VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • U srcu Afrike počinje otvoreni rat za kobalt i bakar

    U srcu Afrike počinje otvoreni rat za kobalt i bakar

    Sjedinjene Američke Države koriste ugovore o kupoprodaj i finansiranje podržano od strane države kako bi se kratkoročno takmičile sa Kinom u obezbeđivanju snabdevanja afričkim bakrom, kobaltom i drugim ključnim mineralima

    Fokus Vašingtona usmeren je na Zambiju, Gvineju i Demokratsku Republiku Kongo. Ova poslednja obezbeđuje više od 70 odsto globalnih zaliha kobalta i proizvela je oko 3,3 miliona metričkih tona bakra u 2024. godini, rekli su diplomate, rukovodioci i analitičari uoči ovogodišnje Indaba konferencije.

    Umesto da američke operatere direktno raspoređuje u zemlje sa visokim rizikom, SAD se, oslanjaju na kupoprodajne ugovore i druge trgovačke strukture, poput aranžmana koje imaju sa kompanijom Mercuria i dogovora sa državnom rudarskom kompanijom Konga, Gécamines, kako bi deo proizvodnje usmerile u vrednosne lance usklađene sa SAD, kojima i dalje dominiraju kineske rafinerije, piše Reuters.

    Kupoprodajni ugovori podrazumevaju situaciju u kojoj država ili kompanija obezbeđuje pravo na deo proizvodnje nekog rudnika u zamenu za finansiranje ili drugu vrstu podrške.

    “Već sada vidimo kako američko angažovanje preoblikuje tokove minerala iz Afrike“, rekao je Tomas Skerfild, viši analitičar neprofitne organizacije NRGI, uoči događaja u Južnoj Africi.

    “SAD ulažu novac iza svoje retorike, ali ostaje da se vidi da li mogu da pariraju Kini po obimu i brzini“, dodao je Skerfild.

    Očekuje se da će i Vašington i Peking ove sedmice pokušati da obezbede nove obaveze na rudarskom događaju Indaba u Kejptaunu, dok SAD ispituju teren kod zvaničnika u vezi sa svojim mineralnim blokom.

    U središtu ovih promena, Gécamines se priprema da ove godine isporuči oko 100.000 tona bakra iz svog udela u projektu Tenke Fungurume američkim kupcima, nakon što je u ponovnim pregovorima 2023. godine sa kineskom kompanijom CMOC dobio šira prava na plasman proizvodnje.

    “Finansijska moć, a ne industrijsko prisustvo”

    Američka strategija prevazilazi samo bakar.

    Sjao Venhao, analitičar Šangajskog tržišta metala, rekao je da se kineski lanac snabdevanja kobaltom takođe suočava sa rizicima, jer se ograničenja izvoza iz Konga sudaraju sa sve intenzivnijom saradnjom između SAD i DR Konga.

    Na drugom kraju, londonska kompanija Pensana odustala je od planova da u Velikoj Britaniji izgradi rafineriju retkih zemnih metala za preradu rude iz svog rudnika u Angoli, i projekat preusmerila u Sjedinjene Države, navodeći snažnije američke podsticaje i garancije cena.

    “Ovo je primer kako SAD koriste finansijsku vatrenu moć umesto industrijskog prisustva“, rekao je Vensan Ruže, analitičar u kompaniji Control Risks.

    “Kroz kupoprodajne ugovore i trgovačke kanale, Vašington može da preusmeri kongovski bakar ka američkim kupcima, bez preuzimanja političkih ili operativnih rizika upravljanja rudnicima u DR Kongu,“ dodao je on

    Kineske kompanije i dalje kontrolišu mnoge od najvećih bakarnih i kobaltnih nalazišta u Kongu, uključujući Tenke Fungurume i Kamoa-Kakula, a već više od decenije većinu proizvodnje usmeravaju u Kinu na preradu.

    Pored bakra i kobalta, Kongo se pojavljuje i kao dobavljač cinka, germanijuma i galijuma.

    Novi kupoprodajni ugovori i aranžmani pozicioniraju Gécamines kao vodećeg izvoznika cinka i glavnog kupca koncentrata germanijuma i galijuma, pri čemu je kompanija nedavno zabeležila i prvu isporuku  prerađenog germanijuma u inostranstvo.

    Kina naspram Zapada

    Kompanija KoBold Metals obezbedila je prava na više od 3.000 kvadratnih kilometara u pojasu litijuma i bakra, ali neće razvijati projekte koji su opterećeni sporovima, naglašavajući standarde upravljanja, rekao je za Reuters njen predstavnik u Kongu Bendžamin Katabuka.

    Kineski operateri, nasuprot tome, nastavili su rad i na spornim lokacijama, učvršćujući svoju prednost u brzini izlaska na tržište.

    U Manonu, jednom od najvećih nerazvijenih ležišta litijuma na svetu, KoBold navodi da neće započeti radove dok se ne reše vlasnička pitanja, iako kineski Zijin već razvija infrastrukturu na severnom bloku.

    Ako obezbedi čisto vlasništvo nad južnim blokom, KoBold procenjuje da bi proizvodnja mogla da počne u roku od tri godine.

    U Gvineji je konzorcijum Winning, uz podršku Kine, nastavio izgradnju železnice i luke na ogromnom projektu Simandou uprkos sporovima oko vlasništva, čime je praktično izvršen pritisak na kompaniju Rio Tinto.

  • Angela Merkel se vraća u politiku?

    Angela Merkel se vraća u politiku?

    Njemački mediji s velikim iznenađenjem objavili su da se Angela Merkel, bivša njemačka kancelarka, nakon izlaska iz politike i odluke da se ne kandiduje ponovo za kancelarku Njemačke, vraća na stranački kongres.

    Naime, njena stranka, konzervativna Demohrišćanska unija, održava kongres 20. februara, a navedeno je da je pozvana kao bivša predsjednica stranke.

    Zašto je ovo iznenađenje

    Njemački mediji pojašnjavaju da samo po sebi nije iznenađenje da bivši predsjednici stranke budu pozvani kao posebni gosti, ali da jeste iznenađenje da je Merkelova ovaj poziv prihvatila, obzirom da je najavila da izlazi iz politike.

    “Merkel nije prihvatila pozive na savezne stranačke kongrese 2022. i 2024. godine. Svoju odluku je 2024. godine, odgovarajući na upite medija, obrazložila riječima da je to je u skladu s njenim više puta javno iznesenim stavom – kako pred kraj mandata, tako i nakon toga – da se nakon povlačenja iz aktivne politike u pravilu ne učestvuje u aktuelnim političkim događajima. Na pitanje da li se taj njen ‘postmandatni stav’ sada promijenio, iz njenog ureda su poručili: ‘Ne, izuzetak potvrđuje pravilo'”, navodi njemački Handelsblatt.

    Da li će se Merkel obratiti

    Do sada nije poznato da li će se Merkel obratiti na stranačkom kongresu.

    Otkako je Fridrih Merc u januaru 2022. izabran za predsjednika CDU-a, ona ima distanciran odnos prema stranačkom rukovodstvu. Njen lični odnos s Mercom smatra se narušenim.

    Pod njegovim vođstvom Unija se u velikoj mjeri udaljila od ere Merkel, a u poslaničkom klubu danas je ostalo tek nekoliko pristalica bivše kancelarke.

  • Makron: Rusija će i sutra biti tu, dijalog neophodan

    Makron: Rusija će i sutra biti tu, dijalog neophodan

    Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je da je predložio nekim evropskim kolegama da obnove dijalog sa Rusijom.

    – Prvo, došli smo do tačke u kojoj je ovaj rat iscrpljivanja ušao u svoju završnu fazu; to jest, gubici i iscrpljenost sa obje strane daju razlog da se zapitamo kako okončati ovaj rat – rekao je Makron za list “Tagezancajger”.

    Takođe je istakao da su Amerikanci izrazili želju da zaključe mir.

    – Moje obrazloženje je prilično jednostavno: da li želimo da delegiramo ove razgovore drugima? Naš geografski položaj neće se promijeniti, sviđala se nama Rusija ili ne. Rusija će i sutra biti ovdje. Na kraju krajeva, ona je tačno na našim granicama. Stoga je važno strukturirati obnovu evropskih razgovora sa Rusijom bez naivnosti, bez vršenja pritiska na Ukrajince i bez oslanjanja na treće strane u ovim razgovorima. Upravo zato sam predložio nekolicini evropskih kolega da nastavimo dijalog – objasnio je Makron.

    Potreban je mandat, predstavnici – vidjećemo kako ćemo se organizovati, ali mora postojati mogućnost za obnavljanje dijaloga sa Rusijom,  ponovio je francuski lider.

    On je dodao da je je Pariz obnovio tehničke kanale veze sa Moskvom.

    – Ponovo smo uspostavili kanale za diskusiju na tehničkom nivou. I želio bih da moji evropski partneri ovo dijele u budućnosti, kako bismo imali dobro organizovan evropski pristup – rekao je Makron.

    Francuski lider takođe je potvrdio posjetu svog diplomatskog savjetnika Moskvi.

    – Nekima je bilo prerano da pošalju svoje diplomatske savjetnike, kao što smo mi uradili – zaključio je francuski lider.

    Agencija Rojters ranije je objavila da je diplomatski savjetnik predsednika Francuske Emanuel Bon navodno posjetio Moskvu radi sastanka sa ruskim zvaničnicima. Portparol ruskog predsjednika Dmitrij Peskov izjavio je u četvrtak da Kremlj, u znak solidarnosti sa Јelisejskom palatom, neće ni potvrđivati ni demantovati ove izvještaje.

  • Evropa treba hitno da smanji zavisnost od sistema Visa i Mastercard

    Evropa treba hitno da smanji zavisnost od sistema Visa i Mastercard

    Evropa “hitno” treba da smanji zavisnost od američkih platnih sistema kao što su Visa i Mastercard.

    Na to je upozorila Martina Vajmert, izvršna direktorka Evropske inicijative za plaćanja (EPI), grupe koja okuplja 16 najvećih evropskih banaka i finansijskih kompanija.

    “Veoma zavisimo od međunarodnih platnih rešenja. Imamo dobre domaće sisteme kartica, ali ništa što funkcioniše preko granica. Ako tvrdimo da je nezavisnost ključna, potrebna je hitna akcija”, rekla je Vajmert u intervjuu za Fajnenšel tajms (FT).

    Vajmert je istakla da banke i trgovci prepoznaju potrebu za izgradnjom evropske platne mreže koja funkcioniše preko granica, ali da je “geopolitički kontekst” učinio ovo pitanje centralnim i hitnim.

    Visa i Mastercard činili su gotovo dve trećine kartičnih transakcija u Evrozoni 2022. godine, a 13 članica EU nema nacionalnu alternativu američkim provajderima, navodi Evropska centralna banka (ECB), dodajući da čak i tamo gde postoje domaći sistemi, njihova upotreba opada.

    Evropski zvaničnici sve više brinu da bi američke platne kompanije mogle da zloupotrebe svoju moć u slučaju pogoršanja transatlantskih odnosa.

    Mario Dragi, bivši predsednik ECB, upozorio je da “duboka integracija stvara zavisnosti koje mogu da se zloupotrebe kada partneri nisu saveznici”.

    EPI, čiji su članovi između osalob BNP Paribas i Dojče Bank, je 2024. lansirao evropsku alternativu Apple Pay-u pod nazivom Wero, sa 48,5 miliona korisnika u Belgiji, Francuskoj i Nemačkoj, a planira širenje na onlajn i u prodavnicama do 2027. godine.

    ECB napominje da su prethodne inicijative privatnog sektora, uključujući raniji plan EPI za konkurentsku karticu, pokazale “teškoće u skaliranju”, jer “učesnici imaju problem da usklade zajedničke standarde”.

    Istovremeno, ECB promoviše digitalni evro kao inicijativu za jačanje monetarne suverenosti evrozone, a trgovci bi morali da ga prihvataju od 2029. godine.

    Međutim, Vajmert upozorava da bi, u slučaju pogoršanja geopolitičkih tenzija, digitalni evro mogao da stigne prekasno.

    “Problem je što će digitalni evro biti dostupan tek za nekoliko godina, možda i posle mandata (američkog predsednika) Donalda Trampa. Mislim da nam vreme curi”, zaključila je ona.

  • Lavrov: Pregovori o okončanju rata u Ukrajini u toku, još je dug put pred nama

    Lavrov: Pregovori o okončanju rata u Ukrajini u toku, još je dug put pred nama

    Pregovori o okončanju rata u Ukrajini su u toku i još je dug put pred nama, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

    – Više puta smo rekli da ne možemo da se prepustimo entuzijastičnom sagledavanju onoga što se dešava, da je američki predsjednik Donald Tramp stavio Evropljane, ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, na njihovo mjesto i zahtijeva da se povinuju… Sve je to lijepo i u redu ako želimo da postignemo mir u Ukrajini, ali još nismo tamo – rekao je Lavrov, prenosi agencija TASS.

    Prema njegovim riječima, vodeća pozicija Rusije na globalnom tržištu nuklearne energije predstavlja izazov za Sjedinjene Američke Države, koje žele da to promijene.

    – U zemljama gde već imamo projekte i iskustvo, uključujući naše susjede i niz evropskih zemalja, Amerikanci rade na prekvalifikovanju svojih energetskih sistema prema njihovim standardima. Oni to ni ne kriju. A da ne pominjemo sankcije i tarife koje vrtoglavo rastu za zemlje koje ne slušaju Amerikance u vezi sa tim kako da rade sa Ruskom Federacijom – rekao je Lavrov.

    Dodao je da je ruski pristup definisao predsjednik te zemlje Vladimir Putin, i to, kako je rekao, na osnovu ruskih državnih interesa.

    – Ne prihvatamo metode trgovinskih, ekonomskih ili valutnih ratova, jer se zloupotreba dolara nastavlja u neviđenim razmjerama – rekao je on.

  • Politiko: Samit Trampa i Sija zakazan za prvu nedjelju aprila

    Politiko: Samit Trampa i Sija zakazan za prvu nedjelju aprila

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp planira da prve nedjelje aprila otputuje u Peking na samit sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom, izjavile su tri osobe upoznate sa planovima, koje su govorile pod uslovom anonimnosti, objavio je američki Politiko.

    Tramp se obavezao da posjeti Kinu u aprilu nakon sastanka sa Sijem u Јužnoj Koreji prošle jeseni, ali Bijela kuća do sada nije zvanično objavila tačne datume putovanja.

    Zvaničnik Bijele kuće rekao je da termini još nisu konačni.

    Kineska ambasada u Vašingtonu nije odgovorila na zahtjev za komentar.

    Dvojica lidera razgovarala su telefonom prošle nedjelje o temama koje uključuju trgovinu i međunarodne sukobe, što se tumači kao uvod u predstojeći susret.

    Tramp je naveo da je tokom razgovora pokrenuto i pitanje kineskog regiona Tajvana, koje, prema javnim izvještajima, nije bilo tema njihovog sastanka u Јužnoj Koreji u oktobru.

    Kinesko Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da je Si tokom razgovora naglasio da je pitanje kineskog regiona Tajvana najvažnije uodnosima Kine i SAD, ističući da je Tajvan teritorija Kine i da Peking neće dozvoliti njegovo odvajanje.

    U saopštenju se navodi i da Sjedinjene Američke Države moraju oprezno da postupaju po pitanju prodaje oružja kineskom regionu Tajvanu.

    Kina je ranije izrazila nezadovoljstvo zbog američke prodaje oružja kineskom regionu Tajvanu u vrijednosti od 11 milijardi dolara, odobrene u decembru, nakon čega je kineska vojska izvela dvodnevnu vojnu vejžbu sa bojevom municijom, za koju je saopšteno da je simulirala iznenadni napad na ostrvo.

    Prema riječima američkog ministra finansija Skota Besenta, Si bi mogao da poseti Trampa tokom leta, bilo u Vašingtonu ili u Mar-a-Lagu.
    Dvojica lidera bi takođe mogla da se sastanu na samitu G20 u Majamiju i na skupu Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje u Šenženu.

    Prva nedjelja aprila poklapa se sa godišnjicom uvođenja Trampovih carina, kada je on na takozvani “Dan oslobođenja” uveo sveobuhvatne tarife Kini i desetinama drugih zemalja u okviru šire trgovinske reforme.

  • Mask: Amerika će 1.000% bankrotirati, mogu je spasiti samo AI i roboti

    Mask: Amerika će 1.000% bankrotirati, mogu je spasiti samo AI i roboti

    Direktor Tesle Ilon Mask je upozorio na eksploziju američkog javnog duga, poručivši da će finansijski slom Sjedinjenih Američkih Država biti neizbježan ako vještačka inteligencija i robotika ne transformišu privredu i ne ublaže teret zaduženosti, javlja Forbes.

    U dugom intervjuu sa podkasterom Dwarkeshom Patelom, u kojem je učestvovao i saosnivač i predsjednik kompanije Stripe, John Collison, Maska su pitali zašto je zagovarao agresivne rezove državne potrošnje dok je vodilo Odjeljenje za efikasnost vlade (DOGE), ako već vjeruje da će tehnologija snažno podstaknuti rast BDP-a i olakšati otplatu duga.

    Mask je odgovorio da ga prvenstveno brinu rasipanje i prevare, iako su brojni izvještaji pokazali da su među masovnim rezovima zaposlenih bili i ključni ljudi koje je vlada kasnije morala ponovno zaposliti.

    “Bez AI-ja i robota mi smo potpuno gotovi”

    “Bez vještačke inteligencije i robotike, mi smo zapravo potpuno gotovi, jer se javni dug gomila nevjerovatnom brzinom”, dodao je Mask. Rekao je da samo kamate na američki dug od 38,5 biliona dolara iznose oko bilion dolara godišnje, čime već premašuju budžet američke vojske.

    Troškovi servisiranja duga veći su i od izdvajanja za socijalne programe poput Medicarea. Ali američki predsjednik Donald Tramp obećao je povećati godišnju odbrambenu potrošnju na 1,5 biliona dolara, zbog čega bi vojni budžet ponovno mogao premašiti iznos kamata, barem privremeno.

    Osvrćući se na svoj rad u DOGE-u, Mask je rekao da je želio usporiti, kako je naveo, neodrživu fiskalnu putanju SAD i kupiti vrijeme dok vještačka inteligencija i robotika ne podstaknu privredni rast.

    “Bez toga Amerika ide u bankrot”

    “To je jedino što može riješiti problem javnog duga. Mi ćemo 1.000% bankrotirati kao država i propasti kao zemlja bez vještačke inteligencije i robota”, predvidio je Mask. “Ništa drugo neće riješiti problem javnog duga. Samo nam treba dovoljno vremena da izgradimo AI i robote kako ne bismo bankrotirali prije toga.”

    Krajem novembra Mask je iznio slične tvrdnje u podkastu Nikhila Kamatha, rekavši da je primjena vještačke inteligencije i robotike “u vrlo velikim razmjerima” jedino rješenje za američku dužničku krizu.

    Upozorio je, međutim, da bi nagli rast proizvodnje robe i usluga, podstaknut tim tehnologijama, vjerovatno doveo do snažne deflacije. “To se čini vjerovatnim jer jednostavno nećete moći povećavati novčanu masu jednako brzo kao što raste količina proizvedene robe i usluga”, dodao je Mask.

    Rizici deflacije i upozorenja stručnjaka

    Deflacija bi, u realnim iznosima, dodatno povećala teret duga, dok bi inflacija u početku olakšala situaciju, ali bi kasniji rast prinosa na obveznice ponovno doveo do snažnog rasta troškova kamata.

    Sjedinjene Američke Države ipak imaju određene ugrađene prednosti jer dolar i dalje služi kao svjetska rezervna valuta, što Ministarstvu finansija omogućuje zaduživanje po nižim kamatnim stopama nego što bi to inače bilo moguće.

    Mogućnost da SAD izdaje dug u vlastitoj valuti, kao i kapacitet američke centralne banke za otkup obveznica, dodatno smanjuju rizik od potpunog bankrota.

    Uprkos tome, Odbor za odgovorni savezni budžet (Committee for a Responsible Federal Budget) upozorio je prošlog mjeseca da se SAD nalazi na putanji koja bi mogla izazvati čak šest različitih vrsta fiskalnih kriza.

    Iako je, kako navode, “nemoguće” predvidjeti kada bi do sloma moglo doći, “neki oblik krize gotovo je neizbježan” ako se smjer fiskalne politike ne promijeni, poručili su iz odbora u izvještaju, prenosi Index.

     

  • UN-u prijeti finansijski kolaps

    UN-u prijeti finansijski kolaps

    Ujedinjene nacije saopštile su u ponedjeljak da čekaju da vide koliki dio od gotovo četiri milijarde dolara, koliko Sjedinjene Američke Države duguju svjetskoj organizaciji, administracija Donalda Trampa namjerava da uplati i kada će novac stići.

    Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš upozorio je prošle sedmice da svjetskom tijelu prijeti skori finansijski slom ukoliko se ne promijene pravila finansiranja ili svih 193 država članice ne izmire svoje obaveze, jasno ukazujući prije svega na Sjedinjene Države.

    SAD duguju 2,196 milijardi dolara u redovni budžet za rad Ujedinjenih nacija, uključujući 767 miliona dolara za ovu godinu, naveo je zvaničnik UN-a. SAD takođe duguju 1,8 milijardi dolara u poseban budžet za mirovne misije širom svijeta, a taj iznos će dodatno rasti.

    Misija SAD-a pri Ujedinjenim nacijama potvrdila je da je američki ambasador Majk Volc rekao kako administracija Donalda Trampa planira da u narednim sedmicama uplati značajan dio zaostalih dugovanja, pri čemu konačan iznos još nije utvrđen. Njegove izjave prvi je objavio Rojters.

    Portparol Ujedinjenih nacija Stefan Dižarik rekao je novinarima u ponedjeljak da je Gutereš već neko vrijeme u kontaktu s Volcom, te da je i glavni finansijski službenik u komunikaciji s američkim zvaničnicima.

    „Čekamo da vidimo tačno kada će uplate biti izvršene i u kojem iznosu“, rekao je Dižarik.

    Gutereš je u pismu svim državama članicama prošle sedmice naveo da bi novac u redovnom budžetu Ujedinjenih nacija mogao presušiti do jula, što bi ozbiljno pogodilo rad organizacije.

    Predsjednik Donald Tramp ranije je ocijenio da Ujedinjene nacije nisu ispunile svoj potencijal. Njegova administracija u 2025. godini nije uplatila ništa u budžet Ujedinjenih nacija, a povukla se i iz pojedinih organizacija, uključujući Svjetsku zdravstvenu organizaciju i Unesko, te obustavila finansiranje desetina drugih tijela.

    Zvaničnici Ujedinjenih nacija naveli su da se 95 odsto zaostalih dugovanja u redovni budžet odnosi upravo na Sjedinjene Države.

    Druga država na listi najvećih dužnika po osnovu obaveznih redovnih doprinosa je Venecuela, koja duguje 38 miliona dolara, rekao je zvaničnik UN-a. Ta južnoamerička zemlja, čija je ekonomija bila u velikim problemima i prije američke vojne operacije u januaru kojom je svrgnut tadašnji predsjednik Nikolas Maduro, izgubila je pravo glasa u Generalnoj skupštini jer dvije godine zaredom nije uplatila doprinose.

    Gotovo 60 država uplatilo je svoje godišnje obaveze do roka 8. februara.

  • Lavrov: Sumnjam da će Amerika podržati raspoređivanje evropskih snaga u Ukrajini

    Lavrov: Sumnjam da će Amerika podržati raspoređivanje evropskih snaga u Ukrajini

    Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov izrazio je uvjerenje da Sjedinjene Države neće obezbjeđivati vojnu podršku trupama evropskih intervencionista u Ukrajini.

    – Lideri Velike Britanije Kir Starmer i Francuske Emanuel Makron, zajedno sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom, otvoreno se hvale da će tamo biti raspoređene ‘ekspedicione snage’ intervencionista i da će postojati ‘automatska garancija’ da će SAD pružiti vojnu podršku. Neću sada ulaziti u to, kako o tome razgovaramo sa Amerikancima. Ali smo ih pitali — da li je to zaista tako? Uopšte ne sumnjam da odgovor za Evropljane i Vladimira Zelenskog neće biti pozitivan – izjavio je Lavrov u intervjuu televiziji NTV.

    Upitao je šta je suština tog režima.

    – A šta je sa suštinom tog režima? Da li će ostati režim koji je zabranio ruski jezik u svim sferama — u obrazovanju, medijima, kulturi, svakodnevnom životu, koji je zabranio kanonsku Ukrajinsku pravoslavnu crkvu, i koji zakonski podstiče ideologiju i praksu nacizma, uključujući ritualne bakljade i druge satanističke postupke? Takav režim će ostati? Znači, oni žele da pruže garancije bezbjednosti upravo tom režimu – dodao je Lavrov, uz napomenu da su do Vašingtona stigli ovi argumenti Moskve.

  • Pljušte ostavke zbog Epstina

    Pljušte ostavke zbog Epstina

    – Afera vezana za osuđenog seksualnog prestupnika Džefrija Epstina ponovo potresa političku i poslovnu scenu, dok se lista moćnih imena povezanih sa ovim slučajem iz dana u dan širi.

    Nakon objavljivanja novih dokumenata o Epstinu, javnost svjedoči talasu ostavki visokih zvaničnika i uglednih ličnosti koje se dovode u vezu sa kontroverznim milijarderom.

    Pritisak javnosti i medija doveo je do povlačenja pojedinih funkcionera sa državnih i partijskih pozicija, dok su neke institucije najavile interne istrage kako bi se utvrdila eventualna odgovornost.

    Norveška ambasadorka Mona Jul podnijela je ostavku nakon što su se u dokumentima pojavili podaci o njenim kontaktima s Epstinom, prenosi Euronews.

    Norveški ministar spoljnih poslova Espen Bart Eide naveo je da je riječ o “ozbiljnom propustu u prosuđivanju” koji onemogućava očuvanje povjerenja neophodnog za obavljanje diplomatske funkcije.  Julova je ranije obavljala dužnost ambasadorke u Jordanu i Iraku.

    Pojavili se dokumenti o kontaktima norveške ambasadorke sa Epstinom. Foto Tanjug/AP

    Pod pritiskom javnosti našao se i njen suprug, bivši visoki diplomata Terje Rod Larsen.

    U Epstinovoj oporuci

    Prema navodima iz dokumenata, njihovo dvoje djece pomenuto je u Epstinovoj oporuci, u kojoj im je navodno ostavljeno po pet miliona dolara. Oporuka je, prema dostupnim informacijama, potpisana neposredno prije Epstinove smrti u pritvoru 2019. godine.

    Tužilaštvo ispituje Džaka Langa zbog moguće finansijske i poslovne veze. Foto Tanjug/AP

    U Francuskoj je bivši ministar kulture Džak Lang podnio ostavku na mjesto predsjednika Instituta za arapski svijet (IMA), nakon što je Nacionalno finansijsko tužilaštvo (PNF) pokrenulo preliminarnu istragu zbog sumnje na tešku poresku prevaru i pranje novca. Istraga se odnosi i na Langovu kćerku Karolin.

    Lang se spominje stotinama puta

    Ime Džaka Langa, prema navodima, pojavljuje se stotinama puta u dokumentima povezanim sa Epstinom, a tužilaštvo ispituje moguće finansijske i poslovne veze.

    Karolin Lang je u međuvremenu podnijela ostavku na funkciju predsjednice Udruženja filmskih producenata, nakon što su u javnosti objavljeni podaci o ofšor kompaniji osnovanoj 2016. godine, u kojoj je Epstin navodno imao ulogu.

    U Velikoj Britaniji ostavku je podnio Morgan Maksvini, bliski saradnik premijera Kira Starmera, navodeći da snosi odgovornost za preporuku imenovanja Pitera Mandelsona za ambasadora u Sjedinjenim Američkim Državama, prenosi Euronews.

    Mandelson je ranije bio u komunikaciji sa Epstinom i nakon objave dokumenata povukao se iz Laburističke stranke.

    Piter Mandelson ranije bio u komunikaciji sa Epstinom. Foto Tanjug/AP

    Ostavku je podnio i bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Miroslav Lajčak, koji se povukao sa pozicije savjetnika slovačkog premijera Roberta Fica, nakon što je objavljena njegova komunikacija sa Epstinom u novim američkim sudskim spisima.

    Miroslav Lajčak se povukao sa pozicije savjetnika slovačkog premijera. Foto Tanjug/Arhiva

    U Sjedinjenim Američkim Državama objavljeni su novi sudski dokumenti koji se odnose na Epstina, a među njima se nalazi i komunikacija Lajčaka s osuđenim seksualnim prestupnikom.

    Najveći set dokumenata o Epstinu

    Riječ je o najvećem dosad objavljenom setu dokumenata o Epstinu, koji obuhvata oko tri miliona stranica, 180.000 fotografija i 2.000 video-snimaka.

    Epstin, milioner poznat po vezama sa brojnim uticajnim i poznatim ličnostima, preminuo je u zatvoru 2019. godine dok je čekao saveznu optužnicu za trgovinu ljudima u svrhu seksualne eksploatacije. Njegovu smrt njujorški mrtvozornik proglasio je samoubistvom.

    Iako mnogi od prozvanih negiraju bilo kakvu umiješanost u nezakonite radnje, politička šteta je već načinjena.

    Analitičari ocjenjuju da je riječ o jednom od najvećih skandala posljednjih decenija, koji dodatno urušava povjerenje građana u elitu i institucije sistema.

    “Ovo nije samo pitanje pojedinačne krivice, već pokazatelj koliko su duboko problemi zataškavanja i zloupotrebe moći ukorijenjeni”, smatraju stručnjaci.