Kategorija: Svijet

  • Tramp poslije pucnjave na Floridi: Ništa me neće zaustaviti

    Tramp poslije pucnjave na Floridi: Ništa me neće zaustaviti

    Američka Tajna služba sklonila je na sigurno bivšeg predsjednika i kandidata republikanaca na predstojećim predsjedničkim izborima Donalda Trampa nakon što su agenti otvorili vatru na čovjeka koji je primjećen sa nečim što je ličilo na oružje, dok je bivši predsjednik bio na terenu za golf, naveli su izvori iz policije, javio je Njujork post.

    FBI naziva ovo očiglednim pokušajem atentata.

    Bivši predsjednik i njegova povorka automobila napustili su Trampov internacionalni golf klub u Vest Palm Biču nakon što je tajna služba primijnjrila naoružanog čovjeka.

    Pripadnici Tajne službe uočili sumnjivu osobu na Trampovom golf-terenu u Vest Palm Biču i otvorili vatru kada su vidjeli nešto što je izgledalo kao cijev pištolja.

    Јedan od agenata je otvorio vatru i pucao više puta.

    Muškarca je kasnije uhapsila lokalna policija na auto-putu I-95.

    Policijski zvaničnici potvrdili su da su pronašli oružje i druge predmete koje je osumnjičeni ostavio u žbunju u blizini Trampovog međunarodnog golf kluba u Јužnoj Floridi.

  • Odjeknuli hici u blizini Donalda Trampa

    Odjeknuli hici u blizini Donalda Trampa

    Tajna služba reagovala je na pucnjavu ispred golf kluba Donalda Trampa u Vest Palm Biču na Floridi!

    Predsjednik Tramp je bezbijedan nakon pucnjave u njegovoj blizini. Za sada nema više detalja – rekao je direktor komunikacija Trampove kampanje, Stiven Čeung.

    Kandidat za predsjednika SAD-a Donald Trump na sigurnom je nakon što su u njegovoj blizini ispaljeni pucnji, saopštila je njegova kampanja.

    Zvaničnici kampanje nisu dali dodatne pojedinosti o incidentu.

    Ovaj događaj dolazi nakon što je bivši američki predsjednik preživio pokušaj atentata u julu na predizbornom skupu u Batleru, Pensilvanija, prenosi “Standard”.

  • Nezapamćene poplave u srednjoj Evropi – pucaju brane, gradovi skoro pod vodom

    Nezapamćene poplave u srednjoj Evropi – pucaju brane, gradovi skoro pod vodom

    Zemlje centralne Evrope pogodile su velike poplave. Najkritičnije je na jugozapadu Poljske gdje je pukla brana.

    U nekoliko regiona u Austriji na snazi je vanredno stanje. Sirene za uzbunu oglasile su se u Beču čiji su dijelovi pod vodom. Evakusano je stanovništvo u više regija.

    Najgore poplave u posljednjih 30 godina pogodile su i dijelove Češke.

    U Budimpešti upozorenje da će vodostaj Dunava premašiti visinu od 8,5 metara i da se bliže najveće poplave.

    “Davimo se” – poruka je gradonačelnika poljskog grada Gluhozi u kojem se rijeka izlila iz korita, odnijela most i poplavila centar grada. U gradu Stronije Šlaski pukla je brana. Јedna osoba se utopila, a 1.600 ljudi evakuisano je iz grada Klocka.

    Pripadnici spasilačkih službi u posljednji čas izvukli su na sigurno stanovnika češkog grada Јasenika, u kojem živi 11.000 ljudi, a potom su spasilačke operacije suspendovane, jer letovi helikopterima više nisu sigurni. Prethodno je obustavljen i rad vatrogasaca, a gradonačelnici ovog gradića nije preostalo ništa drugo osim da onim koji su ostali savjetuje da se popnu na više spratove i čekaju da oluja prođe jer je grad potpuno odsječen od ostatka zemlje. Sjeverna Moravska i Šleska najteže su pogođeni regioni Češke Republike.

    Evakuisano je deset od 56.000 stanovnika češkog grada Opava, a gradonačelnik je upozorio da nema razloga za čekanje. Dodao je da je situacija gora nego tokom razornih poplava 1997.

    Velike poplave zahvatile su Beč i dijelove Donje Austrije nakon što se izlile rijeka usljed obilne kiše i snijega.

    Do nekih zgrada se može doći samo čamcem. Uz zvukove sirena mnogi su evakuisani. U nekoliko okruga Beča nije bilo ni struje. Građani Graca dobili su na mobilnim telefonima upozorenje da ne izlaze iz kuća. U Donjoj Austriji poginuo je vatrogasac, a guvernerka ovog regiona upozorila je da je situacija dramatična.

    – U gradu Beču su kanali Dunava nabujali, u jednom dijelu grada prekinut je javni prevoz, ali rijeke su tako nabujale da nije bilo moguće da se tako brzo reaguje. U Donjoj Austriji neće raditi škole. Ne očekuje se da do srijede normalizuje situacija u ovom dijelu Austrije – rekao je šef Predstavništva Republike Srpske u Austriji Mladen Filipović.

    Očekuje se da će u Budimpešti vodostaj Dunava premašiti 8,5 metara, čime se bliži rekordu od 8,91 metar iz 2013.

    – Prema prognozama, jedna od najvećih poplava poslije više godina bliži se Budimpešti, ali mi smo za to spremni – rekao je gradonačelnik mađarske prestonice.

    U Rumuniji je kiša manjeg intenziteta nego juče, kada su u poplavama poginule četiri osobe, dok je 5.000 kuća uništeno.

  • Ukrajina plaća paprenu cijenu upada u Rusiju

    Ukrajina plaća paprenu cijenu upada u Rusiju

    Vasil je bio nekoliko kilometara unutar ruske teritorije kada je čuo fijuk približavajućeg drona napunjenog eksplozivom. Imao je sekunde da reaguje.

    “Bilo je vrlo brzo. Potrčali smo prema drveću i onda se, na metar-dva od mene, čuo prasak”, rekao je ukrajinski vojnik.

    “Pogledam dolje i vidim da imam gelere u nozi. Stavio sam podvez i pokušao da pobjegnem”, rekao je Vasil (ratnog nadimka Bumbar) za CNN u gradu Sumi, gradu na sjeveru Ukrajine u kojem se oporavlja od povreda.

    Kijev je u avgustu pokrenuo iznenadni napad na rusku regiju Kursk, brzo napredujući nekih 30 kilometara od granice. Međutim, kampanja se usporila, a u četvrtak je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potvrdio da je Rusija pokrenula kontraofanzivu. Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je da su ruske snage prodrle u regiju Kursk i zauzele 10 naselja.

    U danima koji su prethodili ovom kontranapadu, CNN je razgovarao sa 14 ukrajinskih vojnika iz pet različitih jedinica koje su bile raspoređene u Kursku. Četvorica su ranjena u operaciji i trenutno se oporavljaju u bolnicama u Ukrajini, dok ostalih 10 još uvijek boravi u Rusiji.

    Svih 14 su rekli da je napad na Kursk bio teška operacija, a neki su čak doveli u pitanje odluku o ovoj akciji u vrijeme kada se Ukrajina muči sa odbranom ključnih mjesta i gradova na istoku zemlje.

    “Biće sve teže. Biće više artiljerijske vatre, više teških bitaka, ali moramo učiniti sve što možemo. Ukrajina želi mir, ali mir kada pobijedimo, a ne kada izgubimo”, rekao je Vasil i dodao: “Rusija šalje mnogo trupa i artiljerije na Kursk. Imamo puno mrtvih i puno uništene opreme.”

    Ukrajinski zvaničnici kažu da je Moskva poslala oko 30.000 vojnika u područje Kurska. Navodno, pojačanja uključuju vojnike iz raspuštene privatne kompanije Vagner, koji su premješteni iz zapadne Afrike.

    Ukrajinski vojnici koji se bore u Kursku kažu da se Vagnerovi borci razlikuju od drugih ruskih jedinica jer imaju bolju opremu i bolje su obučeni.

    Čečenski lider Ramzan Kadirov takođe je nedugo nakon početka upada tvrdio da se tamo nalazi čečenska specijalna jedinica Ahmat.

    Dmitro, komandant ukrajinskog bataljona Slavuj, rekao je CNN-u da je njegova jedinica pronašla Vagnerove zastave i oznake.

    Operacija Kursk dala je Ukrajincima veliki moralni podsticaj, kao prvi veliki strateški dobitak Kijeva od oslobađanja Hersona u novembru 2022. Gotovo svi vojnici s kojima je CNN razgovarao rekli su da je osvajanje ruske teritorije bilo vrijedno žrtava.

    “Bio je to dobar osjećaj. Rusija je jedna od najvećih zemalja na svijetu i ima nuklearne bombe. Mi nemamo mnogo ljudi i u ratu smo već 10 godina, a uprkos tome, cijelom svijetu smo pokazali da možemo da napadnemo teritoriju Rusije,” rekao je Vasil.

    Dmitro je dao jednostavnu ocenu: “Da, j****e! Takav je bio osjećaj kad sam vidio naše tenkove kako pucaju na ruske položaje. Digli su ruke uvis, zarobili smo ih mnogo.”

    Ofanziva iznenadila i neke od najbližih saveznika
    U intervjuu za CNN prošlog vikenda, vrhovni komandant ukrajinske vojske Oleksandr Sirski dao je dosad najdetaljnije objašnjenje razloga za upad. Rekao je da je cilj bio da se zaustavi Rusija da koristi Kursk za novu ofanzivu, da se odvrate moskovske snage s drugih područja, spriječi prekogranično granatiranje civila, uzmu ratni zarobljenici i ojača moral ukrajinskih trupa i nacije.

    Ukrajina je bila pod pritiskom na istočnom frontu tokom ove godine i još se oporavlja od velikih neuspjeha uzrokovanih kašnjenjima u isporuci američke vojne pomoći prošle zime i u proljeće.

    Ofanziva na Kursk, koja je bila iznenađenje čak i za neke od najbližih saveznika Ukrajine, pozdravljena je od strane zapadnih zvaničnika. U subotu je direktor CIA Bil Burns nazvao to značajnim taktičkim postignućem:

    “To nije bio samo podsticaj ukrajinskom moralu. To je razotkrilo neke ranjivosti Putinove Rusije i njene vojske.”

    Jedan vojnik (nadimka Fin) s kojim je CNN razgovarao rekao je da su ruska utvrđenja izgrađena vrlo dobro, uz razne odbrambene mere, kao što su mine ispod protutenkovskih prepreka.

    Finova ekipa od četiri vojnika bila je među prvima koja je ušla u Rusiju, s zadatkom razminiranja i demontiranja odbrane prije nego što su stigle ostale ukrajinske jedinice. Proveli su dvije nedjelje u Kursku, radeći neprekidno, s povremenim snom, uvijek na oprezu.

    Jedan vojnik je pokazao na svoje čizme i rekao da se s njih može uzeti mnogo DNK uzoraka: “Ukrajinskih DNK uzoraka, nažalost.”

    Fin je rekao da je činjenica da su djelovali na stranoj zemlji, u području koje nisu poznavali, učinila njihovu misiju posebno izazovnom. Većina jedinica koje su učestvovale u operaciji Kursk preraspoređena je s drugih dijelova ratišta, područja koja su izuzetno dobro poznavali.

    Jedan član posade oklopnog transportera rekao je da je njegova jedinica stigla iz Časov Jara, sa istočne linije fronta, gdje je mogao “voziti vezanih očiju s jednog položaja na drugi”. U Kursku su se izgubili.

    “Na kraju smo otišli u ruski grad Sudžu, gdje smo morali čekati da nas naš komandant pronađe”, rekao je ovaj vojnik, dodajući da su loša vidljivost i nepoznavanje terena učinili navigaciju izuzetno teškom.

    Navigacija i komunikacija između jedinica i komandanata bili su veliki problem u Kursku. Ukrajinci se oslanjaju na internet uslugu Starlink, ali komunikacija uopšte ne funkcioniše u određenim dijelovima regije Kursk.

    Osim toga, ovo područje je sušno već nekoliko mjeseci, što dodatno otežava kretanje teškim vozilima koja dižu prašinu. Član posade oklopnog transportera i njegov komandant razgovarali su s CNN-om u sjevernoj Ukrajini, gdje su se oporavljali od povreda zadobijenih kada su se dva ukrajinska oklopna vozila sudarila zbog vrlo loše vidljivosti.

    Ako linija ostane uglavnom nepromijenjena, bitka u regiji Kursk mogla bi uskoro početi da liči na dijelove bojnog polja u istočnoj Ukrajini, uz ukopavanje i žestoke borbe za svaki pedalj zemlje.

    “Ovo je dio velikog plana”
    Govoreći za CNN, Vasil je rekao da nije previše razmišljao o misiji ili činjenici da je u njoj povrijeđen: “Ovo je rat. Mi smo vojnici i moramo učiniti sve što možemo da zaštitimo svoju zemlju. Ovo je dio velikog plana i nisam se pitao zašto sam ovdje.”

    Sjedeći na klupi u Sumiju, s ispruženom nogom u zavojima i intravenskom iglom koja viri blizu lakta, Vasil kaže da je na frontu bilo prepuno eksplozivnih ruskih bespilotnih letjelica na dan kada je ranjen. “Došli su momci iz druge jedinice i rekao sam im da budu oprezni jer je tamo kao u klanici… I baš te sekunde, bum,” rekao je Vasil, dodavši nekoliko psovki.

    Prijatelji su mu rekli da je imao sreće što je preživio. Njegov komandant, koji mu je među prvima prišao nakon eksplozije, pohvalio je njegovo smireno ponašanje nakon napada.

    Vasil je rekao da mu je takva priroda: “Kada ste jako uplašeni, važno je zadržati kontrolu. Ako možete kontrolisati svoj strah, sve će biti u redu.”

    Ljekari su mu rekli da je prerizično izvaditi neke gelere. Vasil nije ni trepnuo na ideju da će živjeti ostatak života s djelićima ruskog eksploziva u sebi.

  • Medvedev: Napad na Kursk preduslov za nuklearni napad

    Medvedev: Napad na Kursk preduslov za nuklearni napad

    Napad Ukrajine na rusku Kursku oblast može se smatrati preduslovom za zvaničnu odluku o upotrebi nuklearnog oružja, izjavio je zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev.

    “Do sada nije donesena nikakva odluka o upotrebi nuklearnog naoružanja, nestrateškog ili još više strateškog, iako, pravo rečeno, postoje formalni preduslovi za to, jasni cijeloj svjetskoj zajednici i u skladu sa našom doktirnom nuklearnog odvraćanja, na primjer Kursk. Međutim, Rusija je strpljiva”, istakao je Medvedev na “Telegramu”.

    On je dodao da je očigledno da je nuklearni odgovor izuzetno teška odluka sa nepovratnim posljedicama.

    “Svakom obliku strpljenja na kraju dođe kraj”, upozorio je Medvedev, dodajući da nuklearni sukob danas nikome nije potreban, prenosi Srna.

  • Bajden nije dozvolio Ukrajini da koristi američko oružje za napade

    Bajden nije dozvolio Ukrajini da koristi američko oružje za napade

    Na sastanku američkih zvaničnika kojem su prisustvovali britanski premijer Keir Starmer i predsjednik Joe Biden nije postignuta saglasnost za davanje dozvole Ukrajini da koristi oružje koje je SAD isporučio za napade na vojne ciljeve unutar Rusije.

    Na pitanje upućeno Starmeru da li je uvjerio Bidena da dozvoli Ukrajini da ispaljuje rakete dugog dometa Storm Shadow na Rusiju, on je rekao da su imali “dugu i produktivnu diskusiju na brojnim frontovima, uključujući Ukrajinu”.
    Bijela kuća je saopćila da su također izrazili “duboku zabrinutost zbog toga što Iran i Sjeverna Koreja dostavljaju Rusiji smrtonosno oružje”.

    Raniji ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio je zapadne zemlje da ne dozvole Ukrajini da ispaljuje rakete dugog dometa na Rusiju.

    Putin je rekao da bi takav potez predstavljao “direktno učešće” NATO-a u ratu u Ukrajini.

    Obraćajući se novinarima uoči u Bijeloj kući, Biden je rekao:”Ne razmišljam mnogo o Vladimiru Putinu”.

    Do danas, SAD i Velika Britanija nisu dale Ukrajini dozvolu da koristi rakete dugog dometa protiv ciljeva unutar Rusije zbog straha od eskalacije sukoba.

    Međutim, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je više puta pozivao zapadne saveznike Kijeva da dozvole takvu upotrebu, rekavši da je to jedini način da se okonča rat.

    Velika Britanija je ranije rekla da Ukrajina ima pravo da koristi oružje koje je obezbijedila Velika Britanija za samoodbranu što ne isključuje operacije unutar Rusije, nakon iznenadnog prekograničnog upada Kijeva prošlog mjeseca.

    Međutim, to isključuje upotrebu projektila dugog dometa Storm Shadow na teritoriji izvan međunarodno priznatih granica Ukrajine.

    SAD su ranije ove godine dostavile Ukrajini rakete dugog dometa, ali kao i drugi zapadni saveznici Kijeva, one nisu odobrene za upotrebu na ciljevima duboko u Rusiji.

    Upitan da li su ga zastrašile Putinove prijetnje potencijalnim ratom s NATO-om, Starmer je rekao da najbrži način da se riješi rat u Ukrajini “leži kroz ono što Putin zapravo radi”.

    Istakao je da je sastanak s Bidenom bio prilika da se razgovara o strategiji u vezi s Ukrajinom.

  • Evropa strahuje: Industrija puca?

    Evropa strahuje: Industrija puca?

    “Evropska naivnost bi mogla da dovede do kolapsa njene industrije”, upozorila je novoizabrana predsednica Odbora za ekonomska i monetarna pitanja Evropskog parlamenta Aurora Lalik u intervjuu za Euraktiv.

    Prema njenim rečima, Evropa treba da pojača napore za jačanje svoje industrijske baze kako bi se nadmetala sa Kinom i Sjedinjenim Američkim Državama.

    Ona je navela da Evropa rizikuje da postane kontinent potrošača umesto da bude kontinent proizvođača. Svet se promenio i više ne doživljavamo “srećnu globalizaciju”.

    Sjedinjene Američke Države brane svoju privredu, Kina takođe, mi moramo da uradimo isto to, dodala je Lalik. Evropi prema njenom mišljenju nedostaje sveobuhvatna strategija za podršku zelenim i digitalnim firmama i olakšavanje ključnih javnih investicija.

    “Ne radi se o tome da budete protekcionisti sami po sebi. Samo treba da prestanemo da budemo tako naivni”, smatra Lalik.

  • Nebenzja: Direktan rat NATO-a i Rusije ako se dozvoli upotreba dalekometnog oružja

    Nebenzja: Direktan rat NATO-a i Rusije ako se dozvoli upotreba dalekometnog oružja

    Članice NATO-a biće u direktnom ratu sa Rusijom ukoliko ukinu ograničenja za upotrebu dalekometnog oružja sa ciljem gađanja meta duboko u ruskoj teritoriji, izjavio je stalni predstavnik Rusije u UN Vasilij Nebenzja.

    On je tokom sjednice Savjeta bezbjednosti UN u Njujorku rekao da će Moskva u tom slučaju donijeti “relevantne odluke”, sa svim posljedicama koje će one donijeti agresorskim državama.

    – Ukoliko se zaista donese odluka da se ukinu ograničenja, to će značiti da su članice Alijanse od tog trenutka u direktnom ratu sa Rusijom. U tom slučaju, kao što znate, moramo da donesemo relevantne odluke, sa svim posljedicama koje će zadesiti zapadne agresore – upozorio je Nebenzja.

    Ruski ambasador dodao je da su SAD odgovorne za prebacivanje krivice na druge, ali da im to u ovom slučaju neće uspjeti, “jer su tu obavještajni podaci sa satelita iz SAD i EU”.

    Predstavnici članica Savjeta bezbjednosti sastali su se na zahtjev Stalne misije Ruske Federacije u UN, kako bi razgovarali o isporuci zapadnog oružja Kijevu.

  • Ruska kontraofanziva munjevita, Ukrajinci na koljenima

    Ruska kontraofanziva munjevita, Ukrajinci na koljenima

    Ruske snage krenule su u kontranapad u Kurskoj oblasti, u koju su Ukrajinci upali početkom avgusta, nakon što je predsednik Vladimir Putin izdao naređenje da se teritorija povrati.

    U iznenadnom potezu 6. avgusta, jake ukrajinske snage – koje su do kraja brojale oko desetak bataljona svaki sa do 400 vojnika – probile su odbranu duž granice kod ruske Kurske oblasti. U napetih par nedelja pre nego što se front stabilizovao, Ukrajinci su potukli loše obučene ruske regrute i zauzeli preko 1.300 kvadratnih metara Kurske oblasti i 100 naselja.

    “Ovo je stavilo Putina pod pritisak”, rekao je britanski ministar odbrane Džon Hili.

    Kako piše “Forbs”, posramljeni Putin naredio je Kremlju da ponovo zauzme Kursk do 1. oktobra, a u sredu su ruske trupe poslušno krenule u kontranapad duž zapadne ivice ukrajinskog isturenog položaja. Ukoliko ova misija ne bude ispunjena do 1. oktobra, Rusija će sve svoje snage usmeriti u Kursk, što može da dovede do pokolja.

    “Zvanično počela ruska kontraofanziva”

    Ruska kontraofanziva za izbacivanje Ukrajinaca iz Kurske oblasti zvanično je počela – naveo je u postu na “X” finski analitičar Joni Askola.

    Rusko Ministarstvo odbrane je potvrdilo da su njihove snage započele kontraofanzivu protiv ukrajinskih trupa u Kurskoj oblasti, nakon što su informaciju inicijalno objavili ratni blogeri. Proukrajinski blogeri su takođe izvestili o teškim borbama u delu okupirane ruske oblasti. Isto je potvrdio i ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski.

    Generalštab Ukrajine nije komentarisao operacije u Kursku, navodeći samo da Rusija održava “vojno prisustvo” na granici sa Sumskom oblasti koja se graniči sa Kurskom, izvodeći vazdušne udare i granatirajući pogranična naselja.

    Rusi tvrde da su preuzeli kontrolu nad više sela

    Ruske snage su navodno preuzele kontrolu nad nekoliko sela, potiskujući ukrajinsku vojsku istočno od Male Loknje. Rusko Ministarstvo odbrane tvrdi da je porazilo ukrajinske jedinice u brojnim selima.

    Rusi su gađali Snagost, selo južno od reke Sejm, 12 kilometara severno od granice. Glavni udar je uključivao najmanje osam tenkova i drugih oklopnih vozila iz ruskog 51. vazdušno-desantnog puka. Nakon više sati kontranapada, borbe i dalje traju i kontrola nad selom je i dalje pod znakom pitanja, navodi “Forbs”, dodajući da nije jasno kako su tačno Rusi došli do Snagosta. Postoje dve rute do sela sa teritorije pod ruskom kontrolom – sa severozapada preko reke Sejm ili preko suve zemlje iz obližnjeg grada Koreneva. Ovo poslednje, po oceni lista, deluje verovatnije, jer je ukrajinska vojska uništila sve trajne mostove preko Sejme u Kursku i takođe uništila sve ili većinu pontonskih mostova koje su Rusi postavili u toj oblasti.

    -Situacija na levom boku naše grupe u Kursku se pogoršala – navodi ukrajinska analitička grupa “DipStejt”, dodajući da su ruske snage započele “aktivne jurišne operacije”.

    Istovremeno, odvojene ruske snage otišle su ka selu Ulanok na desnom boku Ukrajinaca u Kursku. General-major Apti Alaudinov, komandant čečenskih specijalnih snaga Ahmat raspoređenih u Kursku, rekao je ruskoj državnoj novinskoj agenciji TASS da je situacija “dobra”, dodajući da su ruske trupe prešle u ofanzivu duž desnog boka u Kursku.

    “Ruske snage napredovale 150 kilometara”

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov nagovestio je vojne planove u Kursku tokom brifinga, ali nije izneo nikakve detalje. Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je u sredu da je Ukrajina izgubila više od 12.000 vojnika u Kursku, kao i skoro 100 tenkova. Moskva je saopštila da je odbila ukrajinske napade na nekoliko naselja u Kursku, uključujući Apanasovku, koja se nalazi u susedstvu Snagosta i Bjahova.

    Ovo je delikatna situacija za Ukrajince u delikatno vreme, ističe “Forbs”.

    Velika kocka Kijeva

    Generalštab u Kijevu je preduzeo veliki rizik kad je naredio napad na Kursk. U istočnoj ukrajinskoj Donjeckoj oblasti moćna ruska 2. kombinovana armija maršira ka Pokrovsku, ključnom ukrajinskom uporištu na raskrsnici dva puta za snabdevanje. Grad takođe pruža vitalni pristup drugim žarišnim tačkama kao što su Časiv Jar i Toreck. Stanovnici okolnih područja ga sa razlogom zovu “putem života”. Grad je takođe ključno središte ukrajinske vojske zahvaljujući lakom pristupu Kostjantinivki, drugom vojnom žarištu.

    Promenljiva linija fronta

    Prema ukrajinskom Centru za odbrambene strategije (CDS), Rusi su ponovo zauzeli Ulanok na desnoj strani ukrajinskog isturenog položaja. Ali, ukrajinske trupe jugozapadno od Snagosta, na levoj strani isturenog položaja, istovremeno napadaju iako je samo selo u riziku da ponovo padne pod rusku kontrolu.

    A sve to dok Rusi nastavljaju da uništavaju ukrajinsku odbranu oko Pokrovska.

    “Situacija na južnom delu smera Pokrovsk ostaje ektremno teška. Neprijatelj je uspostavio brojačnu prednost u ovoj oblasti”, navodi CDS.

    Istaknuti proukrajinski vojni bloger Serhij Sternenko potvrdio je da je Rusija pokrenula veliki kontranapad i da je situacija opasna po Ukrajinu, preneo je “ABC njuz”.

    “Situacija može da se razvije u loše kontrolisanu krizu – naveo je on na “Telegramu”, dodajući da ukrajinskim snagama manjka adekvatne koordinacije u oblasti da su neorganizovane.

    “Dve stvari su jasne. Ukrajinci treba da ojačaju svoju liniju fronta na istoku i nastojaće da zadrže teritoriju u Kursku”, rekao je Hili.

    Ali, ostaje nejasno da li Ukrajinci mogu da ostvare oba cilja sa snagama koje imaju.

  • Putinov saveznik: NATO izabrao ciljeve koje Ukrajina treba da gađa

    Putinov saveznik: NATO izabrao ciljeve koje Ukrajina treba da gađa

    Predsednik ruske Dume, donjeg doma parlamenta, optužio je NATO da je saučesnik u vojnoj akciji u Ukrajini, sugerišući da je pakt vecć uveliko uključen u donošenje vojnih odluka.

    Vjačeslav Volodin, bliski saveznik predsednika Vladimira Putina, dao je komentare dan nakon što je Putin upozorio da će se Zapad direktno boriti protiv Rusije ako dozvoli Ukrajini da napadne rusku teritoriju raketama dugog dometa zapadne proizvodnje, što bi, kako je rekao, promenilo prirodu konflikta.

    “NATO predvođen SAD pomogao je Ukrajini da izabere koje će ruske gradove ciljati”, rekao je Volodin, koji nije ponudio nikakve dokaze za svoje tvrdnje.

    On je optužio vojnu alijansu koju predvode SAD da pomaže Ukrajini da izabere koje će ruske gradove ciljati, da organizuje konkretnu vojnu akciju i izdaje naređenja Kijevu.

    “SAD, Nemačka, Britanija i Francuska razgovaraju o mogućnosti napada Ukrajine dalekometnim oružjem na teritoriju naše zemlje. Ovo nije ništa drugo do pokušaj kamufliranja i prikrivanja njihovog direktnog učešća u vojnoj akciji”, napisao je Volodin na svom zvaničnom Telegram kanalu.

    “U stvari, SAD i njihovi saveznici zapravo pokušavaju sebi da daju dozvolu da izvrše akt raketne agresije protiv Rusije”, dodao je on.

    “NATO vodi rat protiv naše zemlje”

    On je rekao da je operacija NATO savetnika i instruktora u Ukrajini sada dopunjena “plaćenicima”, kako ih je nazvao, i govorio o čitavim jedinicama naoružanim NATO oružjem.

    Rojters nije mogao nezavisno da potvrdi njegove tvrdnje.

    “Osoblje NATO-a određuje koji će gradovi u našoj zemlji biti napadnuti, koordinira vojne akcije i izdaje naređenja. NATO je postao učesnik u vojnim akcijama u Ukrajini. Oni ratuju protiv naše zemlje”, rekao je Volodin.