Kategorija: Svijet

Sjedinjene Američke Države pojačale su pritisak na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da što prije prihvati mirovni plan Donalda Trampa, koji podrazumijeva značajne teritorijalne ustupke Ukrajine, izjavila su dva ukrajinska zvaničnika za portal Axios.

Prema njihovim tvrdnjama, od Kijeva se očekuje da odustane od dijela teritorije i drugih ključnih zahtjeva, dok pritom ne dobija čvrste garancije bezbjednosti. Ukrajinska strana ocjenjuje da trenutni američki prijedlog u suštini pogoduje Moskvi, te da Vašington vrši mnogo jači pritisak na Zelenskog nego na ruskog predsjednika Vladimira Putina. Ipak, američki zvaničnik za Axios je izjavio da SAD podjednako vrše pritisak i na Putina da ublaži svoje zahtjeve.

Ove sedmice, Zelenski se sastaje s vodećim evropskim zvaničnicima koji mu poručuju da Ukrajina ne mora ustupati ni Putinu ni Trampu. Glavna pitanja u pregovorima odnose se na ruski zahtjev za predaju cijelog Donbasa, uključujući i područja koja Moskva trenutno ne kontroliše, i na ukrajinsku potrebu za snažnim bezbjednosnim garancijama SAD-a kako bi se spriječila nova ruska agresija.

Jedan anonimni ukrajinski zvaničnik izjavio je da se američka ponuda iz ukrajinske perspektive dodatno pogoršala nakon što su Trumpovi savjetnici Stiv Vitkof i Džerad Kušner prošle sedmice održali petosatni sastanak s Putinom u Kremlju.

On je dodao da su Vitkof i Kušner potom vodili dvostruki telefonski razgovor sa Zelenskim, očekujući jasan i brz pristanak na plan. “Imali smo osjećaj da SAD na različite načine pokušavaju prodati Zelenskom rusku ideju da preuzmu cijeli Donbas i da žele da on odmah prihvati taj zahtjev tokom razgovora”, rekao je zvaničnik.

Savjet EU usvojio je uredbu kojom se ubrzavaju i pojednostavljuju postupci za vraćanje osoba koje nelegalno borave u državama članicama EU.

Uredba definiše procedure za vraćanje nelegalnih migranata iz svih zemalja EU, nameće obaveze onima koji nemaju pravo boravka i uspostavlja alate za saradnju među članicama bloka, objavljeno je na sajtu EU.

Osim toga, omogućava se članicama EU da uspostave centre za povratak u treće zemlje.

Rasmus Stoklund, ministar za imigraciju i integraciju Danske, čija zemlja predsjedava EU, rekao je da je oduševljen usvajanjem uredbe, pošto tri od četiri nelegalna migranta kojima je izdata odluka o povratku ostaju u EU, umjesto da se vrate kući.

“Vjerujem da novi skup pravila može značajno da pomogne u poboljšanju ovih brojeva. Prvi put će državljani trećih zemalja koji nelegalno borave imati obaveze, a članice će imati mnogo bolji set alata. Na primjer, biće moguće duže zadržavanje, a zabrane ulaska će biti duže”, rekao je Stoklund.

On je dodao da će uredba omogućiti EU i jednoj ili više članica da sklope aranžman ili sporazum sa trećom zemljom o centrima za povratak.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da će uvesti dodatnih pet odsto carina Meksiku ako zemlja odmah ne obezbijedi dodatnu vodu za američke poljoprivrednike.

Tramp je optužio Meksiko da krši sporazum iz 1944. godine koji reguliše podjelu vode između dvije zemlje, prenosi Rojters.

Prema tom sporazumu, Meksiko bi trebalo da pošalje 1,75 miliona hektara vode SAD iz Rio Grandea kroz mrežu brana i akumulacija svakih pet godina.

Tramp tvrdi da Meksiko duguje SAD 800.000 hektara vode zbog neispunjavanja obaveza u proteklih pet godina.

Predsjednik je zatražio da Meksiko pusti 200.000 hektara vode prije 31. decembra, a ostatak “ubrzo nakon toga”.

“Za sada, Meksiko ne reaguje, i to je veoma nepravedno prema našim američkim poljoprivrednicima koji zaslužuju ovu, prekopotrebnu, vodu”, rekao je Tramp i dodao da je odobrio dokumentaciju za uvođenje pet odsto carina ako se voda ne isporuči odmah.

Portparol meksičkog Ministarstva ekonomije nije komentarisao Trampovu izjavu.

U aprilu je američka ministarka poljoprivrede Bruk Rolins rekla da je Meksiko pristao da poveća isporuke vode Teksasu kako bi nadoknadio manjak, dok Meksiko ističe da je suočen sa sušom koja otežava punjenje svojih vodnih resursa, prenosi Tanjug.

Francuski predsjednik Emanuel Makron danas je, tokom ključnog samita evropskih lidera u Londonu povodom završetka rata u Ukrajini, suptilno uputio upozorenje Sjedinjenim Državama.

Ipak, njegova ozbiljna izjava kontrastirala je s izrazom lica, koji je djelovao neodređeno i skeptično. Slična je situacija bila i s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, dok fotografije sa sastanka odaju sumornu atmosferu.

Pored Makrona, sastanku su prisustvovali i:

• Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski

• Britanski premijer Kir Starmer

• Njemački kancelar Fridrih Merc

Makron je naglasio da “svi podržavaju Ukrajinu i mir” te da “drže mnoge karte u rukama”, aludirajući na raniju izjavu američkog potpredsjednika Džej Di Vensa, koji je u februaru rekao da Zelenski “nema mnogo opcija”. Ova poruka mogla se tumačiti i kao odgovor na pritisak američkog predsjednika Donalda Trampa, koji je nakon razgovora u Floridi izjavio da Zelenski “nije spreman” da prihvati mirovni plan, prenosi Blic.

Njemački kancelar Merc upozorio je da naredni dani “mogu biti presudni za sve nas”, ali je izrazio skepticizam prema “nekim odrednicama dokumenta” dostavljenog od strane SAD-a. “Sudbina Ukrajine je sudbina Evrope”, naglasio je on.

Međutim, izrazi lica lidera tokom sastanka odavali su drugačiju poruku od njihovih riječi. Na fotografijama Starmer djeluje zabrinuto, Zelenski snuždeno gleda u pod, a Makron skreće pogled u stranu, dok Merc, skidajući naočare, gleda u daljinu. Ovi signali sugerišu da put ka miru za Ukrajinu i dalje neće biti jednostavan.

Najstariji sin predsednika SAD Donalda Trampa, Donald Tramp Mlađi rekao je da bi se njegov otac mogao povući iz mirovnog procesa za Ukrajinu, tvrdeći da to pitanje nije prioritet za Amerikance i rekavši da Evropi treba bolji plan, objavio je Politiko.

“Zbog rata, i zato što je jedan od najvećih marketinških stručnjaka svih vremena, Zelenski je postao gotovo božanstvo, posebno na levici, gde nije mogao da pogreši, bio je besprekoran”, rekao je Tramp Mlađi.

Tramp Mlađi je rekao, bez pružanja dokaza, da je ovog leta u Monaku primetio da 50 odsto super automobila, poput Bugatija i Ferarija, ima ukrajinske registarske tablice. “Mislite li da je to zarađeno u Ukrajini?”, upitao je.

Takođe je kritikovao šeficu spoljne politike EU, Kaju Kalas, rekavši da evropske sankcije ne funkcionišu jer su jednostavno povećale cenu nafte, a Rusija može da koristi taj novac da plati svoj rat. Evropski plan je opisao kao “čekaćemo da Rusija bankrotira”, što nije plan.

Tramp je nepredvidiv

Na pitanje da li američki predsednik može da napusti Ukrajinu, mlađi Tramp je rekao: “Mislim da može”.

“Ono što je sjajno kod mog oca, i ono što je jedinstveno kod njega, jeste to što ne znate šta će da uradi”, dodao je. ” Činjenica da je nepredvidiv… tera sve da se zaista ponašaju intelektualno iskreno.”

Tramp već dugo ima težak odnos sa Ukrajinom, a posebno sa Zelenskim, često pokazujući simpatije prema Rusiji i ruskom lideru Vladimiru Putinu. Trampova administracija vrši pritisak na obe zemlje da potpišu mirovni sporazum, ali bez mnogo uspeha.

“Želimo mir. Želimo da zaustavimo smrt”, rekao je Tramp Mlađi.

Karibi su veća opasnost za SAD od rata u Ukrajini

Tramp Mlađi je takođe branio očevu vojnu kampanju protiv narko-kartela, uključujući vazdušne napade na brodove na Karibima za koje se tvrdi da prevoze drogu. Rekao je da se smrti Amerikanaca koje su izazvali narko-karteli ne mogu ignorisati.

“To je daleko veća jasna i neposredna opasnost za Sjedinjene Države nego bilo šta što se dešava u Ukrajini i Rusiji”, rekao je on.

Treći mandat – videćemo

Nasmejao se kada su ga pitali da li će se njegov otac kandidovati za treći mandat, što je ustavno zabranjeno.

“Videćemo šta će se desiti “, rekao je Tramp mlađi, dodajući da bi predsednikovo nevoljstvo da to isključi moglo biti oblik “trolovanja”.

“Smešno je gledati kako levičarske glave eksplodiraju svaki put kada se to pomene “, rekao je.

Trampove mlađe optužbe za korupciju protiv Ukrajine verovatno će razljutiti ne samo ukrajinske pristalice, već i mnoge demokrate koji veruju da porodica Tramp finansijski profitira od sopstvene političke moći.

Proširuje finansijske veze sa Katarom

Na primer, porodica Tramp širi svoje finansijske veze sa Katarom i drugim bogatim arapskim državama. To uključuje planove za izgradnju luksuznog golf odmarališta u Kataru.

Tramp, kao i mnogi njegovi prethodnici, takođe smatra Katar ključnim geostrateškim saveznikom. Zemlja ima američku vojnu bazu i pomogla je u posredovanju u sukobu u Gazi i šire.

Trampov odnos sa Katarom privukao je ogromnu pažnju ove godine kada je arapska država praktično poklonila administraciji luksuzni avion Boing 747 koji je bio preuređen za upotrebu kao Air Fors One.

Na majskom nastupu na Katarskom ekonomskom forumu u Dohi, Tramp Mlađi nije isključio mogućnost buduće predsedničke kandidature, rekavši: “možda jednog dana”.

Tramp Mlađi je rekao da ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski produžava rat jer je znao da nikada neće pobediti na izborima ako se on završi.

Naglasio je da Ukrajinu dugo otežava korupcija u njenim zvaničničkim redovima i tvrdi da takvo podmićivanje podstiče rat i u Moskvi i u Kijevu. Takođe je kritikovao ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog.

Ako je suditi po aktivnostima posljednjih dana i izjavama zvaničnika iz Federacije BiH, ali i SAD, projekat Južne interkonekcije, odnosno spajanje BiH na gasni LNG terminal na hrvatskom ostrvu Krk, u potpunosti će preuzeti Amerika, odnosno njeni investitori, a Republika Srpska se tome neće protiviti.

Podsjećanja radi, o Južnoj interkonekciji u BiH se priča već godinama, međutim partneri u Federaciji BiH nikada se nisu uspjeli dogovoriti. Osnovni kamen spoticanja bio je ko će voditi i kontrolisati taj projekat, “BH gas” ili novoosnovana kompanija kojom bi upravljali Hrvati. Nemogućnost dogovora o Južnoj interkonekciji uticao je i na Novu istočnu interkonekciju, za koju je zainteresovana Republika Srpska, a koja podrazumijeva izgradnju gasovoda između Srbije i Republike Srpske. Taj krak bi išao trasom Inđija – Mačvanski Prnjavor – Bijeljina – Doboj – Banjaluka – Prijedor – Novi Grad. Ovom trasom bi plin bio dopreman preko “Turskog toka”, a riječ je o gasu iz Rusije. Tom projektu protivi se Federacija BiH, jer bošnjački političari ne žele da daju zeleno svjetlo da se sa tim poslom nastavi, iako je manje-više sve spremno za njegovu realizaciju.

Posljednjih godina, u nekoliko navrata, od zvaničnika Republike Srpske moglo se čuti da od Južne interkonekcije neće biti ništa ako ne bude Nove istočne interkonekcije te da niko u toj priči nije naivan.

“Neka to bude jasno svima – bez Istočne nema ni Јužne interkonekcije”, rekao je jednom prilikom Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, dodajući da Republika Srpska nema ništa protiv Južne interkonekcije, ali da ona mora biti tretirana istovremeno sa istočnom.

Međutim, posljednjih dana mnogi su “promijenili ploču”. O tome da bi Amerika sa svojim kapitalom mogla stati iza Južne interkonekcije počelo se govoriti početkom novembra, a u posljednjih petnaestak dana priča o tome se intenzivirala. Prvo je Džon Ginkel, otpravnik poslova Ambasade SAD u Sarajevu, sazvao lidere stranaka koji čine vlast na nivou Federacije BiH, a kasnije u razgovore se uključio i Mark Fleming, direktor u Birou za evropska i evroazijska pitanja Stejt departmenta.

Nakon prvog sastanka Ginkela sa liderima stranaka u Federaciji BiH u javnost je počela da spekuliše da će SAD dobiti koncesiju za taj gasovod, a izjave lidera svih stranaka išle su u tom pravcu. Zanimljivo je da nijedna politička partija i nijedan lider nije imao ništa protiv toga da se taj projekat prepusti SAD, štaviše pojedinci su navodili da treba izmijeniti zakon kako bi se to omogućilo.

Podsjećanja radi, pod pritiskom SAD, odnosno Majkla Marfija, bivšeg američkog ambasadora, Federacija BiH usvojila je zakon koji tretira Južnu interkonekciju. Taj zakon usvojen je preglasavanjem Hrvata i podrazumijevao je da kompanija “BH gas” gradi taj projekat, ali sve je ostalo na tome.

Nakon sastanka sa Ginkelom i Flemingom svi učesnici, uključujući Nermina Nikšića, premijera Federacije BiH, Dragana Čovića, lidera HDZ-a, i Elmedina Konakovića, lidera NiP-a, podržali su američki prijedlog. Nikšić je u jednom trenutku naveo i da je američka EXIM banka spremna osigurati finansiranje projekta i kreditne linije za sve zainteresovane investitore.

Da Amerika preuzima taj projekat, moglo se zaključiti i iz teksta koji je potpisao Ginkel, a koji je objavila Ambasada SAD. On je u tom tekstu naveo da se BiH nalazi na energetskoj prekretnici i da je važno da BiH postupa odlučno kako bi obezbijedila vlastitu energetsku sigurnost.

“Ali postoji jasno rješenje – gasovod Južna interkonekcija. Ovaj projekt bi omogućio Bosni i Hercegovini kupovinu pouzdanog i priuštivog ukapljenog prirodnog gasa (LNG). Poboljšao bi energetsku sigurnost BiH i ojačao njene komercijalne i strateške veze sa pouzdanim dobavljačima energenata, posebno sa Sjedinjenim Američkim Državama. Američki ministar unutrašnjih poslova Doug Burgum i ministar energetike Chris Wright, predsjedavajući i zamjenik predsjedavajućeg Savjeta za energetsku dominaciju SAD, kojima je predsjednik Tramp povjerio zadatak da odvoje Evropu od ruske energije, jasno su to stavili do znanja 7. novembra, kada su se sastali sa visokim zvaničnicima BiH i Hrvatske na konferenciji Partnerstvo za transatlantsku energetsku saradnju (P-TEC) u Atini da bi razgovarali o ovom projektu. Istakli su važnost pronalaženja kompromisa za napredak projekta gasovoda i apelovali na sve strane da prestanu sa odgađanjima”, napisao je, između ostalog, Ginkel, koji je rekao i da Donald Tramp, predsjednik SAD, podržava projekat Južne interkonekcije.

Na tom sastanku u Atini o kojem govori Ginkel, bio je Vedran Lakić, ministar energije, rudarstva i industrije, koji je nakon povratka rekao da su zvaničnici američke administracije potvrdili čistu podršku SAD jačanju energetske bezbjednosti BiH te istakli neophodnost što skorije implementacije projekta Južna intekronekcija.

Nakon angažmana SAD na ovom projektu i u Republici Srpskoj su “spustili loptu”. Košarac sada kaže da je značajno da BiH ima više interkonekcija i bolje je da ih imamo deset nego dvije, jer će to pojeftiniti energent koji je važan za domaćinstva i za privredu.

“RS nikada nije osporavala Južnu interkonekciju, naprotiv vrlo jasno smo rekli definišite vaše odnose u FBiH, formulišite nacrt ugovora sa Hrvatskom i dostavite Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa. Ali, zašto neko 15 godina stopira Istočnu interkonekciju, koja je prošla proceduru Savjeta ministara”, rekao je nedavno Košarac.

On je rekao da ga raduje da će Federacija BiH riješiti pitanje Južne interkonekcije i da “ćemo imati još jednu”, ali da ne treba niko da smatra da će Republika Srpska odustati od Nove istočne interkonekcije.

“Ona je značajna za onaj dio Republike Srpske od Bijeljine preko Banjaluke do Novog Grada i to je esencijalno za razvoj i stanovništvo. Nemojte misliti da odustajemo i to tražimo”, rekao je Košarac.

Kakva će biti sudbina Nove istočne interkonekcije, teško je predvidjeti s obzirom na to da su Savjet EU i Evropski parlament postigli preliminarni dogovor o novoj regulativi kojim se postepeno ukida uvoz ruskog prirodnog gasa u EU. Ta regulativa podrazumijeva pravno obavezujuću regulativu i faznu zabranu uvoza tečnog prirodnog gasa i gasa putem cjevovoda iz Rusije. Potpuna zabrana LNG uvoza nastupa krajem 2026. godine, dok bi uvoz cjevovodnog gasa bio zabranjen do jeseni 2027. godine, prenose Nezavisne.

Šta je Južna interkonekcija

Južna interkonekcija dio je Jadransko-jonskog gasovoda kojim bi u Bosnu i Hercegovinu gas dolazio iz Azerbejdžana i smanjio bi zavisnost od ruskog gasa. Ovaj gasovod prolazio bi kroz Hrvatsku, Crnu Goru, BiH i Albaniju, a krak u BiH ušao bi iz pravca Zagvozda u Hrvatskoj pa dalje preko Posušja, Tomislavgrada, Šuice, Kupresa, Bugojna do Novog Travnika sa odvojkom za Mostar. Zvanično taj gasovod upisan je kao “Zagvozd – Novi Travnik” i na listi je prioriteta Evropske energetske zajednice. Da je tako, govori i činjenica da je EBRD bio odobrio 100 miliona evra za ovaj projekat, ali to nikada nije realizovano. Sada, vrijednost tog projekta iznosi između 150 i 170 miliona evra i to bez rekonstrukcije gasovoda od Zenice do Sarajeva, koja je neophodna i koja će koštati oko 50 miliona evra. Ukupna dužina ovog gasovoda je malo manje od 180 kilometara. Procjene interkonekcije bile su do 1,5 milijardi metara kubnih godišnje. Trenutna potrošnja u BiH je 300 miliona metara kubnih.

Šta je Nova istočna interkonekcija

Istočna interkonekcija, u suštini zajednički je projekat Srbije i Republike Srpske.

Prije skoro pet godina kompanije “Gas-Res” iz Banjaluke i JP “Srbijagas” potpisale su sporazum o izgradnji ovog gasovoda. Taj gasovod išao bi trasom od Inđije (Srbija) preko Mačvanskog Prnjavora, koji je takođe u Srbiji, i u Republiku Srpsku, odnosno BiH bi ušao kod Bijeljine i dalje bi išao prema Doboju, Banjaluci, Prijedoru i Novom Gradu.

Za razliku od Južne interkonekcije, koja je praktično imala obezbijeđene izvore finansiranja, Istočna interkonekcija, koja je skoro duplo duža i iznosi oko 350 kilometara, nikada nije imala jasno definisano finansiranje.