VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Orban smatra da je vrijeme da mir stigne i u Evropu

    Orban smatra da je vrijeme da mir stigne i u Evropu

    Mađarski premijer Viktor Orban pozvao je na uspostavljanje mira u Evropi, nakon samita o mirovnom sporazumu u vezi sa sukobom u Pojasu Gaze.

    On je na društvenim mrežama naglasio da sljedeće mora da bude uspostavljanje mira u Evropi, uz napomenu da se to može postići samo pregovorima.

     

    “Oružje je utihnulo, taoci su oslobođeni i mir vlada na Bliskom istoku. Predsjednik /SAD Donald/ Tramp je uspio! Sada je red na Evropu”, naveo je Orban.

    Prema njegovim riječima, uspjeh predsjednika Trampa u vezi sa postizanjem mira na Bliskom istoku dokazuje da nikada ne treba odbaciti pregovore.

    “Bez pregovora nema mira. Vrijeme je da mi, Evropljani, pratimo primjer predsjednika Trampa!”, poručio je Orban.

  • Bijela kuća objavila mirovni sporazum između Izraela i Hamasa koji je potpisan u Šarm el Šeiku

    Bijela kuća objavila mirovni sporazum između Izraela i Hamasa koji je potpisan u Šarm el Šeiku

    Bijela kuća objavila je sporazum koji je potpisan na mirovnom samitu o Gazi u egipatskom odmaralištu Šarm el Šeik, kojim se formalizuje plan za postizanje mira na Bliskom istoku, a koji je nazvan “Trampov mirovni sporazum”.

    Sporazum u Šarm el Šeiku, su, uz američkog predsjednika Donalda Trampa, potpisali egipatski predsjednik Abdel Fatah el Sisi, katarski emir Tamim bin Hamad Al Thani i turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan, i u njemu se potpisnici obavezuju na “istorijsku predanost” sprovođenju dogovora.

    U dokumentu se navodi da potpisnici pozdravljaju istorijsku posvećenost i sprovođenje Trampovog mirovnog sporazuma od strane svih strana, kojim se okončava više od dvije godine duboke patnje i gubitaka, i otvara se novo poglavlje za region definisan nadom, bezbjednošću i zajedničkom vizijom mira i prosperiteta.

    – Podržavamo i stojimo iza iskrenih napora predsjednika Trampa da okonča rat u Gazi i donese trajni mir na Bliski istok, zajedno ćemo sprovesti ovaj sporazum na način koji osigurava mir, bezbjednost, stabilnost i mogućnosti za sve narode regiona, uključujući i Palestince i Izraelce – navodi se u sporazumu.

    Dodaje se da potpisnici razumiju da će trajni mir biti onaj u kome i Palestinci i Izraelci mogu da prosperiraju uz zaštitu svojih osnovnih ljudskih prava, garantovanu bezbjednost i poštovanje dostojanstva.

    – Potvrđujemo da se značajan napredak postiže saradnjom i održivim dijalogom i da jačanje veza među narodima i narodima služi trajnim interesima regionalnog i globalnog mira i stabilnosti. Prepoznajemo dubok istorijski i duhovni značaj ovog regiona za vjerske zajednice čiji su korjeni isprepleteni sa zemljom regiona – među njima hrišćanstvo, islam i judaizam – navodi se u sporazumu.

    Dodaje se da će poštovanje ovih svetih veza i zaštita njihovih mjesta nasljeđa ostati najvažniji u posvećenosti mirnom suživotu.

    – Ujedinjeni smo u našoj odlučnosti da demontiramo ekstremizam i radikalizaciju u svim njihovim oblicima. Nijedno društvo ne može da napreduje kada su nasilje i rasizam normalizovani ili kada radikalne ideologije ugrožavaju tkivo građanskog života. Obavezujemo se da ćemo se baviti uslovima koji omogućavaju ekstremizam i da ćemo promovisati obrazovanje, mogućnosti i međusobno poštovanje kao temelje za trajni mir – ističe se u sporazumu.

    Dalje se navodi da se potpisnici obavezuju “na rješavanje budućih sporova putem diplomatskog angažmana i pregovora, a ne silom ili dugotrajnim sukobom”.

    – Priznajemo da Bliski istok ne može da izdrži stalni ciklus produženog ratovanja, zastoja u pregovorima ili fragmentarnu, nepotpunu ili selektivnu primjenu uspješno dogovorenih uslova. Tragedije kojima smo svjedočili u protekle dvije godine moraju poslužiti kao hitan podsjetnik da buduće generacije zaslužuju bolje od neuspjeha prošlosti – piše u dokumentu.

    Takođe, potpisnici su se obavezali da teže “toleranciji, dostojanstvu i jednakim mogućnostima za svaku osobu, osiguravajući da ovaj region bude mjesto gdje svi mogu da ostvare svoje težnje u miru, bezbjednosti i ekonomskom prosperitetu, bez obzira na rasu, vjeru ili etničku pripadnost”.

    – Težimo sveobuhvatnoj viziji mira, bezbjednosti i zajedničkog prosperiteta u regionu, zasnovanoj na principima međusobnog poštovanja i zajedničke sudbine. U tom duhu, pozdravljamo napredak postignut u uspostavljanju sveobuhvatnih i trajnih mirovnih aranžmana u Pojasu Gaze, kao i prijateljske i obostrano korisne odnose između Izraela i njegovih regionalnih susjeda – ističe se u dokumentu.

    Potpisnici su se sporazumom obavezali da će “zajednički raditi na sprovođenju i održavanju ovog nasljeđa, gradeći institucionalne temelje na kojima buduće generacije mogu napredovati zajedno u miru”, kao i da će ostati posvećeni “budućnosti trajnog mira”.

    U Šarm el Šeiku održan je mirovni samit o Gazi kome su prisustvovali lideri iz tridesetak zemalja, koji su razgovarali o Trampovom mirovnom predlogu za Gazu, i postizanje mira između Izraela i palestinskog militantnog pokreta Hamas.

  • Tramp pozvao britanskog premijera na govornicu, pa ga poslao nazad

    Tramp pozvao britanskog premijera na govornicu, pa ga poslao nazad

    Nastup američkog predsjednika Donalda Trampa (Donald Trump) na konferenciji za novinare u Egiptu, održanoj povodom mirovnog sporazuma o Gazi, prema ocjenama analitičara, zasjenio je izjave britanske vlade o njihovoj navodnoj „ključnom ulozi“ u pregovorima.

    Na samom početku konferencije, Tramp je postavio pitanje: „Gdje je Ujedinjeno Kraljevstvo?“ Kada je britanski premijer Kir Starmer (Keir Starmer) podigao ruku, Tramp ga je pozvao da mu se pridruži na bini. Rukovali su se kratko, Tramp ga je nazvao „prijateljem“, ali mu nije omogućio da se obrati prisutnima. Umjesto toga, nastavio je govoriti o svojoj ulozi u donošenju mira na Bliski istok.

    Ovakav postupak, prema mišljenju brojnih komentatora, otkriva stvarni uticaj Britanije u regiji. Premijer se našao u neugodnoj situaciji, a mnogi analitičari istakli su da je Velika Britanija bila samo posmatrač, dok su ključne odluke dolazile iz Vašingtona i od strane regionalnih lidera.

    Dodatni dokaz

    Snimci i fotografije tog trenutka brzo su obišli svijet, a kritičari su ih iskoristili kao dodatni dokaz ograničenog britanskog uticaja u pregovorima.

    Dan ranije, američki ambasador u Izraelu Majk Hakabi (Mike Huckabee) javno je kritikovao izjavu britanske ministarke obrazovanja, nazivajući je „zabludjelom“, zbog tvrdnje da je London imao „ključnu ulogu“ u postizanju dogovora.

    Izraelski ministar vanjskih poslova Gideon Saar (Gideon Sa’ar) dodatno je doveo tu tvrdnju u pitanje tako što je podijelio izjavu bivšeg britanskog oficira Ričarda Kempa (Richard Kemp), koji je ustvrdio da je „britanska vlada igrala samo negativnu ulogu, ohrabrujući Hamas kroz priznanje nepostojeće palestinske države“.

    Značajan doprinos

    Uprkos ovim kritikama, iz Dauning Strita (Downing Street) tvrde da je doprinos Velike Britanije bio značajan. Kao dokaz, pozivaju se na riječi specijalnog izaslanika za Bliski istok Stiva Vitkofa (Steve Witkoff), koji je pohvalio rad britanskog savjetnika za nacionalnu sigurnost Džonatana Pauela (Jonathan Powell).

    “Tokom proteklih sedmica i mjeseci, uložili smo veliki napor kako bismo podržali ovaj proces – radeći iza kulisa sa Sjedinjenim Američkim Državama, kao i s partnerima iz arapskog i evropskog svijeta. Razvijali smo ideje i gradili konsenzus o budućnosti Gaze”, saopštio je portparol britanskog premijera, prenosi Avaz.

  • Kriza u Njemačkoj i dalje nemilosrdna, propada sve više preduzeća

    Kriza u Njemačkoj i dalje nemilosrdna, propada sve više preduzeća

    Njemačka kriza, koja traje već duže vrijeme, i dalje se ogleda u rastu broja stečajeva.

    Trend se nastavio i u septembru, uz 10,4 posto više stečajnih postupaka nego prije godinu dana. Podaci pokazuju blagi pad u odnosu na 11,6 posto u avgustu, prenosi Njemačka novinska agencija (dpa).

    Podaci su za sada preliminarni i biće konačni tek nakon što se postupci okončaju, saopštio je Destatis u ponedjeljak. Statističari su istakli da sudski procesi obično traju do tri mjeseca, pa su podaci za jul sada potpuni.

    U tom mjesecu 2.197 preduzeća podnijelo je zahtjev za stečaj, što je 13,4 posto više nego u istom periodu prošle godine.

    Ukupni zahtjevi povjerilaca prema insolventnim preduzećima u julu iznosili su 3,7 milijardi eura, a najveći broj slučajeva odnosi se na sektor transporta i skladištenja.

    Vodeće revizorske agencije očekuju veći broj stečajnih postupaka ove godine nego prošle, koja je sa 21.812 slučajeva bila najteža od 2015. godine.

    Povećanje broja stečajeva bilo je očekivano zbog okončanja državne pomoći preduzećima nakon pandemije. To je takođe posljedica visoke cijene energije, prenapuhane birokratije i političke neizvjesnosti.

    Njemačka je, podsjetimo, prethodne dvije godine završila u recesiji, prenosi Fenix-magazin.

  • Ruski naučnici u Srbiji predstavili najnoviju vakcinu protiv raka

    Ruski naučnici u Srbiji predstavili najnoviju vakcinu protiv raka

    Ruski naučnici predstavili su u Srbiji revolucionarno otkriće – najnoviju mRNK vakcinu protiv raka, a ako dođe do realizacije saradnje, Srbija bi mogla postati prva zemlja nakon Rusije u kojoj će ova vakcina biti dostupna pacijentima.

    Vakcina se razvija u okviru državnog projekta pod pokroviteljstvom predsjednika Rusije Vladimira Putina, u koji je uključeno 17 vodećih ruskih instituta i univerziteta.

    Ministar bez portfelja u Vladi Srbije zadužen za međunarodnu ekonomsku saradnju i položaj crkve u zemlji i inostranstvu Nenad Popović rekao je da je vakcina protiv onkoloških bolesti razvijena na bazi mRNK tehnologije.

    On je pojasnio da se inovativna terapija kreira personalizovano za svakog pacijenta i, prema rezultatima pretkliničkih ispitivanja, pokazuje izuzetno visoku efikasnost u liječenju karcinoma.

    – Za razliku od klasičnih vakcina koje se koriste u preventivne svrhe, ova terapija aktivira imunološki sistem pacijenta da prepozna i uništi ćelije raka – rekao je Popović.

    On je istakao da Srbija želi da ovu inovativnu terapiju učini dostupnom onkološkim pacijentima, saopšteno je iz kabineta ministra Popovića.

    Planirano je da se ruska delegacija sastane i sa ministrom zdravlja Srbije Zlatiborom Lončarom, kao i rukovodstvom Instituta za virusologiju, vakcine i serume “Torlak” i Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje, kada će biti razgovarano o stručnim aspektima, mogućnostima finansiranja i modelima saradnje.

    Rusku delegaciju, koju je predvodio član Ruske akademije nauka Aleksandar Gincburg, čine predstavnici Nacionalnog istraživačkog centra za epidemiologiju i mikrobiologiju “Gamaleja”, Ministarstva zdravlja Rusije i Ruskog fonda za direktne investicije.

    Cilj posjete je uspostavljanje saradnje u oblasti nauke i medicine, te predstavljanje nove mRNK vakcine protiv karcinoma srpskim zvaničnicima.

  • Poslije Trampove izjave, porasle akcije

    Poslije Trampove izjave, porasle akcije

    Akcije na evropskim berzama današnje trgovanje završile su u porastu, a rudarske kompanije su povratile tržišnu vrijednost, dok su trgovci pažljivo pratili novi trgovinski spor između Sjedinjenih Država i Kine.

    Panevropski STOXX 600 je porastao za 0,4 odsto, indeks frankfurtske berze DAX za 0,6 odsto, a londonski FTSE 100 za oko 0,2 odsto, koliko i francuski CAC 40, prenosi Si-En-Bi-Si.

    Ovakvi iznosi uslijedili su nakon što je američki predsjednik Donald Tramp juče saopštio da će sve biti u redu kada je riječ o trgovinskim odnosima sa Kinom.

    Ova Trampova izjava se može tumačiti da možda neće sprovesti u djelo svoju prijetnju da će uvesti “masovno povećanje carina” Kini.

    Kada je riječ o kompanijama, Lojds banka je zatvorila dan sa rastom od 0,9 odsto, nakon što je danas saopštila da izdvaja dodatnih 800 miliona funti za nadoknadu štete koja proizilazi iz skandala sa zloupotrebom finansiranja automobila.

    Evropske automobilske kompanije su završile trgovanje sa mješovitim uspjehom, pa je “Ferari” izgubio 4,1 odsto, kao rezultat vijesti da su njegovi dugoročni ciljevi profita bili ispod očekivanja.

     

    S druge strane, “Reno” je dobio 0,1 odsto, “Mercedes-Benc” skoro 0,5 odsto, a “Stelantis” blizu 2,7 odsto.

  • Makron odbio poziv opozicije da podnese ostavku

    Makron odbio poziv opozicije da podnese ostavku

    Francuski predsjednik Emanuel Makron optužio je opozicione političke stranke u Francuskoj za podsticanje nestabilnosti u zemlji i odbacio njihove pozive da podnese ostavku.

    – Mnogi od onih koji su podsticali podjele i spekulacije nisu dorasli trenutku – rekao je Makron po dolasku na samit u Egiptu.

    On tvrdi da su opozicione političke snage “isključivo odgovorne za haos u Francuskoj, nakon što su podstakle destabilizaciju premijera Sebastijana Lekornua.

    Makron je odbio da spekuliše o mogućem raspuštanju parlamenta i vanrednim izborima ukoliko padne i najnovija vlada.

    – Јa se ovdje ne kladim, želim da država krene naprijed – rekao je Makron.

    Lekornu je održao prvi sastanak nove francuske Vlade, koju čine čvrste pristalice iz Makronove centrističke grupacije, kao i nekoliko viših državnih službenika i predstavnika civilnog društva.

    Među novim članovima Vlade je Žan-Pjer Farandu, koji je bio na čelu državne željeznice, a sada je ministar rada, piše “Gardijan”.

    Ovo je druga vlada na čelu sa Lekornuom za sedam dana. Prva je pala nakon 14 sati i Lekornu je podnio ostavku.

    Nakon toga Makron je ponovo imenovao Lekornua za mandatara koji je sastavio novu vladu.

  • Tramp: Orban je sjajan lider

    Tramp: Orban je sjajan lider

    Američki predsjednik Donald Tramp pohvalio je mađarskog premijera Viktora Orbana kao fantastičnog i sjajnog lidera.

    – Znam da se mnogi ljudi ne slažu sa mnom, ali moja procjena je najbitnija. Podržao sam Orbana na posljednjim izborima – rekao je Tramp.

    Orban je bio među više svjetskih lidera koji su u Šarm el Šeiku prisustvovali ceremoniji potpisivanja mirovnog sporazuma za Gazu.

    Osim Trampa, dokumente su potpisali egipatski predsjednik Abdel Fatah Sisi, turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan i katarski premijer šeik Mohamed bin Abdulrahman Al-Tani.

  • Rute: Za održavanje bezbjednosti potrebno izdvajati 3,5 odsto BDP-a za odbranu

    Rute: Za održavanje bezbjednosti potrebno izdvajati 3,5 odsto BDP-a za odbranu

    Generalni sekretar NATO-a Mark Rute izjavio je danas na sjednici Parlamentarne skupštine NATO-a u Ljubljani da je potrebno da zemlje članice Alijanse izdvajaju 3,5 odsto BDP-a da bi bila održana bezbjednost Atlantika, Arktika, Evrope i Sjedinjenih Država.

    – Živimo u opasnom svijetu, a prijetnja nije nešto daleko – rekao je Rute, navodeći da ruske rakete nove generacije mogu da dosegnu evropske prijestonice za nekoliko minuta.

    Rute je naglasio da NATO ne bi trebalo da potcijeni rusku prijetnju, ali istovremeno da ne precijeni svoju vojnu moć.

    On je ponovo pohvalio reakciju NATO snaga na upad ruskih letjelica u poljski i estonski vazdušni prostor, prenosi RTV Slovenije.

    Četvorodnevna godišnja sjednica Parlamentarne skupštine NATO-a završena je danas u Ljubljani, a sa sastanka je upućen poziv državama članicama da ispune svoju obavezu povećanja izdvajanja

  • SZO: Svaka šesta infekcija je otporna na antibiotike

    SZO: Svaka šesta infekcija je otporna na antibiotike

    Prema danas objavljenom izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), otpornost infekcija na često korišćene lijekove porasla je za više od 40 procenata za posljednjih pet godina.

    U izvještaju koji prenosi Politiko navodi se da je svaka šesta potvrđena bakterijska infekcija otporna na antibiotike kao i da stope rezistencije na lijekove brzo rastu, što predstavlja sve veću prijetnju javnom zdravlju.

    Od 2018. do 2023. godine rezistencija na antibiotike porasla je kod više od 40 odsto praćenih antibiotika, sa prosječnim godišnjim porastom od pet do 15 odsto, pokazao je izvještaj SZO.

    Globalni izvještaj o nadzoru rezistencije na antibiotike pratio je 22 ključna antibiotika koji se koriste za liječenje infekcija koje izaziva osam najčešćih bakterijskih patogena, uključujući infekcije urinarnog trakta i gonoreju.

    Zbog bakterijske antimikrobne rezistencije umrlo je 1,27 miliona ljudi 2019. godine, a to je doprinijelo smrti još 4,95 miliona smrtnih slučajeva te godine, navodi se u izvještaju.

    – Otpornost na antimikrobne lijekove nadmašuje napredak moderne medicine, ugrožavajući zdravlje porodica širom svijeta. Kako zemlje jačaju svoje sisteme za nadzor antimikrobne rezistentnosti, moramo odgovorno koristiti antibiotike i osigurati da svi imaju pristup pravim lijekovima, dijagnostici garantovanog kvaliteta i vakcinama – rekao je generalni direktor ZSO Tedros Adhanom Gebrejesus.

    Medijalni nivo rezistencije na antibiotike u Evropi bio je 10,2 procenta, što je druga najniža stopa u bilo kom regionu, i ispod je globalnog prosjeka od 17,2 procenta.

    Najveća prijetnja dolazi od gram-negativnih bakterija, koje donose i najteže bakterijske infekcije, navodi se u izvještaju.