ujutro svi u zemlji bili svjedoci neuobičajenog događaja.

    – Sprovedeni su pretresi, a tako i kabineta kancelara. Tužilaštvo vodi istragu i protiv kancelara. Radi se o teškim optužbama – proneveri i mitu. Zadatak je pravosuđa da se istraže sve sumnje. Ne znamo da li će ova istraga voditi ka podizanju optužnice i do tada vlada pretpostavka nevinosti – objasnio je predsednik Austrije.

    Van der Belen je kazao da se vidi nešto što nije dobro po demokratiju, a čuje se i ton nepoštovanja prema osobama i institucijama.

    – Ja imam drugačija očekivanja od politički odgovornih ljudi. Svaka osoba je nevina dok ne bude osuđena – poručio je on.

    Van der Belen je istakao da istovremeno građani imaju pravo na vladu koja funkcioniše.

    – Nalazimo se pred teškim zadacima, kao što je savladavanje pandemije, usvajanje budžetskih smjernica za borbu protiv klimatskih promena. Djelotvornost vlade je sada dovedena u pitanje – kazao je on.

    Prenio je da je obavio razgovor sa parlamentarnim strankama, kako bi dobio sliku o stanju i povjerenju koje vlada ili ne vlada među njima.

    – U ovoj fazi je važno da sve osobe najprije pomisle na državu, a partijski interesi moraju biti potisnuti. Austrija ne može sebi priuštiti egoizme. Apelujem na sve stranke posebno sada da ne razmišljaju o tome šta mogu kratkočno da izvuku u svoju korist, već o tome šta je potrebno Austriji – podvukao je.

    Ukazao je da su za utorak opozicione stranke najavile podnošenje zahteva za glasanje o povjerenju vladi.

    – Poslanici će razmotriti i donijeti odluku kako će ići dalje u zemlji. Sazvana je vanredna sednica, a parlament zastupa vas. Očekujem da će poslanici djelovati u vašem interesu, da donesu ispravne odluke. Šta će donijeti naredni dani ne može se sada reći, i to je predmet razgovora među partijama. Kao predsjednik neću davati javne savete, ali moram da se brinem o tome da uvijek postoji stabilna vlada, i to ću činiti i dalje. Paziću da delotvornost i integritet svih institucija budu osigurani. Paziću svim raspoloživim sredstvima i obećavam da ću narendih dana uvijek gledati na cjelinu, prije svega dobrobit naše domovine, da se osnove suživota poštuju i da zemlja ostane u ravnoteži“ – poručuje der Belen.

    Van der Belen je istakao da se sigurno neće desiti da Republika bude izbačena iz ravnoteže.

  • Deset povrijeđenih u napadu dronovima na aerodrom u Saudijskoj Arabiji

    Deset ljudi povrijeđeno je od dvije eksplozije dronova napunjenih eksplozivom na Aerodrom “Kralj Abdulah” u južnom saudijskom gradu Džizan kasno sinoć i rano jutros, saopćila je koalicija koju predvodi Saudijska Arabija.

    U prvom napadu povrijeđeno je šest Saudijaca, troje državljana Bangladeša i jedan Sudanac, javili su saudijski državni mediji citirajući portparola koalicije.

    Na aerodromu su razbijeni vanjski prozori u ovom napadu, rekao je portparol. Drugi dron sa eksplozivom presreten je rano jutros, navodi koalicija, ali bez preciziranja detalja.

    Državna televizija prenijela je da se saobraćaj na aerodromu odvija normalno. Za sada niko nije preuzeo odgovornost.

    Huti pobunjenici obično vrše napade dronovima i raketama iz Jemena i gađaju Saudijsku Arabiju. Vojna koalicija je intervenisala u Jemenu 2015. godine i podržala snage zbačenog predsjednika Abdrabuha Mansura Hadija. Huti imaju podršku Irana.

  • Kineski predsjednik pozvao na mirno ponovno ujedinjenje sa Tajvanom

    Kineski predsjednik Xi Jinping pozvao je na, kako je rekao, mirno ponovno ujedinjenje sa Tajvanom te je uvjeren da će se to i desiti.

    To je izjavio danas pred zvaničnicima Komunističke partije koji su se susreli da bi razgovarali o moći i utjecaju ove države.

    “Ponovno ujedinjenje nacije mora se desiti i ono će se definitivno desiti. Ponovno ujedinjenje na miran način je u skladu sa interesima kineske nacije, a to se odnosi i na sunarodnike u Tajvanu”, poručio je Jinping.

    Partijski zvaničnici okupili su se povodom 110 godina od kineske revolucije kojom je sa vlasti svrgnuta dinastija Qing te potom uspostavljena republika na čijem je čelu bio Sun Yat-sen. Jinpingov poziv za ujedinjenje desio se dan prije kada se u Tajvanu obilježava nacionalni dan ove države. Za razliku od Kine koja je autokratska, jednopartijska zemlja, Tajvan je demokratska, višestranačka zemlja.

    Kina je ranije prema Tajvanu poslala veći broj vojnih aviona. U četiri dana od prošle sedmice avioni su nadlijetali 149 puta čime se slalo upozorenje Tajvanu.

    Kina i Tajvan su se razjedinili 1949. u građanskom ratu. Pristalice tada vladajuće Nacionalističke stranke otišle su u Tajvan, a komunisti predvođeni Mao Zedungom su uspostavili vlast.

    Od tada do danas Tajvan ima svoju vlast, ali u Pekingu njen suverenitet ne priznaju. Zapravo, Kinezi pokušavaju uspostaviti suverenitet i nad Tajvanom. Osim toga, čine sve da izoliraju Tajvan u međunarodnim odnosima, a to podrazumijeva i onemogućavanje članstva u Ujedinjenim nacijama i drugim međunarodnim organizacijama. Osporavaju i odnose Tajvana i država koje priznaju njegovu nezavisnost. Posebno nastoji osporiti njegove odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama.

    Kineski predsjednik je ocijenio da je, kako je kazao, tajvanski separatizam najveća prepreka za ponovno ujedinjenje sa maticom, prenosi agencija Associated Press.

  • Bajden ponovo ređao gaf za gafom

    Bajden ponovo ređao gaf za gafom

    Prvu godinu predsjednikovanja Džozefa Bajdena svakako će obilježiti gafovi koji postaju sve češći.

    Iako ima poprilično gust raspored, 78-godišnji predsjednik SAD je u javnosti sve češće tema zbog nespretnih ispada i lapsusa.

    U američkom javnom mnjenju sve se češće postavlja pitanje njegovog stanja, a naročito nakon posljednjeg javnog nastupa. Naime, tokom govora o vakcinisanju privatnih poslodavaca u SAD, najprije se gradonačelnici Čikaga obratio s “gospodine”, potom je počeo nerazgovetno da priča i da se ponavlja, a potom je televiziju zamijenio telefonom.

    Već na početku govora Bajden je zvučao čudno.

    ”Gospodine gradonačelniče, hvala vam na pozivu u vaš grad. Kažem vam, svaki put kad dođem u Čikago, postoji neko koga želim da ukradem i vratim u Vašington. To sam već uradio nekoliko puta”, rekao je.

    Bajden se potom zbunio i oko saveznih država.

    “Još i Ohajo Pensilvanija, Ohajo Pensilvanija, ja sam iz Pensilvanije, predsjednik Ilinoisa Den Harmon”, govorio je.

    Tokom 20-minutnog govora, Bajdeni gafovi su se nastavljali.

    ”Spomenuo bih i Roberta Rajdera, ne, Rejtera… Sinoć sam bio na televiziji… na televiziji… telefonirao sam s osobom na odjeljenju urgentne u bolnici”.

    “Razmislite o ovome: 700.000 ljudi je umrlo u SAD. To je duplo više nego u ijednom ratu u kojem smo se borili. Mislim, to je baš… Uglavnom…”, rekao je Bajden.

  • Počeo Bajdenov obračun sa Trampom

    Počeo Bajdenov obračun sa Trampom

    Bela kuća je saopštila da Džozef Bajden neće blokirati predaju dokumenata istražnoj komisiji Predstavničkog doma koja istražuje pobunu na Kapitolu Hilu.

    Time je praktično pokrenut obračun sa bivšim predsednikom Donaldom Trampom koji ne želi da se ti dokumenti dostave istražnim organima.

    Pismo savetnice Bele kuće Dejne Remus upućeno Arhivu SAD zapravo je početak potencijalno dugotrajne pravne bitke oko nemira na Kapitolu, prenosi AP. Tramp, koji je svojim pristalicama na dan nemira poručio da se “bore pakleno” i branio izgrednike koji su tukli policiju i provalili u zdanje američkog Kongresa, pokušava da spreči kongresnu istragu.

    Odbor Predstavničkog doma koji istražuje 6-januarsku pobunu formiran tokom leta, sada ima značajan zadatak da ustroji sve detalje i pribavi dokumente i iskaze od svedoka koji mogu, ali nisu obavezni da sarađuju.

    Advokat Stiv Benon, bivši Trampov saradnik, izjavio je da neće učestvovati u istrazi odbor Predstavničkog doma, jer se Tramp poziva na predsedničku privilegiju i zahteva izuzeće.

    Benon je bio jedan od najbližih saradnika Donalda Trampa, ali 6. januara nije više bio angažovan u Trampovoj administraciji.

    Dva druga Trampova pomoćnika, bivši šef osoblja Bele kuće Mark Medous i bivša zvaničnica u Pentagonu Keš Patel, sarađuju sa odborom, potvrđeno je zvanično iz Predstavničkog doma.

  • Dvanaest država traži da EU finansira podizanje ograda na spoljnim granicama

    Dvanaest država traži da EU finansira podizanje ograda na spoljnim granicama

    Hrvatska je protiv prijedloga 12 država članica da se evropskim sredstvima finansira postavljanje ograda i žica na spoljnim granicama EU, izjavio je u petak hrvatski ministar unutranjih poslova Davor Božinović.

    Na inicijativu Litvanije, 12 država članica EU potpisalo je pismo u kojem traže da se evropskim sredstvima omogući finansiranje ograda i prepreka na spoljnim granicama EU, kako bi se lakše borilo protiv ilegalnih migracija.

    Osim Litvanije, to su pismo potpisale Austrija, Bugarska, Kipar, Češka, Danska, Estonija, Grčka, Mađarska, Letonija, Poljska i Slovačka.

    “Mislim da Evropa nije blizu takvoj odluci jer to mora biti zajednička odluka svih država članica. Što se Hrvatske tiče, mi smo, zbog specifičnosti našeg susjedstva, gdje žive i Hrvati i zbog dobrosusjedskih odnosa koje nastojimo ostvariti, od početka govorili da se ne zalažemo za podizanje žica i ograda”, rekao je Božinović.

    U pismu u koje je uvid imala agencija France presse, a koje potpisuju ministri unutrašnjih poslova 12 zemalja, kaže se da je “podizanje fizičkih barijera učinkovita mjera zaštite granica koja služi interesima čitave EU, ne samo zemalja na prvoj crti”.

    Oni naglašavaju da “nadzor granica ne sprečava pokušaje ilegalnih prolaza”, u pismu koje su poslali potpredsjedniku EK Margaritisu Šinasu i komesarki za unutrašnje poslove Ilvi Johanson.

    “Ta legitimna mjera trebalo bi bude dodatno i adekvatno finansirana iz evropskog budžeta”, naglašavaju ministri u pismu.

    Hiljade migranata prelaze granicu

    Više hiljada migranata prešlo je posljednjih mjeseci granicu između Bjelorusije i EU, u Litvaniji, Letoniji i Poljskoj. EU optužuje režim bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka da orkestrira te prolaze, u znak odmazde za evropske sankcije.

    Poljska i Litvanija počele su podizati ogradu s bodljikavom žicom na dijelu granice s Bjelorusijom. Mađarska je takvu ogradu na granici sa Srbijom podigla u vrijeme migrantske krize 2015.

    Ministri unutrašnjih poslova u petak su raspravljali i o prijedlogu da se uredba o dubinskim provjerama i zadržavanju migranata na granici izdvoji iz paketa prijedloga o migracijama i azilu, kako bi se donekle pomaknula stvar s tim prijedlogom u vezi s kojim države članice nikako da postignu saglasnost.

    Tom se prijedlogu protive mediteranske zemlje i zemlje Višegradske grupe, koje insistiraju na tome da se dogovor postigne o cijelom paketu.

    Zemlje koje se tome protive traže da se prije svega nađe odgovor na pitanje jesu li migranti, kada dođu u EU, stigli na teritoriju pojedine države članice ili na teritorij EU kao cjeline.

    Ako je odgovor na to pitanje da su ušli na teritoriju EU, onda mora postojati solidarnost svih članica, a ne da teret njihovog prihvatanja padne na zemlje koje se nalaze na spoljnim granicama, smatraju one.

    Ministar Božinović kaže da je upravo to razlog zašto se ne može prihvatiti prijedlog o izdvajanju te uredbe iz cijelog paketa.

  • U čemu se vozi Si Đinping

    U čemu se vozi Si Đinping

    Proizvođač Hongqi čije ime u prevodu znači “Crvena zastava” stoji iza zvanične limuzine kineskog predsjednika.

    Hongqi L5 je moderna verzija limuzine koja predstavlja omaž prethodnom, retro modelu ove kompanije, a predsjednik Kine Si Đinping trenutno je najveći promoter ovog vozila koje je postalo klasa za sebe.

    Prilikom posjete Indiji prije dve godine, kineski predsjednik je odlučio da putuje u turistički grad Mamalapuram drumom umjesto helikopterom, za razliku od svog indijskog kolege Modija.

    Si je put od 57 kilometara prešao u automobilu Hongqi (Hongći), koji je baš tog dana izašao na svjetlost svjetske pozornice, iako istorijat proizvođača ovih automobila nije od juče, pišu mediji.

    To se sasvim sigurno ne bi dogodilo da ne postoji faktički nepisano pravilo po kome kineski državnici ne putuju helikopterom, već isključivo automobilom ili avionom.

    Čak i kada je prisustvovao multilateralnim sastancima, poput G20, predsjednik Si je izbjegavao upotrebu helikoptera, a da je ovo zaista praksa, potvrđivali su tokom godina i brojni kineski zvaničnici.