VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Haos u Venecueli: Eksplozije potresaju Karakas

    Haos u Venecueli: Eksplozije potresaju Karakas

    Glavnim gradom Venecuele, Karakasom, odjekuju snažne eksplozije koje su počele rano jutros, 3. januara, oko dva časa po lokalnom vremenu.

    Prema prvim izvještajima sa terena, u gradom se čuju sirene za vazdušnu opasnost, dok su južni kvartovi prijestonice ostali u potpunom mraku usljed masovnog nestanka električne energije.

    Stanovnici su prijavili najmanje sedam snažnih detonacija, dok se iznad ključnih vojnih objekata viju gusti stubovi dima. Nebom iznad Karakasa, prema tvrdnjama očevidaca, krstare letjelice u niskom letu, mada još nije potvrđeno da li je riječ o avionima ili jurišnim helikopterima.

    Mete napada

    Iako zvaničnih potvrda o razmjerama štete još nema, nezavisni izvori i objave na društvenim mrežama ukazuju na to da su mete precizno odabrane. Prema dostupnim informacijama, pogođene su sljedeće lokacije:

    Fuerte Tiuna: Najvažnija vojna baza i ključno uporište lojalista režima Nikolasa Madura.

    Vazduhoplovna baza La Carlota: Izvještaji govore o direktnim pogodcima i velikim požarima unutar baze.

    Pomorska baza u La Guairi: Luka je zahvaćena vatrom, a šteta na lučkoj infrastrukturi je vidljiva sa velike udaljenosti.

    Aerodrom Higuerote: Registrovane su sekundarne eksplozije, što ukazuje na moguće pogađanje skladišta municije ili goriva.

    Kvartovi El Hatillo i 23 de Enero: Prijavljeni su incidenti u blizini instalacija u ovim strateški važnim dijelovima grada.

    Vrhunac tenzija sa Vašingtonom

    Ovaj incident dolazi u trenutku kada su odnosi između Karakasa i zvaničnog Vašingtona na najnižoj tački u posljednjoj deceniji.

    Ipak, samo dan ranije Venecuela je saopštila da je otvorena za pregovore o sporazumu sa Sjedinjenim Državama o borbi protiv trgovine drogom.

    Predsjednik Venecuele Nikolas Maduro optužio je Vašington da želi da izvede promjenu vlade u Venecueli i dobije pristup njenim ogromnim rezervama nafte kroz višemjesečnu kampanju pritiska koja je počela masovnim raspoređivanjem vojske u Karipskom moru u avgustu.

    Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa je u proteklim mjesecima drastično pojačala vojnu prisutnost u Karibima, sprovodeći potpunu blokadu naftnih tankera i intenzivne operacije protiv navodnih narko-ruta.

    Vašington je više puta ponovio da ne isključuje “nijednu opciju” u borbi protiv Madura, kojeg terete za narko-terorizam i neregularnost izbora održanih 2024. godine. Iako se spekuliše da je riječ o operaciji američkih specijalnih snaga ili napadu dronovima, zvanični Vašington se još uvijek ne oglašava.

    Panika na ulicama i neizvjesnost

    U Karakasu vlada opsadno stanje. Na ulicama su zabilježeni sporadični sukobi i pucnjava, dok preplašeni građani pokušavaju da napuste kritične zone. Vlada Nikolasa Madura do ovog trenutka nije izdala zvanično saopštenje, a državni mediji emituju samo muziku i ranije snimljene programe, što dodatno produbljuje neizvjesnost.

    Analitičari upozoravaju da bi ovo mogao biti početak šire regionalne krize.

  • Tramp: Vašington spreman za akciju

    Tramp: Vašington spreman za akciju

    Američki predsjednik Donald Tramp rekao je da će Sjedinjene Američke Države pružiti pomoć demonstrantima u Iranu, ukoliko, kako je naveo, iranske vlasti ubijaju mirne učesnike protesta.

    Tramp je napisao na društvenoj mreži Truth Social da je običaj iranskih vlasti da ubijaju mirne učesnike protesta, a da je Vašington spreman za akciju.

    “Ako Iran puca i nasilno ubija mirne demonstrante, što je njihov običaj, Sjedinjene Američke Države će im priteći u pomoć. Spremni smo za akciju”, napisao je Tramp.

    Najmanje sedmoro ljudi je poginulo u demonstracijama zbog ekonomske krize u Iranu koje su se proširile i na ruralne pokrajine, saopštile su vlasti.

    Ljudi su ubijeni u četiri grada, uglavnom nastanjena etničkom grupom Luri, prenio je AP.

    Protesti su počeli u nedjelju, a izazvani su inflacijom i devalvacijom iranskog rijala koji je sada vrijedan oko 1,4 miliona rijala za jedan dolar, prenosi Tanjug.

    Ovi protesti su najveći u Iranu od 2022. godine, kada je smrt Mahse Amini, 22-godišnje žene uhapšene zbog nepravilnog nošenja hidžaba, pokrenula široke demonstracije širom zemlje, ističe američka agencija.

  • Haos u Iranu: Protesti se šire, sve više mrtvih

    Haos u Iranu: Protesti se šire, sve više mrtvih

    Nemiri koji već peti dan potresaju Iran zbog naglog rasta troškova života eskalirali su u smrtonosne sukobe između demonstranata i snaga sigurnosti. Prema izvještajima, poginulo je najmanje šestoro ljudi, a protesti, koji su započeli u Teheranu, proširili su se širom zemlje. Mnogi demonstranti sada pozivaju na odlazak vrhovnog vođe i kraj klerikalne vlasti, piše BBC.

    Sukobi širom zemlje
    Poluslužbena novinska agencija Fars i organizacija za ljudska prava Hengaw izvijestile su o žrtvama. Prema Farsu, dvije osobe su poginule u sukobima u gradu Lordegan na jugozapadu Irana, još tri u Azni, a jedna u Kouhdashtu, gradovima na zapadu zemlje. Fars ne precizira jesu li žrtve demonstranti ili pripadnici snaga sigurnosti.

    S druge strane, Hengaw navodi da su dvije osobe ubijene u Lordeganu bili demonstranti, identifikujući ih kao Ahmada Jalila i Sajjada Valamanesha. BBC Persian nije mogao nezavisno potvrditi ove smrti.

    Državni mediji zasebno su objavili da je u srijedu naveče u Kouhdashtu ubijen pripadnik sigurnosnih snaga povezan s Iranskom revolucionarnom gardom (IRGC). Demonstranti, međutim, tvrde da je ubijeni muškarac bio jedan od njih te da su ga ustrijelile snage sigurnosti. U istom području, prema državnim medijima, povrijeđeno je još 13 policajaca i pripadnika paravojne formacije Basij.

    Valuta kao okidač
    Protesti su započeli u Teheranu među trgovcima, ogorčenima zbog još jednog oštrog pada vrijednosti iranske valute u odnosu na američki dolar. Do utorka su im se pridružili i studenti, a nezadovoljstvo se proširilo na nekoliko gradova, gdje su se čuli uzvici protiv vlasti. Snimci koje kruže društvenim mrežama, a čiju je autentičnost potvrdio BBC Persian, prikazuju ulične borbe i zapaljene automobile u Lordeganu, Teheranu i Marvdashtu.

    Iako su ovo najraširenije demonstracije od ustanka 2022. godine, podstaknutg smrću Mahse Amini u pritvoru, za sada nisu dostigli isti obim.

    Odgovor vlasti
    U srijedu širom zemlje zatvorene škole, univerziteti i javne ustanove. Vlasti su to opravdale potrebom za uštedom energije zbog hladnog vremena, no mnogi Iranci vjeruju da je to bio očit pokušaj suzbijanja nemira. U dijelovima Teherana gdje su protesti započeli sada je primjetno pojačana prisutnost snaga sigurnosti.

    Predsjednik Masud Pezeškian izjavio je da će njegova vlada poslušati “legitimne zahtjeve” demonstranata. S druge strane, glavni tužilac Mohamad Movahedi-Azad uputio je oštro upozorenje, rekavši da će svaki pokušaj stvaranja nestabilnosti naići na, kako je rekao, “odlučan odgovor”, prenosi “Index”.

  • Rusija: Predali smo SAD-u dokaz o napadu na Putinovu rezidenciju

    Rusija: Predali smo SAD-u dokaz o napadu na Putinovu rezidenciju

    Visoki ruski vojni zapovjednik predao je sinoć američkom vojnom atašeu predmet za koji je utvrdio da je dio ukrajinske bespilotne letjelice koji sadrži podatke koji dokazuju da je ukrajinska vojska ove sedmice napala rezidenciju ruskog predsjednika Vladimira Putina.

    Moskva je u ponedjeljak optužila Kijev za pokušaj napada na Putinovu rezidenciju u ruskoj sjevernoj Novgorodskoj oblasti s 91 dronom dugog dometa. Upozorila je da će zbog toga preispitati svoje stajalište u pregovorima sa SAD-om o okončanju rata u Ukrajini.

    Ukrajinci i Zapad ne vjeruju Rusima
    Ukrajina i zapadne zemlje osporile su rusku verziju navodnog pokušaja napada.

    Video-snimak objavljen na Telegram kanalu ruskog Ministarstva odbrane prikazuje admirala Igora Kostjukova, načelnika Glavne uprave Glavnog stožera Oružanih snaga Rusije, kako američkom atašeu predaje predmet koji je opisao kao upravljački mehanizam drona pronađen među fragmentima oborene letjelice.

    “Dešifrovanje sadržaja memorije navigacionog upravljača drona koje su sproveli stručnjaci ruskih specijalnih službi bez sumnje potvrđuje da je cilj napada bio kompleks zgrada rezidencije ruskog predsjednika u Novgorodskoj oblasti”, rekao je Kostjukov. “Pretpostavljamo da će ova mjera otkloniti sva pitanja i omogućiti utvrđivanje istine.”

    Ministarstvo je ranije objavilo saopštenje na Telegramu u kojem navodi da će nalazi biti predani Sjedinjenim Državama.

    WSJ: Američki obavještajci utvrdili da Ukrajinci nisu napali Putinovu rezidenciju
    “Wall Street Journal” izvijestio je u srijedu da su američki zvaničnici za nacionalnu sigurnost utvrdili da Ukrajina nije dronovima napala Putina niti jednu od njegovih rezidencija. “Reuters” nije mogao odmah provjeriti taj izvještaj.

    Američki predsjednik Donald Tramp isprva je izrazio suosjećanje, rekavši novinarima u ponedjeljak da ga je Putin izvijestio o navodnom incidentu i da je zbog toga “jako ljut”. Do srijede je, međutim, postao sumnjičaviji, podijelivši na društvenim mrežama uvodnik “New York Posta” koji optužuje Rusiju za blokiranje mira u Ukrajini.

    Ukrajina je negirala izvođenje takvog napada i opisala optužbu kao dio ruske kampanje dezinformisanja kako bi se zabio klin između Kijeva i Vašingtona nakon sastanka između Trampa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskija tokom vikenda, prenosi “Index”.

  • Tramp priznao svoju neobičnu ovisnost

    Tramp priznao svoju neobičnu ovisnost

    Američki predsjednik Donald Tramp rekao je u intervjuu za “Wall Street Journal” da godinama svaki dan uzima aspirin u dozi većoj od medicinski preporučene, a kao razlog je naveo naviku i praznovjerje.

    Tramp je rekao da je zbog toga skloniji modricama, što je povremeno pokušavao prikriti kozmetičkim sredstvima, a to je podstaklo pitanja o njegovom zdravlju.

    “Pomalo sam praznovjeran”, rekao je 79-godišnji predsjednik.

    “Kažu da je aspirin dobar za razrjeđivanje krvi, a ja ne želim da gusta krv teče mojim srcem”, rekao je Tramp. “Želim da lijepa, rijetka krv teče mojim srcem. Ima li to smisla?”

    U intervjuu je Tramp otkrio i nove pojedinosti o snimanju kojem je bio podvrgnut prošlog oktobra, rekavši da je bio na računarskoj tomografiji (CT) a ne na magnetnoj rezonanciji (MRI), kako je prethodno tvrdio.

    Prema izvještaju, jedan od Trampovih ljekara naručio je CT snimanje kao mjeru opreza kako bi se isključili potencijalni kardiovaskularni problemi. Pregled nije pokazao nikakve abnormalnosti, rekao je Tramp. Bijela kuća potvrdila je tu procjenu nakon objave izvještaja.

    Tramp, koji je ustvrdio da je “savršenog” zdravlja, takođe je odbacio optužbe da je zaspao tokom nedavnih sastanaka u Bijeloj kući. Činilo se da video-snimci pokazuju kako se bori da ostane budan.

    “Ponekad me fotografišu dok trepćem, trepćem, pa me uhvate baš u trenutku treptaja”, rekao je Trump.

    Bijela kuća je nakon intervjua saopštila da je predsjednik potpuno sposoban za izvršavanje svojih dužnosti, prenosi “Slobodna Dalmacija”.

  • Gatilov: “Strateško” ćutanje Zapada znak saučesništva u zločinu u Horliju

    Moskva osuđuje Zapad zbog odsustva reakcije na smrtonosni ukrajinski napad dronom na kafić i hotel tokom proslave Nove godine u Hersonskoj oblasti i smatra da je “strateško” ćutanje zapadnih zemalja znak “saučesništva” u krvavim zločinima Kijeva, izjavio je ruski ambasador u UN u Ženevi Genadij Gatilov.

    – Oštro osuđujemo ovaj užasni čin divljaštva /predsjednika Ukrajine Vladimira/ Zelenskog i njegove klike, koji su se već odavno transformisali u krvožedne monstrume – rekao je Gatilov.

    On je istakao da visoki komesar UN za ljudska prava Folker Tirk i relevantne agencije UN moraju javno osude napad “bez odgađanja”.

    Gatilov je upozorio je da bi ćutanje bilo ekvivalentno “otvorenom saučesništvu i učešću u krvavim zločinima neonacista”.

    Portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova optužila je Zapad da godinama primjenjuje “strateško ćutanje” i “zatvara oči” pred “terorističkim aktima” Kijeva.

    – Oni koji ignorišu grafičke slike sa mjesta događaja koje prikazuju ugljenisana tijela očigledno nemaju savjest – rekla je Zaharova.

    Guverner Hersonske oblasti Vladimir Saldo rekao je da se napad u Hersonskoj oblasti može porediti sa masakrom u Odesi u maju 2014. godine, kada su desetine proruskih aktivista poginule u požaru.

    On je podsjetio da su žrtve napada u Hersonskoj oblasti bili civili koji su proslavljali Novu godinu, uključujući porodice sa djecom, i da tu nije bilo nikakvih vojnih meta.

    Iz Moskve je rečeno da je napad namjerno tempiran da bi se maksimizirale žrtve i da predstavlja ratni zločin.

    U napadu, koji se dogodio malo prije ponoći u srijedu, 31. decembra, u priobalnom selu Horli, učestvovalo je više dronova, od kojih je najmanje jedan imao zapaljivo punjenje.

    Prema posljednjim podacima, u napadu je poginulo najmanje 27 ljudi, uključujući jednog petogodišnjeg dječaka.

  • Tramp: Imam modrice od previše aspirina

    Tramp: Imam modrice od previše aspirina

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je u intervjuu za “Volstrit džurnal” da ima velike modrice na ruci zbog aspirina koji uzima i negirao je da je zaspao dok je prisustvovao javnim sastancima.

    On je modricu na ruci objasnio kao posljedicu aspirina koji svakodnevno uzima radi razrjeđivanja krvi.

    “Ne želim da mi gusta krv struji kroz srce”, rekao je predsjednik SAD.

    U intervjuu u kojem je tvrdio da je dobrog zdravlja, Tramp je promijenio svoju prethodnu izjavu o tome da je u oktobru imao magnetnu rezonancu, rekavši da je umjesto toga u pitanju bilo CT skeniranje.

    Tramp, koji je sa 79 godina najstarija osoba koja je preuzela predsjedničku funkciju u SAD, rekao je u intervjuu da je njegovo zdravlje savršeno i izrazio frustraciju zbog interesovanja medija za ovu temu.

  • Broj poginulih u Švajcarskoj raste: Najmanje 40 mrtvih, više od 100 povrijeđenih

    Broj poginulih u Švajcarskoj raste: Najmanje 40 mrtvih, više od 100 povrijeđenih

    Prema pisanju lokalnih švajcarskih medija broj poginulih u poznatom švajcarskom skijalištu Crans-Montana je najmanje 40 ljudi, dok je oko 100 osoba povrijeđeno.Međutim, švajcarske vlasti zasad nisu potvrdile tačan broj poginulih.

    Na konferenciji za novinare zapovjednik policije govorio je o nekoliko desetina mrtvih.Iako su švajcarske vlasti rekla da vjeruju da je u požaru stradalo “nekoliko desetina” ljudi, i istakli da u ovom trenutku ne mogu dati precizniji podatak, italijansko ministarstvo spoljnih poslova je, pozivajući se na švajcarsku policiju, navelo da se vjeruje da je stradalo oko 40 ljudi.

    Kako je saopštilo Ministarstvo spoljnih poslova Francuske, u požaru u baru povređeno je dvoje njihovih državljana.

    Oni su prebačeni u bolnicu. Njihovo stanje trenutno nije poznato.

    Kako prenose mediji, nakon stravičnog požara u bar u luskuznom skijalištu u akciji je učestvovalo 40 ambulantnih vozila hitne pomoći, 150 spasilaca i 10 helikoptera.U požaru je povređeno više od 100 ljudi, od kojih mnogi teško.

    Uglavnom su svi prebačeni u bolnicu u Valeu, a odjeljenje intenzivne njege je puno.

    Prema pisanju švajcarskih medija, kantonalna vlada proglasila je izvanredno stanje nakon eksplozije u Crans-Montani.

    Kako stoji u saopštenju u koje je imao uvid švajcarski dnevnik Blick, odluka je donesena kako bi se tokom sljedećih dana odmah mobilizovali svi potrebni resursi.

    Kantonalna vlada poručila je da izražava duboku solidarnost sa svima pogođenima tragedijom te da su njihove misli uz žrtve, njihove porodice i sve ostale stradale.

  • Tajni plan Rusije: Otkriveno šta žele raditi na Mjesecu

    Tajni plan Rusije: Otkriveno šta žele raditi na Mjesecu

    Rusija planira u narednoj deceniji postaviti nuklearnu elektranu na Mjesec kako bi snabdjela energijom svoj lunarni svemirski program i zajedničku rusko-kinesku istraživačku stanicu, u trenutku kada se velike sile utrkuju u istraživanju Zemljinog jedinog prirodnog satelita.

    Otkako je sovjetski kosmonaut Jurij Gagarin 1961. godine postao prvi čovjek u svemiru, Rusija se ponosila statusom vodeće sile u svemirskim istraživanjima. Međutim, posljednjih decenija zaostaje za Sjedinjenim Državama, a sve više i za Kinom.

    Ruske ambicije pretrpjele su težak udarac u avgustu 2023. godine, kada se bespilotna misija Luna-25 srušila na površinu Mjeseca tokom pokušaja slijetanja. Ilon Mask je u međuvremenu revolucionarisao lansiranje svemirskih letjelica, oblast u kojoj je Rusija nekada imala veliku prednost, navodi Reuters.

    Dugoročno istraživanje Mjeseca
    Ruska državna svemirska agencija Roskosmos objavila je u saopštenju da planira izgraditi lunarnu elektranu do 2036. godine i da je u tu svrhu potpisala ugovor sa aeronautičkom kompanijom Lavochkin Association. Roskosmos nije izričito naveo da će elektrana biti nuklearna, ali među učesnicima projekta nalaze se ruska državna nuklearna korporacija Rosatom i Kurchatov institut, vodeći ruski institut za nuklearna istraživanja.

    Prema Roskosmosu, svrha elektrane je snabdijevanje energijom ruskog lunarnog programa, uključujući rovere, opservatorijum i infrastrukturu zajedničke rusko-kineske Međunarodne lunarne istraživačke stanice.

    „Projekt je važan korak ka stvaranju stalno funkcionalne naučne lunarne stanice i prelasku sa jednokratnih misija na dugoročni program istraživanja Mjeseca“, poručili su iz Roskosmosa.

    Direktor Roskosmosa Dmitrij Bakanov izjavio je u junu da je jedan od ciljeva korporacije postavljanje nuklearne elektrane na Mjesec, kao i istraživanje Venere, poznate kao Zemljina „sestra“ planeta. Mjesec, koji je udaljen 384.400 kilometara od Zemlje, stabilizuje Zemljino naginjanje ose, čime doprinosi stabilnijoj klimi. Takođe izaziva plimu i oseku u svjetskim okeanima.

    Nova utrka
    Rusija nije jedina sa takvim planovima. NASA je u avgustu objavila namjeru da postavi nuklearni reaktor na Mjesec do prvog tromjesečja fiskalne 2030. godine. „U utrci smo za Mjesecom, u utrci sa Kinom. A da bismo imali bazu na Mjesecu, potrebna nam je energija“, rekao je tada američki ministar prometa Šon Dafi, komentarišući planove.

    Dodao je da Sjedinjene Države trenutno zaostaju u utrci za Mjesecom i naglasio da je energija ključna kako bi se omogućio život na Mjesecu i dalji let ljudi prema Marsu.

    Međunarodna pravila zabranjuju postavljanje nuklearnog oružja u svemir, ali ne zabranjuju korišćenje nuklearnih izvora energije u svemiru, pod uslovom da se poštuju određena pravila.

    Neki svemirski analitičari predviđaju „zlatnu groznicu“ na Mjesecu: NASA navodi procjene da se na Mjesecu nalazi oko milion tona helijuma-3, izotopa helijuma koji je na Zemlji izuzetno rijedak. Na Mjesecu se nalaze i rijetki zemni metali – ključni za pametne telefone, računare i napredne tehnologije, uključujući skandijum, itrium i 15 lantanoida, prema istraživanjima kompanije Boeing, prenosi Dnevno.

  • O sudbini BiH i regiona odlučuju 3 STRUJE u Vašingtonu

    O sudbini BiH i regiona odlučuju 3 STRUJE u Vašingtonu

    U februaru ove godine Majkl Marfi povučen je s pozicije ambasadora SAD u BiH. Do danas, američka administracija nije imenovala njegovog nasljednika.

    Negdje u isto vrijeme, ambasador SAD u Srbiji, Kristofer Hil, takođe je napustio svoju dužnost, a iz Vašingtona u Beograd još nije stigla njegova „zamjena“.

    Prema nekim najavama, početkom sljedeće godine trebalo bi da dođe do povlačenja ambasadora SAD u Podgorici i Skoplju, takođe bez obezbijeđenih nasljednika što, prema ocjeni pojedinih analitičara, predstavlja jasan dokaz da su SAD, navodno, izgubile interes za Zapadni Balkan.

    Da li su Amerikanci zaista odlučili da ovaj region ostave „po strani“, odnosno da im zbivanja na Zapadnom Balkanu više ne predstavljaju jednu od prioritetnih tačaka u spoljnoj politici, pitali smo za mišljenje stručnjake za međunarodne odnose iz Republike Srpske i regiona.

    Prema mišljenju profesora geopolitike, Srđana Perišića, upadljivo odsustvo ambasadora SAD u njihovim diplomatskim predstavništvima u BiH i Srbiji, kao i najava da će uskoro isto stanje biti u Podgorici i Skoplju, predstavlja dokaz „previranja“ u američkoj spoljnoj politici.

    – Postoji nekoliko struja ili političkih klanova u Vašingtonu koji različito posmatraju Balkan. Pouzdano znam da jedna struja smatra da po pitanju Balkana SAD treba da se dogovore s Rusima. Druga struja želi da se nastavi dosadašanja politika, a to je da se američko prisustvo na Balkanu oslanja na Albance. To predstavlja nastavak politike Kristofera Hila. Prva struja je prisutna u Bijeloj kući, a druga u Stejt departmentu – kaže Perišić za Srpskainfo.

    On dodaje da u Vašingtonu postoji i „treća struja“ koja, prema njegovim riječima, smatra da SAD treba da i dalje budu prisutne na Balkanu, ali na takav način da se ne samo „očiste“ ambasade, već i da se ambasador pošalje u samo jednu balkansku zemlju, odnosno Srbiju.

    – Ta struja smatra da u ambasadama SAD u Sarajevu, Podgorici, Skoplju, pa čak i u Prištini, treba da budu otpravnici poslova koji će biti na vezi s ambasadorom u Beogradu. Ta struja, takođe, smatra da Balkan ne treba prepustiti Rusima, ali da treba, na neki način, izaći u susret Srbima. Ta struja smatra i da treba promijeniti političke elite u Srbiji, BiH i Crnoj Gori – tvrdi Perišić.

    On, takođe, ocjenjuje da su aktuelne vlasti u Republici Srpskoj i lider SNSD Milorad Dodik „shvatili šta se dešava u razgovorima između Moskve i Vašingtona“, kao i postojanje „raznih struja oko Donalda Trampa“.

    – Da se razumijemo, Tramp s ovim nema ništa. On će se pridružiti onoj struji koja mu se nametne i koja bude najubjedljivija – tvrdi Perišić.

    S druge strane, bivši karijerni diplomata i stručnjak za međunarodne odnose iz Beograda, Srećko Đukić, smatra da trenutna situacija, u kojoj SAD uskoro neće imati ambasadore u skoro svim balkanskim državama, predstavlja „samo incident“.

    – To je trenutno i ne isključujem mogućnost da u još nekom regionu postoji takva praznina u američkoj diplomatiji – kaže Đukić za Srpskainfo.

    U toku je, tvrdi on, velika „perestrojka“ američke diplomatije i njeno prevođenje na „trampizam i ideologiju MAGA“.

    – Tome, ipak, ne bih davao preveliki značaj i pažnju. Da je tako, govori i nekoliko krupnih poteza koje je američka administracija donijela na različitim nivoima. Tu imate zakon o Zapadnom Balkanu u kom se pominje Srbija, a ima i jedan zakon, koji je u toku, i tiče se američke nacionalne strategije i koji bi Tramp trebalo da potpiše do kraja godine – ističe Đukić.

    Radi se, prema njegovim riječima, o dokumentima i zakonima s izvršnom snagom koji predviđaju da se Rusija mora „energetski povući“ sa Balkana.

    – Van fokusa javnosti ostaju obaveze koje imaju izvršni karakter za Stejt department, Ministarstvo finansija, za OFAC, kao i niz drugih organa SAD. Ne smatram da SAD više nisu posvećene Zapadnom Balkanu. Naprotiv. Čini mi se da su sada više posvećene ovom prostoru nego što su to bile za vladavine demokrata, još od predsjedničkog mandata Baraka Obame – kaže Đukić.

    Tačno je, dodaje on, da SAD već skoro godinu dana nemaju ambasadora u BiH i Srbiji.

    – Međutim, to ne znači da ambasade SAD u Beogradu i Sarajevu ne rade punim kapacitetom. Ambasadori nekad ne moraju da bude glavne ličnosti u ambasadi, već su to službenici koji tamo rade i prenose informacije – zaključuje Đukić.