Kategorija: Svijet

krajina je vraćena 100 godina unazad; njen energetski sistem je uništen. Ko će platiti da se sve to obnovi? Mnogi su Ukrajinci napustili Ukrajinu i sada žive u drugim zemljama. Možda se nikad neće vratiti. Mislim, to je ukrajinska budućnost i u tom smislu ona je u opasnosti – rekao je novi državni sekretar SAD-a, Marko Rubio.

U intervjuu koji je dao poznatoj američkoj novinarki Megin Keli – što je ujedno bio i njegov prvi veći razgovor za medije nakon što je postao šef Stejt Departmenta – Rubio je optužio prethodnog američkog predsjednika Džoa Bajdena i njegovu administraciju da su namjerno stvarali lažni utisak kako Ukrajina može potpuno poraziti Rusiju i vratiti granice na stanje iz 2014. godine.

“Nepošteno je bilo to što smo nekako naveli ljude da vjeruju kako će Ukrajina biti u stanju ne samo poraziti Rusiju, već i uništiti ih, vratiti sve skroz nazad na način na koji je svijet izgledao 2012. ili 2014., prije nego što su Rusi uzeli Krim. A posljedica toga je da finansiramo dugotrajni zastoj, u kojem se ljudska patnja nastavlja”, rekao je Rubio.

Novi državni sekretar SAD-a utvrdio je da svijest o uzaludnosti daljeg finansiranja rata raste u čitavom američkom političkom spektru, naglasivši kako su sada i u Demokratskoj stranci svjesni da se rat odvija nepovoljno po Ukrajinu i da se ne radi samo o zastoju, već i o tome da Ukrajina postupno ostaje bez teritorija i biva sve razorenija.

“I mislim da bi čak i sve veći broj demokrata sada priznao da je ono što smo finansirali zastoj, dugotrajni sukob, a možda čak i gore od toga – situacija u kojoj se Ukrajina postepeno uništava i gubi sve više teritorija. Dakle, ovaj sukob treba okončati”, poručio je Rubio, pozvavši na što brže pregovore, uz nužne ustupke s obje strane.

Riječi novog šefa Stejt Departmenta svakako označavaju bitnu promjenu stava američke politike u odnosu na ukrajinski rat. Dosadašnja mantra da će se Ukrajinu podržavati “koliko god bude potrebno” nasukala se na terensku realnost, u kojoj ruska vojska sporo, ali postojano napreduje na svim dijelovima fronta.

Tri godine finansiranja rata nije donijelo željeni rezultat u vidu strateškog poraza Rusije. Niko više ne vjeruje da je ukrajinske granice moguće vratiti na stanje iz 2022., a kamoli na stanje iz 1991. godine, pa nova administracija u Vašingtonu sada mijenja kurs. Vrijeme je za pregovore.

Slična promjena kursa događa se i u ukrajinskom društvu. Prema istraživanju ukrajinskog instituta Socis u Kijevu – sprovedenom u decembru – dio građana Ukrajine koji žele nastavak borbe sve do povratka granica iz 1991. pao je ispod 15 odsto (14,7), iako je još lani u februaru iznosio respektabilnih 34 odsto.

Nasuprot tome, dio onih koji podržavaju mirovne pregovore s Rusijom prvi put je prešao 50 odsto (50.6), što je znatan skok u odnosu na prošli februar, kad je pregovore podržavalo 36 odsto ljudi.

Vidimo da je u istraživanju od prošlog februara broj Ukrajinaca koji su željeli “rat do granica iz 1991.” bio otprilike jednak broju onih koji su željeli pregovore, odnosno i jednih i drugih je bilo negdje po trećinu – 34 prema 36 odsto – dok je u decembru broj “mirovnjaka” više nego trostruko nadmašio broj “ratnika”: 51 prema 15 odsto. Ljudi su se umorili od rata i ratne sreće koja ide na stranu neprijatelja.

Podsjetimo, nakon što je novi predsjednik SAD-a Donald Tramp u kampanji bombastično najavljivao da će ukrajinski rat okončati “u prva 24 sata mandata”, sada je svom posebnom izaslaniku za Ukrajinu, penzionisanom generalu Kitu Kelogu, dao rok od 100 dana za realizaciju pregovora, prenosi “Slobodna Dalmacija”.

Američki novinar Taker Karlson je na primjeru SR Jugoslavije i Kosova demantovao tezu britanskog kolege Pirsa Morgana da je NATO odbrambena organizacija.

Na tvrdnju Morgana da je NATO odbrambena organizacija, Karson ga je upitao gdje je bio kada je bombardovana SR Jugoslavija?

“Strašno su bombardovali hrišćane u Jugoslaviji. To je bilo prilično napadački”, rekao je Karson.

Na konstataciju britanskog novinara da je NATO uvijek djelovalo defanzivno, Karson ga je upitao da li su odbrambeno napravili Kosovo, na šta je Morgan odgovorio potvrdno.

“Ko je onda bio agresor tu? Samo priznaj da je ludo ono što govoriš”, rekao je Karson.

Morgan je tvrdio da NATO nikada nije nikoga napao, a da nije prije bio napadnut.

“Ko je u Jugoslaviji napao NATO? Ovo je trenutak kada priznaš poraz. Sagni glavu i reci da se klanjaš pred superiornim znanjem, reci da si ovo totalno pogrešno shvatio i da ti je žao”, rekao je Karson, prenosi Srna.

On je naveo da je bivši američki predsjednik Bil Klinton rekao “ne sviđa mi se šta radite, koristiću NATO da vas pobijem i napravim Kosovo kao NATO bazu”.

Predsjednik SAD Donald Tramp i njegov tim namjeravaju da stave Agenciju SAD za međunarodni razvoj (USAID) pod kontrolu Stejt Departmenta, što bi značilo da ta agencija više ne bi imala autonomiju u donošenju odluka.

Tramp je započeo inicijativu koja uključuje zamrzavanje strane pomoći na 90 dana, dok se provjerava mogućnost da se izvršnom naredbom ukine autonomija USAID-u, prenio je Rojters.

U tom slučaju, sve odluke koje donosi ta agencija morao bi da odobri državni sekretar Marko Rubio, i ostatak tima koji upravlja američkom izvršnom vlašću.

Međutim, pravni stručnjaci smatraju da bi takav potez mogao da bude problematičan, a njeno stavljanje pod kontrolu Stejt Departmenta moglo bi da zahtjeva zakonodavne promjene, odnosno odobrenje Kongresa, što Tramp ne bi mogao da sprovede isključivo izvršnim putem.

Demokratski lideri, uključujući bivšeg vođu Demokratske stranke u Senatu, Čaka Šumera, već su najavili pravnu borbu protiv tog poteza.

Šumer je označio Trampovu inicijativu kao “antiustavnu” i najavio da će, ako do nje dođe, podnijeti tužbu i da će sudovi da odluče o ustavnosti takve odluke.

SAD su najveći donator pomoći na svijetu, a u fiskalnoj 2023. godini, isplatile su 72 milijarde dolara pomoći širom svijeta, uključujući programe za zdravlje žena u zonama sukoba, pristup čistoj vodi, tretman HIV/AIDS-a, energetsku bezbjednost i rad na borbi protiv korupcije.

​SAD će uvesti carine od 25 odsto na uvoz iz Kanade i Meksika od 1. februara, rekao je američki predsjednik Donald Tramp. On je istakao da pitanje oporezivanja uvoza nafte iz susjednih država tek treba da bude riješeno.

Tramp je ranije obećao da će uvesti sveobuhvatne carine za Kanadu, Meksiko i Kinu odmah po preuzimanju dužnosti. Predsjednik je naveo ilegalnu imigraciju, trgovinu drogom i rastući trgovinski deficit kao ključne razloge za taj potez.

U razgovoru sa novinarima u Ovalnom kabinetu u četvrtak Tramp je potvrdio svoje namjere, odredivši subotu kao rok za uvođenje carina na uvoz iz komšiluka i ističući da visina carina “može, ali ne mora da raste s vremenom”.

“Postaviću carinu od 25 odsto Kanadi i 25 odsto Meksiku” rekao je on, dodajući da SAD imaju znatan trgovinski deficit sa tim zemljama.

Dodao je da će uvođenje carina na uvoz nafte iz pograničnih zemalja dijelom zavisiti od cijena i od toga da li se dvije zemlje “ponašaju kako treba prema nama”.

Ranije ove nedjelje, kanadska ministarka spoljnih poslova Melani Džoli rekla je da je “oprezno optimistična” da bi diplomatski napori da se odbiju nameti i dalje mogli da daju rezultate, ali je dodala da je Otava spremna da uzvrati ako Bijela kuća uvede carine. “Bloomberg” je ranije ovog mjeseca izvjestio da je Kanada sastavila spisak američke robe vrijedne 105 milijardi dolara koja bi mogla da bude ocarinjena ako Trampova administracija povuče najavljeni potez.

U novembru je meksički ministar ekonomije Marselo Ebrard upozorio da će nove carine značajno uticati na američke proizvođače automobila koji posluju u zemlji.

“Ovo će pogoditi kompanije kao što su Dženeral motors i Ford motor, koji proizvode 88 odsto pikapa prodatih u SAD” rekao je on komentarišući najavljene carine.

Tokom posljednje konferencije Tramp je primjetio da njegova administracija takođe razmatra nove carine na kinesku robu, navodeći navodnu ulogu zemlje u proizvodnji fentanila, smrtonosnog sintetičkog opioida, prenosi “24Sedam”.

Evropska komisija (EK) nije predložila zabranu ruskog tečnog prirodnog gasa (LNG) u najnovijem paketu sankcija jer su članice EU izrazile zabrinutost zbog nedostatka alternativnih izvora snabdevanja, uključujući i uvoz iz SAD, rekle su diplomate EU.

“Prvo morate da imate dogovor jer biste u suprotnom ostali bez gasa iz Rusije i bez gasa iz SAD”, rekao je jedan od diplomata, preneo je Rojters.

EU je u junu prošle godine zabranila prevoz ruskog LNG-a kao deo sankcija zbog rata u Ukrajini.

Rusija je do tada koristila luke u severnoj Evropi za transfer LNG-a, koji je zatim isporučivan Aziji.

Nakon što je zabrana stupila na snagu, više ruskog LNG-a ostalo je u Evropi, što je podstaklo određene članice EU da zahtevaju strože mere.

Međutim, Komisija nije predložila dodatne sankcije, nakon protivljenja nekoliko članica.

Izvori iz EU navode da su hladno vreme, smanjenje zaliha gasa i predstojeći nemački izbori negativno uticali na ideju o oštrijim sankcijama.

Predsednik SAD Donald Tramp izjavio je da želi da EU kupuje više američkog LNG-a i da će učiniti više gasa dostupnim, ali nije jasno kada će EU moći da obezbedi više LNG-a iz SAD-a, jer su izvozi već u punom kapacitetu.

Nova proizvodnja LNG-a neće biti dostupna pre 2030. godine, navodi Rojters.

 

Američki borci ginu u Ukrajini u sve većem broju, a više od 20 Amerikanaca vode se kao nestali na ukrajinskim linijama fronta, pokazuju rezultati istraživanja koje je sproveo Si-En-En (CNN).

Prema tim podacima, tela najmanje pet američkih dobrovoljaca, koji su se borili na strani Ukrajine, nisu mogla biti izvučena sa bojnog polja nakon što su ubijeni u proteklih šest meseci.

Dvojica od njih vraćena su u petak sa teritorije koju je okupirala Rusija na teritoriju koju kontrolišu ukrajinske trupe.

 

 

Zauzimanje Pokrovska i proterivanje ukrajinskih trupa iz tog grada biće katastrofa za administraciju Volodimira Zelenskog, piše “EurAzia daily”.

Taj portal je zapravo preneo mišljenje britanskog analitičara Aleksandar Merkurisa, koji je analizirao situaciju oko ukrajinskog sukoba na sopstvenom Jutjub kanalu.

“U roku od nekoliko nedelja, kada počnu bitke za Pokrovsk, a posebno kada on padne, u samom Kijevu će izbiti politička kriza koja će konačno ‘pomesti’ Zelenskog”, naveo je Merkuris.

On je istovremeno podsetio na reči šefa ukrajinske službe bezbednosti GUR, Kirila Budanova, koji je rekao da će Ukrajina prestati da postoji ako mirovni pregovori ne počnu pre leta.

Prema britanskom analitičaru, postoje svi znaci političke krize jer je ukrajinski predsednik sada glavna prepreka mirovnim pregovorima.

Merkuris ističe i da je prekid finansiranja Ukrajine iz Sjedinjenih Država veoma ozbiljan problem za Kijev, čak i uz očuvanje pomoći Evropske unije.

Istovremeno, u medije je procurio navodni plan Donalda Trampa o okončanu ukrajinskog rata, a po kom bi Rusija i Ukrajina mogle da proglase primirje na Uskrs 20. aprila, uz međunarodnu mirovnu konferenciju koja bi formalizovala sporazum između dve zemlje, uz posredovanje SAD-a, Kine, EU i drugih globalnih aktera.

Rusija i Ukrajina mogle bi proglasiti primirje na Uskrs 20. aprila, uz međunarodnu mirovnu konferenciju koja bi formalizovala sporazum između dvije zemlje, uz posredovanje SAD-a, Kine, EU i drugih globalnih aktera.

U grubim crtama, navodno ovako izgleda plan koji je izradio tim američkog predsjednika Donalda Trampa koji je najavio okončanje rusko-ukrajinskog rata za sto dana, objavio je ukrajinski portal Strana.ua, uz dodatak da se o tom nacrtu “posljednjih dana aktivno raspravljalo političkim i diplomatskim krugovima Ukrajine”, prenosi Jutarnji.

Amerikanci su ovaj plan predali evropskim diplomatama, a od njih je on stigao u Ukrajinu, ali se ne otkriva na koji način i kako je redakcija portala Strana.ua došla do njega.

Iako još nema potvrde da je dokument autentičan, iz redakcije su naveli da se neke tačke plana podudaraju sa izjavama Trampa i njegovog posebnog izaslanika za Ukrajinu Kita Keloga.

Prema onome što je poznato, američki mirovni plan uključuje telefonski razgovor između Trampa i ruskog predsjenika Vladimira Putina već ovog mjeseca ili u februaru, a zatim raspravu o daljim akcijama s Kijevom.

U sljedećoj fazi, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski će morati da poništi dekret kojim se zabranjuju pregovori sa Putinom, a zatim će u februaru ili prvoj polovini marta biti sastanak Trampa i Zelenskog s Putinom.

Još nije odlučeno hoće li biti bilateralni ili trilateralni, ali tada bi trebali biti odobreni glavni parametri mirovnog plana.

Sve dok traju pregovori i neprijateljstva, kako tvrdi Strana.ua, Tramp neće blokirati slanje vojne pomoći Ukrajini.

Deklaracija mirovne konferencije o prekidu rata mora biti spremna do 9. maja, a od Ukrajine se traži da nakon tog datuma ne produžava vanredno stanje u zemlji i mobilizaciju.

Kao posljednja faza navedeno je održavanje predsjedničkih izbora u Ukrajini krajem avgusta i parlamentarnih izbora krajem oktobra.

A na što će morati pristati Ukrajinci i Rusi? Ukrajina će se morati odreći članstva u NATO-u i ta odluka mora biti odobrena na samitu Alijanse, ali će zauzvrat postati članica Evropske unije do 2030. godine.

Ujedno će EU preuzeti odgovornost za njenu obnovu. Isto tako, Ukrajina neće smanjivati brojnost svoje vojske, a Sjedinjene Države nastaviće da podržavaju modernizaciju tamošnjih Oružanih snaga.

Osim toga, Ukrajina će odustati od vojnih i diplomatskih pokušaja povratka okupiranih područja, ali neće priznati ruski suverenitet nad njima, što je ustupak Kremlju.

Odvojeno će se razmotriti i tačka o evropskom mirovnom kontingentu nakon završetka neprijateljstava, budući da Kijev to zahtijeva, ali Moskva je kategorički protiv, pa to treba uzeti s rezervom.

Bitna stavka u sporazumu je odredba prema kojoj će se ukrajinskim političkim strankama koje se “zalažu za odbranu ruskog jezika i za miran zajednički život s Rusijom” dopustiti učestvovanje na izborima.

Takođe, moraju biti zaustavljene sve akcije protiv Ukrajinske pravoslavne crkve i ruskog jezika.

Istovremeno, nakon sklapanja mirovnog sporazuma, sankcije Rusiji će biti ukinute, pri čemu će neka ograničenja biti ukinuta odmah, a druga tokom tri godine, u zavisnosti od poštovanja sporazuma od strane Rusije.

Ukinula bi se i sva ograničenja na uvoz ruskih energenata u Evropsku uniju, ali će njihov uvoz biti podvrgnut posebnoj carini, a prihodi od toga će se koristiti za obnovu Ukrajine.

Ukrajinsko vođstvo odbilo je da potvrdi postojanje plana.

Andrij Jermak, šef kancelarije predsjednika Ukrajine, izjavio je da “mediji nemaju nikakve ‘mirovne planove’ za 100 dana”, te da bi iza ove objave mogla da stoji Rusija.

Zelenski nije komentarisao objavu plana, međutim, dobro obaviješteni “Wall Street Jorunal” je 22. januara objavio da je Tramp naložio svom posebnom izaslaniku za Ukrajinu, Kitu Kelogu, da okonča rat u Ukrajini za 100 dana.

“Ali, sklapanje dogovora s Putinom biće mnogo teže nego što se činilo u Trampovim predizbornim obećanjima”, glasio je skeptičan zaključak američkog lista.

Ali da se iza kulisa nešto dešava, vidjelo se po tome da je na Trampovoj inauguraciji bio i David Arahami, vođa frakcije Sluga naroda u Vrhovnoj radi, koji je predvodio ukrajinsko izaslanstvo na pregovorima u Istanbulu 2022. godine.

Britanski “Independent” je od Trampovih saradnika saznao kako je poziv Arahamiji “važan korak koji pokazuje Trampovu namjeru da osigura da Ukrajina dobije dobar sporazum”, ali i da predsjednik SAD-a “ne odustaje od svog cilja, a to znači, da se okonča rat do proljeća”.

Treba uzeti u obzir da se ne zna šta o svemu misli Putin, koji tvrdi da želi mir, ali pod svojim uslovima, koji uključuju znatno smanjenje ukrajinske vojske i legalizaciju okupacije petine te države, prenosi B92.

Ipak, nedjelje koje dolaze mogle bi biti početak kraja daleko najkrvavijeg evropskog rata nakon 1945. godine.