Kategorija: Svijet

  • Masovni raketni udar na Ukrajinu

    Masovni raketni udar na Ukrajinu

    Rusija je u ranim jutarnjim satima 16. oktobra izvela masovni raketni napad na Ukrajinu, gađajući gradove u više oblasti i izazvavši vazdušne uzbune širom zemlje.

    Gađani gradovi u više oblasti, uključujući Harkov i Černigov
    Napadi ciljali energetsku infrastrukturu pred zimu
    Tramp pozvao Putina da prekine napade prije sastanka sa Zelenskim
    Ukrajinsko Ratno vazduhoplovstvo izdalo je nacionalno upozorenje na raketnu prijetnju oko 5.20 po lokalnom vremenu, saopštivši da je Rusija podigla bombardere tipa MiG-31. Sat kasnije, vazduhoplovstvo je objavilo da je još jedan MiG-31 poletio sa aerodroma Savaslejka u Nižnjem Novgorodu.

    Avioni MiG-31 sposobni su da nose hipersonične rakete Kinžal, koje Rusija koristi za napade duboko unutar ukrajinske teritorije, piše Kyiv Independent.

    Ubrzo nakon prvog upozorenja, eksplozije su odjeknule u više ukrajinskih gradova. Eksplozije su do sada prijavljene u Harkovu i Izjumu (Harkovska oblast), Kropivnickom (Kirovogradska oblast) i Poltavi, prema navodima portala Suspilne.

    Nakon drugog nacionalnog upozorenja, eksplozije su prijavljene i u Černigovu, a novi talas eksplozija čuo se i u Harkovu.

    Guverner Černigovske oblasti Dmitro Brižinski kasnije je saopštio da je u napadu pogođeno industrijsko preduzeće u gradu, ali nije naveo koje.

    Napadi su i dalje u toku, a podaci o šteti i žrtvama još nisu dostupni.

    Prema saopštenju ukrajinskog Ratnog vazduhoplovstva, Rusija je u ovom napadu koristila balističke i krstareće rakete, kao i roj dronova tipa “Šahed”.

    Napad je uslijedio svega nekoliko sati nakon što je američki predsjednik Donald Tramp na konferenciji za medije u Ovalnom kabinetu 15. oktobra pozvao ruskog predsjednika Vladimira Putina da “prestane da ubija Ukrajince”.

    Sastanak u Bijeloj kući
    Tramp bi trebalo da se sastane sa predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Bijeloj kući 17. oktobra, gdje će dvojica lidera razgovarati o ukrajinskim sposobnostima za dalekometne udare, potrebama u protivvazdušnoj odbrani, kao i o mogućnosti da SAD obezbede Kijevu rakete Tomahavk.

    Rusija je upozorila da bi isporuka Tomahavka predstavljala “ozbiljnu eskalaciju” koja bi zahtijevala “agresivan odgovor”.

    Kremlj je posljednjih nedjelja pojačao masovne napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu uoči zime, izazivajući nestanke struje i teška oštećenja ključnih objekata, dok se vremenski uslovi pogoršavaju, a noći postaju duže.

    Podsjetimo, masovni raketni napad na Kijev 10. oktobra oštetio je gradsku termoelektranu i ostavio stotine hiljada domaćinstava bez struje. U tom napadu poginulo je jedno dijete, a 24 osobe su ranjene, prenosi Telegraf.rs.

  • Bjeljski i Stevandić saglasni o nastavku zajedničkih projekata

    Bjeljski i Stevandić saglasni o nastavku zajedničkih projekata

    Predsjednik Zakonodavne skupštine Sankt Peterburga Aleksandar Nikolajevič Bjeljski objavio je na društvenoj mreži „Telegram“ da se sastao sa predsjednikom Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenadom Stevandićem.

    Bjeljski je istakao da mu je bilo drago što je ponovo imao priliku da razgovara sa Stevandićem i „uskladi stavove o zajedničkim projektima u okviru međuparlamentarne saradnje“.

    „Takve posjete su podsjetnik na čvrsto prijateljstvo naših naroda, međusobno poštovanje i povjerenje koje nije podložno političkoj konjunkturi“, naveo je Bjeljski.

    On je dodao da partnerstvo između Rusije i Republike Srpske traje već mnogo godina, te da je Sankt Peterburg „među liderima međuregionalne saradnje – od ekonomije i nauke do kulture i omladinskih inicijativa“.

    Bjeljski je najavio da će u narednom periodu biti realizovani novi zajednički projekti, uključujući i održavanje „Dana Sankt Peterburga u Republici Srpskoj“ narednog proljeća.

     

  • Tramp kritikovao Putina: Veoma sam razočaran

    Tramp kritikovao Putina: Veoma sam razočaran

    Predsjednik SAD Donald Tramp ponovo je kritikovao ruskog predsjednika Vladimira Putina tokom razgovora sa novinarima u utorak u Bijeloj kući.

    Tramp je rekao da ruski lider jednostavno nije voljan da okonča ”svoj rat u Ukrajini”, prenosi Rojters.

    “Gledajte, veoma sam razočaran jer smo Vladimir i ja imali veoma dobar odnos, vjerovatno i dalje imamo. On stvarno mora da riješi ovaj rat. Znate, trenutno u Rusiji imaju duge redove ljudi koji čekaju na benzin”, rekao je Tramp.

    “Svi napuštaju BRIKS zbog američkih carina”
    Tramp je izjavio da su sve zemlje koje su željele da budu dio BRIKS-a odustale od tih ambicija zbog američkih carinskih tarifa.

    “Rekao sam svima koji žele da budu u BRIKS-u da je to u redu, ali da ćemo mi uvesti tarife njihovim zemljama. Svi su istupili. Svi su odustali od BRIKS-a. BRIKS je napad na dolar i rekao sam ‘ako želite da igrate tu igru, uvešću tarife na sve vaše proizvode koji ulaze u SAD’. Kazali su, kao što sam rekao, ‘napuštamo BRIKS'… Više o tome ni ne pričaju…”, rekao je Tramp u utorak na konferenciji za medije, a prenijela je danas azijska novinska agencija ANI, pozivajući se na snimak iz Bijele kuće.

    Tramp je istakao da je američka politika uz prijetnju tarifama bila odlučujući faktor u odustajanju zemalja od planiranog članstva u ekonomskom savezu BRIKS.

  • Najveći svjetski rudar pikira srpsko blago

    Najveći svjetski rudar pikira srpsko blago

    Kanadska kompanija Mundoro Capital Inc objavila je da je sklopila konačni ugovor o opciji sa firmom koja je u vlasništvu australijske korporacije BHP Group Limited, prema kojem BHP ima mogućnost da stekne udio u sedam Mundorovih istražnih dozvola u Srbiji.

    Riječ je o projektu Centralni Timok kod Zaječara, a ugovor se odnosi na bakarno-zlatni porfirni sistem Skorusa, Tilva Roš, gdje je iskopavanje rovova dalo rezultat od 12 metara sa 30.39 g/t zlata i 171.27 g/t srebra, kao i na lokalitete Markov Kamen, Orlovo, D-vein, Prekostenski, Zlot 1, 2 I 3, Bukova, Tilva Mare, Glavica, Bačevica Sever, Gorunov, Oblez SE i Branik, ukupno na 418 kvadratnih kilometara.

    U skladu sa ugovorom, Mundoro je BHP-u, koji je jedna od najvećih rudarskih kompanija na svijetu pored Rio Tinta, dao opciju da u roku od 10 godina stekne 100 odsto udjela u projektu nazvanom BHP-Mundoro Centralni Timok. Da bi ostvario opciju, BHP mora da finansira ukupno 35 miliona USD istraživanja, piše “eKapija”.

    Mundoro će upravljati projektom, a nakon ostvarivanja opcije zadržava tantijemu od 2 odsto od prodaje metala.

    Mundoro u Srbiji od 2011. godine traži zlato u bakar, u reonu Timočke krajine.

    Kako “eKapija” podsjeća, ovo nije prva saradnja Mundora i BHP-a u Srbiji. U januaru 2023. U Kanađani takođe sklopili opcioni ugovor sa Australijancima, prema kojem BHP ima mogućnost da stekne vlasništvo u tri srpska bakarna projekta – Borsko Jezero, Južni Timok i istražno područje Trstenik.

    BHP je nakon toga u Srbiji osnovao i kćerku firmu u Srbiji, BHP Metals Exploration doo, čiji je vlasnik prema podacima iz APR- a BHP Billiton (stari naziv za BHP).

    Prema ugovoru iz 2023, BHP je dobio pravo da stekne 100 odsto učešća u svakom od navedenih projekata uplatom oko 1.7 mil USD gotovine, plaćanjem operativnih naknada kompaniji Mundoro u periodu od tri godine, a takođe snosi i troškove istraživanja u iznosu od 7.5 miliona dolara na tri projekta tokom tri godine.

    BHP je tada saopštio da na ovim projektima namjerava da se fokusira na “sirovine budućnosti”, uključujući bakar, nikl i kalijum.

    Izvršna direktorka Mundora, Teo Dečev, u jučerašnjoj izjavi povodom potpisivanja najnovijeg uvogora sa BHP, “sa zadovoljstvom je objavljila proširenje strateške saradnje sa kompanijom BHP, svjetskim liderom u rudarskoj industriji”.

    “Produbljivanje saradnje fokusira se na istraživanje dodatnih istražnih dozvola u veoma perspektivnom regionu Timoka u istočnoj Srbiji, poznatom po porfirnim sistemima bakra. Integrisani pristup, koji se oslanja na duboko razumijevanje lokalnih geoloških uslova od strane Mundora i najmodernije globalne metodologije istraživanja koje koristi BHP, ima za cilj da značajno poveća vjerovatnoću novih otkrića u regionu Timoka. Vjerujemo da će ovo prošireno partnerstvo donijeti vrijednost za obe kompanije i doprinijeti ekonomskom razvoju istočne Srbije”, izjavila je Dečev.

    U saopštenju se dodaje da je u posljednji projekat koji je predmet ugovora, Mundoro sa partnerima do sada uložio 15.4 miliona kanadskih dolara, prenosi “b92”.

  • NATO obara ruske avione

    NATO obara ruske avione

    NATO namerava da preispita pravila reagovanja na akcije ruskih vojnih aviona, piše The Telegraph.

    Prema informacijama tog lista, komanda Alijanse razmatra mogućnost obaranja ruskih lovaca.

    Načelnik snaga NATO u Evropi Aleksus Grinkevič predložio je formiranje jedinstvenog sistema protivvazdušne odbrane kako bi se uklonili “nacionalni izgovori”, odnosno ograničenja koja pojedine države članice postavljaju za korišćenje svoje vojne tehnike.”Još uvek imamo neka od tih nacionalnih ograničenja, i ona nas ograničavaju. Smanjuju našu efikasnost”, rekao je generalni sekretar NATO Mark Rute.

    Pitanje novih pravila i uslova primene sile planirano je da bude razmotreno na sastanku ministara odbrane zemalja NATO u Briselu danas.

    Pored toga, ministri će razgovarati o smanjenju vojne pomoći Ukrajini.

    Kako je preneo ruski portal Sputnjik, prema podacima Instituta za svetsku ekonomiju u Kileu, isporuke oružja i municije u julu i avgustu pale su za 43 odsto u odnosu na prvu polovinu godine.

    Ranije je Estonija objavila da su ruski avioni narušili njen vazdušni prostor.

    Ministarstvo odbrane Rusije je saopštilo da su 19. septembra tri ruska lovca MiG-31 obavila planirani let iz Karelije ka aerodromu u Kaljiningradskoj oblasti.

    Let je obavljen u strogom skladu sa međunarodnim pravilima korišćenja vazdušnog prostora, bez narušavanja granica drugih država, što je potvrđeno sredstvima objektivne kontrole.

    Tokom leta ruski avioni nisu skretali sa dogovorene vazdušne trase i nisu narušavali vazdušni prostor Estonije, tvrdi Moskva.

    Ruta leta prolazila je iznad neutralnih voda akvatorije Baltičkog mora na udaljenosti većoj od tri kilometra od ostrva Vajndlo.

  • Sijarto upozorio: Napadi na “Družbu” napadi na suverenitet Mađarske

    Sijarto upozorio: Napadi na “Družbu” napadi na suverenitet Mađarske

    Snabdijevanje Mađarske naftom preko cjevovoda “Družba” je neophodno, ruski energenti su od vitalnog značaja, izjavio je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.

    “Napadi na `Družbu` su napadi na suverenitet Mađarske”, upozorio je Sijarto na marginama Ruske energetske sedmice.

     

     

    On je naglasio da Mađarska fizički ne može da obezbijedi naftu bez ovog cjevovoda, te je istakao vitalni značaj snabdijevanja ruskim energentima.

    Ruska energetska sedmica održava se u Moskvi od 15. do 17. oktobra

     

     

     

  • MMF: Srbija nastavlja umjeren rast, globalna ekonomija ulazi u period usporavanja

    MMF: Srbija nastavlja umjeren rast, globalna ekonomija ulazi u period usporavanja

    Prema najnovijoj analizi Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) „Svjetski ekonomski izgledi“, Srbija bi u 2025. godini trebalo da ostvari ekonomski rast od 2,5 odsto, dok se za 2026. prognozira rast od 3,6 procenata. Inflacija će, prema projekcijama, pasti sa 4,7 odsto iz prethodne godine na 4,6 odsto u ovoj, a na četiri odsto u 2026. godini.

    Stopa nezaposlenosti u Srbiji, koja je prošle godine iznosila 8,6 odsto, prema procjenama MMF-a ostaće nepromijenjena i ove i naredne godine.

    U izvještaju se navodi i da evrozona, nakon ekonomskog rasta od 0,9 odsto u 2024, može da očekuje rast od 1,2 odsto u ovoj i 1,1 odsto u 2026. godini, uz pad inflacije sa 2,4 na 2,1 odsto, a potom na 1,9 odsto. Stopa nezaposlenosti u evrozoni zadržaće se na 6,4 odsto tokom 2025, dok se u 2026. očekuje blagi pad na 6,3 odsto.

    Njemačku, kao najveću ekonomiju evrozone, očekuje skroman rast od 0,2 odsto u 2025. i 0,9 odsto u 2026. godini. Inflacija bi, prema MMF-u, trebalo da se smanji sa 2,5 odsto na 2,1 odsto u ovoj, te na 1,8 odsto u narednoj godini.

    Globalno posmatrano, svjetski ekonomski rast usporiće sa 3,3 odsto u 2024. na 3,2 odsto u 2025, a zatim na 3,1 odsto u 2026. godini. Iako je prognoza za tekuću godinu nešto bolja od one iz jula, kada je MMF očekivao rast od tri odsto, u Fondu upozoravaju da svjetska ekonomija prolazi kroz period dubokih promjena.

    „Rast protekcionizma, smanjenje međunarodne pomoći i strože imigracione politike doveli su do fragmentacije globalnog tržišta“, navodi se u izvještaju.

    Nakon što su Sjedinjene Američke Države početkom 2025. uvele više carine, druge zemlje su odgovorile uzajamnim mjerama, što je, prema MMF-u, dodatno povećalo neizvjesnost. Iako su kasniji dogovori donekle ublažili pritiske, zabrinutost zbog stabilnosti i budućeg rasta ostaje visoka.

    MMF ističe da je globalna ekonomija pokazala otpornost u prvoj polovini 2025, ali upozorava da je ona uglavnom rezultat privremenih faktora, poput povećanog uvoza i skladištenja robe prije uvođenja tarifa. „Kada su ti efekti nestali, aktivnost i tržište rada počeli su da slabe“, upozorava se u analizi.

    Prema projekcijama, globalna inflacija će pasti sa 5,2 odsto u 2024. na 4,2 odsto u 2025, a zatim na 3,7 odsto u 2026. godini. Ipak, u Sjedinjenim Američkim Državama inflacija bi mogla ostati iznad ciljne vrijednosti.

    Rast svjetske trgovine takođe će usporiti — sa 3,5 odsto u 2024. na 2,9 odsto u 2025, uz očekivanje da se ta stopa neće mijenjati ni 2026. godine.

    MMF upozorava na rizike koji bi mogli dodatno usporiti rast, među kojima su produžena neizvjesnost, rast protekcionizma, ograničenja migracija i moguće pregrijavanje tržišta tehnoloških akcija ako se očekivani rast produktivnosti povezan sa vještačkom inteligencijom ne ostvari.

    U zaključku izvještaja, MMF ocjenjuje da svijet ulazi u period slabijeg rasta, geopolitičkih tenzija i ekonomske fragmentacije. Iako vještačka inteligencija i novi trgovinski dogovori nude potencijal za oporavak, globalna privreda će, bez reformi i veće saradnje država, ostati ispod svog punog potencijala.

  • Sijarto: Brisel je najveća prijetnja evropskoj ekonomiji

    Sijarto: Brisel je najveća prijetnja evropskoj ekonomiji

    Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto rekao je da najveća prijetnja evropskoj ekonomiji ne dolazi spolja, već iz Brisela.

    – Njihove propale politike potkopale su energetsku bezbjednosti, otjerale investitore i izolovale Evropu – napisao je Sijarto na Iksu nakon sastanka ministara trgovine EU u Danskoj na kome je razmatrana ekonomska bezbjednost.

    On je ukazao da Evropi trebaju niži porezi, jača saradnja između kompanija i veća ovlašćenja za članice bloka.

    – Vrijeme je za promjenu ekonomske politike – napisao je Sijarto.

  • Spisak meta za “tomahavk” na Trampovom stolu

    Spisak meta za “tomahavk” na Trampovom stolu

    Donald Tramp sada je svoju pažnju usmjerio na Rusiju, spremajući se da naoruža Ukrajinu raketama „tomahavk“, piše „Telegraf“.

    Nakon što je bio obasut pohvalama zbog donošenja mira na Bliski istok tokom likujuće posjete Izraelu u ponedjeljak, Tramp je odletio u Šarm el Šeik, gdje su svjetski lideri iskoristili trenutak da podrže američkog predsjednika u namjeri da riješi sukob u Ukrajini, navodi britanski list.

    Očekuje se da će se Tramp u petak sastati s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Bijeloj kući, kada će razgovarati o tome kako bi raketa „tomahavk“ mogla dovesti Vladimira Putina za pregovarački sto. „Glavne teme biće protivvazdušna odbrana i naši kapaciteti dugog dometa, kako bismo održali pritisak na Rusiju“, rekao je ukrajinski lider.

    Tramp zaprijetio Putinu

    Tramp je već zaprijetio da će isporučiti „tomahavke“ Kijevu ako Putin nastavi gušiti svaku nadu u mirovne pregovore. Podsjeća se da je Vašington nedavno pojačao razmjenu obavještajnih podataka s ukrajinskim snagama kako bi im pomogao u napadima dugog dometa na ruske energetske ciljeve.

    U govoru izraelskom parlamentu, Tramp je rekao da će sada usmjeriti svoje napore na posredovanje u postizanju sporazuma o okončanju rata između Ukrajine i Rusije.

    „Bilo bi sjajno kada bismo mogli postići mirovni sporazum s [Iranom]… Prvo, moramo završiti s Rusijom“, rekao je on Knesetu. „Hajde da se prvo fokusiramo na Rusiju.“

    Iako je, podsjeća „Telegraf“, Tramp ponovo ponovio da je okončao osam sukoba za osam mjeseci novog mandata, sporazum o okončanju troipogodišnjeg rata između Ukrajine i Rusije i dalje mu izmiče.

    S druge strane, Zelenski je u postizanju sporazuma o miru u Gazi vidio tračak nade. „Radimo na tome da dan mira dođe i za Ukrajinu. Ruska agresija ostaje posljednji globalni izvor destabilizacije, i ako se postigne prekid vatre i mir na Bliskom istoku, vođstvo i odlučnost globalnih aktera svakako mogu funkcionisati i za nas“, napisao je ukrajinski predsjednik na društvenim mrežama.

    Sa sve većim spekulacijama da bi Tramp mogao isporučiti „tomahavke“ Ukrajini, očekuje se da će mu Zelenski predstaviti dugačak spisak ruskih vojnih ciljeva koji bi mogli biti pogođeni raketama.

    Kijev se nada da će to oružje velikog dometa poremetiti sposobnost Moskve da vodi rat prekidanjem logističkih ruta i uništavanjem fabrika raketa i dronova.

    „Tomahavci“ imaju domet od oko 2.400 kilometara, što bi takve mete udobno stavilo u domet.

    Zelenski je ranije tvrdio da bi ta raketa izvršila pritisak na Putina da dođe za pregovarački sto kako bi razgovarali o prekidu vatre.

    „Nova agresija“

    Isporuka „tomahavka“ označila bi veliku eskalaciju američke podrške i pooštravanje stava Trampa prema Putinu. Sam Tramp rekao je da bi slanje rakete Kijevu značilo „novu agresiju“.

    Podsjeća se i da je Trampov prethodnik, Džo Bajden, odbio sve zahtjeve Ukrajine za dobijanje „tomahavk“ raketa.

    „Mogao bih reći, ako se ovaj rat ne riješi, poslaću im ‘tomahavke'“, rekao je Tramp u nedjelju na letu za Izrael, pa nastavio: „Možda ću morati razgovarati s Rusijom, da budem iskren s vama, o ‘tomahavcima’. Da li žele da ‘tomahavci’ idu u njihovom pravcu.“

    Govoreći dalje o ruskom predsjedniku, Tramp je rekao: „Možda ću mu reći da, ako se rat ne riješi, bismo to vrlo lako mogli učiniti.“

    Moskva je, s druge strane, upozorila Bijelu kuću da ne isporučuje „tomahavk“ rakete, jer bi taj potez efikasno prekinuo odnose s Vašingtonom.

    U nedjelju je Dmitrij Peskov, portparol Kremlja, rekao da su rakete „izuzetno zabrinjavajuće“ za Rusiju, dodajući da „tenzije eskaliraju sa svih strana“.

    Moskva ne bi mogla utvrditi da li rakete nose nuklearne bojeve glave ako bi bile lansirane, tvrdio je Peskov, postavljajući pitanje: „Kako bi Rusija onda trebalo da reaguje?“

  • Francuska na ivici budžetskog haosa

    Francuska na ivici budžetskog haosa

    Francuski predsjednik Emanuel Makron suočava se s još jednom velikom političkom glavoboljom zbog šokantne ostavke premijera Sebastijena Lekornua – nakon samo 27 dana na dužnosti.

    Bivši ministar odbrane i dugogodišnji Makronov saveznik podnio je ostavku u ponedjeljak prije nego što je uopšte iznio planove svoje mlade vlade, rekavši da nije u stanju voditi manjinsku vladu desnog centra nakon što su razgovori sa suparničkim strankama signalizirali da nisu spremne na kompromis o budžetskim i političkim zahtjevima. Kriza u kojoj se Francuska nalazi uglavnom je Makronovo “maslo”.

    Predsjednik je prošle godine samouvjereno raspustio parlament kako bi unio “jasnoću” u podijeljenu francusku Nacionalnu skupštinu. Izbori koji su uslijedili donijeli su sve samo ne to, s tim da su i desnica i ljevica pobijedile u uzastopnim krugovima glasanja, što je dovelo do borbe za moć i političke blokade koja traje od tada. Makron, ne želeći prepustiti vođstvo vlade nijednoj strani, umjesto toga je imenovao lojaliste da vode manjinske vlade, ali oni su se pokazali ranjivima na prijedloge za izglasavanje nepovjerenja suparničkih stranaka.

    Šta slijedi
    Lekornuova kratkotrajna vlada bila je treća koja je propala nakon nesretnih administracija Mišela Barnijea i Fransoa Beirua. Zajedničko im je da su se sve borile postići dogovore s drugim strankama o državnom budžetu, a posebno o smanjenju potrošnje i povećanju poreza koji se smatraju nužnim za obuzdavanje francuskog budžetskog deficita od 5,8 posto BDP-a u 2024. godini. Makron se sada suočava s nezavidnim zadatkom odlučivanja što će dalje – bez ikakve opcije koja bi vjerovatno bila privlačna predsjedniku koji je više puta rekao da neće dati ostavku – a to su prijevremeni predsjednički izbori. Redovni bi se trebali održati tek 2027. Mogao bi izabrati novog premijera – šestog u Francuskoj u manje od dvije godine – ali odabir nekoga ko nije iz njegovog vlastitog političkog kruga bio bi neugodan i za Makrona, koji je u posljednjoj godini više puta birao lojaliste za vođenje vlade. Ili – može raspustiti parlament i održati nove parlamentarne izbore. Ni ta opcija neće biti privlačna jer antiimigrantska stranka Nacionalni skup Marin Le Pen trenutno vodi u anketama birača, s oko 32 posto glasova u poređenju s 25 posto glasova koje drži ljevičarski savez, Nova narodna fronta. Analitičari kažu da se Makron vjerovatno neće odlučiti dati ostavku.

    “Preopasno je za njega da učini pravu stvar i naravno da nije voljan odstupiti s vlasti”, rekao je za CNBC Daglas Jejts, profesor političkih nauka na INSEAD-u. “Jedino što danas mogu reći sa sigurnošću je da Makron neće objaviti vlastitu ostavku i stoga se čini da bi bilo najlakše imenovati drugog premijera, što on i čini kao što ja mijenjam majice, a ako novi premijer ne izdrži dugo, mogao bi imenovati drugog, a to bi značilo iskoristiti svoju institucionalnu prednost.” Jejts ne vjeruje da će Makron raspisati nove izbore “jer je posljednji put kad je to učinio bilo tako katastrofalno” i sve nove ankete ponovno bi odražavale polarizovanu prirodu politike u Francuskoj, s ponorom između krajnje lijevih i krajnje desnih birača.

    “Ljudi bi napustili njegovu stranku i glasali srcem, bilo lijevo ili desno”, dodao je Jejts.

    Nevolje s deficitom
    Nagađa se da bi se Makron mogao odvažiti i nominovati premijera koji nije saveznik iz vlastitog centrističkog političkog dvorišta, s mogućnošću izbora iz lijevocentrističke Socijalističke stranke. Male su šanse da bi se odlučio za kandidata iz krajnje lijeve stranke Francuska nepokorena ili krajnje desne stranke Nacionalni skup, a obje su stranke u ponedjeljak pozvale na njegovu smjenu. “Do sada je svaki put izabrao pogrešnu osobu, a odabirom ljudi iz centra izgubio je simpatije i na ljevici i na desnici”, kaže Jejts. “Mislim da bi bolje prošao kada bi dao malo svježeg mesa lijevom centru koji bi mu mogao pomoći u formiranju vlade i eventualno izbjeći glasanje o nepovjerenju, pa mislim da bi socijalista vjerovatno bio najprihvatljiviji, ili čak jedan od kandidata Zelenih”, zaključio je.

    Dok se politička paraliza u Parizu nastavlja, budžet za 2026. ostaje neizvjestan, a ekonomisti kažu da je sve vjerovatnije da će se ovogodišnji budžet uvrstiti u sljedeću godinu kao privremena mjera. Jasine Ruimi iz Dojče banke izjavio je da bi, ako vlada propadne, kao što se sada dogodilo, Francuska vjerovatno djelovala prema posebnom zakonu, “održavajući potrošnju blizu okvira za 2025., s deficitom koji bi se spustio na oko 5 do 5,4 posto BDP-a”. “Nije nemoguće da ćemo uskoro vidjeti nove izbore”, dodao je Ruimi.

    Sve se svodi na novac i ogroman teret francuskog duga. U apsolutnim iznosima, nijedna zemlja EU-a nije zaduženija od Francuske. Državni dug popeo se na oko 3,35 biliona eura – oko 113 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), a očekuje se da će do 2030. porasti na 125 posto. Odnos francuskog duga prema BDP-u toliko je visok da ga u Evropskoj uniji nadmašuju samo Grčka i Italija. S budžetskim deficitom od 5,4 do 5,8 posto ove godine, Pariz takođe bilježi najveći budžetski manjak od svih 27 članica EU-a. Kako bi se ispunio cilj EU o smanjenju deficita na tri posto, drastične mjere štednje su neizbježne. No, budući da su rezovi trenutno politički neizvodljivi, finansijska tržišta reagovala su višim kamatama na francuske obveznice. Dok je kamata na njemačke obveznice oko 2,7 posto, francuska vlada mora plaćati gotovo 3,5 posto kamata na svoj dug.

    Trebamo li se, dakle, brinuti za stabilnost eura ako finansije druge po veličini ekonomije eurozone izmaknu kontroli? “Da, trebamo. Eurozona trenutno nije stabilna”, kaže za Dojče vele Fridrih Hajneman, ekonomista iz Lajbnicovog centra za evropska ekonomska istraživanja u Manhajmu. “Moramo se zapitati kamo sve to vodi, ako se jedna velika zemlja poput Francuske, koja je posljednjih godina bilježila stalni rast odnosa duga prema BDP-u, sada suočava i s političkom destabilizacijom.”

    I druge velike ekonomije gomilaju rekordno visoke dugove i moraju prikupiti milijarde na tržištima kapitala. Ove jeseni, na primjer, Njemačka, Japan i SAD moraće izdati nove državne obveznice kako bi finansirali svoje rashode – a to je jedan od ključnih razloga što globalna tržišta obveznica ostaju pod pritiskom. Jedini razlog zbog kojeg tržišta nisu još uznemirenija, odnosno što kamate na francuske obveznice ne rastu još više, je nada da će Evropska centralna banka (ECB) uskočiti i otkupiti francuske obveznice kako bi smirila tržište. Ali, ta nada može biti varljiva jer ECB mora paziti da ne ugrozi vlastiti kredibilitet, smatra Hajneman. Francuska godišnje troši 67 milijardi eura samo na kamate. Istovremeno je pod pritiskom jer se obavezala postupno smanjivati deficit u skladu s pravilima EU-a.

    Političko samoubistvo
    U Briselu neki diplomati EU-a već privatno pišu Makronovu političku osmrtnicu. Nakon što je došao na vlast 2017. i razbio okove francuske politike, rekli su, on se sada čini kao vođa koji je bio “dimna zavjesa bez stvarnog sadržaja” i čiji uticaj u Briselu brzo blijedi. Drugi diplomata EU-a govorio je o Makronovom “nasljeđu” kao moćnog mislioca koji je generisao mnoge ideje za podsticanje promjena u Evropi i uvjerio druge lidere da prihvate neke od njih. Koncept “strateške autonomije” – koja čini EU samodostatnijom ekonomski i odbrambeno – rođen je prije mnogo godina u Parizu, primijetio je diplomata. S obzirom na to da predsjednik Tramp sada udaljava SAD od Evrope, ta je ideja u Briselu sazrela. “Malo je lidera spremno i sposobno razmišljati pet ili čak dvije godine unaprijed. Bio je tako dobar u tome”, rekao je Politiku diplomata pod uslovom anonimnosti.

    Makron, naravno, može ostati na dužnosti do 2027. No, ako ostane, previranja u Parizu znače da će francuski uticaj na rasprave i razvoj politika EU vjerovatno biti smanjen. Rasprave među ministrima finansija o budžetu EU-a Francuskoj bi, na primjer, bilo mnogo lakše oblikovati ako bi dosljedno slala istog ministra na sastanke s njihovim kolegama u Briselu, rekao je diplomata. Međutim, ponovljene kadrovske promjene u Parizu znatno otežavaju francuskom stavu da ostane dominantan.

    S druge strane, prijevremeni izbori mogli bi ugroziti sljedeći dugoročni budžet EU-a. Nacionalne vlade koje raspravljaju o budžetu postavile su neformalni rok za postizanje dogovora prije francuskih izbora 2027., s obzirom na opasnost da bi Le Pen mogla politizovati i na kraju poremetiti raspravu, rekao je citirani zvaničnik vlade eurozone.

    Makron je bio ključan u evropskim naporima da podrže Ukrajinu i sam kontinent protiv Rusije, kako podstičući kolege lidere da učine više da bi Evropu opremili vlastitim vojnim sposobnostima, tako i koordinirajući sa saveznicima. Njegova zajednička inicijativa s britanskim premijerom Keirom Starmerom za okupljanje “koalicije voljnih” ostaje jedina opcija kada je u pitanju podrška bilo kakvom eventualnom mirovnom sporazumu u Ukrajini. “Nije dobro za EU ako je jedna od najvećih država članica u previranjima, posebno u trenutnoj bezbjednosnoj situaciji”, rekao je isti zvaničnik eurozone.

    Pitanje budžeta
    Snažan “francusko-njemački motor” – s moćnim liderima koji rade zajedno u Parizu i Berlinu – konvencionalno se smatra ključnim za jačanje i efikasnost EU-a. Makronove muke to znatno otežavaju, čak i s novim vođom u Njemačkoj, Fridrihom Mercom, kojeg u Briselu smatraju daleko dinamičnijim od svog prethodnika. Za sada je Francuska pod privremenom upravom. Nova vlada sada će morati izraditi i braniti novi zakon o finansijama u parlamentu. Prema francuskom zakonu, prijedlog bi trebao biti podnesen do 13. oktobra kako bi se omogućila rasprava i ustavna revizija. No, taj je rok nemoguće ispuniti, čak i ako se brzo imenuje novi premijer jer bi priprema revidiranog budžeta trajala sedmicama. Parlament bi mogao glasati samo o prihodnom dijelu budžeta, osiguravajući da država može nastaviti prikupljati poreze.

    Druga rezervna mjera bila bi donošenje “posebnog zakona” kojim se privremeno produžava budžet iz prethodne godine, što se i dogodilo 2025. godine. To bi državi omogućilo da nastavi finansirati javne usluge dok se politički pregovori odugovlače. No, to svakako nije rješenje za francuske strukturne probleme, prenosi Poslovni dnevnik.