VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Orban: Liberalni svjetski poredak je gotov

    Orban: Liberalni svjetski poredak je gotov

    Liberalni svjetski poredak je gotov, a odbijanje Mađarske da se prilagodi liberalnoj ideologiji donijeće značajnu korist u budućnosti, izjavio je mađarski premijer Viktor Orban.

    “Kako promjene dolaze, samo nacije koje mogu da daju sve od sebe mogu da budu pobjednici. Oni koji se asimilišu i uklapaju i nisu sposobni da pokažu sopstvene vrijednosti niti da otkriju snagu svojstvenu njihovom nacionalnom karakteru, uskoro će postati irelevantni”, rekao je Orban u obraćanju studentima u Budimpešti.

    On je naglasio da je Mađarska “najzapadnija istočna i najistočnija zapadna zemlja”, koja želi da se poveže sa svim ekonomskim silama u svijetu, prenijela je “Raša tudej”.

    Lideri ЕU optužili su Orbana za urušavanje demokratije u Mađarskoj i ometanje pokušaja bloka da pokaže solidarnost u vezi sa ukrajinskim sukobom. Orban tvrdi da je politika Brisela “razarajuća” za članice Unije.

    Osim toga, Budimpešta tvrdi da je odgovor Zapada na ukrajinski sukob, uključujući pokušaje da se Rusija kazni ekonomskim sankcijama, doveo do opadanja životnog standarda i drugih problema u Еvropi.

    Za razliku od drugih lidera, koji namjeravaju da podržavaju Kijev “koliko god treba za nanošenje poraza Moskvi”, Orban je odbio da šalje bilo kakvu vojnu pomoć i pokušao da posreduje u mirovnim pregovorima.

    Orban je ranije ove godine posjetio Ukrajinu, Rusiju, Kinu i SAD, u pokušaju da omogući pregovore radi rješavanja ukrajinske krize.

    Premijer Mađarske očekuje da izabrani predsjednik SAD Donald Tramp, kojeg podržava, donese radikalne promjene u vezi sa Ukrajinom nakon inauguracije u januaru.

  • Savjet Evrope odbio Prištinu – novi pokušaj u januaru

    Savjet Evrope odbio Prištinu – novi pokušaj u januaru

    Savjet Evrope odložio je za januar zahtjev Prištine za status specijalnog gosta u toj organizaciji, potvrdila je za Sputnjik šef srpske delegacije Biljana Pantić Pilja.

     Zahtjev Prištine trebalo je danas da bude na dnevnom redu ali je predsjedavajući Komiteta, koji je Francuz, dao izjavu da bi bilo bolje da se to odloži za januar. Dakle, nije bilo ni rasprave oko toga, niti glasanja jer nije bilo konsenzusa da se o ovom pitanju raspravlja – rekla je Biljana Pantić Pilja.

    Ona je podsjetila da je Srbija imala snažnu diplomatsku ofanzivu i razgovore sa poslanicima drugih država kojima je objašnjeno zašto to ne bi bilo dobro.

    – Kurti bi to iskoristio u svojoj predizbornoj kampanji kao pobjedu što ne bi bilo tačno, ali bi se smatralo svojevrsnom nagradom za njih, iako nisu ništa ispunili, čak ni iz izveštaja Dore Bakojani – ukazala je Biljana Pantić Pilja.

    Kako pojašnjava, predsjedavajući i je po poslovniku morao da pruži neko objašnjenje je zašto se o tom pitanju raspravlja i kada će ono biti na dnevnom redu.

    – Novo zasjedanje će biti 27. januara i trajaće cijele nedjelje, a očekujem da će zasijedanje Političkog komiteta, na kom će se o ovom zahtjevu raspravljati, biti 28. januara. Tako da ćemo vidjeti da li će se i tada ovo pitanje naći na dnevnom redu – napomenula je Biljana Pantić Pilja.

    Kako je dodala, prema proceduri to pitanje mora da se stavi na dnevni red jer ga je uputio Biro.

  • Putin razgovarao sa Orbanom: Destruktivno ponašanje Kijeva isključuje mogućnost nagodbe

    Putin razgovarao sa Orbanom: Destruktivno ponašanje Kijeva isključuje mogućnost nagodbe

    Ruski predsjednik Vladimir Putin razgovarao je telefonom sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom o ukrajinskim pitanjima, saopštio je Kremlj.

    – Na inicijativu mađarske strane, obavljen je telefonski razgovor između ruskog predsjednika Vladimira Putina i mađarskog premijera Viktora Orbana – navodi se u saopštenju.

    Viktor Orban je izrazio želju da pomogne u traganju za načinima političkog i diplomatskog rešavanja krize, između ostalog uzimajući u obzir njegove kontakte sa nizom zapadnih lidera.

    Sa svoje strane, Vladimir Putin je iznio principijelnu ocjenu trenutnog razvoja situacije oko Ukrajine i destruktivnu politiku kijevskog režima, koji isključuje mogućnost mirnog rješavanja sukoba – navodi Kremlj.

    Između ostalog, Putin i Orban su razgovarali i o trgovinskoj i ekonomskoj saradnji, između ostalog o realizaciji obostrano korisnih energetskih projekata.

    Lideri dvije države razgovarali su telefonom o napetoj situaciji na Bliskom istoku u kontekstu posljednjih događaja u Siriji.

  • Tramp poručio Zelenskom – Hitan prekid vatre u Ukrajini!

    Tramp poručio Zelenskom – Hitan prekid vatre u Ukrajini!

    Novoizabrani predsjednik SAD Donald Tramp je na sastanku u Parizu sa Vladimirom Zelenskim i francuskim predsjednikom Еmanuelom Makronom rekao da želi hitan prekid vatre u Ukrajini, prenosi Rojters pozivajući se na izvore.

    Trojica lidera, koji su razgovarali 35 minuta bez savjetnika, nisu razmotrili konkretne detalje bilo kakve vizije mira, ali je Tramp ponovio da želi trenutni prekid vatre i pregovore za brzo okončanje sukoba, navela je agencija.

    Zelenski je Trampu prenio da su Ukrajini potrebne bezbjednosne garancije ako se sukob okonča. Jedan od sagovornika agencije rekao je da je Tramp bio prijateljski nastrojen, pun poštovanja i otvoren, i da je takođe bio spreman da sasluša sagovornike.

    “Tokom sastanka su pomenute neke ključne tačke – na primjer, rečeno je da su za mir potrebne garancije jer samo prekid vatre nije dovoljan, Putin bi mogao ponovo da ga prekrši,

    Poslije ovih pregovora, američki mediji prenijeli su da je Tramp bio ravnodušan prema Zelenskom, kome je bilo neprijatno tokom razgovora, i da je zatražio hitan prekid sukoba i početak mirovnih pregovora.

    Kada je Zelenski to odbio, zaprijetio mu je da će ostati bez američke pomoći koju je administracija odlazećeg predsjednika Džozefa Bajdena velikodušno slala Kijevu.

    Tramp je tokom kampanje rekao da će, kad bude inaugurisan, okončati sukob u Ukrajini za jedan dan. Pres-sekretar ruskog predsjednika Dmitrij Peskov, komentarišući ove riječi, nazvao je sukob suviše složenim problemom da bi se riješio u jednom danu.

    kao što je to činio ranije, bez odgovarajućih garancija”, rekao je Rojtersu izvor u kabinetu Zelenskog.

    Kako navodi agencija, Tramp “razmatra sve detalje”.

    Sastanak je pružio prve nagovještaje o tome kako bi pregovori o okončanju sukoba mogli da se odvijaju, iako je proces opterećen poteškoćama a uloga SAD u njegovom rješavanju još nije jasna, zaključuje Rojters.

    Tramp, Zelenski i Makron održali su trilateralni sastanak u Jelisejskoj palati u subotu, 7. decembra.

  • Posljednji udarac je zadat

    Posljednji udarac je zadat

    Volodimir Zelenski je možda upravo zadao poslednji udarac svom odnosu sa Džoom Bajdenom, u jednom od najotvorenijih napada na odlazećeg predsednika SAD do sada.

    Kako podseća britanski Telegraf, bilo je dosta svađa između dva lidera tokom skoro tri godine sukoba Rusije i Ukrajine, ali svađa koja je počela da se odvija prošle nedelje mogla bi da ih sve okonča.

    Naime, kako se navodi dalje u tekstru, poslednjih nedelja američki zvaničnici su tiho pozivali svoje ukrajinske kolege da regrutuju muškarce od 18 godina kako bi bili poslati na liniju fronta u ratu protiv sveobuhvatne invazije Rusije.

    Vašington tvrdi da je nedostatak ljudstva dostigao kritičnu fazu rata jer Rusija ostvaruje stalne dobitke u istočnoj Ukrajini, pogotovo što bi budući predsednik SAD Donald Tramp mogao da povuče vojnu podršku Kijevu kada preuzme dužnost u januaru.

    Ta upozorenja su postala javna kada je Entoni Blinken, državni sekretar SAD, stigao u Brisel na sastanak sa ministrima inostranih poslova NATO-a.

    “Čak i sa novcem, čak i sa municijom, moraju biti ljudi na prvim linijama fronta da bi se izborili sa ruskom agresijom”, rekao je on novinarima.

    “Na primer, uvlačenje mlađih ljudi u borbu, mislimo, mnogi od nas misle, je neophodno. Trenutno, mladi od 18 do 25 godina nisu u borbi”, dodao je Blinken kasnije u intervjuu za Rojters.

    Mark Rute, generalni sekretar NATO-a predvođenog SAD, takođe se pridružio, rekavši: “Moramo da se uverimo, očigledno, i da je dovoljno ljudi dostupno u Ukrajini.”

    Međutim, to se, kako će se ispostaviti, pokazalo kao previše za Zelenskog.

    Ukrajinski predsednik se osećao prinuđenim da odgovori u javnosti, zadavši oproštajni udarac direktno Bajdenu, koji je još 42 dana najmoćniji svetski lider.

    “Rekao sam predsedniku Trampu da se Putin boji samo njega i, možda, Kine”, napisao je Zelenski na društvenim mrežama.

    On je takođe upozorio Bajdenovu administraciju da “prioritet treba da bude obezbeđivanje projektila i smanjenje vojnog potencijala Rusije, a ne regrutovanje mladih Ukrajinaca”.

    Za Kijev, mobilizacija muškaraca između 18 i 24 godine potpuno ne dolazi u obzir.

    Ova starosna grupa čini manje od 10 odsto stanovništva Ukrajine, sa oko dva miliona muškaraca koji čine taj skup.

    Poređenja radi koje je naveo britanski Telegraf, muškarci između 25 i 54 godine čine otprilike 44 odsto od 36,7 miliona stanovnika.

    Zelenski je ranije ove godine već spustio starosnu granicu za regrutaciju sa 27 na 25 godina, što je bila jedna od njegovih najkontroverznijih političkih odluka tokom rata.

    Taj potez je napravljen u nadi da će se regrutovati oko 200.000 vojnika kako bi se popunile sve veće praznine u oružanim snagama Kijeva pogođenim borbom.

    Međutim, postoje argumenti za koje neki zapadni stručnjaci veruju da mogu opravdati regrutovanje čak i malog broja vojnika iz niže starosne grupe.

    Rajan Evans, osnivač veb-sajta i podkasta Rata na stenama, nedavno je sugerisao da bi čak i samo 30.000 novih vojnika moglo da napravi razliku u ukrajinskom cilju.

    “Ova politika u Ukrajini može biti komplikovana, ali potreba za više boraca nije komplikovana. Efikasna pešadija zahteva više mladića, a ne muškaraca srednjih godina”, rekao je on.

  • Nakon avijacije Izrael uništava i sirijsku mornaricu

    Nakon avijacije Izrael uništava i sirijsku mornaricu

    Izraelske odbrambene snage (IDF) su objavile napade na sirijske mornaričke resurse, koristeći pad Damaska pod kontrolu oružanih opozicionih grupa i svrgavanje vlade Bashara Assada.

    Izraelski ratni brodovi su ispalili rakete na luke Latakija i Al-Bayda tokom proteklih 48 sati, saopštio je IDF u utorak navečer. Dodali su da je tokom napada u lukama bilo usidreno 15 sirijskih mornaričkih plovila.

    “Uništeni su deseci brodskih raketa s dometom od 80 do 190 km,” napisao je IDF na platformi X, uz objavu videozapisa udara na neodređena plovila.

    Premijer Benjamin Netanyahu izjavio je da je ovlastio IDF da “bombardira strateške vojne kapacitete koje je ostavila sirijska vojska, kako ne bi pali u ruke džihadista”.

    Izraelske trupe su ranije napredovale s Golanske visoravni dublje u Siriju, proširujući teritoriju koju zauzimaju od 1967. godine. Ministar odbrane Israel Katz izjavio je da IDF namjerava uspostaviti “sterilnu odbrambenu zonu” na jugu Sirije kako bi spriječio “terorističke grupe” da iskoriste haos i ugroze jevrejsku državu.
    Arapske zemlje i Turska osudile su izraelske operacije, dok je Saudijska Arabija tvrdila da akcije IDF-a dodatno destabiliziraju ratom razorenu zemlju.

    Situacija u Siriji dramatično se promijenila ranije ovog mjeseca, kada je labava koalicija anti-Assadovih snaga predvođena pobunjenicima iz Hayat Tahrir al-Shama (HTS) pokrenula munjevitu ofanzivu, zauzimajući sve gradove koje je prethodno držala vlada.

    Druge grupe, uključujući kurdski Sirijski demokratski front (SDF) uz podršku SAD-a, iskoristile su kolaps vladine vojske za proširenje vlastite kontrole.

    Ruska zračna baza u blizini Latakije stavljena je u stanje visoke pripravnosti, saopćila je Moskva u nedjelju, dodajući da nema neposredne prijetnje trupama. Prema TASS-u, sirijska opozicija je u kontaktu s ruskim zvaničnicima i garantovala je sigurnost ruskih diplomata i vojnog osoblja.

  • Američki vojni analitičari dali svoje procjene gdje bi mogao da izbije veći rat

    Američki vojni analitičari dali svoje procjene gdje bi mogao da izbije veći rat

    Američki sedmični list Njuzvik je na svom portalu objavio analizu vojnih stručnjaka na temu potencijalnog početka trećeg svjetskog rata, a između ostalog, spomenuta je situacija i u Bosni i Hercegovini.

    Admiral u penziji Mark Montgomeri i bivši savjetnik američkog ministra odbrane Džejms Anderson su za ovaj list istakli nekoliko lokacija u svijetu gdje bi mogao započeti veći sukob.

    Između ostalih, spomenuta je i situacija na Balkanu, odnosno u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori.

    Montgomeri je rekao da će Rusija biti najvjerovatniji okidač za širi rat, napominjući da Moskva ima svoju ruku u manjim sukobima u zemljama poput Gruzije i Srbije.

    Putin snažno podstiče napetosti u Srbiji, Bosni i Republici Srpskoj, gurajući ih prema mogućem sukobu – navodi Montgomeri, piše Njuzvik.

    Pored Balkana, analitičari su za Njuzvik spomenuli i ruske aspiracije na Baltiku i u Poljskoj, koje smatraju “ekstenzijom” rata u Ukrajini.

    Spomenuta su i druga potencijalna “žarišta” u svijetu, povezana primarno s Kinom. Radi se o Indo-Pacifiku, te konkretno potencijalnoj invaziji Kine na Tajvan, što je vanjskopolitički cilj vlade u Pekingu od osnivanja Narodne republike Kine.

    Montgomeri i Anderson su, takođe, spomenuli i Iran u ovoj analizi, posebno istaknuvši finansiranje grupa Hamas, Hezbolah i Huta, zajedno s nedavnim direktnim napadom Teherana na Izrael.

    U daljoj analizi, vojni analitičari pišu kako bi u ovom hipotetičkom sukobu učestvovale Sjeverna Koreja, Iran i Kina, a svoj stav pojašnjavaju činjenicom da su ove države “podržale rusku agresiju na Ukrajinu”, napominjući na direktnu i indirektnu podršku koju je dobila Rusija od ovih zemalja.

    S druge strane, očekuje se da će biti uključene i države NATO pakta, a u prvom redu bi to bile Njemačka, Poljska, Francuska, Velika Britanija, Italija i SAD. Takođe, ako potencijalno rat krene na Baltiku, i ove tri države (Latvija, Litvanija i Estonija) bi takođe bile uključene.

    Prema njihovoj analizi, van sukoba ne bi ostali i Filipini, kao i Japan, Australija, Indija, Malezija i Indonezija, zbog svoje geografske blizine Kini.

    Spomenuli su Tursku, koju su nazvali “potencijalno destabilizirajućom silom”, ali su dodali i da “ne bi riskirali sukob s SAD i Izraelom.”

    Što se tiče sigurnosti, Montgomeri i Anderson kažu da u slučaju većeg sukoba “nigdje na svijetu ne bi bilo potpuno sigurno”, ali da će najsigurnija regija biti “globalni jug”, te ruralna mjesta u SAD koja ne bi bila meta potencijalnih napada, prenosi Klix.

     

  • Orban: Ne želim da slijedimo put koji su iscrtali drugi

    Orban: Ne želim da slijedimo put koji su iscrtali drugi

    Mađarski premijer Viktor Orban rekao je da se Mađarska priprema da svoju ulogu na međunarodnoj sceni postavi na novim osnovama.

    “Ne želimo da slijedimo put koji su iscrtali drugi, već da iskoristimo prednosti koje proizilaze iz naše istorije, ekonomske strukture i sopstvene kulture”, rekao je Orban.

  • Ukrajinska vojska u problemu

    Ukrajinska vojska u problemu

    Ako Sjedinjene Američke Države obustave slanje vojne pomoći, Kijev će imati dovoljno sredstava, tj. naoružanja i municije da se bori do otprilike polovine 2025. godine, izjavio je ukrajinski ministar finansija Sergej Marčenko za list “Pais”.

    “Mislim da imamo dovoljno sredstava, dovoljno oružja, dovoljno projektila i artiljerijskih granata da izdržimo barem do kraja prve polovine 2025. godine”, rekao je Marčenko.

    Ministar finansija je napomenuo da Kijev mora da napravi plan za stvaranje neophodnih uslova za saradnju sa administracijom novoizabranog predsjednika SAD Donalda Trampa.

    Podsjećanja radi, u intervjuu za Еn-Bi-Si, Donald Tramp je rekao da Ukrajina od njegove administracije ne bi trebalo da očekuje isti obim pomoći od SAD, kao za vrijeme vladavine Džozefa Bajdena.

    Sa druge strane, portparol Stejt departmenta Metju Miler, izjavio da će SAD i njihovi saveznici biti voljni da opremaju i obučavaju nove ukrajinske vojnike ako vlasti te zemlje prošire mobilizaciju i regrutuju veći broj ljudi.

    Na pitanje novinara da li je Vašington “pozvao” Kijev da proširi mobilizaciju, portparol je priznao da su vlasti obe zemlje vodile razgovore “o bezbjednosnoj situaciji sa kojom se Ukrajina suočava na istoku”.

    “Ono što smo im stavili do znanja jeste da ćemo, ukoliko angažuju dodatne snage da se priključe borbi, mi i naši saveznici biti voljni da ih opremimo i obučimo za borbu”, poručio je Miler, a prenosi RT Balkan.

     

  • Zelenski želi raspoređivanje zapadnih trupa u Ukrajini

    Zelenski želi raspoređivanje zapadnih trupa u Ukrajini

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je otvoren za potencijalno raspoređivanje zapadnih trupa u Ukrajini kako bi se garantirala sigurnost zemlje u sklopu širokih napora da se okonča gotovo trogodišnji rat s Rusijom.

    Raspoređivanje bi predstavljalo korak ka ulasku Ukrajine u NATO, rekao je Zelenski u objavi na svom Telegram kanalu.

    “Ali prije toga moramo imati jasno razumijevanje kada će Ukrajina biti u Evropskoj uniji, a kada u NATO-u”, rekao je Zelenski.

    Njegovi prijedlozi kreću se delikatnim diplomatskim putem usred međunarodnih napora da se pronađe način za okončanje najvećeg sukoba u Evropi od Drugog svjetskog rata u vrijeme kada je Rusija postigla prednost u borbama.

    Novoizabrani američki predsjednik Donald Tramp želi postići prekid vatre i sastao se sa Zelenskim u Parizu u subotu. Ali Zelenski je u ponedjeljak rekao da će se obratiti odlazećem američkom predsjedniku Džou Bajdenu u vezi s mogućim članstvom Ukrajine u NATO-u jer je on još uvijek na funkciji, dok Tramp još nema “zakonska prava” da odlučuje o tom pitanju, prenosi “AP”.