U pucnjavi u lokalu u Sent Polu, glavnom gradu američke savezne države Minesota, noćas je ubijena jedna osoba, a najmanje 14 ih je ranjeno.
Prema prvim informacijama, više napadača otvorilo je vatru u lokalu. Ubijena je djevojka dvadesetih godina, a ostali povređeni su prevezeni u bolnicu.
Policija je saopštila da je zatekla haotičan prizor u lokalu, prenosi NBC Njuz.
Motiv pucnjave za sada nije poznat.
Blokovi rastopljene lave veličine trospratne zgrade kreću se danas niz padinu vulkana na španskom ostrvu La Palma, gdje je zabilježena i serija potresa, tri sedmice nakon erupcije.
Tokom dana zabilježen je 21 seizmički pokret, a najveći je imao magnitudu 3,8, saopćio je španski Nacionalni geološki institut. Potresla su se sela Mazo, Fuenkalijente i “El Paso”.
Blokovi crvene usijane magme kreću se niz padinu vulkana Kumbre Vijeha, a vulkan je počeo da ih izbacuje nakon urušavanja sjevernog dijela vulkanske kupe.
Lava čija temperatura dostiže 1.240 stepeni Celzijusovih uništila je i posljednje preostale zgrade u selu Todoke, objavio je Institut za vulkanologiju na Kanarskim ostrvima.
Lava je od 19. septembra uništila 1.186 zgrada i 493 hektara zemljišta. Oko 6.000 ljudi evakuisalo se iz svojih domova na ostrvu La Palma, koje ima oko 83.000 stanovnika.
Iz kompanije British Airways kazali su pilotima da se više ne obraćaju putnicima riječima “dame i gospodo” jer žele biti rodno neutralni.
Promjena politike napravljena je kako bi se izbjegla diskriminacija putnika koji ne spadaju ni u jednu od dvije kategorije, poput djece, kao i “radi poštivanja novih društvenih normi”, izvijestio je Telegraph.
Potparol British Airwaysa potvrdio je ovu vijest, ističući predanost kompanije promociji inkluzije i različitosti.
“Posvećeni smo tome da se svi naši klijenti osjećaju dobrodošli dok putuju s nama”, naveo je.
Neki smatraju kako ovo nije dobra odluka pa je čak smatraju “napadom” na britanski nacionalni karakter.
“Ovo je napad na sve što mi jesmo”, napisao je na Twitteru Laurence Fox, glumac i lider britanske stranke Reclaim.
Nakon što je “čudo od djeteta”, kako su ga austrijski mediji svojevremeno nazvali, Sebastian Kurz podnio sinoć ostavku na mjesto kancelara, mnoga pitanja vezana za afere koje se vežu za ime prvog čovjeka austrijske vlade ostala su neodgovorena.
Ono što se zasigurno mnogi pitaju je kako je perspektivni mladi političar u kratko vrijeme prešao put od reformatora Austrijske narodne stranke (OVP) do nekoga uz čije ime se vežu mnogobrojne korupcijske afere.
Korupcija i pronevjera državnog novca
Podsjećamo, u srijedu je austrijsko Državno tužilaštvo za privredni kriminal i korupciju protiv njega i još nekoliko istaknutih članova stranke pokrenulo istragu, optuživši ih za korupciju i pronevjeru državnog novca.
Istragom je obuhvaćen period iz 2017. godine, prije nego što je Kurz postao šef OVP-a, a kasnije i kancelar. Kurza se tereti da su on i još neki članovi stranke pronevjerili porezni novac koji su koristili za medijske kampanje u korist OVP-a.
Kao protuuslugu za ovo, austrijsko ministarstvo finansija je u istim ovim medijima zakupljivalo reklamni prostor.
Važno je napomenuti da se protiv njega također vodi i istraga zbog navodnog lažnog svjedočenja pred parlamentarnim odborom za rasvjetljavanje tzv. “Ibiza skandala”. Ovom istragom je obuhvaćen period iz 2019. godine kada je pala koalicijska vlada OVP/FPO, na čelu s Kurzom.
“Kamen oko vrata OVP-u”
Ovo se navodno desilo nakon što je predsjednik FPO-a i tadašnji zamjenik kancelara Christian Strache, uhvaćeni prilikom pokušaja prodaje političkog utjecaja stranim investitorima u zamjenu za stranačke donacije, a sve je snimljeno na sastanku na Ibizi. I za ovaj slučaj Kurz je negirao krivicu.
Prema pisanjima austrijskih medija, ovo nisu jedine afere koje se vežu uz Kurzovo ime. Navodno, austrijsko državno tužilaštvo, u svom posjedu ima transkripte dopisivanja preko platformi za komunikaciju koje dokazuju političke dogovore oko postavljanja Kurzovog bliskog prijatelja Thomasa Schmidta na čelo državnog holdinga OBAG, koji je suvlasnik kompanija OMV i Telekom Austria.
Bile ove optužbe istinite ili ne Kurzu je, za samo nekoliko dana, popularnost u Austriji značajno opala. Prema svemu sudeći postao je nepoželjan koalicioni partner i svojevrsni “kamen oko vrata” svom OVP-u, koji će, prema svemu sudeći morati birati između ostanka trenutne koalicije na vlasti i Sebastiana Kurza.
Tajvan će nastaviti da jaca svoje odbrambene kapacitete kako bi se osiguralo da to ostrvo niko ne može da primora da prihvati put koji je odredio Peking.
To je izjavila tajvanska predsednica Cai Ing-ven.
Tajvan je pod stalnim vojnim i političkim pritiskom da prihvati vladavinu Pekinga i stavi se pod suverenitet Kine, ali je suočen i sa čestim upadima kineskog ratnog vazduhoplovstva u zonu dejstva tajvanske PVO, prenosi Rojters.
Kineski predsednik Si Ðinping obećao je u subotu da će ostvariti “na miran način ponovno ujedinjenje” sa Tajvanom i nije direktno pomenuo primenu vojne sile.
Ipak, usledila je oštra reakcija Tajpeja u kojoj se ističe da samo građani Tajvana mogu odlučivati o budućnosti Tajvana.
Obraćajući se na skupu upriličenom povodom Dana državnosti, Cai je izrazila nadu da će se tenzije u Tajvanskom moreuzu smiriti i ponovila da Tajvan neće “delovati ishitreno”.
“Neka niko ne gaji apsolutno nikakve iluzije da će narod Tajvana popustiti pod pritiskom. Nastavićemo da jačamo našu nacionalnu odbranu i pokazujemo svoju odlučnost da se branimo kako bismo osigurali da niko ne može da primora Tajvan da krene putem koji je zacrtala Kina, a koji ne nudi ni slobodan ni demokratski način života”, rekla je ona u govoru ispred predsedničke palate u centru Taipeja.
Kina je Tajvanu ponudila model autonomije “jedna zemlja, dva sistema”, slično Hongkongu, ali su sve velike tajvanske stranke to odbacile, posebno nakon kineskog prevrata i gušenja sloboda u bivšoj britanskoj koloniji.
Cai je ponovila ponudu da se razgovara sa Kinom na osnovu pariteta, iako iz Pekinga nije usledio neposredan i direktan odgovor.
Zvanični Peking ne priznaje tajvansku vladu i odbija saradnju sa predsednicom Cai nazivajući je “separatistom koja odbija da prizna da je Tajvan deo jedne Kine”.
Dosadašnji ministar spoljnih poslova Austrije Aleksander Šalenberg, pravnik, diplomata i nezavisni političar, zamijeniće Sebastijana Kurca na mjestu državnog kancelara.
Šalenberg je rođen 1969. godine u Bernu. Kao sin ambasadora odrastao je u Indiji, Španiji i Francuskoj. Već 1997. godine zaposlio se u austrijskom ministarstvu spoljnih poslova, dužnost saveznog ministra za Evropu, integracije i spoljne poslove obavljao od 3. juna 2019. godine.
U vrijeme dok je Kurc bio ministar spoljnih poslova, Šalenberg je imenovan za šefa jedinice za strateško planiranje spoljne politike 2013. da bi tri godine kasnije preuzeo upravljanje evropskim odjelom Ministarstva spoljnih poslova.
Šalenberg je član Upravnog odbora Nacionalnog fonda Republike Austrije za žrtv nacionalsocijalizma. Razveden je i otac četvero djece.
U mjesecu maju ove godine imao je bilateralni sastanak s ministricom spoljnih poslova BiH Biserom Turković kada je uručio 10,5 hiljada fajzerovih vakcini doniranih od Evropske unije.
“Vaša dobrobit je i naša dobrobit. U Austriji živi više od 200 hiljada ljudi s porodičnim vezama u BiH. Ne možemo mi biti sigurni dok svi u okruženju nisu sigurni”, rekao je tom prilikom.
Šalenberg je takođe kazao da je EU uz BiH i da će joj uvijek pomagati te da podržava njen suverentitet i integritet. Tada je istakao da su priče o non-pejperima negativne i da samo mogu otvoriti Pandorinu kutiju.
“Mi vas nećemo ostaviti na cjedilu”, poručio je Šalenberg.
Takođe Šalenberg je u prošle godine kazao da je Austrija istrajna i posvećena zapadnom Balkanu i proširenju Evropske unije. Istakao je da Evropska unija mora očuvati stabilnost u regiji, dodavši da 2021. godina ne smije biti još jedna izgubljena godina za zapadni Balkan.
“Želim pomoći da moja djeca i unuci odrastu u slobodnom i otvorenom društvu – sa slobodom govora, slobodom okupljanja, vjerom i svim temeljnim pravima koja smo ostvarili od 1848. ili možda od Francuske revolucije”, istakao je tom prilikom Šalenberg.
Podsjetimo, Sebastijan Kurc je sinoć podnio ostavku na mjestu kancelara zbog optužbi za korupciju. Tokom obraćanja naciji kazao je da uvijek pokušavao dati svoj doprinos Austriji te je dodao da je proteklih godinu i po dana bilo vrlo zahtjevno.
Kurc će za sada ostati predsjednik stranke i šef Kluba poslanika u Parlamentu Austrije.
Austrijski kancelar Sebastian Kurz zbog optužbi za korupciju večeras je samoinicijativno podnio postavku.
Tokom obraćanja naciji kazao je da uvijek pokušavao dati svoj doprinos Austriji te je dodao da je proteklih godinu i po dana bilo je vrlo zahtjevno. Također je kazao da mu je država važnije od njega samog.
Predložio je saveznog predsjednika Schallenberga za novog saveznog kancelara. Kurz će za sada ostati predsjednik stranke i predsjednik kluba.
Podsjećamo, Istražitelji za borbu protiv korupcije jučer su, 6. oktobra, pretražili urede Kurza i njegove vladajuće konzervativne Austrijske narodne partije (OVP), kao i Ministarstvo finansija i jedne medijske kuće, javlja dpa.
Prema Tužilaštvu za privredu i borbu protiv korupciju (WKSTA), postoje indicije da su se od aprila 2016. nadalje sredstva ministarstva finansija koristila za objavljivanje “isključivo stranački politički motivisanih, ponekad manipulisanih anketa jedne kompanije za istraživanje javnog mnijenja” u interesu Kurza, koji je tada bio ministar vanjskih poslova.
Portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije, Marija Zaharova, komentarisala je da Sjedinjene Američke Države ne kontrolišu svoju granicu i da Centralna obaveštajna agencija (CIA) ima planove za pomno praćenje Rusije.
Zaharova je rekla da američke borbe protiv geopolitičkih prijetnji u 21. vijeku podsjećaju na strategije iz vremena Hladnog rata, piše Sputnjik.
– Bićete iznenađeni, ali CIA će se boriti protiv javne geopolitičke pretnje 21. vijeka metodama 20. vijeka – rekla je ona.
Dodala je da Vašington ne krije da će radi ostvarivanja svog “plemenitog cilja” povećati kadar CIA-e, i da je nad Kinom pojačan nadzor.
Rekla je da SAD nisu zaboravile ni na Rusiju i da oni “pomno prate agresivnu Rusiju”.
Zaharova je objasnila da se takve promene u strukturi Agencije dešavaju u vrijeme kada su “rast ilegalnih migracija i prekogranično organizovan kriminal povezani sa pandemijom, i kada predstavljaju stvarnu strukturnu pretnju za nacionalnu bezbjednost svijeta, uključujući Ameriku”.
Međutim, prema njenim riječima CIA ne želi da pojača svoje napore u tim objektivno teškim oblastima.
Ona je rekla da je saznala da ljudi prelaze granicu SAD sa Meksikom bez dokumenata i da su prijetnje koje navodno potiču od Rusije i Kine “izmišljene”.
– Amerika u principu, ne kontroliše situaciju na svojim pravim, a ne željenim granicama, kada kriza unutar zemlje prevazilazi sve ono što je bilo u američkoj istoriji od vremena Građanskog rata – rekla je ona.
Francuska će pokrenuti kampanju za ukidanje smrtne kazne širom svijeta u vrijeme kada bude predsjedavala EU, izjavio je danas predsjednik Emanuel Makron.
On je rekao da će u Parizu biti održana konferencija građanskih grupa iz zemalja u kojima se smrta kazna primjenjuje ili je suspendovana.
“Francuska, koja će biti predsjedavajuća EU u prvoj polovini 2022. godine, sarađivaće sa ostalim članicama bloka na izradi nacrta rezolucije UN koja će obavezati države da svake godine podnose izvještaj o broju izrečenih i izvršenih smrtnih kazni”, istakao je Makron u govoru povodom 40 godina od ukidanja ove kazne u Francuskoj.
Francuska je bila 35. zemlja u svijetu koja je ukinula smrtnu kaznu.
U međuvremenu su uslijedile abolicije i moratorijumi, pa u praksi većina zemalja više ne primjenjuje ovu kaznu, ali to i dalje čini nekoliko velikih država, uključujući Kinu, Iran i SAD.
Francusko društvo i dalje je oštro podijeljeno kada je riječ o ovom pitanju, pokazuju rezultati anketa.
Planovi predsjednika američke Komisije za hartije od vrijednosti i berze (SEC) Gerija Genslera izazvali su veliku pažnju javnosti.
Naime, ovaj član američke administracije naumio je da sprovede jednu od najambicioznijih agendi u 87-godišnjoj istoriji američke institucije. Agenda sadrži oko 49 prijedloga, od kojih su mnogi već izazvali protivljenje hedž fondova, berzi, onlajn brokera i javnih kompanija.
Na sličan način bio je “agresivan” kada su u pitanju neki slučajevi koje su otkrile neke američke agencije, što bi moglo da dovede do smanjenja cijena akcija, podsticanja novčanih kazni i izazove negativan publicitet.
Gensler, bivši izvršni direktor Goldman Saksa, čije pređašnje iskustvo u Vašingtonu uključuje borbu protiv velikih banaka za dovođenje nadzora na ogromno tržište derivata, kaže da je uvjeren da SEC može napredovati na nekoliko polja odjednom, piše Blumberg.
Neki veterani u Komisiji za hartije od vrijednosti i berze, pa čak i Genslerove pristalice, zabrinute su da je Gensler možda toliko “preopterećen” da na kraju neće uspjeti mnogo da postigne.
Pitaju se da li vodi Komisiju u “blato” politikanstva, tužbi, pa čak i pobuna regulatorovih sindikata. Nameće se pitanje: Kako će Gensler sve ovo izvesti?
Neke demokrate i spoljni savjetnici apelovali su na 63-godišnjeg Genslera da suzi svoje polje djelovanja na nešto čime će lakše upravljati. Politike za koje se on zalaže, plaše se oni, mogu zahtijevati godine kako bi bile sprovedene, a mogle bi da podstaknu velike korporacije na razmatranje strategija za podnošenje tužbi protiv SEC-a.
Gensler, pak, insistira na tome da nema prioritete zato što je sve na vrhu liste. “Ne pitajte me o moje tri ćerke i sa kojom provodim više vremena” – ovako je tu situaciju opisao Gensler.
U komisiji trenutno ima mnogo akcije. Gensler je oformio oko 50 timova, gdje je ukupno oko 200 ljudi, koji bi trebalo da sastavljaju prijedloge.
Takođe, suočava se sa mnogo političkih pritisaka. Bajdenova administracija, koju Gensler ne želi da razočara, zainteresovana je za neke politike, naročito za pravilo koje je još na čekanju, a koje bi se bavilo klimatskim promjenama kroz snažnija objelodanjivanja korporacija.
Drugi prioriteti zakonodavca uključuju obuzdavanje SPAC-ova (Special-Purpose Acquisition Companies), što je odgovor na ovogodišnju imploziju porodične kancelarije “Archegos Capital Management”, kao i ovladavanje nekontrolisanim rastom kriptovaluta.
Jedan od Genslerovih planova koji uznemiravaju Vol strit jeste i taj da će “popraviti” protok tržišta kapitala kao odgovor na ovogodišnju maniju “mim-akcija”.
Izvršni direktori koji su se sastali sa SEC-ovim zvaničnicima upozoreni su na to da su planovi koji se razvijaju možda ekstremni, navode ljudi upoznati sa materijom.
Većina ljudi koji žele da govori o Gensleru zahtjeva anonimnosti. Neki kažu da mu se dive, a neki su imali teškoće da izgovore njegovo ime a da ne dodaju “epitet.” Ali su svi rekli da se nikada ne bi kladili protiv njega.
Stvorili su sliku čovjeka koji je izvrstan manipulator i kog ne zanimaju mnogo neprijatelji koje može da stekne, kao ni to da li izrabljuje osoblje. Upravo ovi “kvaliteti”, navode pomenuti, objašnjavaju kako je Gensler postao jedan od najmlađih parnera u Goldman Saksu ikada, kao i kako je mogao da utiče na Vol strit tokom ekonomske krize 2008. godine.
Ipak, veći dio Genslerove agende je obeshrabrujući. Traženje rješenja za, na društvenim mrežama podstaknut, uspon Gejm stopa, AMC-a i drugih sličnih, na primjer, podrazumijeva suočavanje sa nekoliko složenih pitanja. Ometanje bilo koga moglo bi imati neželjene posljedice po milione investitora.
Takođe, izmjene drugih zakona i politika o kojima Gensler razmišlja, imale bi sopstvene liste neprijatelja. Hedž fondovi, na primjer, zabrinuti su da bi morali da otkriju mnogo više o svojim investicionim strategijama, uključujući i “šort” pozicije.